Intervju: Malik Krivić, predsjednik UO komore zaštitara u FBiH

Osnova za osnivanje komore je zakon, a on je predvidio da agencije mogu osnovati komoru radi rješavanja zajedničkih pitanja. To je stajalo i u prvom zakonu, ali nije nikad bilo dovoljno razumijevanja i saradnje između agencija kako bismo napravili jedinstvenu komoru. Federalno ministarstvo kao predlagač svih propisa koji regulišu zaštitu ljudi i imovine ne može tražiti mišljenje 35 ili 40 agencija. 2016. godine sazrela je većina koja je željela osnovati komoru i formirati inicijativni odbor

Razgovarao: Damir Muharemović

E-mail: redakcija@www.asadria.com

a&s Adria: Gospodine Krivić, možete li se ukratko predstaviti našim čitaocima?

Krivić: Ja sam predsjednik Upravnog odbora Komore zaštitara u Federaciji Bosne i Hercegovine. Po zanimanju sam diplomirani pravnik sigurnosti i 35 godina radim na poslovima sigurnosti u MUP-u BiH, od policijske stanice do načelnika sektora opće policije. Bio sam od prvog dana uključen u pokretanje inicijative da se donese prvi Zakon o agencijama i unutrašnjim službama zaštite. Nakon toga sam izabran za inspektora u FMUP-u, a kasnije i za glavnog federalnog inspektora, tako da sam učestvovao u donošenju većine pravnih propisa koji regulišu ovu oblast, a kasnije i u njegovoj neposrednoj primjeni na terenu.

a&s Adria: Bh. tržište sigurnosti prolazilo je kroz nekoliko faza od 90-ih godina. Koje su bile važne prekretnice za industriju sigurnosti Bosne i Hercegovine?

Krivić: Dvije su bitne faze u razvoju bh. tržišta sigurnosti. Odmah iza rata u Bosni i Hercegovini formirala su se pravna lica prema Zakonu o privrednim društvima, a okvir im je bio zakon o društvenoj samozaštiti preuzet iz RBiH. Tada to nisu bile agencije, s obzirom na to da nije postojao zakon. Međutim, ta pravna lica nisu vršila popunu kadrova na zadovoljavajući način, pa se događalo da zaštitu imovine i lica pružaju osobe koje nisu imale dovoljnu naobrazbu ili su imale kriminalni dosje, a službe su popunjavali i pripadnici raznih vojnih formacija koje su se tada raspuštale. To je sve bio razlog da federalno Ministarstvo unutrašnjih poslova konačno krene u uređenje te oblasti. Došlo se do ideje za donošenje jedinstvenog zakona koji će regulisati zaštitu ljudi i imovine, što se desilo 14.10.2002. godine, kada je objavljen novi zakon. To je bila prekretnica u razvoju privatne zaštite i otprilike prva faza.

Novi zakon je zahtijevao potpuno restrukturiranje određenog broja pravnih lica u pogledu kadrova, naoružanja, metoda i sadržaja rada i njegovim donošenjem postavljeni su visoki kriteriji u pogledu kadrova koji mogu obavljati poslove zaštite u FBiH. Naravno, restrukturiranje nisu svi mogli podnijeti. Mnogo je pravnih lica ugašeno jer nisu mogli podnijeti tu promjenu. Decidno je propisano ko može biti vlasnik, gdje može biti sjedište, kako se to sjedište obilježava, koja se vozila koriste, koliko oružja može imati agencija u odnosu na broj uposlenika, koje vrste itd. Važno je kazati i to da se nakon ukidanja zakona o društvenoj samozaštiti i donošenja zakona o agencijama odjednom pojavio ogroman prazan prostor na terenu, jer je bivši zakon regulisao mnogo oblasti života i rada određenih pravnih subjekata, uključujući i državne organe, koji su bili dužni da obavljaju zaštitu svoje imovine. Tada je pravnim licima koji su raspolagali državnom imovinom, finansijskim institucijama i drugim pravnim licima koja u svom radu koriste eksplozivne i druge opasne i štetne tvari zakonom naloženo da su dužni uspostaviti zaštitu objekata i dolazi do ogromnog prostora na tržištu, jer niko od njih nije imao adekvatnu službu. To su agencije iskoristile, ojačale i formirale profesionalne službe, koje su danas respektabilne. Mi očekujemo da će u narednom periodu doći do još jače aktivnosti agencija, posebno u dijelu tehničke zaštite.

a&s Adria: A kada je riječ o drugom bosanskohercegovačkom entitetu?

Krivić: Zakon o agencijama i unutrašnjim službama naravno propisuje pravila organizovanja i rada na prostoru Federacije BiH. Međutim, imamo situaciju da na prostoru Federacije djeluje određeni broj agencija registrovanih u RS-u. Mi smo počeli prihvatati sve certifikate koje su njihovi uposlenici dobijali pošto je zakonom bilo predviđeno da osoba koja želi polagati za certifikat za zaštite ljudi i imovine isključivo mora dobiti rješenje vezano za mjesto stanovanja, tako da se nije moglo desiti da neko iz RS-a pohađa seminar u Federaciji i radi tu. Da ne bismo suzili prostor djelovanja i slobodu agencija te da ne bismo spriječili slobodu tržišta rada, počeli smo prihvatati njihove certifikate i bez ikakvih problema im omogućili da obavljaju poslove na prostoru FBiH. Istovremeno smo pružili mogućnost da agencije iz RS-a slobodno formiraju produžnice na prostoru FBiH i djeluju u skladu sa federalnim zakonom, tako da imate određeni broj agencija iz RS-a koje imaju produžnice ovdje u FBiH i obavljaju poslove bez problema. Nažalost, na drugoj strani nije takva situacija. U RS-u se agencijama iz Federacije traži da osnuju posebne agencije kako bi djelovali u skladu s propisima RS-a. Tu je nedovoljno razumijevanja, jer je prostor nedjeljiv. Imate jednog klijenta, npr. UniCredit ili Sparkasse banku, koja ima svoje poslovnice širom Bosne i Hercegovine i ona traži jednog klijenta, jednu agenciju, koja će štititi nju i njen novac, tako da bi bilo značajno da u tom dijelu dođe do napretka. Za sada smo napravili određene pomake samo kada je riječ o transportu novca, jer da agencije moraju presjedati na granici razdvajanja, imali bismo opći sigurnosni problem.

a&s Adria: Kako ste s Vašim kolegama nadošli na ideju da osnujete komoru, koji ste proces morali proći, jeste li našli na razumijevanje vlade?

Krivić: Osnova za osnivanje komore je zakon. U zakonu je predviđeno da agencije mogu osnovati komoru radi rješavanja zajedničkih pitanja. To je stajalo i u prvom zakonu i njegovim izmjenama, ali nikad nije bilo dovoljno razumijevanja i saradnje između agencija kako bismo napravili jedinstvenu komoru. Federalno ministarstvo kao predlagač svih propisa koji regulišu zaštitu ljudi i imovine ne može tražiti mišljenje 35 ili 40 agencija. Tako je 2016. godine sazrela većina koja je željela to i formirala inicijativni odbor. U tom odboru je bio određeni broj ljudi koji su najstariji u zaštitarstvu u FBiH, među kojima sam bio i ja. Taj proces je potpomoglo Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, stavilo nam na raspolaganje svoje prostorije i pravnu službu. Ta je radna grupa nakon dva mjeseca izašla sa statutom, koji je bio osnova da sazovemo agencije, napravimo osnivačku skupštinu, usvojimo statut i sve organe i jednostavno odlučimo da radimo. Moram vam reći da sam takvu podršku rijetko gdje vidio jer su svi bili zainteresovani za rad. To mi je ulijevalo povjerenje da ćemo ovo što radimo moći i implementirati. Organi koji čine Komoru su: Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, Sud časti, Komisija za etiku privatne sigurnosti, Komisija za edukaciju i stručna pitanja i Komisija za ekonomska pitanja.

a&s Adria: Kakav je sastav Skupštine, kako ona funkcionira i koliko agencija je uključeno u njen rad?

Krivić: Skupštinu komore čine po jedan predstavnik svake agencije, a svaka agencija ima jedan glas. Predsjednik Skupštine je Fahrudin Zeljković, a podpredsjednici su Samir Softić i Bakula Grgo. Bilo je inicijativa da komoru ustrojimo po sistemu dioničarskog društva: na 100 ljudi jedan glas, na 1.000 ljudi deset glasova, itd., ali shvatili smo da to nije dobro i pravedno. Ovako svaka agencija ravnopravno učestvuje u upravljanju komorom, tako da danas imamo apsolutnu podršku 31 agencije i pet službi unutrašnje zaštite. Naša želja svakako je da povećamo broj članica Komore, posebno da uključimo veći broj službi unutrašnje zaštite.

a&s Adria: Zašto po Vašem mišljenju nije uključen veći broj službi unutrašnje zaštite?

Krivić: Službe unutrašnje zaštite se sporije uključuju. Nažalost, kod njih ne mogu utjecati ljudi koji vode te službe, jer su oni obično peti-šesti u nivou rukovođenja u pravnom društvu, pa kad još spomenete da treba platiti članarinu, to zahtijeva duži period donošenja odluke o članstvu. S druge strane, ljudi iz unutrašnjih službi toliko su zainteresovani za članstvo da imamo primjer jedne službe gdje su rekli, pošto njihovo rukovodstvo nije odlučilo da budu članovi komore, da će svoju članarinu sindikata preusmjeriti za članstvo u komori kako bi bili u toku sa dešavanjima u privatnoj zaštiti. Mi svakako očekujemo da će ih biti još, otvoreni smo za sve nove službe.

a&s Adria: Koliko je u Federaciji BiH licenciranih zaštitara o kojima će Komora voditi brigu u narednom periodu?

Krivić: Kada je u pitanju licenciranje, moram reći da je policijska akademija odškolovala ukupno 15.000 zaštitara, od toga blizu 4.500 ljudi trenutno radi u agencijama i unutrašnjim službama zaštite. Treba reći da je došlo do određene fruktacije, odnosno kretanja kadrova iz agencija u neke druge službe, a dio tih ljudi, nalazeći sebi bolje i plaćenije poslove, napustio je službu. Tako da sada, uprkos tome što imamo 15.000 certificiranih, već imamo problema da nađemo kvalitetne certificirane ljude da budu angažovani na poslovima zaštite ljudi i imovine. Šta je posebno bitno za zaštitare? Bitno je da je novim zakonom rečeno da zaštitar ne može biti lice koje je kažnjavano čak i za prekršaj sa elementima nasilja. Dakle, ljudi koji nemaju nikakvih mrlja. Zaštitar ne može biti neko ko nije završio srednju školu. Za poslove fizičke zaštite mora imati srednju školu bilo kojeg smijera, dok za poslove tehničke zaštite mora imati isključivo tehničku struku. I treće, odgovorno lice to ne može biti bez više škole, nakon koje će ići u policijsku akademiju, završavati seminare i dobiti certifikat.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…