Konferencija Hrvatskog ceha zaštitara “Hrvatska 2020 – 1#EU”

Sukladno predstojećem, za Hrvatsku velikom događaju, predsjedanju Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020., u Zagrebu je u hotelu Westin 4. travnja organizirana međunarodna konferencija o hrvatskoj industriji sigurnosti
Piše: Dalibor Vikić
E-mail: redakcija@asadria.com

Organizacijom konferencije “Hrvatska 2020 – 1# EU” Hrvatski ceh zaštitara je kao član Konfederacije europskih sigurnosnih službi – uz potporu Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske gospodarske komore, Grada Zagreba i CoESS-a – dao doprinos u pripremi za hrvatsko predsjedanje Europskom unijom, predstavljajući mogućnosti, znanja i sposobnosti hrvatske industrije privatne sigurnosti. Konferencija je ponudila platformu za razvoj novih znanja, razmjenu informacija, mišljenja i ideja te sklapanje novih partnerstava.

Sigurnost je sveobuhvatna
Pred više od 200 sudionika konferenciju je otvorio Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade Hrvatske, ministar obrane i predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. Krstičević je rekao kako je pripremljen nacrt prijedloga Uredbe Vlade o uvjetima i kriterijima angažiranja pravnih osoba privatnog i javnog sektora u aktivnostima sustava domovinske sigurnosti i kako je u tijeku izrada Priručnika za upravljanje u izvanrednim i kriznim stanjima, koji će biti izrađen do kraja prvog tromjesečja 2020. godine.

Domaćin konferencije Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara, istaknula je da je ovogodišnji skup doprinos Ceha u pripremi Hrvatske za predsjedanje Vijećem EU-a, gdje je sigurnost Unije, njezinih građana i postignutih vrijednosti jedan od najvažnijih prioriteta. „U industriji privatne sigurnosti u Hrvatskoj radi oko 15.000 aktivnih djelatnika, a da bi ostvarila svoj puni potencijal, potrebno je iskreno zajedništvo svih dionika te ravnopravan odnos koji priznaju državna i javna tijela“, kazala je predsjednica i istaknula kako je privatnoj sigurnosti u Republici Hrvatskoj potrebno prepoznavanje i priznavanje od nadležnih državnih tijela, organizacija i agencija kroz širu, veću i otvoreniju suradnju putem javno-privatnog partnerstva. „Svi mi koji se zajedno bavimo privatnom sigurnosti svjesni smo odgovornosti, potrebne profesionalnosti i važnosti naše uloge u javno-privatnom partnerstvu“, rekla je Stolica.

Predsjednica Ceha je kazala da je pitanje sigurnosti složeno te da zahtijeva uključivanje svih koji mogu i hoće da sudjeluju. „Upravo stoga Hrvatski ceh zaštitara pokrenuo je nacionalnu kampanju ‘Zajedno u prevenciji za sigurnu Hrvatsku i EU’, koja se provodi u cilju podizanja razine svijesti, znanja, educiranosti stručne i opće javnosti o važnosti i značaju prevencije u segmentu sigurnosti i djelovanju i položaju privatne industrije sigurnosti u zaštiti Republike Hrvatske i sigurnosti Europske unije“, istaknula je Stolica. Pomoćnik ministra MUP-a Hrvatske Damit Trut prezentirao je ustroj novoosnovanog Ravnateljstva civilne zaštite unutar MUP-a kao rezultat implementacije poslova i nadležnosti bivših organizacija: Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i dr.

Brojni gosti i zvanice
Konferenciju su pozdravili i brojni gosti i stručnjaci za sigurnost iz inozemstva, koji su aktivno sudjelovali u radu i panel-diskusijama. Prisutnima su se obratili Yvan De Mesmaeker, generalni tajnik Europske asocijacije za korporativnu sigurnost (ECSA), Catherine Piana, generalna direktorica CoESS-a, i Harald Olschock, izvršni direktor njemačkog BDSW-a. Svi su iz svog kuta dali presjek europske industrije privatne sigurnosti, govoreći o izazovima i kompleksnosti kriminala, financijskih prijevara, terorizma i cyber kriminala. Zaključili su da podijeljenost ne bi trebala vladati između privatnog i javnog sektora, već između „dobrih i loših momaka“. Catherine Piana predstavila je zajednički projekt CoESS-a i Uni Europe – istraživanje o promjeni privatne sigurnosti, zaključivši da se industrija mora nositi s demografskim promjenama i nastajanjem novih poslova. Skup u Zagrebu ponudio je i zanimljiva predavanja iz područja integracije i digitalizacije u industriji privatne zaštite, kao i o specijalizaciji ključnoj za uspjeh industrije. Na konferenciji se govorilo i o cyber zaštiti sigurnosnih sustava, koju je predstavio Gabor Szucs, stručnjak iz Bosch security sistema, te o podatkovnim centrima, o kojima je govorio Boris Boltižar iz tvrtke Rittal.

Hrvatska industrija sigurnosti
Osobitu pozornost privukla je panel-diskusija o hrvatskoj industriji sigurnosti u kontekstu sigurne Europske unije. Na panelu su sudjelovali Ivan Bilač iz Eccosa, Renata Dončević iz Alarm automatike, Ivan Ročić iz Securitasa Hrvatske, Dragutin Vidović iz Kerbera te Matija Mandić iz KING ICT-a. Predstavljena su vlastita iskustva u radu i rješenja primjenjiva u EU i regiji. Razgovaralo se o potrebnim potporama nadležnih državnih tijela radu industrije sigurnosti te o normativnim uređenjima sektora privatne sigurnosti u EU, regiji i novom Zakonu o privatnoj zaštiti u RH. Domaći sigurnosni stručnjaci iz najprofitabilnijih hrvatskih tvrtki složili su se da jedan od kriterija poboljšanja stanja treba biti osnivanje Komore kao krovne udruge cjelokupne hrvatske industrije sigurnosti. U drugoj panel-diskusiji govorilo se o temi „Dezinformacija i sigurnost“, a sudjelovale su javne osobe iz medijskog sektora.

Pogled izvana
Završna panel-diskusija bila je organizirana na temu „Industrija privatne sigurnosti – pogled izvana“, o kojoj su govorili predstavnici hrvatske akademske zajednice, stručnjaci za telekomunikacijske mreže, kibernetičku sigurnost i direktori hrvatskih renomiranih tvrtki iz tog sektora. Vladimir Čeperić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva je kroz primjere iz prakse objasnio da je sve veći fokus na primijenjenoj vrijednosti u istraživanju i razvoju, dok je Nikša Orlić iz tvrtke Geolux kroz projekte koje razvijaju, poput radarske tehnologije, detekcije dronova i specijalnih kamera, pokazao da se i u Hrvatskoj mogu razvijati sofisticirani inovativni projekti prepoznati u svijetu. Tomislav Štivojević, pomoćnik ravnatelja za Nacionalni CERT, objasnio je da incidenti u kibernetičkom prostoru predstavljaju vrlo ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti te da mogu ozbiljno ugroziti poslovanje velikih korporacija.