Perom A. V. Vlasova, direktora Odjela za poslovni razvoj - Groteck Business Media

Rusko sigurnosno tržište: razmatranje 2009. i predviđanja za 2010. godinu

Profesionalci u industriji sigurnosti sasvim adekvatnim ocjenjuju nosioce njenog razvoja. U prethodnom istraživanju kompanije Groteck na vrhuncu svjetske finansijske krize i na samom početku ekonomske recesije u Rusiji spomenuli smo već kako će nivo pada ruskog tržišta tehničke sigurnosne opreme direktno zavisiti od stepena učešća i aktivnosti same države. Rezultati poslovanja iz 2009. godine utjecali su na tržište na način da je finansijska, legislativna i regulatorna aktivnost države ostvarila svoj utjecaj na rusko tržište tehničkih sigurnosnih sredstava, tako da ono nije zabilježilo dramatičan pad. 

Piše: A. V. Vlasov, Groteck Business Media

Analizirajući dijagrame koji odražavaju mišljenje specijalista sa sigurnosnog tržišta o faktorima koji će se najviše odraziti na njegov razvoj u 2010. godini, možemo zaključiti da eksperti, zapravo, ne očekuju nikakve velike promjene.

Politički faktori

Prema procjenama ispitanika, država je ta koja će nastaviti s formiranjem glavnih zahtjeva na ruskom sigurnosnom tržištu. Upravo je država glavni faktor razvoja ovog sektora (Slika 1). Iznenađuje činjenica da među odgovorima ispitanika uglavnom nisu zastupljene zakonodavne aktivnosti države niti budžetska izdvajanja, već određeni nematerijalni faktori, poput pažnje koju vlast poklanja nacionalnim sigurnosnim pitanjima, poput borbe protiv terorizma, osiguranja državnih granica, prevencije tehnoloških katastrofa, osiguranje protivpožarnih mjera za socijalne ustanove i institucije. Naravno, teško da bilo ko danas vjeruje u pružanje sigurnosti na principu osiguranja. Ipak, činjenica da je oko 15% ispitanika označilo upravo ovo mogućim faktorom značajnijeg razvoja tržišta tehničke sigurnosne opreme u 2010. govori u prilog da je i ovakav scenarij moguć. Nakon tehnoloških katastrofa, terorističkih napada i katastrofalnih požara koji su se desili u Rusiji tokom posljednjih godina i koji su dokazali potpunu nemogućnost administrativnog sistema da osigura usklađenost s legislativnim zahtjevima po pitanju sigurnosti i zaštite, mnogi eksperti stoga misle kako bi se država mogla dramatično otkloniti od administrativnih pritisaka ka osiguravateljskim principima.

Legislativni faktori

Prija činjenica da preko 50% ispitanika markira državne regulative (posebno usvajanje tehničkih propisa i stupanje na snagu posebnih granskih zakona) kao osnovni faktor zakonodavne prirode koje će stimulirati razvoj tržišta u 2010. godini (Slika 2). Ako uporedimo dva dijagrama, možemo zaključiti da ispitanici očekuju određene sukcesije u akcijama koje poduzima država, odnosno, zamjenu administrativnih pritisaka zakonskim regulativama, što u konačnici treba inicirati i transformaciju na principe osiguranja.

Socijalni faktori

Ono što mi je posebno zanimljivo je da nam se prognoze i očekivanja vezana za utjecaj društvenih faktora na sigurnosno tržište nisu ostvarile (Slika 3). Pred kraj 2008. godine govorili smo kako će u 2009. potražnja na tržištu opreme za tehničku zaštitu od strane fizičkih lica ostati na istom nivou ili kako će se eventualno smanjiti za koji procent. Međutim, skoro polovina ispitanika smatra kako će želja ljudi da osigura svoje domove i imovinu u situaciji ovako velike nezaposlenosti i povećanog obima ilegalne imigracije postati značajan pokretački faktor tržišta tokom 2010. godine. Izvještaji vodećih kompanija pokazuju da je u 2009. godini potrošnja sredstava tehničke zaštite u privatnom sektoru čak povećana, uprkos negativnim očekivanjima glavnih tržišnih igrača. Sam raspon mišljenja koji je iznjedrila naša anketa predstavlja jedan od značajnih rezultata.

Ekonomski faktori

Procjenom ekonomskih faktora tržišnog razvoja u 2010. godini ispitanici ne otkrivaju ništa novo u odnosu na prethodna pitanja (Slika 4). Do jedne trećine ispitanika oslanja se na stabilizaciju cijena nafte i oporavak građevinskog sektora. Zbog značajne uloge države u razvoju sigurnosnog tržišta više od jedne trećine ispitanika oslanja se na opremanje postojećih objekata u skladu sa zahtjevima države i to je jedan od najpopularnijih odgovora ispitanika.

Sve gore navedeno ukazuje na jednu činjenicu: isto se očekuje i u 2010. g., u kojoj će finansijske i zakonodavne aktivnosti države (posebno proces ubrzavanja donošenja tehničkih propisa) pod budnim okom državnog rukovodstva  igrati glavnu ulogu. Jedino pitanje koje se postavlja je da li će klijenti koristiti najefikasnija rješenja ili ona koja preporučuju odgovarajuće državne strukture pod takvim administrativnim pritiscima? Mislimo, ipak, da će državne porudžbine pružiti podršku sigurnosnom sektoru, kao što je to bio slučaj i do sada, kroz velike globalne projekte kao što su: „Asia-Pacific Economic Cooperation 2012” na ostrvu Russkiy, Olimpijske igre 2014. u Sočiju – Rusija, Svjetske studentske igre 2013. godine u tatarstanskom glavnom gradu Kazanu, izgradnja brze željeznice i autoputeva, izgradnja plinovoda Sjeverni tok i Južni tok, izgradnja naftovoda od istočnog Sibira do Tihog okeana, uređenje četiri zone s kockarnicama, te provođenje programa kao što su „Siguran grad“, „Siguran region“ i „Sigurna država“. Oporavak stope rasta tržišta je moguć samo uz oporavak sektora komercijalne potrošnje. Ipak, na naše iznenađenje, ovako ne razmišljaju i ispitanici. Do jedne četvrtine ispitanika vjeruje da će se situacija u građevinskom sektoru stabilizirati. Skoro dvije trećine ispitanika predviđa konzervativni scenarij razvoja tržišta opreme za tehničku zaštitu tokom 2010. godine. Glavni pokretači u okviru ovoga scenarija će postati obnova kreditne sposobnosti i profitabilnost strateških ruskih preduzeća (čiji je investicioni program odobrila Ruska vlada i čije kontrolne akcije pripadaju državi), kao i remont postojećih objekata u skladu sa zahtjevima države (javne institucije, stambeni objekti, elektrane, poslovni objekti, saobraćajna infrastruktura i ostalo). Deset posto ispitanika koji su ukazali kako bi stabilizacija cijena nafte i drugih izvoznih proizvoda, vjerovatno, mogla biti glavni ekonomski faktor za razvoj sigurnosnog tržišta, nadaju se da bi model koji je bio efektivan tokom 2000. godine također mogao biti aktuelan i u 2010. Prihod od eksploatacije nafte se distribuira svim sektorima ruske ekonomije, na temelju čega, također, rastu i zahtjevi sigurnosnog tržišta.

Potrošački sektor

Dijagram 5 s jedne strane odražava nadu potrošača da će se njihovi budžeti „odlediti”, uključujući i projekte blokirane u 2009. godini (što uključuje i nabavku sredstava za tehničku zaštitu). S druge strane vidimo određena odstupanja prodavača i instalatera. Kao i obično, ne postoje jednoznačni odgovori koji bi činili većinu, no postoji, manje-više, jednaka povezanost. Glavni potrošač u 2010. godini tradicionalno će biti sektori naftne i plinske industrije, energetike i transporta. Nekoliko ispitanika smatra da će kupovina sredstava za tehničku zaštitu infrastrukturnih projekata započeti tokom 2010. godine. Zapravo, vrlo je vjerovatno da će ove godine započeti projektiranje i izgradnja puteva i naftovoda. Kada govorimo o nabavkama opreme za tehničku zaštitu, one bi trebale početi u 2011, a nastaviti se tokom 2012. godine. Naši ispitanici misle da će banke, strukovne organizacije, rješavanje gužve na javnim mjestima, te zdravstvene i obrazovne institucije učestvovati sa oko 40% od ukupnog broja komercijalnih zahtjeva.

Tehnološki faktori

Naša predviđanja u vezi s tehnološkim pokretačima tržišta su u potpunosti potvrđena mišljenjem stručnjaka (Slika 6). Tako je pomak ka IP rješenjima stavljen na drugo mjesto, dok je na prvom mjestu integracija sigurnosnih sistema s inženjeringom i IT sistemima. Međutim, svakome je jasno da je prava integracija nemoguća bez korištenja IP tehnologije. Tako su ispitanici odgovorili u korist različito opisanog, ali u suštini istog procesa. Zapravo, integracija bazirana na jedinstvenom i otvorenom protokolu, možda, također postaje glavni pokretač na ruskom sigurnosnom tržištu.

Zahtjevi kupaca

Većina ispitanika spomenula je da zahtjevi kupaca postaju sve teži, što mi je veoma važno kako bih formirao svoj stav (Slika 7). Ekonomska efikasnost sistema i mogućnost da se pruži sigurnost na još automatiziraniji način i uz manji angažman ljudskog faktora veoma su aktuelne činjenice za mnoge kupce. Ovo su shvatili i prodavači i instalateri.  Kad preduzeće ima normalan profit, želja menadžmenta za upravljanjem i želja odjeljenja za kontrolu splasne. Ali, u situaciji kad pada cijena nafte, a time i profit, velika pažnja, zbog rezanja troškova, posvećuje se mogućnostima povećanja profitabilnosti. Pretpostavlja se da se s manje novca mogu postići bolji rezultati. Počinje ozbiljna borba za efikasnost sigurnosnih i zaštitnih sistema. Dakle, uvjeti nabavke postaju tvrđi, i odozgo i odozdo, a sam proces realizacije nabavke postaje duži. Prodavcima rastu troškovi za održavanje nabavki. Neophodno je da se proizvede mnogo više informacija i da se one dostave klijentu na vrijeme u pripremnom periodu pred prodaju, u najrazličitijim oblicima, preko štampanih izdanja, profesionalnih događaja, interneta ili prijatelja.

Konkurencija i lanac snabdijevanja

Veoma je interesantno uporediti dijagrame 8, 9 i 10. Apsolutna većina ispitanika (2/3) smatra da je konkurencija postala veća. Približno isti broj ispitanika smatra da je glavni faktor koji utječe na konkurenciju ― damping, i da je lanac distribucije skraćen. Ali, pogledajmo malo ove podatke iz različitih uglova. Na pitanje na šta se, zapravo, odnosi tvrdnja o pojačanoj konkurenciji, glavni tržišni igrači su reagirali na sljedeći način: ranije su samo tri-četiri kompanije učestvovale na tenderima, sada se na tenderima pojavljuje i preko 40 kandidata. Kompanije se ranije iz raznih razloga nisu borile za svaku narudžbu prije nego što je ona dospjela. Neke kompanije su „razvile svoje mišiće“ tokom krize, dok su se u nekim slučajevima pojavile kompanije „za jedan dan“.

Neki su počeli nuditi jeftina rješenja velikim kompanijama, prilagođavajući se tako njihovim budžetima, tako da se to ne može posmatrati kao intenziviranje tržišnog natjecanja već kao želja kompanija da rade s onim klijentima koji su preostali na tržištu i da traže nove mogućnosti koje su se umnožile. Ovaj proces je, međutim, samo naličje. Takve „igre“ su potpuno dezorijentirale kupca, uništivši njegovo rangiranje ― ko radi s kim. Slika jedinstvenog tržišta je bila uništena i podsjećala je na razbacane dijelove slagalice. Pored ličnog osjećaja povećane nadležnosti, možemo primijetiti i objektivan proces „otvrdnjavanja“ zahtjeva naspram uvjeta provođenja tendera, takmičenja i aukcije. Prije svega, ovo se odnosi na cijene, što je dovelo do skraćenja lanaca snabdijevanja. Kompanije s dugim lancem snabdijevanja nikad ne pobjeđuju na tenderu. Idealan sistem je onaj u kojem sam prodavač pobjeđuje na tenderu, a zatim angažira svog glavnog distributera kao podugovarača, kako bi putem njega distribuirao osnovne potrepštine.

Povrat investicije ― nova ideologija pri izboru

Analizirajući rezultate provedene ankete, ne možemo pronaći nikakvu kontradiktornost u dobijenim podacima. Ovo je samo još jedna potvrda da će na vodećoj poziciji tokom 2010. godine biti ― odnos kvaliteta i cijene (Slika 11). Komparirajući broj mišljenja koja podržavaju faktore poput „otvrdnjavanja zahtjeva kupaca“ i „skraćenja lanca distribucije“ s ukupnim brojem odgovora koji podržavaju faktore poput „odnosa cijene i kvaliteta“, „konvergencije“ i „smanjenja troškova skladištenja“, možemo još jednom dobiti dokaz da je dumping cijena prije postao neka vrsta reakcije na jačanje zahtjeva kupaca po pitanju odnosa kvalitet―cijena, nego sredstvo za dobijanje projekata. Naravno, dumping je odraz nemogućnosti formiranja vlastite cijene proizvoda komparacijom s cijenama i kvalitetom koje nudi konkurencija, te nespremnosti kod mnogih instalatera i prodavača u Rusiji da formiraju cijenu oslanjajući se na ukupnu cijenu posjedovanja (kad je u pitanju oprema za tehničku zaštitu). Dobro zvuči činjenica da povrat investicije (ROI) podržava skoro 40% ispitanika. Ova tendencija može nas odvesti van okvira administrativne prisile. Čak i sada, uz smanjenje budžeta i broja zaposlenih, kupci, uglavnom, još uvijek na adekvatan način pristupaju pitanju izbora sistema, tehnologije i dobavljača.

Tehnologije

Posmatrajući dijagram 12, ne bih preporučio da pokušavate procijeniti stvarnu želju kupaca za kupovinom i želju dobavljača da prodaju. Dobijeni rezultati pokazuju, zapravo, dominaciju grupe tehnologija i sistema u informatičkom okruženju. Pogledajmo malo naše publikacije, analizirajmo profesionalne događaje i zaključit ćemo da je najveća aktivnost na strani dobavljača IP kamera i IP sistema za kontrolu pristupa. Kao što je poznato, nema prosperiteta bez publiciteta.

Ishodi 2009. godine

Tokom 2009. godine govorili smo kako je sve loše, ali stvarna situacija je pokazala da nije sve tako crno (Slika 13). Dijagram pokazuje da će se tržište po svom obimu smanjiti, ali nemamo ničije mišljenje koje bi nam ukazalo na to u kojoj mjeri će takvo smanjenje biti izraženo. Pošto je prilično veliki raspon stavova u pogledu evaluacije 2009. godine, ipak bismo podržali konzervativnu poziciju: tržište ostaje na nivou kao u 2008. godini, s tim da je trgovanje u USD valuti smanjeno za 5-10%, ali je u istom procentu poraslo trgovanje u domaćoj RUB valuti. Što se tiče drugih sektora bliskih sigurnosnoj industriji, kao što je, npr., IT sigurnost, primjećujemo da su oni koji su gravitirali sredini uvećali svoj promet za 5-10%, prvenstveno zahvaljujući svojoj ponudi usluga.

Predviđanja za 2010. godinu

Ispitanici pokazuju dodatni optimizam kad je u pitanju 2010. godina (Slika 14). Predviđanja da će se tržište u 2010. po obimu smanjiti u odnosu na 2009. godinu samo je mali indikator (ne više od 16%). Važno je uporediti indekse 32,2% i 40% u slici 13 i 14 i shvatiti da ključni dio ispitanika podržava konzervativni scenarij. Tokom 2010. godine, rusko sigurnosno tržište će ostati na istom nivou kao i 2009, izračunato u prosječnim vrijednostima valute (uprkos naglim fluktuacijama u zamjenskim kursevima EUR/USD, RUB/USD i RUB/EUR), tržište će se povećati ili smanjiti uz statističku tačnost. Dijagrami 13 i 14 savršeno ilustriraju osnovne postavke na koje se oslanjaju kompanije pri planiranju svojih potrošnih budžeta za 2010. godinu. Korelacija između 2009. i 2008. godine, te 2010. i 2009. je kao „plato visoravni“. To znači samo jedno ― oni koji žele zaraditi prvo će brinuti o troškovima i intenzivirat će svoju dominaciju u oblasti informacionih tehnologija.

Segmenti sigurnosnog tržišta

Čini se da bi najveći optimizam trebao biti prisutan na tržištu videonadzora i sistema za kontrolu pristupa. Međutim, situacija je sasvim suprotna, s obzirom na to da su upravo ti segmenti bili prvi pogođeni pojačanim zahtjevima pri kupovini, posebno u pogledu njihovih cijena (brojke 15-19). Predstavnici ovog segmenta, kao niko drugi na tržištu, jasno razumiju kako je opća ekonomska situacija sastavni dio u razvoju sigurnosnog sektora. Segmenti poput protivprovalne zaštite i vatrodojave, koji su najdublje pali zbog pada građevinskog sektora, zabilježili su najveći rast u četvrtom kvartalu, s obzirom na početak zaoštravanja zahtjeva države. Danas je na ovim tržištima prisutan dobar optimizam ― igrači se i dalje oslanjaju na ulogu države i djelimično na obnovu opale potražnje. Segment perimetarne zaštite uvijek je podrazumijevao državne i narudžbe velikih kupaca koji su finansirali njihove projekte u prošlosti i koji će ih finansirati i u budućnosti. Naravno, predstavnici segmenta perimetarne zaštite na sigurnosnom tržištu ne očekuju dramatičan rast niti značajan pad. Možda bi za nas upravo segment perimetarne zaštite mogao biti glavni pokazatelj stanja koje se očekuje na ruskom tržištu opreme za tehničku zaštitu tokom 2010. godine. 

Arhiva