Predanost profesiji, zdravi skepticizam, intuitivnost, energičnost…
Da bismo zaokružili poglavlje u kojem smo sa aspekta praktične psihologije razmotrili širok raspon osobina koje bi trebale krasiti uspješnog istražitelja, u ovome članku ćemo se osvrnuti i na osobine kao što su predanost poslu, samoinicijativnost, zdravi skepticizam, intuitivnost, energičnost i izdržljivost
Redakcijski tim
redakcija@asadria.com
Pored istražiteljevih sposobnosti da prepoznavanjem i pravilnim tumačenjem nijansi u različitim raspoloženjima i ponašanjima ljudi kreira vlastiti pristup koji će mu omogućiti uspostavljanje i održavanje kvalitetne komunikacije, istražitelj se u „svojoj koži“ mora osjećati dobro. Na ovo najveći utjecaj ima njegova samospoznaja, koja se temelji na vještini i njegovoj sposobnosti da uspješno izvrši zadatke koji su mu povjereni, bez obzira koliko oni bili komplikovani, složeni i teški. Blagostanje koje dolazi nakon uspješno obavljenog zadatka, osim rasta samopouzdanja, rezultira i nekim sofisticiranijim emocijama i osjećanjima, jer uključuje i suočavanje sa nagradom za dobro obavljen posao. Takvo blagostanje i zadovoljstvo dobro obavljenim poslom istražitelju donosi osjećaj i lične, ali i profesionalne sigurnosti. Naime, uspješan istražitelj ne strepi za svoju karijeru pitajući se koliko dugo će ostati u istražnom timu, već uživa u ugodnoj spoznaji da su kvalitet njegova angažmana kao i sam učinak na visokom nivou. Iz kvalitete njegovog angažmana i učinka se razvija i osjećaj samopoštovanja. Istražitelj koji se ne osjeća dobro u svojoj koži i koji nije zadovoljan sobom potrošit će mnogo više vremena i energije na sebe nego na rješavanje zadatka koji mu je povjeren, što u konačnici može imati veoma negativne posljedice po njegov učinak.
Predanost profesiji
Mnogi bračni partneri su skloni jedni druge optuživati da su predaniji poslu kojim se bave nego svome supružniku. Izvanredni istražitelji nedvosmisleno su posvećeni svome poslu. Porodice istražitelja gotovo u pravilu ispaštaju zbog njihovog čestog odsustvovanja od kuće, njihovi lični odnosi sa članovima porodice i prijateljima su često zanemareni, a zapostavljeni su i poslovi u njihovim vlastitim dvorištima, a sve to upravo zbog toga što svom poslu uvijek daju najviši prioritet i stavljaju ga na prvo mjesto, ispred svega ostalog. Poslu predan istražitelj na ruci ne nosi sat kako bi znao kada je vrijeme da prekine sa poslom i da krene kući, već da bi u svoju bilježnicu mogao zabilježiti tačno vrijeme u kojem se desio neki događaj, da bi zapisao vrijeme u kojem je obavio informativni razgovor ili neki drugi zadatak. Međutim, ovakva predanost profesiji, naravno, nije osobina koju susrećemo isključivo kod istražitelja, već je možemo primijetiti i kod uspješnih doktora, nastavnika, naučnika, vojnih oficira i drugih uspješnih službenika u različitim profesijama. Snažna posvećenost poslu je veoma cijenjena osobina sve dok ne nastaje kao rezultat bijega od bilo kojeg životnog problema. Od mnogih koji su nekada patili zbog prevelike predanosti poslu većina je iznašla način da stvari ipak dovede u balans i danas su to osobe bogatije za vrijedna iskustva stečena u vremenu u kojem im je njihova profesija predstavljala vrhunski prioritet. Međutim, i za one najposvećenije pojedince, koji su svojom predanošću prema profesiji svojoj najbližoj okolini nekada možda prouzrokovali određenu patnju, neizostavno dođe i vrijeme u kojem shvate da se takva predanost itekako isplatila, jer su, nadvladavši te probleme iznalaženjem adekvatnog balansa između poslovnih obaveza i privatnog života, zapravo izvojevali pobjedu u veoma teškoj bitki, obogativši svoju ličnost iznimno vrijednim životnim iskustvom.
Samoinicijativa
Zahtjevi koje ispred istražitelja stavlja istražni postupak zahtijevaju pojedinca kojeg karakteriše visok stepen samoinicijative. Radeći u okviru smjernica utvrđenih od strane organizacije, istražitelj prihvata zadatke te ih izvršava u vlastitom, njemu svojstvenom maniru. Rijetko kad postoji samo jedan način ili poseban kliše za rješavanje bilo kojeg istražnog zadatka. Stoga istražitelj mora biti u mogućnosti djelovati po vlastitom nahođenju. Inicijativa istražitelja ne smije zavisiti od poticaja od strane nadređenih, niti treba zahtijevati poseban poticaj od strane nadređenih, a nije dobro ni ukoliko je isti rezultat nadzora nadređenih nad aktivnošću istražitelja. U ovome smislu, nadzor nadređenih je dobrodošao, ali samo ukoliko je savjetodavne prirode. Međutim, osoba koju nadređeni trebaju posebno podsticati kako bi započela sa izvršenjem svojih radnih zadataka ne bi trebala ozbiljno računati na uspješnu istražiteljsku karijeru.
Zdravi skepticizam
Zdravi skepticizam u istrazi znači prihvatanje svega sa „dozom rezerve“, odnosno neprihvatanje svega slijepo vjerujući ili zdravo za gotovo, ali također znači i neodbijanje bilo koje informacije samo zbog toga što ista dolazi iz neprovjerenog izvora. Istražitelj treba saslušati sve i po mogućnosti sve sagledati vlastitim očima, jer ništa nije neprikosnoveno i ništa se ne može smatrati činjenicom sve dok se ne pokaže istinitim ili dok nije dokazano u okviru poznatih i prihvatljivih standarda. Zdrav skepticizam omogućuje istražitelju da prosuđuje jasno i precizno. Ako neko izjavi kako je tokom određenog dana padala kiša, te ako taj podatak može biti bitan za rješavanje slučaja, istražitelj kojega krasi zdrav skepticizam će takvu informaciju provjeriti u službenim evidencijama meteorološke službe. Da bi se mogla smatrati kvalitetom istražitelja, ovakva doza zdravog nepovjerenja i uzimanja informacija sa dozom rezerve morala bi biti prikrivena, a ne transparentno pokazana sagovorniku. Nakon prijema takve informacije, samo bi potpuno neiskusan i needukovan istražitelj mogao iskazati sagovorniku nepovjerenje i saopćiti mu kako će takvu informaciju svakako provjeriti kod meteorološke službe. Takav stav može rezultirati negativnom reakcijom sagovornika, jer mnogi ljudi zamjeraju na skepticizmu, naročito kada je takav usmjeren na ono što tvrde ili prema onome u što vjeruju.
Intuicija
Pojam „ženske intuicije“ mogao bi kod neupućenih biti percipiran u smislu da muškarci ne mogu imati iste takve instinkte, što je daleko od istine. Biti intuitivan ne znači ništa drugo nego imati predosjećaj za nešto.
Intuicija je, zapravo, sposobnost osobe da nešto predosjeti bez korištenja procesa razmišljanja ili dokaza od strane pet fizičkih osjetila sa kojima raspolaže. Intuicija se najčešće manifestuje u području pokušaja prevare. Iskusan istražitelj ne mora imati konkretan dokaz da neko laže, ali može intuitivno osjetiti da je osoba lagala. To je slutnja, odnosno osjećaj koji se ne može sasvim racionalno objasniti, ali može biti dobar pokazatelj u kojem pravcu usmjeriti dalje djelovanje i može pomoći prilikom donošenja odluke o tome koje mjere preduzeti u nekoj konkretnoj situaciji. Mnogi slučajevi su riješeni upravo zahvaljujući tome što je istražitelj obratio pažnju na ono na što mu je ukazivala intuicija, odnosno vlastiti predosjećaj.
Energičnost i izdržljivost
Istražitelji nisu službenici koji svoj posao obavljaju za radnim stolom. Oni su radnici, uvijek su u pokretu i u potrazi, posmatraju, ispituju, iskopavaju informacije, porede ih i provjeravaju njihovu tačnost. Posao istražitelja zahtijeva visokoenergičnu osobu. Uspješno obavljanje istražnih zadataka zavisi, između ostalog, i od fizičke snage i psihičke izdržljivosti istražitelja, odnosno od njegovih mentalnih i fizičkih kapaciteta. Unatoč umoru, frustracijama, zastojima u napredovanju istrage i mogućim obratima, te uprkos neuspjesima koji povremeno prate njegov rad, kvalitetan istražitelj mora imati dovoljnu rezervu energije, koja će mu u najtežim trenucima omogućiti da istraje i nastavi sa istragom jednako kvalitetno i fokusirano kao i onda kada su mu stvari polazile za rukom.
Anterfile
U sljedećem broju govorit ćemo više o umijeću ispravnog prosuđivanja, o razvijanju sposobnosti donošenja logičnog zaključka, kreativnoj imaginaciji te o unapređenju profesionalnog nastupa, čime ćemo zaokružiti poglavlje u kojem smo razmatrali osobine koje bi trebale biti sastavni dio osobenosti svakog uspješnog istražitelja. Nakon toga ćemo se, u brojevima koji slijede, fokusirati na razmatranje upravljanja različitim istražnim funkcijama.