Ciljevi bliske zaštite ličnosti

U slučaju ozbiljnih prijetnji sigurnosni koncept će zasigurno suziti slobodu i utjecati na kvalitet života osobe koja je ugrožena. U tim situacijama osiguranje mora biti na nivou, da svojim djelovanjem iz date situacije uradi što je najbolje i klijenta maksimalno oslobodi pritiska.

Džemal Arnautović, instruktor IPSTA (International Personal and Security Training Association)
redakcija@asadria.com

U prošlom broju pisali smo o osnovnim elementima bliske zaštite ličnosti i počeli smo s pojašnjavanjem ili razlaganjem prvog i najbitnijeg, a to su ciljevi zaštite. U ovom broju ćemo obraditi ciljeve zaštite i ono što je vezano za njih.

Očekivana zaštita

Šta klijent ili štićena osoba očekuje od osobe koja je štiti? To je zaštita i briga o sljedećim vrijednostima:

• život i tijelo,
• sloboda djelovanja i izražavanja,
• privatni i poslovni protokol,
• ugled ličnosti,
• povećanje kvaliteta života.

Život i tijelo su generalno izloženi različitim opasnostima, a utjecajem kriminalnih elemenata dolazi do još veće opasnosti i ugroženosti. U ovakvim situacijama štićena osoba očekuje mjere zaštite koje su prikladne nastaloj situaciji, a u skladu su s ostalim elementima zaštite ličnosti.

Sloboda djelovanja i izražavanja je jedan vrlo važan dio ovog posla i da se relativno lako poremetiti djelovanjem druge strane.

Većina klijenata očekuje kvalitetan servis i samim tim u organizacionom dijelu života oslanja se na pomoć osobe koja je štiti. Zavisno od klijenta, osoba koja je štiti odgovorna je da klijent u planiranim rokovima obavi ono što je planirao ili očekuje da ga se podsjeti na planirane obaveze.

Svaki klijent ima određeni ugled i status. Taj ugled i status mora zaštititi i na njega ukazivati osoba koja je tjelohranitelj. Kod državnika i osoba s plemićkim titulama to je regulirano samim protokolom i moraju ga obavezno poštivati i provoditi i treća lica. Obaveza je osobe koja štiti da ta lica uputi kako se trebaju ponašati i odnositi u prisustvu takvih ličnosti. Kod klijenata koji ne pripadaju ovim dvjema skupinama često ove stvari nisu detaljno definirane i određene, a i zakonski njihova zaštita nije u istoj ravni. Tu osoba koja štiti mora biti oprezna, mora se dobro informirati. U odnosu s medijima važno je da klijenti u osobama koje ih štite vide podršku i da su oni ti koji ih i u tim situacijama štite od neugodnosti, poput negativnih novinskih redova, a ne da tjelohranitelji budu ti koji su uzrok takvih situacija.

U slučaju ozbiljnih prijetnji, sigurnosni koncept će zasigurno suziti slobodu i utjecati na kvalitet života osobe koja je ugrožena. U tim situacijama osiguranje mora biti na nivou, da svojim djelovanjem uradi šta je najbolje i klijenta maksimalno oslobodi pritiska. Osobe koje štite ličnosti moraju misliti i o tome da štićene osobe, shodno ozbiljnosti situacije i ugroženosti, imaju određenu dozu straha i nesigurnosti. Posebno u slučaju kad „oštrije“ mjere sigurnosti potraju, tada osobe koje štite određenu ličnost moraju kvalitetnom uslugom, pozitivnim i sigurnim nastupom održati ili povećati kvalitet života štićene osobe.

Cjelokupan sigurnosni koncept

Cjelokupan sigurnosni koncept se bazira na tehničkim, građevinskim i organizacionim mjerama, pri čemu ovaj segment bliske zaštita ličnosti pripada organizacionim mjerama. Uspješno obavljati ovaj posao može samo onaj ko savlada i poznaje kompletan sigurnosni koncept. Nemoguće je nekoga zaštiti, a ne poznavati kakav mu je tehnički sistem zaštite u privatnom, odnosno, poslovnom boravištu. Neozbiljno je baviti se ovim poslom, a ne znati kakav je kvalitet vrata i prozora na objektima gdje boravi štićena osoba, gdje se nalazi glavna električna sklopka, interventni plinski ventil. Ovo izgleda kao da govorimo o nekim sitnicama, ali trebamo znati da ljudi koji se ozbiljno bave poslom bliske zaštite ličnosti u fazi izgradnje objekta sjede zajedno s projektantima i inženjerima i odlučuju ili daju svoje mišljenje sa sigurnosnog aspekta na rješenja koja ti stručnjaci nude. Iz tog razloga, kao što smo naglasili u prošlom broju, vrlo je bitna konstantna nadopuna baze podataka i stručno osposobljavanje. Oni s druge strane to svakako rade i pokušavaju zaobići sigurnosne koncepte osoba koje su zadužene za sigurnost određenih ličnosti. Alarmni uređaji, videonadzor, kompleksno blindirano vozilo, sve su to tehnička dostignuća bez kojih bi se posao bliske zaštite ličnosti, u današnjem vremenu, mnogo teže obavljao.

Lokaliteti kretanja tjelohranitelja

Lokaliteti kretanja tjelohranitelja vezani su za čuvanu osobu i zavise od nje. Uglavnom se radi o sljedećim lokalitetima:

• radno okruženje,
• privatna kuća,
• javne ustanove i objekti,
• mjesta slobodnog vremena.

Radno okruženje

Radno okruženje može biti različito, od biroa u centru grada, velikog kruga neke fabrike ili nekog šou-podija koji se stalno seli. Štićene osobe su uglavnom vrlo aktivne i provode mnogo vremena u radnom okruženju. To je rijetko kancelarija, a pretežno se radi o više različitih i odvojenih mjesta.

Privatna kuća

U kućama štićenih osoba pretežno postoje integrirani tehnički sistemi zaštite. Zavisno od klijenta i osobe zadužene za ličnu zaštitu bivaju ili ne bivaju integrirane u sistem zaštite u kućama. Naime, ima klijenata kod kojih se posao osobe koja ih štiti završava na ulaznoj kapiji jer se kod kuće osjećaju sigurno i tada su im tjelohranitelji uznemirujući faktor, a ima i onih u čijim kućama osobe koje ih štite imaju svoje sobe za boravak, pa čak i komandni centar.

Javne ustanove i objekti

U hotelima, bankama, restoranima, pozorištima, raznim kongresnim centrima i drugim javnim objektima osobe zadužene za blisku zaštitu ličnosti su u javnosti i susreću se s raznim faktorima koji se konstantno mijenjaju. Oni se u takvoj sredini moraju integrirati i s velikim oprezom posmatrati ljude i promjene koje se događaju. I ovakva mjesta za osobe zadužene za blisku zaštitu neke ličnosti imaju svoje dobre i loše strane, kao što je, recimo, spontana posjeta, pa druga strana ne zna da su tjelohranitelji tu, ali u takvim situacijama tjelohranitelji su mnogo ranjiviji, jer ne poznaju teren i nemaju pripremljen plan evakuacije ako se radi o objektu koji se prvi put posjećuje, a nemaju uvijek dovoljno ljudi i vremena da izvide i unaprijed osiguraju teren. Ako se radi o često posjećenom objektu, to opet nosi nove opasnosti, ali su tu u prednosti jer su tjelohranitelji na „domaćem terenu“.

Mjesta slobodnog vremena

Štićene osobe provode slobodno vrijeme u raznim aktivnostima. Te aktivnosti u većini slučajeva zauzimaju stalno mjesto u kalendaru i konstantno su posjećene – od dnevnog sporta, preko golfa, jahanja, lova, jedrenja, do letova u privatnim sportskim avionima. Posao osoba koje ih štite je da i u ovim situacijama klijentima garantuju što je moguće kvalitetniju uslugu.

Kretanjem između svih spomenutih mjesta nastaju tzv. „opasne zone“ i „ključne tačke“. To su mjesta na kojima osobe koje se bave bliskom zaštitom ličnosti moraju obratiti posebnu pažnju na sigurnost svojih klijenata.

Opasne zone (Danger Zone)

Mjesta na kojima se često nalazi štićena osoba su, s jedne strane, pogodna za napad, jer je napadač siguran da će se tu pojaviti njihova meta, a s druge strane, zna da su tu osobe zadužene za blisku zaštitu najspremnije, najbolje poznaju teren i odmah uočavaju promjene. Iz analiza koje su rađene u proteklih 30 godina vidimo da su se napadi na ovakvim mjestima  dešavali rijetko i u iznimnim situacijama – napadači su čekali da njihova meta izađe na „čisto“ u blizini tih mjesta. Zato je područje od 300 do 500 metara od takvih mjesta za osobe koje su zadužene za sigurnost „opasna zona“ u kojoj moraju biti dodatno oprezni.

Ključne tačke (Choke Points)

Prilikom kretanja štićene osobe između određenih mjesta koriste se različita prijevozna sredstva. Uprkos svim opasnostima, ovdje osobe zadužene za blisku zaštitu imaju prednost velikog izbora puta kretanja, vremena i prijevoznog sredstva. Ova mogućnost izbora drugoj strani pričinjava poteškoće u planiranju i izvođenju napada i tjera ih da se koncentrišu na „ključne tačke“, kojima na kraju mora proći osoba koja im je meta. Od jednog do drugog mjesta štićena osoba i tjelohranitelji mogu ići različitim rutama, ali postoje mjesta kojima moraju proći, svejedno kojom se rutom kretali. To su „ključne tačke“ i na tim mjestima je najugroženija sigurnost štićene osobe.