Menu
A+ A A-

Univerziteti i sigurnost

Sigurnosne prijetnje na univerzitetskim kampusima našle su se u centru pažnje javnosti nakon više globalno poznatih incidenata. Zbog toga se te institucije sve više odlučuju za najkvalitetnije sigurnosne sisteme, koji imaju ključnu ulogu u zaštiti studenata i fakulteta
Izvor: a&s International
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
 
Na američkim univerzitetima je u 2018. godini došlo do više napada vatrenim oružjem, a događaji su postali neugodna stvarnost i širom svijeta. Potreba za naprednim mjerama sigurnosti na kampusima postala je sve veća. Predviđa se da će globalno tržište proizvoda za zaštitu škola i univerziteta do kraja 2023. dostići vrijednost od 2,5 milijardi američkih dolara, uz godišnju stopu rasta od 19,7 posto. Prema podacima kompanije Market Research Future, Sjeverna Amerika će zadržati najveći tržišni udio, dok će najbrži rast ostvariti Azijsko-pacifička regija (APAC). Videonadzor i kontrola pristupa su standardne komponente svakog sigurnosnog sistema. Ako rade samostalno, mogu postići ograničene rezultate. Međutim, u kombinaciji s najnovijim tehnologijama i integracijskim mogućnostima, sigurnosni odjeli u kampusima mogu ih iskoristiti da obrazovne ustanove učine sigurnijim nego ikada ranije. 
 
Jačanje svijesti o sigurnosti 
Iako je osnovna misija institucija visokog obrazovanja pružanje kvalitetnog obrazovanja, one se suočavaju i s izazovom pronalaska ravnoteže između kvalitetne zaštite objekata i želje da stimulišu otvorenu interakciju. „Obrazovne institucije se suočavaju sa sve rizičnijim okruženjem. Nedavni veliki incidenti dodatno naglašavaju ove rizike i u prvi plan ističu ranjivosti obrazovnih ustanova. To je dovelo do veće javne potražnje za naprednim sigurnosnim rješenjima u kampusima“, kaže Brandon Reich, menadžer videonadzora u kompaniji Pivot3. Jumbi Edulbehram, Oncamov regionalni direktor za područje Amerike, objašnjava: „Tokom protekle decenije obrazovne ustanove širom svijeta su postale lahke mete za one koji im žele nanijeti ogromnu štetu, kao što su korisnici vatrenog oružja ili vandali. Kao rezultat toga, sve češće se implementira kvalitetna i sveobuhvatna sigurnosna tehnologija, dok razni akteri razvijaju najbolje procedure kojih bi se trebalo pridržavati u nepredviđenim situacijama.“ 
 
Iako sigurnost i zaštita vjerovatno nisu ključni faktori u odabiru fakulteta, njihov utjecaj postaje sve veći na studente i roditelje. „Roditelji znaju sve više o načinima na koje se fakulteti nose sa sigurnosnim problemima i istražuju tu oblast kako bi zaštitili svoju djecu“, kaže Edulbehram. Sigurnosni operateri na univerzitetima sve češće oponašaju metode koje koriste organi reda. „Oni ispituju nove vidove primjene nosivih kamera, mogućnosti javno-privatnog partnerstva i razmjene videomaterijala s interventnim službama“, smatra Reich.
 
Budžeti i zaštita otvorenih kampusa 
Univerziteti nose izazov zaštite otvorenog okruženja s više objekata, koji se često prostiru na velikoj površini. Izazov je u tome da se pronađe ravnoteža između onog što univerziteti žele od sigurnosnog sistema i onog što im, zapravo, treba. „Uz očekivanja da otvoreni kampusi potiču na zajedničko učenje, rješavanje pitanja upravljanja posjetiocima i provjere identiteta postaje ključna komponenta ulaganja u sigurnost. To često podrazumijeva integraciju sistema za upravljanje posjetiocima, kontrolu pristupa i upravljanje kretanjem studenata. Alati poput prepoznavanja lica i biometrijske autentifikacije mogu pomoći u kreiranju ambijenta otvorenosti, a da se zaštiti pristup osjetljivim zonama“, kaže Julie Brown, voditeljica razvoja u North American Building Solutions podružnici kompanije Johnson Controls. Kada je u pitanju budžet, troškovi su uvijek ograničenja. „Univerziteti su dobro poznati po tome što iscijede svaki uloženi dolar iz sistema koje su skupo platili prije 10, 15 ili čak 20 godina. Nakon što grad ili univerzitet ulože sredstva, oni se uglavnom oslanjaju na korištenje tih sistema na duže staze“, kaže Terry Schulenburg, menadžer poslovnog razvoja u sektoru obrazovanja u kompaniji Genetec. „Fakulteti godinama krpe i održavaju sigurnosne sisteme. No, kada dođe do incidenta i stvari krenu loše, shvati se da je vrijeme za nadogradnju. Lakše je pronaći novac nakon neuspjeha nego ulagati u budžet za preventivno održavanje“, kaže on. 
 
Međutim, ulaganje u prave tehnologije može smanjiti pritisak na budžete univerziteta. „Upotrebom videoanalitike i pametnih rješenja za kontrolu pristupa obrazovno osoblje može smanjiti radno opterećenje povezano sa zaštitom kampusa i tako reducirati troškove rada. Ulaganje u kvalitetne i dugotrajne tehnologije koje se mogu prilagođavati i razvijati u skladu s novim i budućim izazovima smanjuje ukupne troškove posjedovanja sigurnosnog sistema. Glavni izazov je da se univerzitetima pomogne da stvari gledaju dugoročnije u odnosu na inicijalne izdatke i da planiraju troškove u srednjoročnom i dugoročnom periodu. Smjena studenata je dodatni izazov“, kaže James Marcella, direktor industrijskih asocijacija u kompaniji Axis Communications.  
„Od više stotina studenata koji koriste domove, tek nekolicina dolazi ili odlazi s fakulteta svakog semestra. Svake sedmice se radi primopredaja ključeva i vrši potraga za osobama koje gube ključeve. Ako se ključevi ne predaju, je li onda neka prostorija dovoljno sigurna za sljedećeg korisnika? Kako znate je li neki ključ kopiran?“ pita se Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija u sektoru digitalnih i pristupnih rješenja u kompaniji ASSA ABLOY EMEA. Bežični sistemi kontrole pristupa mogu otkloniti ove probleme i ponuditi fleksibilnost kakvu nemaju mehanički ključevi.
 
Regionalne razlike 
Sigurnosne potrebe prvenstveno određuju načini prijavljivanja napada i praćenja prisustva studenata, kao i različiti propisi u pojedinačnim državama. Potrebe za sigurnosnim rješenjima na nivou regija razlikuju se prema važećim propisima i zakonima. Ono što traže američki univerziteti ne mora važiti i za one u nekoj drugoj zemlji. Edulbehram objašnjava: "U SAD-u Clery zakon podrazumijeva da svi fakulteti i univerziteti koji učestvuju u saveznim programima finansijske pomoći čuvaju i ustupaju informacije o zločinima koji se dešavaju u kampusima ili u njihovoj blizini. Izvještaji moraju sadržavati i opise službene politike sigurnosti i zaštite, programa sprečavanja zločina unutar kampusa i procedura koje se primjenjuju tokom istraga i procesiranja krivičnih djela seksualnog zlostavljanja.“
 
Nova Opća uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR) stupa na snagu u maju ove godine. I ona će imati utjecaja na kampuse i njihovu sigurnost, smatra Marcella. „Nova regulativa pokušava uvesti stroga pravila o prikupljanju ličnih i privatnih informacija koje spadaju u kategoriju identiteta osoba. Zbog toga kampusi u Evropskoj uniji moraju pristupiti sigurnosti uz manji fokus na videonadzor, a više na sistemima pozivanja u hitnim slučajevima i kontrole pristupa.“ Schulenburg ukazuje na razliku između američkih i evropskih univerziteta u pogledu vođenja evidencije o prisustvu studenata. "U SAD-u studenti troše svoj novac, tako da im fakulteti dopuštaju da se sami brinu za prisustvo časovima i polaganje ispita. U Evropi od studenata se traži da budu prisutni na 80 posto predavanja. Ako odluče da ne prisustvuju, više nemaju mogućnost zadržavanja statusa studenta. Mnoge evropske obrazovne institucije sada automatski evidentiraju prisustvo na nastavi pomoću čitača koji se postavljaju na vrata, a kojim upravlja softver za kontrolu pristupa“, objašnjava Schulenburg. 
 
Borba protiv krađa 
Kako univerziteti počinju koristiti najnovije tehnologije, u kampusima je i sve više opreme koju je potrebno zaštititi. „Nasilne provale i pljačke činile su 45 procenata svih krivičnih djela u 2015. godini“, naveli su američki univerziteti u svojim izvještajima o sigurnosti u kampusima. „Kako bi se pomoglo u privlačenju najboljih studenata, univerziteti ulažu u savremenu obrazovnu tehnologiju. Zbog toga ključni sigurnosni izazov s kojim se suočavaju univerziteti jeste rizik od krađe“, kaže James Somerville-Smith, voditelj programa sigurnosti i protivpožarne zaštite za EMEA regiju u kompaniji Honeywell Home and Building Technologies. „Danas su mnoge nastavne sobe opremljene pametnim pločama ili skupim LCD projektorima. U bibliotekama, čitaonicama i informatičkim kabinetima mnogi univerziteti danas imaju najnovije računare. Osim toga, nastava iz oblasti medija je popularna među studentima, tako da dio njih radi i na univerzitetskom radiju ili televiziji. U interesu zadržavanja studenata i podizanja njihovog zadovoljstva, univerziteti su počeli nabavljati najbolju opremu za ove aktivnosti. Nažalost, krađa ovih predmeta je prilično česta pojava. Bez kvalitetnog sigurnosnog rješenja, univerziteti riskiraju velike materijale gubitke, zbog čega većina akademskih institucija više ne ignoriše vlastitu sigurnost. Međutim, s obzirom na to da internet stvari (IoT) postaje sve popularniji, dodatna prednost ove tehnologije leži u tome da se u slučaju krađe mogu pratiti ti predmeti“, dodaje on. 
 
Videonadzor
Videonadzor je ključna komponenta svakog sigurnosnog sistema. Somerville-Smith ističe kako univerziteti širom svijeta prelaze na IP videonadzor. „Ove kamere mogu praviti snimke visoke rezolucije koje je lakše analizirati. Time se sigurnosnom osoblju olakšava posao prepoznavanja sumnjivog ponašanja“, kaže on. Instalacija IP videorješenja otvara vrata korištenju i mnogih drugih funkcija. „Daljinski nadzor je efikasniji ako se koriste digitalne slike dobijene pomoću IP rješenja umjesto analognih. IP video je poželjniji jer se lakše integriše s drugim sigurnosnim sistemima, kao što su kontrola pristupa i protivprovala. IP videonadzor je naročito koristan ako univerzitet posjeduje vrijednu imovinu kojoj je potreban najviši nivo zaštite. Međutim, kako bi to postigao, ne mora mijenjati cijeli sistem. Na raspolaganju im stoje hibridni sistemi, koji im omogućavaju da kombinuju analogne i IP kamere, što znači da se prelazak na IP tehnologiju može odvijati postepeno“, kaže Somerville-Smith. „Videonadzorna rješenja koja kampusima pomažu da u svakom trenutku dođu do najrelevantnijih sigurnosnih podataka i videomaterijala korisnicima mogu poslužiti i za proaktivnu identifikaciju situacija i potencijalnih anomalija“, objašnjava Steve Birkmeier, zamjenik direktora prodaje i poslovnog razvoja u kompaniji Arteco. Pri tome je akcenat na identifikaciji kritičnih situacija i zona od posebnog interesa, umjesto na višesatnom pregledanju nebitnih snimaka. 
 
Videoanalitika
Korištenje videoanalitike u kombinaciji s IP videom univerzitetskom osoblju daje bolji uvid u situaciju nego što je to ikada ranije bilo moguće. „Videonadzor se i dalje naširoko primjenjuje kao faktor odvraćanja, ali i naknadni alat za forenzičku analizu. U nekim slučajevima analitika obogaćuje funkcije videonadzorne opreme jer pruža uvid u načine poboljšanja organizacijske efikasnosti, npr. na parkinzima“, kaže Marcella. „Videoanalitika u kombinaciji sa sistemom za upravljanje videom univerzitetu daje rješenje koje može otkloniti neke od najkompleksnijih prijetnji. Naprimjer, evidencije studenata i osoblja se u slučaju promjene situacije mogu automatski ažurirati kada dođe do otpuštanja radnika ili slučajeva kada studenti prijete jedni drugima. Savremene analitičke funkcije integrisane su sa sistemima kontrole pristupa i kao takve omogućavaju službenicima da 'označe' određenu osobu. Tako se automatski može aktivirati utvrđivanje lokacije te osobe unutar kampusa, poništiti njene pristupne kartice i slati informacije nadležnim službama o njenom kretanju. Ova napredna umreženost koristi internet stvari i velike podatke koje prikupljaju različiti sigurnosni sistemi unutar kampusa, sve s ciljem zaštite što većeg broja ljudi“, zaključuje Edulbehram. 
 
Kontrola pristupa
Poteškoće u ograničavanju pristupa na otvorenim univerzitetskim kampusima dodatno naglašavaju potrebu za efikasnim i efektivnim sistemom kontrole pristupa. Međutim, rješenja za kontrolu pristupa mogu biti skupa, dok stariji kampusi s historijski značajnim zgradama moraju tražiti jednostavna rješenja koja neće ugroziti integritet objekata. Schulz priznaje da instaliranje ili proširenje standardnog kablovskog sistema može biti skupo i ometati odvijanje svakodnevnih aktivnosti. „Zato se univerziteti sve više okreću bežičnim sistemima za kontrolu pristupa. Ovi sistemi svakodnevno potvrđuju svoje prednosti. Oni, naprimjer, eliminišu sigurnosni rizik koji predstavljaju izgubljeni ključevi. Umjesto skupe i zahtjevne zamjene brave, menadžeri sigurnosti jednostavno ponište ovlaštenja na izgubljenom akreditivu. Potrebno je samo nekoliko sekundi da izdate ili poništite prava pristupa na pametnoj kartici pomoću sistemskog softvera.“ Instalacija bežičnih brava je ekonomičnije rješenje od postavljanja kablova na više vrata jer nema invazivnih građevinskih radova, kaže Schulz i dodaje: „Nema potrebe ni da mijenjate sama vrata. Održavanje je jednostavno: brave napaja standardna litij-jonska baterija, koja se mijenja svake dvije godine. To je sve.“ Napredak tehnologije i sigurnosnih sistema pomaže univerzitetima da zaštite svoje kampuse. Iako su sigurnosna rješenja u konačnici samo dio cjelovite zaštite kampusa, osavremenjivanje tih sistema i ulaganje u najnovije tehnologije pomažu univerzitetima da sigurnosti pristupe na osviješten i proaktivan način. 
 
Unifikacija i integracija jačaju efikasnost
Važno je da univerziteti prepoznaju načine za podizanje efikasnosti postojećeg osoblja i sigurnosnih sistema. Ovo se može postići integrisanjem i objedinjavanjem različitih sistema. „Integrisanje alata kao što su PSIM, video i kontrola pristupa s prediktivnom analizom rad osoblja čini efikasnijim i omogućava im zaštitu veće površine bez prisustva na samom terenu“, objašnjava Brown. „Uz ove tehnologije, osoblje se može fokusirati i na identifikaciju obrazaca prijetnji i određivanje stepena sigurnosnih mjera potrebnih za ublažavanje rizika.“ Iako integracija povezuje mnoge odvojene sigurnosne sisteme, na kraju je ipak potrebno objediniti sve podatke s ovih sistema kako bi se operacije odvijale glatko. Schulenburg naglašava ulogu objedinjavanja sistema umjesto integracije. „Integracija se ponekad naziva i 'upravljanjem informacijama o fizičkoj sigurnosti' (PSIM) i zahtijeva redovna i skupa ažuriranja i upravljanje. Jedinstvena sigurnosna platforma obuhvata sve materijale s videonadzornih kamera, situacije koje se tiču kontrole pristupa i akreditive, mape, alarme, komunikaciju i analitiku unutar jedinstvene platforme, kojom se upravlja s jednog ekrana uz objedinjeno izvršavanje zadataka“, kaže Schulenburg. „Objedinjavanjem svih ovih podataka na jednom mjestu obrazovne ustanove mogu brže donositi odluke i uspješnije provesti svoje sigurnosne procedure.“ 
 

     

Global Security d.o.o.
Safeta Zajke 115c, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifi kacioni broj: 4201142740001
www.asadria.com
ISSN 1986-5

  

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Magazin a&s Adria je mjesečna publikacija iz oblasti sigurnosti i zaštite čiji je primarni cilj da informiše, educira i poveže sigurnosno tržište u Adriatic regiji. Magazin nastoji biti graditelj i poveznica između proizvođača i krajnjih korisnika u čijem lancu su neizostavni sistem-integratori i instalaterske kompanije kao ponuđači usluga. Zahvaljujući jasnoj viziji razvoja koja prepoznaje potrebe tržišta, a&s Adria se etablirala kao pouzdan izvor informacija i kao takva je prepoznata od strane čitalaca još od samih početaka 2006. godine.