Pet trendova u tehnologiji prepoznavanja lica

Malo biometrijskih tehnologija raspaljuje maštu kao ona za prepoznavanje lica. Istovremeno, njen uspon izazvao je zabrinutost u pogledu zaštite privatnosti. Predstavljamo vam trendove koji će oblikovati svijet biometrije lica u narednim mjesecima
Priredila: redakcija@asadria.com
E-mail: redakcija@asadria.com

Otkada je osmišljena kao tehnologija tokom 70-ih, prepoznavanje lica je značajno napredovalo i danas se smatra „najprirodnijim“ od svih biometrijskih mjerenja. Za to postoji dobar razlog: prepoznajemo se ne po otiscima prstiju ili šarenice oka, već gledajući svoja lica. Kod biometrije lica 2D ili 3D senzor najprije “snima” lice. Nakon toga se snimak transformiše u digitalne podatke primjenom odgovarajućeg algoritma. Naposljetku se snimljena slika uporedi s podacima koji se već nalaze u bazi podataka. Ovo je vjerna i “napredna” replika procesa koji se zbiva i u ljudskom mozgu. Ovi automatizirani sistemi se u roku samo nekoliko sekundi mogu koristiti za identifikaciju pojedinaca ili provjeru identiteta na osnovu crta lica: razmaka očiju, nosa, kontura usana, ušiju, brade itd., a to je izvedivo čak i u masi ljudi i unutar dinamičnih i nestabilnih okruženja. Biometrija lica se lako implementira. Krajnjem korisniku ne treba fizička interakcija. Štaviše, procesi detekcije i upoređivanja lica za potrebe verifikacije i identifikacije su veoma brzi.

Trend br. 1: Utrkivanje u inovacijama
Nekoliko projekata se u utrci za biometrijske inovacije takmiči za prvo mjesto. GaussianFace algoritam razvili su 2014. istraživači s Univerziteta Hong Kong. Njegov stepen tačnosti identifikacije lica iznosi 98,52%. Facebook je iste godine najavio pokretanje svog DeepFace programa, koji sa stopom tačnosti od 97,25% može odrediti da li dva slikana lica pripadaju istoj osobi. Kod istog testa ljudi su odgovorili ispravno u 97,53% slučajeva, odnosno za samo 0,28% preciznije od Facebook programa. U junu 2015. Google je postigao još bolje rezultate s FaceNetom kao novim sistemom prepoznavanja. Postignuta je 100% tačnost u referentnom testu nazvanom „Labeled Faces in the Wild“, kao i 95% tačnost u korištenju YouTubeove baze podataka lica. Koristeći vještačku neuronsku mrežu i novi algoritam, kompanija iz Mountain Viewa uspjela je povezati lica s njihovim vlasnicima s gotovo savršenim rezultatima. Ta tehnologija ugrađena je u Google fotografije i koristi se za sortiranje slika i njihovo automatsko označavanje na osnovu prepoznatih osoba. Nakon što je pokazala kvalitet u biometrijskom okruženju, ubrzo je izbačena i njena neslužbena online verzija otvorenog koda nazvana OpenFace.

U martu 2018. godine američka Direkcija za nauku i tehnologiju u okviru Ministarstva domovinske sigurnosti bila je pokrovitelj testova koji su obavljeni u centru Maryland Test Facility. Ovi testovi provedeni su u situacijama iz stvarnog života uz učešće više od 300 volontera. Analizirane su performanse 12 sistema za prepoznavanje lica u hodniku dimenzija 2 x 2,5 m. Gemaltovo rješenje koristi softver za prepoznavanje lica i ono je ostvarilo stopu uspješnog snimanja lica od 99,9% za manje od pet sekundi (u poređenju s prosjekom od 68%), kao i preciznu stopu identifikacije od 98% u istom intervalu. Navedeno je postignuto u poređenju s prosječnom stopom uspješnosti od 66%, kao i stopom greške od 1% u odnosu na prosječnih 32%.

Trend br. 2: Sigurnost, zdravstvo i trgovina su predvodnici
U jednoj studiji iz juna 2016. navodi se procjena da će do 2022. godine globalno tržište tehnologije za prepoznavanje lica ostvariti prihod od 9,6 milijardi dolara uz godišnju stopu rasta od 21,3%. Ovaj procenat može ići i do 23%, ako tu uračunamo i državne institucije kao najveće pokretače rasta. Glavne aplikacije za prepoznavanje lica mogu se podijeliti u tri ključne kategorije.

Sigurnost. Ovo tržište obilježila je pojačana aktivnost na planu borbe protiv kriminala i terorizma, kao i ekonomska konkurencija. Prepoznavanje lica koristi se prilikom izdavanja ličnih dokumenata, a najčešće se kombinuje s drugim biometrijskim tehnologijama kao što su otisci prstiju. Upoređivanje lica se također koristi tokom granične kontrole kroz povezivanje slike na digitaliziranom biometrijskom pasošu s licem vlasnika. Gemalto je 2017. godine isporučio nova automatizirana kontrolna vrata za PARAFE sistem (automatizirani sistem za brzi prijelaz na granicama) na aerodromu Roissy Charles de Gaulle u Parizu. Ovo rješenje je osmišljeno kako bi se tokom 2018. godine olakšao prelazak s tehnologije prepoznavanja otisaka prstiju na rješenja za prepoznavanje lica. Biometrija lica može se koristiti i u policijskim kontrolama, iako se njena upotreba strogo prati na području Evrope. U 2016. godini “čovjek sa šeširom”, koji je bio odgovoran za terorističke napade u Briselu, identifikovan je zahvaljujući softveru za prepoznavanje lica američkog FBI-ja.

Zdravstvo. I u ovoj oblasti je postignut značajan napredak. Zahvaljujući dubokom učenju i analizi lica, danas je moguće preciznije pratiti pacijentovo korištenje lijekova, otkrivati genetske bolesti kao što je DiGeorgeov sindrom sa stopom uspješnosti od 96,6% i pružati podršku postupcima kupiranja boli.

Marketing i maloprodaja su sektori u kojima se nije očekivala šira primjena tehnologije prepoznavanja lica. Ipak, ova tehnologija njima, zapravo, nudi jako mnogo mogućnosti. Postavljanjem kamera u maloprodajne objekte sada je moguće analizirati ponašanje kupaca i unaprijediti sam proces kupovine. Kao i kod sistema koji je nedavno dizajnirao Facebook, prodajnom osoblju se ustupaju informacije o klijentima preuzete s njihovih profila na društvenim mrežama. To se radi kako bi se došlo do stručno obrađenih informacija. Američka robna kuća Saks Fifth Avenue već koristi ovaj sistem.

U julu prošle godine Marriott International se udružio s grupacijom Alibaba kako bi pomoću tehnologije prepoznavanja lica ponudio uslugu brzih prijava u svoja dva hotela u Kini. Gosti hotela Hangzhou Marriott Qianjiang i Sanya Marriott Dadonghai Bay sada mogu skenirati svoje lične karte, slikati se i unijeti kontaktne podatke na samoposlužnom uređaju. Nakon provjere identiteta i informacija o rezervaciji sistem izbacuje kartice za otključavanje soba. Ova je tehnologija skratila vrijeme čekanja s tri minute na manje od minute. Od 2017. godine američki fast food lanac KFC i kineski maloprodajni i tehnološki gigant Alibaba testiraju rješenja za plaćanje na bazi prepoznavanja lica u gradu Hangzhou u Kini.

Trend br. 3: Biometrijski bum na rastućim tržištima
Iako su Sjedinjene Američke Države trenutno najveće tržište za tehnologiju prepoznavanja lica, Azijsko-pacifička regija bilježi najbrži rast u tom sektoru. Kina i Indija prednjače na tom planu. Projekat Aadhaar u Indiji je najveća biometrijska baza podataka na svijetu. On već podržava primjenu jedinstvenog digitalnog identifikacijskog broja za 1,2 milijarde stanovnika. Indijska agencija za identifikaciju, koja vodi Aadhaar program, objavila je da će autentifikacija lica biti dostupna kao dodatna usluga, zajedno s dodatnim faktorom za autentifikaciju kao što je otisak prsta ili prepoznavanje šarenice oka. Prepoznavanje lica se koristi i na drugim rastućim tržištima. Vrhovni izborni sud u Brazilu uključen je u projekat prikupljanja biometrijskih podataka širom zemlje. Cilj je da se, uz prikupljanje informacija o više od 140 miliona građana, napravi biometrijska baza podataka i izradi jedinstvena lična karta do 2020. godine. Ruska centralna banka je 2017. godine na području cijele zemlje implementirala program za snimanje lica i glasova i skeniranja šarenice i otisaka prstiju.

Trend br. 4: Hakeri brinu korisnike
Neki su zabrinuti i zbog brzine razvoja i sofisticiranosti tehnologije za prepoznavanje lica, odnosno njenog utjecaja na građane i zaštitu njihove anonimnosti. U Rusiji Grigorij Bakunov, direktor razvoja tehnologija u Yandexu, osmislio je rješenje za izbjegavanje kontinuiranog praćenja pokreta i „zbunjivanje“ uređaja za detekciju lica. On je razvio algoritam koji kreira posebnu „masku“ za zavaravanje softvera. Na kraju je odlučio da svoj proizvod ne izbaci na tržište nakon što je shvatio da bi ga kriminalci mogli zloupotrijebiti. U Njemačkoj berlinski umjetnik Adam Harvey osmislio je sličan uređaj nazvan CV Dazzle i sada radi na odjeći koja bi sadržavala uzorke koji mogu spriječiti detekciju. Krajem 2017. godine jedna vijetnamska kompanija je uspješno iskoristila masku za hakiranje Face ID funkcije za prepoznavanje lica na Appleovom iPhone X telefonu. Međutim, prateći postupak je previše komplikovan za širu primjenu. Otprilike u isto vrijeme istraživači iz jedne njemačke kompanije otkrili su tehnički nedostatak koji im je omogućio da zaobiđu autentifikaciju lica preko Windows 10 Hello sistema tako što su isprintali sliku lica u infracrvenom spektru.

Trend br. 5: Zakonodavci moraju zaštititi građane
Etički i društveni izazovi koje nosi zaštita podataka blisko su povezani s upotrebom tehnologija za prepoznavanje lica. Da li ova tehnološka dostignuća, dostojna naučnofantastičnih romana, zaista ugrožavaju našu slobodu i anonimnost? U Evropi Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) predstavlja jasno definisani okvir za ovu oblast. Bilo kakva istraga o privatnom životu građana ili njihovim poslovnim putovanjima ne dolazi u obzir i taj vid ugrožavanja privatnosti povlači stroge kazne. Nakon što je stupila na snagu 25. maja 2018. godine, GDPR uredba predviđa poštivanje principa harmoniziranog evropskog okvira, posebno u oblasti zaštite prava na zaborav i davanje saglasnosti kroz jasnu afirmativnu akciju. Washington je treća savezna američka država koja formalno štiti biometrijske podatke kroz novi zakon donesen u junu 2017. godine. U Indiji na osnovu presude u slučaju Puttaswamy, koja je donesena 24. augusta 2017. godine, Vrhovni sud je u ustav ugradio pravo na privatnost. Ova progresivna presuda uvela je novu ravnotežu u odnos građana i države i predstavlja novi izazov za razvoj Aadhaar projekta.