Menu
A+ A A-

Zašto i kako dizajnirati sjajna IoT iskustva

Jedna od narednih tehnoloških revolucija koje se naziru na horizontu je nadolazeća platforma interneta stvari (IoT). Centralni dio potencijala ove platforme je obećanje svijeta u kojem bi kućni uređaji, automobili, kamioni, odjeća, medicinski uređaji i brojne druge stvari bili povezani preko interneta pomoću pametnih senzora koji su u stanju detektovati i dijeliti informacije
Piše: Sergio Ortiz, Toptal 
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
 
Kako se prisustvo interneta stvari u našim životima bude povećavalo tako će on postajati nezaobilazan dio većine stvari koje vidimo, dodirujemo i doživljavamo, a UX dizajn (dizajn korisničkog iskustva) imat će važnu, ako ne i esencijalnu ulogu u tom napretku. Od zdravstvene zaštite i transporta do maloprodajne ili industrijske upotrebe kompanije su stalno u potrazi za novim idejama i rješenjima kako bi kreirale nova iskustva i pružile vredniju uslugu svojim kupcima. Ukoliko mislite da ne znate šta je IoT, vjerovatno ste ga, zapravo, već iskusili, a da toga niste bili ni svjesni. Čvorovi za automatizaciju kuća poput Googleovog Homea i Amazon Alexe, Nest samoučeći termostat, Philips Hue sijalice, Samsung SmartThings i frižideri koji prate šta se nalazi u njima – svi odreda spadaju u IoT kategoriju.
 
Naredni talas
Idući talas IoT-a povezat će milione uređaja širom svijeta i učiniti domove, gradove, prijevoz i fabrike pametnijim i efikasnijim. Podaci koje u stvarnom vremenu generišu stotine IoT senzora promijenit će način na koji kompanije funkcionišu i na koji gledaju na svijet. Vještine potrebne u ovoj novoj paradigmi doživjet će pomak s nivoa komponenti na nivo kompletnih sistema, od jednog ekrana do višestrukih tačaka interakcije. Većina IoT sistema bit će povezana sa svojim aplikacijama, ali ovo će se na kraju pretvoriti u svijet višestrukih interfejsa, od kojih neki tek trebaju biti izumljeni. Dizajneri se moraju prilagoditi novim tehnologijama i paradigmama, jer u suprotnom rizikuju da postanu nerelevantni. Iskustva za koja dizajniramo sisteme se drastično mijenjaju – zamislite AI, VR, AR, MR, IoT i bilo koju kombinaciju dotičnih. 
Koristeći se kontinuiranim prijenosom podataka prikupljenih s miliona senzora, dizajneri će imati zadatak da kreiraju iskustva koja pretvaraju te podatke u nešto korisno putem određenog interfejsa. U industrijskom internetu stvari pojavit će se velike prilike za dizajnere. Organizacije i industrije svih vrsta uveliko ulažu u ovu oblast, zbog čega se procjene rasta IoT-a mjere astronomskim ciframa – čak i do 50 milijardi umreženih uređaja do 2020. godine.
 
IoT je već ovdje
Primjer IoT ekosistema kakvi su danas dostupni jeste zvono za vrata povezano s internetom, koje ima kameru, zvučnik, mikrofon i senzor pokreta. Kada posjetilac pozvoni ili priđe ulaznim vratima, vlasnik putem aplikacije dobija notifikaciju na svom mobilnom uređaju. Vlasnik tada preko zvučnika i mikrofona može komunicirati s posjetiocem, može ga pustiti u kuću preko daljinski kontrolisane brave na vratima ili reći dostavljaču da ostavi paket na sigurnom mjestu. Drugi primjer je Nanit, umreženi alarm za bebe s računarskim vidom. On prikazuje HD video s noćnim vidom u stvarnom vremenu, uz dodatak senzora za temperaturu i vlažnost zraka. Njegova aplikacija pruža vam pristup snimljenom i živom HD videu te pametnim notifikacijama.
 
Implikacije za UX dizajn
Ova nova iskustva zahtijevaju nove načine interakcije – one koji tek trebaju biti osmišljeni. Dodir će se razviti i dobit će proširenu funkciju, a gestikulacija i pomicanje tijela postat će prirodniji način interakcije s digitalnim svijetom oko nas. 
IoT okruženje je spremno za istraživanje i dizajneri moraju istražiti potencijalne modele interakcije te osmisliti načine za povećanje vrijednosti cjelokupnog iskustva. Fokus neće više biti na iskustvima interakcije s jednim objektom, nego na onima koji predstavljaju širi ekosistem. Dizajneri će se uključiti u svaku fazu procesa dizajniranja, budući da će on postati više orijentisan na osmišljavanje cjelokupnog iskustva korištenja proizvoda. Oni će morati dijeliti svoj kreativni autoritet s drugima tokom čitavog razvojnog procesa i efektivno utjecati na rezultirajući proizvod, sarađujući s industrijskim dizajnerima – naprimjer, na tome kako IoT zvono za vrata treba izgledati, kako radi, na prijenosu videa i zvuka između dva sagovornika te na otključavanju i zaključavanju vrata. 
 
Pripremite se za evoluciju korisničkih interakcija
Baš kao što su ekrani osjetljivi na dodir dobili podršku za akcije koje se obavljaju povlačenjem i stezanjem prstiju, tako ćemo uskoro dobiti i druge načine interakcije s IoT sistemima. Možemo očekivati da će se gestikulacije rukama nastaviti koristiti, ali ćemo među opcijama za kontrolisanje uređaja iz našeg okruženja početi viđati više prirodnih pokreta, poput malih pokreta prstima. Google se već priprema za budućnost u kojoj će pokreti rukama i prstima kontrolisati stvari iz našeg okruženja. Projekt Soli te kompanije interakcijski je senzor koji koristi radar za praćenje pokreta ljudske glave. IoT će se bez sumnje integrisati u VR u kojem naši pokreti imitiraju one iz stvarnog svijeta. Podizanje, spuštanje i okretanje glave omogućava nam da na prirodan način istražimo svijet virtuelne realnosti. Moći ćemo kontrolisati svoje okruženje kroz česte pokrete ruku, šaka i prstiju. 
Spajanje VR iskustva s IoT-om otvara brojne nove mogućnosti. Zamislite Amazon Go VR verziju – samoposlugu u VR svijetu u kojoj kupac "šeta" i stavlja predmete u svoju virtuelnu korpu tako što prirodnim pokretima ruku uzima robu s polica. Kada su dizajneri u pitanju, povratne reakcije i potvrde važne su stvari koje se moraju imati u vidu u ovoj novoj paradigmi, baš kao i brojni principi dizajniranja korisničkog interfejsa koji se ogledaju u vidljivosti sistemskog statusa, podudaranju između sistema i stvarnog svijeta, korisničkoj kontroli i slobodi ili fleksibilnosti i efikasnosti korištenja. Glas će imati ogromnu ulogu. Čak će i čin hodanja određivati nivo kontrole u određenoj mjeri. Kako ovi novi načini kontrole budu postajali sve bolji i prihvaćeniji tako će u sve većoj mjeri postajati standard prema kojem će se mjeriti interakcija u ovoj oblasti, bez obzira na to imamo li na raspolaganju ekran ili ne. A šta je s ostalom taktilnom, čulnom ili emotivnom signalizacijom? Na koji način će se emocije i fiziologija primjenjivati u ovoj oblasti? Dizajneri se unaprijed moraju pripremiti za ovu novu paradigmu ili rizikuju da ne budu u toku s trendovima.
 
Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju...
 

     

Global Security d.o.o.
Safeta Zajke 115c, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifi kacioni broj: 4201142740001
www.asadria.com
ISSN 1986-5

  

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Magazin a&s Adria je mjesečna publikacija iz oblasti sigurnosti i zaštite čiji je primarni cilj da informiše, educira i poveže sigurnosno tržište u Adriatic regiji. Magazin nastoji biti graditelj i poveznica između proizvođača i krajnjih korisnika u čijem lancu su neizostavni sistem-integratori i instalaterske kompanije kao ponuđači usluga. Zahvaljujući jasnoj viziji razvoja koja prepoznaje potrebe tržišta, a&s Adria se etablirala kao pouzdan izvor informacija i kao takva je prepoznata od strane čitalaca još od samih početaka 2006. godine.