Biometrija u trendu: Tijelo kao nova lozinka

Kako se mobilno plaćanje sve brže širi, sigurnosna i korisnička autentifikacija nikada nisu bili važniji. Nakon što je iPhone dobio Touch ID funkciju, biometrija je izašla iz sfere specijalističke niše i postala dio svakodnevnice. Zahvaljujući novim vidovima biometrijske autentifikacije, budućnost sigurnosti leži u čovjekovoj fiziologiji

Priredila: redakcija a&s Adrije

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Biometrijska identifikacija se u posljednjih nekoliko godina koristila za, naprimjer, pristup zgradama. No, iPhone je prvi potrošački proizvod široke namjene koji je ponudio ovu tehnologiju. Od tada, Apple Pay tehnologija je unaprijedila mobilno plaćanje i zacementirala status biometrijske autentifikacije kao ključnog segmenta sigurnosti u budućnosti. Kao potvrdu toga, istraživanje kompanije Acuity Market Intelligence predviđa će do 2020. godine svi mobilni uređaji posjedovati biometrijske senzore.

Širenje prijetnji iz oblasti cyber-sigurnosti donijelo je potrebu za sigurnijom autentifikacijom, posebno prilikom plaćanja preko interneta (e-plaćanje) i zaštite lične sigurnosti. Danas je jasno da nastavak korištenja standardnih alfanumeričkih lozinki ne nudi dovoljan nivo zaštite. S druge strane, ljudsko tijelo ima brojne jedinstvene karakteristike koje se mogu iskoristiti kao način identifikacije. Od otisaka prstiju, preko rasporeda vena do načina držanja neke osobe ili brzine otkucaja srca – korištenje ovih jedinstvenih karakteristika kao biološke lične karte evoluira već decenijama.

Biometrija na djelu

Osim Applea, i druge kompanije počinju proizvoditi slične korisničke proizvode. MasterCard je nedavno predstavio Identity Check Mobile sistem, koji koristi biometriju poput otiska prsta ili prepoznavanja lica za verifikaciju identiteta vlasnika kartice. Na taj način pojednostavljuje se kupovina preko interneta. Prošle godine Alibaba je predstavila svoj VR Pay sistem, kod kojeg je dovoljno da korisnici klimnu glavom za kupovinu robe unutar okruženja virtuelne stvarnosti. Biometrijska autentifikacija širi se i sektorom finansijskih usluga. Japanska banka Ogaki Kyoritsu Bank u svojim filijalama planira instalirati čitače dlanova za identifikaciju korisnika. I Citi banka uvodi promjene koje će njihovim korisnicima omogućiti da za prijavu na račune koriste biometrijsku tehnologiju, odnosno prepoznavanje lica. Istu tehnologiju usvojila je španska BBVA banka, koja je koristi prilikom otvaranja računa za nove korisnike. I brazilska banka Neon je svojim korisnicima omogućila prijavu na usluge mobilnog i online bankarstva jednostavnim slikanjem selfieja.

Globalno tržište biometrijskih tehnologija će do 2020. dostići vrijednost od 41,5 milijardi američkih dolara, predviđa kompanija BCC Research. Tehnologije uzimanja otisaka prstiju će, kao segment, do iste godine dostići vrijednost od 24,4 milijarde dolara, u odnosu na 8,8 milijardi u 2015. godini, uz godišnju stopu rasta od 22,8%. Istovremeno, vrijednost tehnologije prepoznavanja lica, šarenice oka, vena i glasa će sa 4,4 milijarde u 2015. godini skočiti na 11,9 milijardi u 2020. „Mislimo da je primjena biometrijske tehnologije dobar kompromis između korisničkog iskustva i kvalitetnog nivoa sigurnosti, koji je potreban. Osim toga, biometriju tretiramo kao ključnu komponentu interakcije s korisnicima, od e-trgovine do mobilnog plaćanja. Još jedan zanimljiv segment takve interakcije je autentifikacija za potrebu pozivnih centara“, kaže Michael Sass, direktor poslovanja za ID rješenja za EMEA regiju u kompaniji MasterCard.

Širenje primjene

Primjena biometrije za odobravanje plaćanja samo je jedan način korištenja ove tehnologije. U brojnim državama razvijaju se novi programi identifikacije, koji u svojoj srži imaju biometriju. U Tunisu, naprimjer, prijedlog zakona predviđa da svi građani moraju posjedovati ličnu kartu s različitim oblicima biometrijskih podataka. U Australiji je pokrenuta prva faza usluge verifikacije lica, koja tamošnjoj saveznoj policiji omogućava da usporedi fotografije aplikanata za državljanstvo s postojećim slikama iz baza podataka. I filipinski Zavod za imigracije planira povezivanje sistema za prepoznavanje lica na Međunarodnom aerodromu Ninoy Aquino s Interpolovim bazama podataka s ciljem borbe protiv kriminala i terorizma. Međutim, otpor grupa za zaštitu ljudskih prava i privatnosti je snažan. Biometrija zasigurno nudi rješenje za autentifikaciju, ali nivo ličnih informacija građana koje se kodiraju ostaje nepoznanica u mnogim državama. Da li će se organizacije koje žele usvojiti biometrijsku provjeru morati suočiti s otporom potrošača? Nedavna anketa potrošača iz Velike Britanije i SAD-a, koju je radila kompanija Computop, ponudila je sljedeći zaključak: „S obzirom na to da 56% anketiranih s područja Velike Britanije i SAD-a smatra da vlasnici prodajnih kompanija već traže previše ličnih informacija, pitanja zaštite od krađe identiteta i privatnosti mogu imati veću težinu od predviđenih prednosti po kupce.“

S druge strane, treba kazati i da većina potrošača podržava praktični aspekt nepostojanja potrebe za pamćenjem više lozinki i mogućnosti izbjegavanja dugih redova pri dolasku na aerodrome zahvaljujući široj primjeni biometrijskih e-pasoša. Evidentan problem je edukacija. Bianca Lopes je potpredsjednica odjela poslovnog razvoja i strateškog marketinga u kompaniji BioConnect, koja se bavi biometrijskim softverom. „Prije tri godine Apple nam je učinio ogromnu uslugu tako što je dodao Touch ID funkciju na iPhone. Iako je nivo praktičnosti znatno veći, i dalje nas čeka dosta posla na edukaciji stanovništva o tome da je komercijalna primjena biometrije dosta različita u odnosu na onu koju koriste organi reda“, kaže Lopes. Uprkos upozorenjima u vezi s biometrijskom autentifikacijom koja dolaze od grupa za zaštitu ljudskih prava i privatnosti, kao i nekih potrošača, sve je više pokazatelja šire prihvaćenosti i povjerenja u ovu tehnologiju među stanovništvom. Nedavna anketa kompanije Gemalto pokazala je da 50% ispitanika smatra da ih identifikacija pomoću otiska prsta štiti prilikom korištenja mobilnih aplikacija. I anketa kompanije MasterCard kaže da 92% ispitanika želi da biometrija zamijeni lozinke za e-bankarstvo, a 75% vjeruje da biometrijom zaštićeno plaćanje smanjuje rizik od prevare. Jedan od najvažnijih argumenata u prilog korištenja biometrijske tehnologije je mogućnost povezivanja korisnika s uređajima koje koriste za plaćanje. Naprimjer, sistem „vezivanja s uređajima“ vrši povezivanje ovlaštenog korisnika s njegovim telefonom, pri čemu bioemtrijska autentifikacija sprečava kloniranje kriptografskih ključeva koji se koriste za identifikaciju korisnika.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…