Menu
A+ A A-

Tehnološki trendovi za pametnije univerzitete

Studenti od obrazovnih institucija danas očekuju određeni nivo tehnološke osviještenosti i opremljenosti. U skladu s tim, ulaganje u tehnologije je još važnije ako će poslužiti da se privuče veći broj studenata. U cijeloj toj priči sigurnost je neizostavni element

Izvor: a&s International
E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Studenti su danas tehnološki potkovaniji nego ikada ranije. Zbog toga univerziteti opravdano ulažu u naprednu sigurnosnu tehnologiju. Kada je riječ o prihvatanju novih trendova, univerziteti su nerijetko na visini zadatka, mada im u tome budžetska ograničenja često predstavljaju prepreku. Ipak, studenti od obrazovnih institucija danas očekuju određeni nivo tehnološke osviještenosti i opremljenosti. Ulaganje u tehnologije još je važnije ako će poslužiti da se privuče veći broj studenata. Nedavno istraživanje koje je proveo Wakefield Research za kompaniju Ellucian pokazalo je da 87 posto studenata prilikom odabira fakulteta razmatra i njihovu tehnološku opremljenost. Ovo samo dodatno naglašava značaj praćenja aktuelnih tehnoloških kretanja, koja često mogu postati dio i sigurnosnih aplikacija. Praćenje i prihvatanje popularnih trendova univerzitetima daje mogućnost ne samo da zadovolje studente nego i da svoje kampuse učine sigurnijim i sofisticiranijim okruženjem.

Trendovi upravljaju sigurnosnom industrijom
Nesumnjivo je da nove generacije studenata očekuju pristup digitalnim rješenjima. Kada je u pitanju sigurnost, to se odnosi na pametne kartice ili mobilne aplikacije. Mehanički i analogni sistemi smatraju se zastarjelim ili čak nepraktičnim. Zašto uopće koristiti ključ kada jedna pametna kartica može otvoriti sobu doma, koristiti se za kupovinu hrane ili podizanje knjiga iz biblioteke? „Modernizacija sistema u kampusima dovodi do promjene namjene tehnologije. Naprimjer, pametne kartice nekada su se koristile kao rješenje za kontrolu pristupa, a sada se mogu koristiti i za pristup uslugama unutar kampusa, poput korištenja biblioteke ili menze“, kaže James Marcella, direktor tehničkih usluga u kompaniji Axis Communications.

Julie Brown je voditeljica tržišta institucija u podružnici North American Building Solutions kompanije Johnson Controls. Ona ukazuje na nekoliko tehnoloških trendova koji ubrzano postaju svakodnevnica na kampusima. „Kao odgovor na nedavne tragične napade vatrenim oružjem, rješenja za detekciju paljbe se integrišu u sisteme poput onih za videonadzor i kontrolu pristupa s ciljem podizanja spremnosti u slučaju napada. Dronovi su tehnologija u razvoju koja može ponuditi zaštitu udaljenih lokacija, osigurati dodatnu pokrivenost terena te otkriti i onesposobiti ilegalne dronove“, kaže ona. Međutim, ovi trendovi ukazuju na eksploziju količine podataka koje svakodnevno generišu videonadzorne kamere i sigurnosni softver, smatra Brandon Reich, menadžer videonadzora u kompaniji Pivot3. On posebno naglašava važnost podataka: „Obrazovne institucije ne samo da prikupljaju ogromne količine podataka nego su oni važniji nego ikada ranije. Njihov gubitak može dovesti do krupnih posljedica, zbog čega se veći fokus stavlja na servere i pohranu.“

Internet stvari, veliki podaci i cloud
Termini kao što su internet stvari (IoT), veliki podaci i računarstvo u oblaku posljednjih godina uživaju veliku popularnost i to s dobrim razlogom. „Trendovi koji se tiču interneta stvari i velikih podataka pogodovali su sigurnosnim sistemima u kampusima jer su više nego ikada ranije unaprijedili međusobnu uvezanost i operabilnost tih uređaja“, kaže Steve Birkmeier, zamjenik direktora prodaje i poslovnog razvoja u kompaniji Arteco. „Što je više detaljnih i dostupnih informacija o određenom događaju, on se lakše može riješiti. Mogućnost povezivanja uređaja pomoću cloud tehnologije omogućava brzu i jednostavnu razmjenu ovih podataka“, smatra Birkmeier. „Internet stvari će se nastaviti razvijati u narednih 20 godina. U kampusima postoje značajni kapaciteti kojima taj koncept može ponuditi dodatnu sigurnost i slobodu“, kaže Terry Schulenburg, menadžer poslovnog razvoja u sektoru obrazovanja u kompaniji Genetec. Schulenburg ističe kako se danas u mnogim kampusima internet stvari koristi za praćenje osjetljive opreme i upravljanje inventarom. Jedan od primjera je univerzitetska bolnica, čiji odjel za akušerstvo izdaje odgovarajuće narukvice za majke i bebe. Ako se otkrije da su narukvice previše udaljene jedne od drugih, dolazi do aktiviranja alarma i automatskog zaključavanja vrata, navodi Schulenburg. James Somerville-Smith, voditelj programa sigurnosti i protivpožarne zaštite za EMEA regiju u Honeywell Home and Building Technologiesu, smatra da je uprkos svojoj rasprostranjenosti internet stvari i dalje na samim počecima u svijetu sigurnosti. „Ipak, očekujemo njegovo brže etabliranje kako komunikacija između uređaja postaje sve sinhroniziranija, a analitički softver sposobniji da razumije veliku količinu podataka koji se prikupljaju“, kaže Smith i nastavlja: „Internet stvari će dovesti do većeg i naprednijeg korištenja senzora u infrastrukturi i opremi. Omogućit će kvalitetniju kontrolu s ciljem identifikacije potencijalnih kvarova i prije nego što se dogode i tako maksimalno skratiti vrijeme zastoja. Kako se razvija naprednije mašinsko učenje, sistemi će moći samostalno vršiti inicijalnu analizu sigurnosnih situacija i pratiti obrasce njihovog odvijanja. Time će se operateri značajno rasteretiti i imati više vremena da se bave složenijim problemima.“ Cloud tehnologija se također testira i za upravljanje sigurnošću na nivou kampusa. „Ako danas neki kampus želi dodati kamere ili vrata svom sistemu, potrebna vam je odgovarajuća struktura za podršku. Vi već imate pristup brzom internetu unutar kampusa. Cloud nudi značajnu fleksibilnost prilikom dodavanja sigurnosnih uređaja jednom sistemu, bez dodatnih opterećenja i troškova infrastrukture. Isto važi i za upravljanje dokaznim materijalima i njihovom razmjenom“, kaže Schulenburg.

Napredna infrastruktura za pohranu videosnimaka
Reich objašnjava da pohrani za potrebe videonadzora unutar kampusa može značajno pomoći tzv. hiperkonvergirana infrastruktura. „Pojačano generisanje podataka i sve veći značaj videa i integrisanih sigurnosnih rješenja rezultirali su prelaskom s tehnologije zatvorenih vlasničkih sistema na kritične aplikacije. Za njih često već postoji infrastruktura unutar centara podataka i njima upravljaju IT odjeli. Ova evolucija je važna jer se IT odjeli često odlučuju za tradicionalne tehnologije kada je riječ o infrastrukturi za video i pohranu podataka“, objašnjava Reich. Ipak, on smatra da tradicionalna infrastruktura, poput standardnih servera ili NAS pohrane, nije pogodna za videonadzorno okruženje i može dovesti do pada performansi. Hiperkonvergirana infrastruktura (HCI) je nova tehnologija na tržištu rješenja za pohranu videosnimaka. Vrijednost ovog tržišta u 2015. godini procijenjena je na 796,1 milion američkih dolara, navodi se u izvještaju MarketsandMarketsa. Do 2022. godine ta će vrijednost porasti na čak 12,6 milijardi dolara, uz godišnju stopu rasta od 43,6 posto.

Prema riječima Reicha, HCI rješenja se mogu optimizirati kako bi se zadovoljile jedinstvene potrebe videonadzora. Ona fakultetima nude daleko više mogućnosti nego tradicionalna IT infrastruktura. Kako sve više obrazovnih ustanova počinje koristiti napredne tehnologije poput panoramskih kamera, tradicionalna IT rješenja će sve teže izlaziti za kraj s velikom količinom podataka povezanih s videonadzorom. „Tako se smanjuju složenost i troškovi, uz ponudu vrhunske tehnologije i funkcija po pristupačnijoj cijeni u odnosu na tradicionalne serverske sisteme“, dodaje on.

Podrška otvorenim standardima
Otvoreni standardi su sve važniji. Jedan od razloga za to je sve veća složenost samih sistema. Tomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija u sektoru digitalnih i pristupnih rješenja u kompaniji ASSA ABLOY EMEA, koristi kontrolu pristupa kao primjer. „U idealnim situacijama upravitelji objekata žele da im pristupne tačke budu osigurane maskama za brave, cilindrima, kvakama ili pravim sigurnosnim bravama. One moraju raditi u kombinaciji s brojnim kritičnim sigurnosnim i korisničkim funkcijama, uključujući videonadzor, protivprovalne i vatrodojavne alarme, sisteme za plaćanje karticama u kantini, usluge fotokopiranja, kao i pristup bibliotekama i računarskim sobama pomoću pametnih kartica. Ovo je moguće samo ako su vaši sistemi međusobno kompatibilni i ako u svojoj jezgri koriste otvorene standarde“, kaže on. Otvorena rješenja mogu pomoći i u otklanjanju problema ograničenih budžeta. „Univerzitetski kampusi trebaju razmotriti otvorena rješenja koja im omogućavaju da iskoriste svoja postojeća ulaganja u sigurnost, a da unaprijede funkcije u mjeri u kojoj im to budžet omogućava. Važno je da ova rješenja mogu komunicirati s drugim uređajima i sistemima kako bi se osiguralo pojednostavljeno upravljanje podacima i sistemom“, kaže Birkmeier.

Sistemi masovnog obavještavanja sve popularniji
Ovi sistemi mogu pomoći operaterima u kampusima da studente i osoblje informišu i obavještavaju o vanrednim situacijama.
Očekuje se da će globalno tržište sistema za obavještavanje (MNS) do 2022. dostići vrijednost od 11,9 milijardi dolara, uz godišnju stopu rasta od 19,6 posto, navodi se u izvještaju MarketsandMarketsa. To se posebno odnosi na područje Sjeverne Amerike, u kojoj su napadi vatrenim oružjem na kampusima jedan od ključnih faktora veće potražnje za ovom tehnologijom.
Ovakvi sistemi mogu promijeniti način na koji se informacije šalju u vanrednim situacijama, navodi Brown. „Glasovni alarm za dojavu požara može poslužiti za brzo slanje informacija unutar cijele zgrade. Može se programirati za odabir posebnih poruka tokom vanredne situacije. Stoga se korisnici objekta mogu lakše evakuisati u zavisnosti od njihove lokacije“, kaže on. „Sigurnost kampusa na području SAD-a je poseban izazov, uz potrebu za brzim slanjem obavještenja o vanrednoj situaciji u slučaju neposredne prijetnje, poput napada vatrenim i drugim oružjem. Ovo je podstaklo razvoj multiplatformnih sistema masovnog obavještavanja koji studente i osoblje mogu neposredno informisati o svim situacijama i slati im obavještenja i upute u realnom vremenu. Ovi sistemi mogu uključivati telefon, radio, e-mail, zvučnike i digitalnu signalizaciju“, kaže Marcella.

Sigurniji fakulteti imaju više studenata
Tehnološki napredniji kampusi danas nude i naprednu sigurnost. Univerziteti smatraju napredne sigurnosne sisteme jednim od faktora koji im daju prednost nad konkurencijom, posebno ako mogu poslužiti za privlačenje međunarodnih studenata, kaže Somerville-Smith. „Štaviše, kampusi nadograđuju svoje sigurnosne sisteme jer im oni u svom naprednijem izdanju mogu pomoći u upravljanju brojnim drugim operacijama, podizanju nivoa učinkovitosti i boljem iskustvu studiranja“, kaže Schulz i dodaje: „Naprimjer, sigurnosni sistemi se koriste za pouzdano upravljanje kretanjem i protokom velikih grupa studenata i osoblja. Kako se upisi odvijaju, uvijek imate studente koji dolaze ili mijenjaju svoje akreditive, napuštaju studije ili se sele tokom akademske godine. Sposobnost sigurnosnih platformi da se integrišu s postojećim bazama podataka omogućava fakultetima da udovolje potrebama kontrole pristupa kampusu i zgradama, a da ne naruše korisničko iskustvo samih studenata.“ U budućnosti možemo očekivati da će kampusi nastaviti s usvajanjem novih tehnologija i njihovim prilagođavanjem s ciljem kreiranja tehnološki naprednijeg i sigurnijeg okruženja.

 

     

Global Security d.o.o.
Safeta Zajke 115c, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifi kacioni broj: 4201142740001
www.asadria.com
ISSN 1986-5

  

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Magazin a&s Adria je mjesečna publikacija iz oblasti sigurnosti i zaštite čiji je primarni cilj da informiše, educira i poveže sigurnosno tržište u Adriatic regiji. Magazin nastoji biti graditelj i poveznica između proizvođača i krajnjih korisnika u čijem lancu su neizostavni sistem-integratori i instalaterske kompanije kao ponuđači usluga. Zahvaljujući jasnoj viziji razvoja koja prepoznaje potrebe tržišta, a&s Adria se etablirala kao pouzdan izvor informacija i kao takva je prepoznata od strane čitalaca još od samih početaka 2006. godine.