Borba za sigurne tunele

Globalna mreža tunela prostire se hiljadama kilometara. Za mnoge stanovnike velikih gradova svakodnevni prolasci kroz tunele nisu ništa neuobičajeno. Ipak, mali broj njih je svjestan ogromnih inžinjerskih izazova vezanih za zaštitu protoka saobraćaja ispod površine ili unutar tunela

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Kada je riječ o sigurnosti tunela, Evropa se izdvaja kao poseban slučaj. Na većini tog kontinenta ovaj segment sigurnosti je regulisan propisima Evropske unije, odnosno posebno direktivom EU 2004/54. Ona predviđa izradu procjene sigurnosti za sve tunele i, u zavisnosti od njenih pokazatelja, njihovu rekonstrukciju ili širenje zbog, naprimjer, dodatnih prolaza za evakuaciju. „Potreba za rekonstrukcijom tunela jedan je od najvažnijih faktora rasta tržišta u sektoru tunela. Njihov vijek trajanja obično je nekoliko decenija. Ipak, kako se u tunelima koristi sve više elektronike, vijek trajanja se skraćuje. Posljednjih godina prosječan rok za obnovu elektronske opreme u tunelima skraćen je sa 20 na oko 15 godina“, kaže Christoph Seewald, direktor sektora industrijske transportne logistike u njemačkoj kompaniji SICK, koja se bavi proizvodnjom senzora.

Legislativa kao sredstvo promocije 

Nova evropska legislativa za sigurnost tunela i smanjenje rizika od incidenata predviđa obavezno korištenje videoanalitike u tunelima dužim od 500 metara kako bi se osiguralo automatsko praćenje incidenata. „To znači da će videonadzorne kamere s ugrađenom videoanalitikom, poput inteligentnih analitičkih funkcija, uskoro postati sastavni dio projekata tunela jer je ova napredna tehnologija postala neophodna za sprečavanje ili barem ublažavanje nesreća u njima“, kaže Szymon Chlebowski, konsultant za poslovni razvoj u EMEA regiji u kompaniji Bosch Security Systems.

Sveobuhvatno rješenje obično se sastoji od više sigurnosnih i zaštitnih sistema, poput protivpožarne zaštite, sistema javnog razglasa i evakuacije te videonadzora. „Svi nadzorni sistemi prvenstveno se instaliraju radi blagovremene identifikacije neuobičajenih pojava koje mogu biti uzrok nesreća. Osim toga, u slučaju nesreće, sistemi za javni razglas i evakuaciju koriste se da izvuku ljude na sigurno iz opasne situacije“, dodaje on.

Najveći izazovi

U odnosu na ostale objekte na cestama, tuneli nose jedinstvene izazove. Oni uključuju lošiju osvijetljenost, ograničen prostor za instalaciju kamera, promjenjiv zvuk koji se odbija od zidove te ograničenja u pogledu održavanja opreme i njenog prljanja. Zbog toga proizvođači moraju dizajnirati inovativna rješenja za sigurnost i zaštitu, a ograničene mogućnosti na planu osiguranja adekvatnog osvjetljenja također predstavljaju problem. No, proizvođači su osmislili kamere za rad u uvjetima lošeg osvjetljenja opremljene tehnologijom visokog dinamičkog raspona, koje mogu izaći na kraj s kontrastima osvjetljenja unutar tunela i prilikom ulaza u njih. Kompanija Jenoptik je, naprimjer, iskoristila svoju Robot Black Flash tehnologiju u dva dugačka tunela na autocestama 4 i 71 u njemačkoj pokrajini Tiringiji. U oba tunela bilo je neophodno instalirati posebnu tehnologiju blica, koja nije smjela zaslijepiti vozače. Zbog toga je projektovan infracrveni blic, koji je skoro nevidljiv za ljudsko oko i kao takav ne može zaslijepiti vozača. Istovremeno, on nudi i prikaz u dovoljno visokoj rezoluciji za prepoznavanje vozača i registarskih tablica.

Jedan od izazova u tunelima je i veliki broj izvora ambijentalnih smetnji. Tu spadaju promjene nivoa osvjetljenja, sjenke, bljeskovi i odrazi. Softver za video mora biti u mogućnosti da prepozna ove smetnje i ignoriše ih. „Dodatni izazov kada su u pitanju tuneli su niski plafoni i ograničen prostor, zbog kojeg je smanjen broj lokacija za postavljanje kamera kojim je ugao snimanja ionako reduciran. Uprkos tome, one se često koriste za videonadzor udaljenosti i do nekoliko stotina metara. Na većim udaljenostima i uz niske uglove snimanja kreira se iluzija preklapanja i stapanja vozila. Kamera ne može opaziti čitavo vozilo dok se ono u potpunosti ne približi. Razumijevanje potrebe ‘razdvajanja’ vozila u ovim situacijama predstavlja važan izazov. Mi iz kompanije PureTech ovaj smo problem riješili korištenjem tzv. georeferentnog videa. On nam nudi informacije o lokaciji, autentičnim dimenzijama i brzini vozila, koje našem softveru omogućavaju da prepozna pojedinačne automobile, a ne da ‘vidi’ nešto nalik na voz“, kaže Larry Bowe, predsjednik i direktor kompanije PureTech Systems, koja proizvodi analitička rješenja.

Više o ovoj temi čitajte u našem printanom izdanju…