Menu
A+ A A-

Dome, pametni dome

Stiže nam period brzog rasta tehnologije za pametne domove. Ako dođe do novog tehnološkog oslobađanja, to će možda biti sloboda da ostanemo kod kuće, sjedimo i dopustimo svijetu da nas posjeti u našem domu. Sloboda od vanjskih prostora. Sloboda od drugih ljudi. Ipak, da li ta sloboda ovaj put ima cijenu?
Izvor: Kent Mundle, dizajner, Toptal
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
 
Imajući u vidu koliko je uređenje doma privatna stvar, zar ne bi trebalo biti zabrinjavajuće to što oni koji reklamiraju ove proizvode manje raspravljaju o kvaliteti življenja nego o podacima, energiji i "sigurnosti"? Da li je usvajanje IoT-a u našim domovima neizbježno ili je već u toku?
 
Nekada u bližoj budućnosti
Korisnik pametne tehnologije se svaki dan nakon posla vraća svom pametnom domu punom certificiranih IoT uređaja. Pametni sigurnosni sistem detektovao je da je korisnik sam te pokreće program za kućni večernji provod. Aktivira se interkom sa standardiziranim majčinskim glasom, koji mu predlaže da naruči dostavu hrane. Korisnik ostavlja stvari u kuhinji, gdje mu pametni šporet prikazuje izbor hrane za naručivanje umjesto uobičajenih recepata. Nakon što hrana stigne, korisnik se povlači u dnevnu sobu da se opusti i gleda TV. Pametni TV tada priprema Netflix maratone razvrstane prema raspoloženjima. Korisnik zatim bira: "Želite li se razveseliti?" listu komedija. Prije pokretanja programa pregleda grafikone koji prikazuju dnevne podatke o njegovoj aktivnosti i prehrani. Na osnovu toga se generiše lista savjeta, od kojih u jednom stoji da bi on, na osnovu broja uzastopnih večeri koje je proveo sam, mogao razmisliti o tome da pogleda određeni broj popularnih sajtova za pronalaženje partnera umjesto da svaku večer gleda TV. Jednim potezom palca korisnik pritišće OK i instantno dobija pregled određenih profila, odabranih na osnovu korisnikovih praćenih aktivnosti i ličnog ukusa. Njegov ekran iznenada preplavljuju poruke i upiti drugih „usamljenih“ korisnika. Pametni kućni interkom glasno ponavlja: "Imate mail." Korisnik zatim spetljano hvata daljinski upravljač – ups, TV snima njegov nespretni selfie i njime odgovara na poplavu upita. Fotografija se nakratko pojavljuje na ekranu prije slanja. Poplava poruka se udvostručuje i zamrzava sistem, što izaziva restartovanje pametnog doma. Kuća je u mraku. Prazan ekran TV-a ponovo reflektuje sliku korisnika, koji je konačno sam... 
 
Šta ako?
Sa svim silnim debatama i kontroverznim novinskim naslovima vezanim za internet stvari, velikim brojem umreženih uređaja i tržišnim procjenama – hoće li ikome pasti na pamet da se zapita šta će se desiti jednom kada pametni domovi zavladaju tržištem? Posjedovanje doma jedna je od najstarijih, ako ne i najranija tradicija koju ljudi kao vrsta imaju. Znače li pametni domovi kraj tradicionalnog doma kakav nam je do sada bio poznat? Dom je prvo mjesto na kojem gradimo identitet i ostavljamo svoj trag u svijetu – naš originalni profil. Svaka generacija oblikovala je mjesto stanovanja kao vlastito obilježje u svijetu. Danas možemo stare domove posmatrati kao prozore u živote prijašnjih generacija, njihove vrijednosti i ambicije. Ali, šta nam naši pametni domovi govore o nama samima? Ili da to drugačije postavimo, šta govore drugima? 
 
Kratki historijat pametnog doma
Proces prelaska na automatizirane domove počeo je prije skoro dva stoljeća. Kada smo prvi put modernizovali svoje kuće, sijalica nam je osvijetlila noć. Čovjekovo kretanje više nije bilo ograničeno sunčevom svjetlošću. Tehnologija nam je ponudila slobodu od prirodnih dnevnih sati. Kasnije su uređaji zamijenili tradicionalne alate, a sva pokretna oprema počela se napajati baterijama i akumulatorima. Prva generacija automatiziranih domova obećavala je bolje performanse za obezbjeđivanje više vremena za opuštanje, više vremena za porodicu ili omogućavanje nekada ograničenoj domaćici da i ona napreduje u karijeri. Automatizirani domovi oslobodili su nas od potrebe da ih održavamo. Danas nas tehnološki trendovi nastavljaju gurati prema novom načinu porodičnog života. Iako će uvijek postojati žaljenje za prošlim vremenima, promjena možda i nije tako loša. Ako dođe do novog tehnološkog oslobađanja, to će možda biti sloboda da ostanemo kod kuće, sjedimo i dopustimo svijetu da nas posjeti u našem domu. Sloboda od vanjskih prostora i drugih ljudi. Ipak, da li ta sloboda ovaj put ima cijenu? Dom je izvorni sigurnosni uređaj – izvorni firewall. Ali sada, kada dozvoljavamo čitavom svijetu da prodre kroz zidove i upliva u naše domove, jesmo li umanjili značenje našeg doma kakvo se održavalo hiljadama godina? Danas pričamo o sigurnosti i privatnosti u kontekstu tehničkih sistema i hardvera. Ali, jesmo li zaboravili šta je privatnost izvorno predstavljala? Puštajući svijet u prostore u kojima smo nekada imali najveći nivo intime, postajemo najizloženiji. Da li se, zapravo, moramo odreći doma kako bismo usvojili pametni dom?
Imajući u vidu uobičajeno gledište širom svijeta da je privatnost mrtva, ova razmišljanja web dizajnerima i programerima mogu djelovati zastarjelo. Međutim, poenta je da se istinski zapitamo šta nam to pametni domovi nude i u zamjenu za šta. Da li nam se ta razmjena isplati? Hoće li se porodični život poboljšati kao što se to desilo u prvoj generaciji automatizacije? Ili, pak, kako ćemo, kao zajednica koja učestvuje u toj promjeni, osigurati zaštitu barem dijela porodičnog života?
 
Stanje interneta stvari
"Internet stvari" je jedan od onih monstruozno popularnih izraza čijeg značaja postajemo svjesni odmah čim ih čujemo, a ipak ne znamo mnogo o njihovim stvarnim efektima. Možda ćemo čuti procjenu o 200 milijardi uređaja koji će se u bližoj budućnosti povezati s IoT platformom ili, pak, da je tržišna vrijednost procijenjena na 80 milijardi dolara. Ovi brojevi imaju sličan značaj kao i podatak da je Zemlja udaljena 148 miliona kilometara od Sunca. Riječ je o veoma bitnim ciframa, ali ipak većina nas ne zna detalje ili se ne bavi brojevima na dnevnoj bazi. Sve što ljudi u većini slučajeva žele znati jeste kako će to promijeniti ili poboljšati njihov život? Šta je to što danas sprečava pametnu kućnu tehnologiju da postane sveprisutna onako kako je to slučaj s pametnim telefonima? Prisjetite se ranih faza smartphone tehnologije. Zbog čega su oni od manjeg tržišta došli do toga da ih za pojasom nose gotovo svi ljudi i njihovi djedovi i nene? 
Pametni telefoni postojali su otprilike deset godina prije nego što su doživjeli značajan rast na tržištu. Objavljivanje iPhonea 2007. godine izazvalo je veliku promjenu, budući da je Apple bio prva kompanija koja je dizajnirala i reklamirala uređaj za svakodnevnu upotrebu. Elementi koje je iPhone uveo ili poboljšao djeluju kao suptilno poboljšanje interfejsa, ali ipak su izazvali veliki pomak naprijed. Prema tome, šta bi to mogla biti prekretnica, odnosno revolucionarni proizvod za pametne domove?
 
Problem s proizvodima za mala tržišta 
Svakim danom je sve više proizvoda za pametne domove kojima možete opremiti svoju kuću ili stan. Međutim, sa svakom novom aplikacijom dolazi i novi uređaj koji ima vlastiti daljinski upravljač, koji se može povezati s nekom drugom aplikacijom na vašem pametnom telefonu. Bez obzira na to koliko su potencijalno korisni ovi uređaji, oni su suvišna novotarija koja nema neku značajnu svrhu. Nedavno je Yves Behar predstavio Edyn, umreženi sistem za nadgledanje vrtova. Sistem sadrži dva proizvoda, jedan za nadgledanje zemljišta i drugi koji na osnovu prikupljenih podataka navodnjava vrt po potrebi. Aplikacija na osnovu tih podataka može predložiti biljke najlakše za uzgojiti, te navesti šta je sve potrebno kako bi one bujale. Djeluje poprilično praktično – ali, da li je ovo zaista toliko bitno da postane široko rašireno ili da korijenito izmijeni način na koji se brinemo o svojim baštama, naročito ako imamo u vidu da je za mnoge vrtlarstvo ugodna aktivnost? Ljudi se često meditativno bave vrtlarstvom. Zapravo, nedavno istraživanje je pokazalo da, kako je neko sretniji, više se bavi vrtlarstvom, a što se neko više bavi vrtlarstvom, to je sretniji. Prema tome, šta bi to Edyn mogao poboljšati u ovom procesu u odnosu na ono što je uređenje bašte do sada predstavljalo?! Ako ono postane lakše, šta se može uraditi s viškom vremena tokom dana? Možda pametni vrtlar sada može imati vremena za još jednu Netflix epizodu umjesto da sam zalijeva vrt. Možda jednog dana neće morati ni mrdnuti prstom kako bi se bavio vrtlarstvom! Zamislite sav silni Netflix program koji se za to vrijeme može odgledati. E sad, nije nam namjera da tražimo nedostatke Edynu, ali ono što želimo reći jeste to da je ovaj alat predstavnik najvećeg dijela tehnologije za pametne domove. Pretpostavljam da bi štošta iz te grupe proizvoda načelno bilo lijepo imati, ali čini se da to ne vrijedi novca i truda.
 
Šta dalje?
Problem s trapavom interakcijom između različitih aplikacija je zahvaljujući tržištu sada očigledan, budući da postoji jasan pokret prema razvoju centra, odnosno čvornog uređaja za sve pametne kućne uređaje. Neki od ključnih igrača na ovom polju su SmartThings, Wink, Apple se navodno priprema za ovo preko AppleTV-a, a Amazon ima Echo uređaje. Međutim, za sada nema pravog predvodnika, niti je veliki broj domova počeo s usvajanjem ove tehnologije. Ono što nedostaje, kao što je bio slučaj s iPhoneom, jeste odgovarajući interfejs za tehnologiju za pametne domove koji može ukloniti sve manjkavosti koje su prepreka boljoj praktičnosti.
Većina procesa koje ove tehnologije popravljaju zapravo i nisu veliki problemi – gašenje svjetla, puštanje muzike itd. Prema tome, ako iskustvo njihovog korištenja nije ugodno, nove tehnologije neće biti usvojene. Naprimjer, proizvod Josh.ai prepoznaje ovu potrebu za usklađenošću između uređaja i fokusira se na interfejs. Josh.ai predviđa potrebu za programima kako bi se razvio i izgradio tokom vremena zajedno sa svojim korisnikom. Na kraju će određene komande postati memorisane tako da Josh.ai zna da svako jutro treba podići roletne, aktivirati jutarnje vijesti i napraviti kafu. Interfejs uklanja potrebu za biranjem između aplikacija i umjesto toga odgovara na glasovne komande i upravlja svim umreženim uređajima. Josh.ai se reklamira kao najbolji prijatelj vašeg doma. S njim čak možete razgovarati kao da je vaš najbolji prijatelj?! Josh.ai zasniva svoj proizvod na korištenju glasa umjesto bilo kojeg drugog interfejsa. Ova platforma u suštini postavlja pitanje kako korisnik uz što manje truda može programirati svoj dom. Nada leži u tome da se čak i najkompleksniji procesi kao što su jutarnje rutine mogu programirati glasom, a zatim memorisati za buduću upotrebu. "Hej, Josh, možeš li upaliti svjetla, uključiti rernu na 300 stepeni i možda pustiti nešto slično Franku Sinatri kada dođem kući? Dovodim prijatelja!"
 
Dileme, dileme...
Ako je Josh.ai jedan od vjerovatnijih potencijalnih čvornih uređaja pogodan za prebacivanje trenda pametnih domova u narednu fazu, šta nam njegova filozofija govori o tome šta u bližoj budućnosti možemo očekivati od ove tehnologije? Mnoge platforme često prati faza: "Olakšavaju vaš život i povećavaju produktivnost." Ali, ako ovi čvorni uređaji uglavnom nude autonomnu kontrolu malih stvari kao što su osvjetljenje i muzika, koliko će to, zapravo, olakšati naš život? Može li se ovo uopće porediti s napretkom od metli do usisivača? Tri ključne karakteristike Josh.ai platforme su: automatska ušteda energije, prepoznavanje uređaja i umreženiji sistem. Kako ove nove vrijednosti stoje u usporedbi s prijašnjim tehnologijama koje su značajno oslobodile prosječnu osobu? U opisima mnogih čvornih uređaja jedva da ima jezika namijenjenog ljudima. 
 
Iako prednosti nekih od proizvoda djeluju razočaravajuće, problem je u tome što i najmanja stvar predstavlja značajan rizik. Uzmimo za primjer Nest – šta je to bezopasnije od termostata? Ipak, Nest je tokom svog relativno kratkog postojanja uhvaćen u prodaji informacija o historiji požara u kućama osiguravajućim kompanijama. Čak i ako su pametni kućni čvorovi naš "najbolji prijatelj", želimo li da naš on zna sve o našim ličnim ukusima? Koliko dopuštamo i stvarnim najboljim prijateljima da znaju o nama? Govorimo li im kada se osjećamo usamljeno? Čije profile gledamo na internetu? Čak i da naš najbolji prijatelj dobro čuva tajne, da li bismo mu to rekli? Čak i ono što samo mi znamo?
Uvijek kada neko digne glas protiv neizbježnog, prikaže ga se kao čangrizavog galamdžiju. Ali, ovo je čudan prijelazni period kada proizvodi ne djeluju kao da donose nešto posebno bitno, a ipak postoji veliki rizik zbog svega onoga što možemo izgubiti ako dođe do usvajanja ovih tehnologija. Zar nije čudno da su tokom proteklog stoljeća naši roditelji i djedovi paradirali za zaštitu privatnosti, a sada je mi predajemo?
 
 

     

Global Security d.o.o.
Safeta Zajke 115c, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifi kacioni broj: 4201142740001
www.asadria.com
ISSN 1986-5

  

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Magazin a&s Adria je mjesečna publikacija iz oblasti sigurnosti i zaštite čiji je primarni cilj da informiše, educira i poveže sigurnosno tržište u Adriatic regiji. Magazin nastoji biti graditelj i poveznica između proizvođača i krajnjih korisnika u čijem lancu su neizostavni sistem-integratori i instalaterske kompanije kao ponuđači usluga. Zahvaljujući jasnoj viziji razvoja koja prepoznaje potrebe tržišta, a&s Adria se etablirala kao pouzdan izvor informacija i kao takva je prepoznata od strane čitalaca još od samih početaka 2006. godine.