Napredni softveri za osiguravanje događaja

Terorističke grupe i dalje ciljaju masovna okupljanja, ali tehnološke inovacije poput HD videa, prepoznavanja lica i AI-ja sigurnosnom osoblju omogućavaju da se bolje nose s tim prijetnjama. Nove tehnologije mogu pomoći u identifikovanju sumnjivih pojedinaca i drugih neuobičajenih pojava u stvarnom vremenu te u istragama incidenata
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Tehnologije za prepoznavanje lica i ponašanja unapređuju videoanalitiku te predstavljaju neprocjenjive nove alate za sigurnosne profesionalce. Stephanie Weagle, marketinška direktorica u BriefCamu, kompaniji specijaliziranoj za upotrebu kamera i videoanalitike u oblasti sigurnosti, kaže da se ta tehnologija može trenirati da prepozna “znakove problematičnog ponašanja”, kao i za praćenje neodobrenih ulazaka, neuobičajeno velikog protoka ljudi ili njihovog nedozvoljenog zadržavanja na nekom mjestu. Takve videotehnologije mogu se integrisati s drugim servisima kako bi se pokrenule odgovarajuće akcije nakon detektovanja potencijalnih prijetnji. Proaktivno upozoravanje i pokretanje akcija može sigurnosne timove učiniti efikasnijim. Weagle kaže da kontinuirani nadzor preko kamera smanjuje rizik od “ljudske greške i distrakcije”.

Mašinsko učenje poboljšava nadzor događaja na otvorenom
“Kvalitetnije kamere i tehnološka dostignuća u videoanalitici pomažu u postizanju pouzdanijeg raspoznavanja lica”, kaže Weagle. Jedno takvo postignuće je sposobnost pohrane fotografija sumnjivaca ili ranije osuđenih pojedinaca u videoanalitički sistem te slanja obavijesti sigurnosnom osoblju kada kamere snime takve pojedince. Sigurnosni tim zatim može brzo izaći na teren kako bi se pozabavio potencijalnom prijetnjom. Weagle ističe da se tehnologija prepoznavanja lica može koristiti ne samo za identifikovanje sumnjivaca nego i za VIP goste kako bi se omogućilo da su bitni posjetioci propisno usluženi shodno njihovim potrebama.

Budući da je prepoznavanje lica i dalje relativno nova tehnologija te još nije šire usvojena, države imaju različita pravila za njeno korištenje. “Organizatori događaja trebali bi razmisliti o tome kako se ta tehnologija može koristiti na način koji omogućava jednakost, transparentnost, odgovornost i zaštitu privatnosti, uz istovremeno poboljšavanje javne sigurnosti”, kaže Weagle i dodaje da podaci prikupljeni videosenzorima također mogu pomoći u mapiranju trendova aktivnosti te pružanju novih uvida u poslovanje s ciljem poboljšavanja spremnosti i reagovanja na sigurnosne incidente. Jedan od izazova s kojima se organizatori događaja suočavaju je zagušenje vozilima i pješacima na ulazima i izlazima. “Videoanalitika može riješiti ovaj problem prikupljanjem podataka o protoku ljudi i vozila, nakon čega može ponuditi optimizirane pješačke ili automobilske navigacijske rute kako bi se smanjio saobraćaj. To bi poboljšalo iskustvo za posjetioce, kao i samu sigurnost i omogućilo planiranje evakuacijskih i interventnih ruta u hitnim slučajevima unaprijed. Te informacije mogu se koristiti i za stjecanje uvida u potrebu za osobljem kako bi se grupe ljudi mogle voditi kroz događaj, spriječilo nastajanje redova i zastoja, a zaposlenici pridržavali sigurnosnih regulativa”, objašnjava Weagle.

Napredni videonadzor u borbi protiv terorističkih prijetnji
Napredna tehnologija u nadzornim kamerama može se koristiti za istraživanje sumnjivog ponašanja i sprečavanje terorističkih napada na javnim mjestima. Američkog Ministarstvo domovinske sigurnosti navodi neke od neuobičajenih situacija koje bi sigurnosne kamere trebale moći identifikovati: vozila parkirana u blizini područja na kojima se nalazi veliki broj pješaka, pojedince koji bezrazložno nose glomaznu odjeću i pojedince koji iskorištavaju gužvu kako bi pokušali ući u područja s ograničenim pristupom. Nakon dojave o postavljenoj bombi standardna policijska praksa je pretraživanje lokacije na kojoj se treba održati događaj kako bi se pronašla potencijalno eksplozivna sprava. U slučaju pronalaska sumnjivog objekta organizatori događaja mogu koristiti snimke s kamera kako bi otkrili je li objekat namjerno postavljen ili slučajno ostavljen. IHS Markitovi podaci pokazuju da je u 2018. broj globalnih isporuka mrežnih kamera dosegao 108 miliona. Kompanija predviđa da će ove godine prodaja nadmašiti cifru od 120 miliona isporučenih primjeraka, odnosno 140 miliona u 2020. Također, očekuje se i rast udjela kamera visoke rezolucije. “Kako broj isporuka kamera bude rastao tako će biti potreban bolji način analiziranja snimljenog videa”, kaže menadžer istraživanja u IHS Markitu Oliver Pilippou.

Budući da konvencionalni načini analize nisu dovoljni, duboko učenje – koje imitira ljudski mozak kako bi omogućilo učenje i razumijevanje kroz hijerarhiju koncepata – predstavlja potencijalno rješenje. Duboko učenje sigurnosnom osoblju omogućava da inteligentno pretražuje veliku količinu snimljenog videa u potrazi za ključnom informacijom koja bi mogla biti sadržana u samo nekoliko slika u videu. “To tokom policijske istrage može službenicima potencijalno uštedjeti stotine sati. Analitika prema tome ulazi na tržišta kao što je gradski nadzor, u kojem se video tradicionalno pretraživao ručno”, kaže Philippou. Sigurnosno osoblje može u videosnimcima tražiti sumnjivce prema atributima kao što su spol, odjeća te smjer i brzina kretanja. Uz pomoć neuralnih mreža za duboko učenje, pokretni objekti kao što je, naprimjer, biciklista, mogu se odvojeno pratiti.

Senzori za perimetarsku sigurnost događaja na otvorenom
Prvi korak za organizatore događaja na otvorenom je uspostavljanje perimetra. Uobičajene fizičke barijere koje se koriste za ovu svrhu uključuju stubove, barikade i ograde. Međutim, one ne omogućavaju nadzor i detekciju upada. Kako bi se taj zahtjev ispunio, potreban je sofisticiran sistem perimetarske detekcije upada (PID). Robusni PID sistem trebao bi ispuniti tri faktora zaštite: odbranu, detektovanje i obeshrabrivanje. Richard Huison, regionalni menadžer za područje Evrope u Gallagher Securityju, spominje da ova tri standarda ne ispunjavaju svi sistemi. “Ograda omogućava odbranu i obeshrabrivanje, ali ne i detekciju. Kompleksna videoanalitika izvrsna je za detektovanje, ali uopće nije faktor obeshrabrivanja počinjavanja incidenata”, kaže on. Gallagher se nedavno udružio s CLD Fencing Systemsom kako bi proizveo nadziranu električnu ogradu (MPF) FenceSafe-E, koja radi na osnovu električnih pulseva koji traju milisekundu, što je savršeno za obeshrabrivanje potencijalnih kriminalaca da po drugi put pokušaju probiti perimetar. “FenceSafe aktivno prati pokušaje upada i obeshrabruje ih pomoću znakova upozorenja svakih deset metara. Detektori dodirivanja (ograde) aktiviraju alarm koji šalje notifikaciju na pametne telefone sigurnosnog osoblja. Sistem također obavještava osoblje o vrsti prijetnje s kojom će se suočiti”, kaže Huison.

Tokom NFL drafta 2018. na AT&T stadionu u Arlingtonu u Teksasu na ulazima u stadion su bili skriveni hemijski, biološki, radijacijski, nuklearni te detektori eksplozivnih materija. Oni su u slučaju detekcije opasnih materija mogli slati notifikacije za pametne telefone u komandni centar i osoblju na terenu. Ista tehnologija se koristi na graničnim prijelazima i u lukama. Svjetlosni detektori i radari (LiDAR) također mogu pomoći u održavanju sigurnosti. LiDAR je tehnologija za daljinsko detektovanje koja koristi laserske pulseve izvorno osmišljene za kreiranje 3D modela ili mapa kako bi se pratilo kretanje ljudi i objekata. “Prodavnice pomoću LiDAR-a mogu pratiti ponašanje kupaca, prateći njihovu putanju kroz prodavnicu te visinu na koju su podigli ruku te smjer u kojem su je okrenuli, tako da mogu tačno saznati šta kupci žele uzeti i spustiti”, kaže Huison. On dodaje da bi organizatori događaja mogli koristiti ovu tehnologiju za brojanje ljudi, proučavanje i kontrolisanje protoka ljudi i vozila, redova i kritičnih tačaka te za donošenje odluka u stvarnom vremenu o pridržavanju ograničenja broja ljudi u posebnim zonama ili područjima u skladu s licencom britanske Agencije za zdravstvo i zaštitu.

Integracija sistema zaštite za Super Bowl
Sistem perimetarske kontrole najbolje radi kada je čitava lepeza ulaznih informacija, uključujući kamere, senzore, LiDAR, biometrijske podatke i slično, centralizirana u jednom sistemu kontrole. Prema izvještajima, Super Bowl je 2018. godine koristio ovaj pristup, u čemu je ključnu ulogu imao računarski vid. Podaci su bili prikupljani iz različitih izvora i kategorizirani radi procesiranja, što je omogućavalo pregled dešavanja na stadionu i oko njega u stvarnom vremenu. Implementacija raznih vrsta senzora za perimetarsku sigurnost omogućava sigurnosnom osoblju da pomoću mobilnih obavijesti blagovremeno reaguje na neuobičajene pojave. Zahvaljujući pregledno prikazanim podacima u komandnom centru, profesionalci mogu u stvarnom vremenu proaktivno ocijeniti šta se dešava na događaju te organizovati odgovarajuću reakciju.

Preporučene prakse za sprečavanje terorističkih napada
Budući da ekstremisti pokazuju veću zainteresovanost za takozvane “soft mete”, organizatori velikih događaja na otvorenom, na privremenim lokacijama, moraju imati mogućnost brze izgradnje sigurnosnog sistema. Na privremenim lokacijama događaja preporučljivije je koristiti mobilne nadzorne kamere nego fiksno postavljene kamere. Mobilne nadzorne kamere ne samo da pomažu u osiguravanju događaja na otvorenom nego pomažu i u kontroli zaposlenika, optimizaciji protoka posjetilaca te njihovoj demografskoj analizi. FenceSafe-E kompanije Gallagher i CLD Fencing Systemsa koristi unaprijed sastavljene modularne komponente s ciljem bržeg postavljanja. “Ograda sa stranama od 30 metara, s uglovima od 45 i 90 stepeni, bila je postavljena s funkcionalnim električnim pulsom u roku 90 minuta”, kaže Kevin Godfrey, menadžer strateškog poslovnog razvoja u Gallagher Securityju. Imajući u vidu veliki prostor koji zauzimaju manifestacije na otvorenom, Richard Huison, regionalni menadžer u Gallagher Securityju, predlaže da se “najbolja i najskuplja rješenja ograniče na manje i prioritetne zone, kao što su VIP područja ili generatori”.

Sigurnosni tim trebao bi odvojiti resurse kako bi omogućio fizičku zaštitu posjetilaca, kao i za osiguravanje vrijedne imovine te zaštitu reputacije događaja. Osim standardnog sigurnosnog hardvera, elektronsko verifikovanje i naplaćivanje karti još je jedna linija odbrane. Huison kaže da elektronsko upravljanje ulaznicama ne samo da smanjuje rizik od falsifikovanja i neovlaštene prodaje karti nego pomaže i u blagovremenom detektovanju praćenog pojedinca, problematičnih posjetilaca i drugih sigurnosnih rizika. Zahvaljujući rastućoj upotrebi sistema mobilnog plaćanja kao što je ApplePay, organizatori sada mogu održavati događaje bez papirnih ulaznica i gotovine. Sigurni QR kodovi omogućavaju organizatorima da uspostave ono što Huison naziva virtuelnim elektronskim perimetrom, pri čemu mobilni akreditivi služe za njegovo osiguravanje. Pri saradnji sa sigurnosnim osobljem drugih kompanija preporučljivo je da se sumnjivo ponašanje najprije prijavi glavnoj partnerskoj sigurnosnoj kompaniji. U uputstvu za interventne timove koje je objavio Združeni tim za antiterorističku analizu SAD-a stoji da će “bez obzira na veličinu događaja, njegov prostor ili lokaciju, kontinuirani napor da se poboljša saradnja različitih agencija i dijeljenje podataka s akterima događaja povećati nivo sigurnosti, kao i reagovanje na incidente”.
Sigurnosno osoblje trebalo bi održavati stalnu međusobnu komunikaciju, bilo kroz korištenje voki-tokija ili na druge načine, tako da može stalno biti informisano o najnovijim dešavanjima bez napuštanja svog područja odgovornosti.