Menu
A+ A A-

Je li nužno „udomaćivanje“ interneta stvari?

Stiže nam period brzog rasta tehnologije za pametne domove. Ako dođe do novog tehnološkog oslobađanja, to će možda biti sloboda da ostanemo kod kuće, sjedimo i dopustimo svijetu da nas posjeti u našem domu. Sloboda od vanjskih prostora. Sloboda od drugih ljudi. Ipak, da li ta sloboda ovaj put ima cijenu?
Izvor: Kent Mundle, dizajner, Toptal
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
 
Imajući u vidu koliko je uređenje doma privatna stvar, zar ne bi trebalo biti zabrinjavajuće to što oni koji reklamiraju ove proizvode manje raspravljaju o kvaliteti življenja nego o podacima, energiji i "sigurnosti"? Da li je usvajanje IoT-a u našim domovima neizbježno ili je već u toku?
 
Nekada u bližoj budućnosti
Korisnik pametne tehnologije se svaki dan nakon posla vraća svom pametnom domu punom certificiranih IoT uređaja. Pametni sigurnosni sistem detektovao je da je korisnik sam te pokreće program za kućni večernji provod. Aktivira se interkom sa standardiziranim majčinskim glasom, koji mu predlaže da naruči dostavu hrane. Korisnik ostavlja stvari u kuhinji, gdje mu pametni šporet prikazuje izbor hrane za naručivanje umjesto uobičajenih recepata. Nakon što hrana stigne, korisnik se povlači u dnevnu sobu da se opusti i gleda TV. Pametni TV tada priprema Netflix maratone razvrstane prema raspoloženjima. Korisnik zatim bira: "Želite li se razveseliti?" listu komedija. Prije pokretanja programa pregleda grafikone koji prikazuju dnevne podatke o njegovoj aktivnosti i prehrani. Na osnovu toga se generiše lista savjeta, od kojih u jednom stoji da bi on, na osnovu broja uzastopnih večeri koje je proveo sam, mogao razmisliti o tome da pogleda određeni broj popularnih sajtova za pronalaženje partnera umjesto da svaku večer gleda TV. Jednim potezom palca korisnik pritišće OK i instantno dobija pregled određenih profila, odabranih na osnovu korisnikovih praćenih aktivnosti i ličnog ukusa. Njegov ekran iznenada preplavljuju poruke i upiti drugih „usamljenih“ korisnika. Pametni kućni interkom glasno ponavlja: "Imate mail." Korisnik zatim spetljano hvata daljinski upravljač – ups, TV snima njegov nespretni selfie i njime odgovara na poplavu upita. Fotografija se nakratko pojavljuje na ekranu prije slanja. Poplava poruka se udvostručuje i zamrzava sistem, što izaziva restartovanje pametnog doma. Kuća je u mraku. Prazan ekran TV-a ponovo reflektuje sliku korisnika, koji je konačno sam... 
 
Šta ako?
Sa svim silnim debatama i kontroverznim novinskim naslovima vezanim za internet stvari, velikim brojem umreženih uređaja i tržišnim procjenama – hoće li ikome pasti na pamet da se zapita šta će se desiti jednom kada pametni domovi zavladaju tržištem? Posjedovanje doma jedna je od najstarijih, ako ne i najranija tradicija koju ljudi kao vrsta imaju. Znače li pametni domovi kraj tradicionalnog doma kakav nam je do sada bio poznat? Dom je prvo mjesto na kojem gradimo identitet i ostavljamo svoj trag u svijetu – naš originalni profil. Svaka generacija oblikovala je mjesto stanovanja kao vlastito obilježje u svijetu. Danas možemo stare domove posmatrati kao prozore u živote prijašnjih generacija, njihove vrijednosti i ambicije. Ali, šta nam naši pametni domovi govore o nama samima? Ili da to drugačije postavimo, šta govore drugima? 
 
Kratki historijat pametnog doma
Proces prelaska na automatizirane domove počeo je prije skoro dva stoljeća. Kada smo prvi put modernizovali svoje kuće, sijalica nam je osvijetlila noć. Čovjekovo kretanje više nije bilo ograničeno sunčevom svjetlošću. Tehnologija nam je ponudila slobodu od prirodnih dnevnih sati. Kasnije su uređaji zamijenili tradicionalne alate, a sva pokretna oprema počela se napajati baterijama i akumulatorima. Prva generacija automatiziranih domova obećavala je bolje performanse za obezbjeđivanje više vremena za opuštanje, više vremena za porodicu ili omogućavanje nekada ograničenoj domaćici da i ona napreduje u karijeri. Automatizirani domovi oslobodili su nas od potrebe da ih održavamo. Danas nas tehnološki trendovi nastavljaju gurati prema novom načinu porodičnog života. Iako će uvijek postojati žaljenje za prošlim vremenima, promjena možda i nije tako loša. Ako dođe do novog tehnološkog oslobađanja, to će možda biti sloboda da ostanemo kod kuće, sjedimo i dopustimo svijetu da nas posjeti u našem domu. Sloboda od vanjskih prostora i drugih ljudi. Ipak, da li ta sloboda ovaj put ima cijenu? Dom je izvorni sigurnosni uređaj – izvorni firewall. Ali sada, kada dozvoljavamo čitavom svijetu da prodre kroz zidove i upliva u naše domove, jesmo li umanjili značenje našeg doma kakvo se održavalo hiljadama godina? Danas pričamo o sigurnosti i privatnosti u kontekstu tehničkih sistema i hardvera. Ali, jesmo li zaboravili šta je privatnost izvorno predstavljala? Puštajući svijet u prostore u kojima smo nekada imali najveći nivo intime, postajemo najizloženiji. Da li se, zapravo, moramo odreći doma kako bismo usvojili pametni dom?
Imajući u vidu uobičajeno gledište širom svijeta da je privatnost mrtva, ova razmišljanja web dizajnerima i programerima mogu djelovati zastarjelo. Međutim, poenta je da se istinski zapitamo šta nam to pametni domovi nude i u zamjenu za šta. Da li nam se ta razmjena isplati? Hoće li se porodični život poboljšati kao što se to desilo u prvoj generaciji automatizacije? Ili, pak, kako ćemo, kao zajednica koja učestvuje u toj promjeni, osigurati zaštitu barem dijela porodičnog života?
 
Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju...
 

     

Global Security d.o.o.
Safeta Zajke 115c, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifi kacioni broj: 4201142740001
www.asadria.com
ISSN 1986-5

  

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Magazin a&s Adria je mjesečna publikacija iz oblasti sigurnosti i zaštite čiji je primarni cilj da informiše, educira i poveže sigurnosno tržište u Adriatic regiji. Magazin nastoji biti graditelj i poveznica između proizvođača i krajnjih korisnika u čijem lancu su neizostavni sistem-integratori i instalaterske kompanije kao ponuđači usluga. Zahvaljujući jasnoj viziji razvoja koja prepoznaje potrebe tržišta, a&s Adria se etablirala kao pouzdan izvor informacija i kao takva je prepoznata od strane čitalaca još od samih početaka 2006. godine.