Konferencija “Privatna zaštita 2026”, održana u Zagrebu 26. marta u organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara, okupila je više od 200 predstavnika institucija, industrije i akademske zajednice s ciljem otvaranja ključnih pitanja o ulozi privatne zaštite u savremenom sigurnosnom okruženju
Piše: Nermin Kabahija
E-mail: redakcija@asadria.com
Konferencija je kroz tri tematska modula obuhvatila regulatorne i operativne aspekte sektora, utjecaj novih tehnologija i vještačke inteligencije na sigurnosne procese, kao i ključne izazove s kojima se industrija suočava na regionalnom nivou. Poseban fokus bio je na potrebi jačanja saradnje javnog i privatnog sektora, ali i na redefiniranju uloge sigurnosnih profesionalaca u okruženju koje sve više karakterišu digitalizacija, automatizacija i rastući sigurnosni rizici.
Vrijeme za konkretne korake
U uvodnom obraćanju predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara Lidija Stolica istakla je potrebu za jasnijim pozicioniranjem sektora privatne zaštite unutar nacionalnih sigurnosnih okvira, naglašavajući njegovu sve veću društvenu i profesionalnu važnost: “Privatna zaštita nije samo usluga, već sigurnosna profesija od javnog interesa. Vrijeme je da prestanemo uzimati ovaj sektor zdravo za gotovo i da se posvetimo kvalitetnoj edukaciji i osposobljavanju kadrova.” Ona je najavila i obilježavanje 35 godina postojanja Ceha naredne godine, ističući da taj jubilej simbolizira kontinuitet razvoja sektora, uz zahvalnost Ministarstvu unutarnjih poslova na kontinuiranoj podršci i saradnji.
Marijana Klanac, pomoćnica ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a Republike Hrvatske, ukazala je na važnost koordiniranog djelovanja svih aktera sigurnosnog sistema, posebno u kontekstu sve učestalijih kriznih situacija i potreba za brzim odgovorom. Naglasila je da se sigurnost danas više ne može posmatrati parcijalno, već kao integrisani sistem u kojem privatna zaštita ima značajnu operativnu i preventivnu ulogu. “Samo kroz saradnju javnog i privatnog sektora možemo graditi otporniji i efikasniji sistem sigurnosti, sposoban odgovoriti na savremene izazove”, istaknula je Klanac.
Privatna zaštita u sistemu nacionalne sigurnosti
Uvodni dio konferencije dodatno se podgrijao izlaganjem i prof. dr. sc. Gordana Akrapa, prorektora sa Sveučilišta “Dr. Franjo Tuđman”, koji je sigurnosne izazove sagledao kroz širi geopolitički i društveni kontekst, upozoravajući na promijenjenu prirodu prijetnji i potrebu za proaktivnim pristupom sigurnosti. “Sigurnost se ne gradi kada kriza počne”, rekao je, “već mnogo ranije – dok još imamo informacije, vrijeme i mogućnost da reagiramo.”
Na ovu temu nadovezao se prvi panel, koji je moderirala Lidija Stolica, otvarajući raspravu o stvarnoj ulozi privatne zaštite unutar nacionalnog sigurnosnog sistema. Diskusija je pokazala da privatna zaštita više ne može biti posmatrana kao izdvojeni segment, već kao operativni dio šireg sigurnosnog okvira, posebno u kontekstu sve složenijih prijetnji i potrebe za brzim i koordiniranim djelovanjem.
Nikola Turkalj, načelnik Sektora za inspekcijske poslove MUP-a Republike Hrvatske, naglasio je da je ključ stabilnog sistema u dosljednoj primjeni propisa i kvalitetnom nadzoru: “Sistem mora biti postavljen tako da jasno razlikuje one koji rade profesionalno od onih koji ne poštuju pravila. Bez toga nema ni povjerenja ni sigurnosti.” S druge strane, Ante Perčin iz firme Sokol otvorio je niz konkretnih pitanja iz prakse, ukazujući na izazove s kojima se kompanije suočavaju u svakodnevnom radu, posebno kada je riječ o regulatornim ograničenjima i operativnoj fleksibilnosti. “Ako želimo funkcionalan sistem, onda moramo imati i realan okvir u kojem kompanije mogu raditi. U suprotnom, stvaramo prostor za probleme umjesto rješenja”, rekao je Perčin posebno istaknuvši potrebu uključivanja struke u kreiranje propisa, jer u suprotnom dolazi do nesklada između regulative i stvarnih potreba na terenu. Panel je dodatno otvorio pitanje kadrovskih kapaciteta i profesionalizacije, uz jasan zaključak da tehnologija može biti snažna podrška, ali da ključ sigurnosti i dalje ostaju ljudi i njihova osposobljenost.
Nove tehnologije u industriji privatne zaštite
Drugi modul bio je posvećen utjecaju novih tehnologija na sigurnosni sektor, s posebnim fokusom na odnos vještačke inteligencije i ljudskog faktora. Panel je moderirao Matija Mandić iz KING ICT-a, koji je u uvodu naglasio da se sigurnosna industrija nalazi u trenutku kada tehnologija više nije samo podrška već aktivan učesnik u donošenju odluka. Raspravu je otvorio prof. dr. sc. Mišo Mudrić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ukazujući na pravne i etičke izazove primjene vještačke inteligencije u sigurnosnim sistemima. “Umjetna inteligencija može donositi zaključke, ali ne može preuzeti odgovornost – ona uvijek ostaje na čovjeku i to mora biti jasno definirano”, kazao je Mudrić te dodao da razvoj tehnologije mora pratiti i odgovarajući regulatorni okvir kako bi se spriječile zloupotrebe i osigurala transparentnost u njenoj primjeni.
Bruno Gregl osvrnuo se na praktičnu primjenu AI rješenja, ističući da tehnologija već danas znatno unapređuje operativne procese, ali da njena vrijednost dolazi do izražaja tek kada je pravilno integrisana u postojeće sisteme.
“Tehnologija sama po sebi nije rješenje – rješenje je način na koji je implementiramo i kako je koristimo u stvarnim situacijama”, smatra Gregl. Bare Luka Žagar s Tehničkog univerziteta u Minhenu govorio je o širem potencijalu vještačke inteligencije, naglašavajući da sigurnosni sektor tek ulazi u fazu u kojoj će AI postati ključni alat za analizu, predikciju i donošenje odluka. “Ne radi se više samo o automatizaciji – govorimo o sistemima koji mogu učiti, prilagođavati se i pomagati nam da donosimo bolje odluke.”
Prevazići stare boljke
Učesnici su se složili da budućnost sigurnosti leži u partnerstvu čovjeka i tehnologije, uz jasan zaključak da AI može znatno unaprijediti procese, ali ne može zamijeniti ljudsku procjenu i odgovornost. U okviru ovog modula predstavljeno je i rješenje za detekciju sigurnosnih prijetnji i mjerenje temperature putem optičkih kablova, koje je prezentirao Elvis Ferhatović, pretprodajni inžinjer kompanije Hikvision.
Posljednji dio konferencije okupio je predstavnike strukovnih organizacija, akademske zajednice i industrije iz regije, koji su kroz panel-diskusiju još jednom podsjetili na ključna pitanja razvoja privatne zaštite u Jugoistočnoj Evropi te ukazali na zajedničke izazove poput nedostatka kadrova, potrebe za harmonizacijom propisa i jačanja regionalne saradnje s ciljem podizanja ukupnog nivoa sigurnosti.




















































