21 Juna, 2026
image
Home Vertikalna tržišta Kategorija Prijevoz / Saobraćaj

Prijevoz / Saobraćaj

Mogu li regionalne luke pratiti ritam globalne modernizacije

Dok svjetski lučki centri implementiraju AI i 5G mreže, jadranski bazen se suočava s izazovima digitalne transformacije i naslijeđene infrastrukture. Otvara se pitanje koliko su lukama naše regije, koje su dio ključnih evropskih trgovinskih koridora, ovi trendovi bliski – i koliko su zaista spremne za takav iskorak

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Kolaps morske luke Nagoja u Japanu iz jula 2023. godine, kada je hakerska grupa zaključala centralni operativni sistem preko kojeg Toyota izvozi svoje automobile, potpuno je zaustavio rad na terminalima. Više od dva dana kolosalne dizalice su mirovale, a hiljade kontejnera ostalo je zarobljeno jer sistem nije mogao popuniti podatke o tome šta se gdje nalazi. Ovaj napad, kao i onaj koji je nekoliko mjeseci kasnije paralisao četiri najveće morske luke u Australiji pod upravom DP Worlda, ogolio je novu realnost: moderne luke više nisu samo fizički objekti, već digitalni ekosistemi izuzetno ranjivi na nevidljive napade.

Sukob vizije i realnosti

Ovi globalni incidenti nisu iznimka – oni su jasni simptomi sistemske ranjivosti infrastrukture na kojoj počiva više od 80% svjetske trgovine. Pod pritiskom rasta e-trgovine, sve složenijih lanaca snabdijevanja i strožijih ekoloških regulativa, koncept lučke sigurnosti prolazi kroz temeljnu transformaciju. Prema podacima agencije Fortune Business Insights, globalno tržište lučke infrastrukture raste prema vrijednosti od 316,51 milijardi dolara do 2034. godine. Paralelno, segment pametnih luka (Smart Ports), prema istraživanju MarketsandMarketsa, bilježi snažan rast te se predviđa da će sa 2,53 milijarde dolara u 2025. skočiti na 7,95 milijardi dolara do 2030. godine, uz visoku složenu godišnju stopu rasta od 25,8%.

Dok tehnološki giganti i vodeći lučki operateri implementiraju privatne 5G mreže, AI i IoT, stvarnost na terenu često se sudara s tehničkim i finansijskim preprekama. Analize globalnog tržišta lučke sigurnosti pokazuju da jedan od najvećih izazova savremenih sigurnosnih sistema ostaje integracija s naslijeđenom, zastarjelom infrastrukturom.

Stare ranjivosti

Mnoge luke operišu na infrastrukturi staroj između trideset i pedeset godina, što stvara jaz između vizije o pametnoj luci i zatečenog stanja na terenu. Istraživanja sigurnosnog sektora ističu da čak 37% lučkih uprava prijavljuje probleme s kompatibilnošću između starih nadzornih sistema i modernih AI platformi, a 32% lučkih operatera i dalje se oslanja na analogne CCTV mreže. Operativni troškovi integracije dodatno rastu kada se pokuša povezati više od 5.000 senzora, kamera i pristupnih tačaka unutar velikih terminala.

Manji regionalni operateri, koji čine preko 45% ukupnih globalnih lučkih kapaciteta, posebno su izloženi – budžetska ograničenja često odgađaju modernizaciju uprkos rastućim sigurnosnim rizicima, ostavljajući kritične sisteme ranjivima upravo u trenutku kada opasnosti s kojima se suočavaju radikalno mijenjaju svoj oblik. Zastarjele analogne barijere i nepovezani sistemi više nisu prepreka za napadače koji sada koriste potpuno nove metode proboja.

Nove prijetnje

Digitalizacija koja ubrzava operacije istovremeno otvara nove vektore napada, a prijetnje koje su nekada zvučale futuristično – neovlašteni dronovi, autonomna plovila i sofisticirani cyber napadi – postaju svakodnevna operativna realnost. Lučka uprava Drač taj spektar prijetnji opisuje sveobuhvatno.

“Danas se luke suočavaju sa širokim spektrom sigurnosnih i operativnih izazova, uključujući neovlašteni pristup, zaštitu perimetra, sigurnost tereta i imovine, cyber prijetnje, rizike od prekida usluga te nove rizike povezane s novim tehnologijama kao što su neovlašteni dronovi, autonomni sistemi i sve sofisticiraniji cyber napadi. Rješavanje ovih izazova zahtijeva kontinuiranu modernizaciju, obučeno osoblje, interne procedure, praćenje u realnom vremenu, kapacitete za odgovor na incidente i saradnju s nadležnim nacionalnim organima i relevantnim akterima”, navode iz Lučke uprave Drač.

Iz Luke Ploče također izdvajaju cyber napade kao prijetnju koja danas drži na oprezu menadžment i sigurnosne timove širom svijeta. “Ako bismo morali izdvojiti jednu prijetnju koja danas drži na oprezu luke diljem svijeta, to su kibernetički napadi. Digitalizacija donosi operativnu efikasnost, ali istovremeno predstavlja i potencijalnu ulaznu točku za napadača. Upravo nam je zato pitanje kibernetičke sigurnosti jedan od ključnih operativnih prioriteta. U Luci Ploče d.d. trenutačno smo u procesu usklađivanja s Direktivom o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava koja postavlja obvezujući okvir za upravljanje kibernetičkim rizicima za operatere ključne infrastructure”, ističu iz Luke Ploče.

Prijetnja dronovima u lučkom okruženju više nije hipotetski scenario. Slični obrasci sigurnosnih incidenata, poput onih u Japanu i Australiji, zabilježeni su i u evropskim morskim lukama i ključnim pomorskim rutama u posljednjem periodu, što ukazuje na trend koji poprima kontinentalni karakter, a ne na izolovane slučajeve. Istovremeno, bespilotne platforme sve češće koriste kriminalne mreže za krijumčarenje, izviđanje i nadzor kritične infrastrukture, ali se pojavljuju i kao potencijalni alat u hibridnim operacijama i prikupljanju obavještajnih podataka. Regulatorni i tehnički odgovori na ovu prijetnju i dalje zaostaju za brzinom njenog razvoja.

Drugačiji pristupi

Regionalna lučka industrija i dalje razvija standardizirane odgovore na ovakve izazove. Interna 5G mreža i napredni senzorski sistemi, koje Luka Ploče implementira u sklopu koncepta pametnih luka, stvaraju tehničku osnovu za detekciju i upravljanje takvim prijetnjama. “Riječ je o području koje će zahtijevati kontinuirano ulaganje i prilagodbu regulatornom okviru”, precizirali su. Zajednički imenitelj svih ovih prijetnji nije samo njihova tehnička sofisticiranost već brzina kojom se mijenjaju i skaliraju. Luke koje su jučer bile fokusirane prvenstveno na fizičku zaštitu perimetra danas istovremeno upravljaju cyber rizicima, autonomnim sistemima, neovlaštenim dronovima i sve složenijim zahtjevima za sljedljivošću tereta. Odgovor na takav pritisak više ne može biti reaktivan – mora biti integrisan, kontinuiran i zasnovan na operativnoj slici u realnom vremenu. Međutim, uvođenje takvog kontinuiteta u realnom vremenu odmah udara u najveći zid savremene logistike – u sisteme i beton koji su projektovani za neko potpuno drugo vrijeme. Taj neizbježni sudar modernih prijetnji i starih operativnih sistema otvara pitanje kako se nositi sa teretom naslijeđa.

Tereti naslijeđa

Zastarjela infrastruktura nije samo tehnički problem – ona određuje tempo i cijenu svake modernizacije koja dolazi nakon nje. Mnoge luke na Jadranu i globalno i dalje operišu na temeljima projektovanim prije nekoliko decenija. Integracija novih digitalnih platformi, AI analitike i cyber sigurnosnih rješenja u sisteme stare decenijama nije linearan proces, a svaka greška u tom spoju može ugroziti kontinuitet operacija koje ne smiju stati.

Zamka kompatibilnosti

Lučka uprava Drač taj izazov opisuje kao zajednički imenitelj lučkog sektora: “Zastarjela infrastruktura ostaje zajednički izazov za luke i operatore kritične infrastrukture, posebno kada postojeći sistemi moraju biti integrisani sa novim digitalnim platformama, naprednim alatima za praćenje, tehnologijama zasnovanim na vještačkoj inteligenciji i modernim rješenjima za cyber sigurnost. Iz tog razloga, modernizacija se mora provoditi pažljivo i na kontrolisan način, osiguravajući kontinuitet poslovanja, kompatibilnost sistema, integritet podataka i usklađenost sa zahtjevima informacione sigurnosti”, pojasnili su iz Lučke uprave Drač.

Ovaj oprez o kojem govore iz Drača otvara možda i najveću stratešku dilemu moderne logistike. Kada lučka uprava odluči modernizovati stare sisteme, ona se najčešće suočava sa “zatvorenim” rješenjima velikih eksternih dobavljača. To stvara opasnu zamku: svaka naredna nadogradnja, dodavanje novog senzora ili promjena u sigurnosnom protokolu postaje finansijski iscrpljujuća i spora, jer luka zavisi od razvojnih faza i cijena treće strane. U industriji gdje sekunde kašnjenja na terminalu znače ogromne novčane gubitke, čekanje na eksterne programere da prilagode softver zastarjelom betonu i hardveru postaje neodrživo.

Premošćavanje ovog jaza zahtijeva radikalan i hrabar zaokret – preuzimanje potpune kontrole nad vlastitim digitalnim kodom. Upravo na tom tragu, prepoznavši da krpljenje tuđih sistema vodi u slijepu ulicu, Luka Ploče otišla je korak dalje i pronašla vlastiti izlaz iz te zamke – razvoj vlastitog Terminal Operating System (TOS) rješenja. “Zastarjela infrastruktura je realnost s kojom se suočava većina luka i ona izravno utječe na način na koji pristupamo modernizaciji sigurnosnih sustava. Glavni izazov nije samo tehnička nekompatibilnost starih i novih sustava nego i činjenica da svaki dio integracije može postati dugotrajan i skup ako ovisite o eksternom dobavljaču koji svoje rješenje mora prilagođavati vašoj specifičnoj arhitekturi. Upravo zato smo krenuli u razvoj vlastitih digitalnih rješenja i vlastitog sustava Terminal Operating System (TOS)”, pojasnili su.

Cilj ovog projekta nije bio samo modernizovati postojeće procese, nego stvoriti sistem koji će dugoročno omogućiti bržu i jednostavniju integraciju novih tehnologija. “Kada se pojavi nova tehnologija, bilo da je riječ o senzorima, AI analitici ili naprednim sustavima videonadzora, možemo je integrirati u vlastiti sustav bez ovisnosti o tuđim razvojnim procesima. Time se ubrzava modernizacija, smanjuju troškovi prilagodbe, povećava ukupna sigurnost i operativna učinkovitost luke te dobiva kontrola u daljnjem razvoju”, rekli su iz Luke Ploče d.d.

Dok se digitalna transformacija najčešće posmatra kroz upravljanje operacijama i podacima, jednako važan segment ostaje fizička sigurnost infrastrukture, posebno sistemi zaštite od požara koji moraju pratiti istu logiku kontinuiteta i integracije.

Upravo u ovom segmentu najvidljivije se ogleda složenost prelaska sa zastarjele infrastrukture na digitalne platforme, jer modernizacija mora biti usklađena s činjenicom da lučki sistemi ne mogu prekidati rad.

Iz kompanije Siemens navode da modernizacija sistema zaštite od požara u starijim lučkim objektima i terminalima uključuje niz strukturnih izazova. Od zastarjele kabelske infrastrukture, gdje stari terminali često imaju kabele koji ne podržavaju savremenu digitalnu komunikaciju, do njihove zamjene koja je skupa i logistički zahtjevna.

“Dodatni izazov je neprekidnost lučkih operacija, jer luka ne smije stati s radom tokom modernizacije, pa je potrebno implementirati novu opremu bez ometanja utovara, istovara i kretanja tereta. Otežan pristup detektorima u starim hangarima i na dizalicama dodatno komplikuje održavanje i nadzor, dok ekstremni uslovi okoline, poput morske soli, vlage i korozije, dodatno utiču na pouzdanost sistema. Također, značajan izazov predstavlja integracija s digitalnim platformama, odnosno povezivanje izoliranih starih sistema s modernim rješenjima poput Building X, što zahtijeva prelazak s lokalnog nadzora na daljinsko upravljanje”, pojašnjava Andrej Potočnik, voditelj prodaje, Smart Infrastructure – Fire and Safety, Siemens.

Softverska nezavisnost i preuzimanje kontrole nad vlastitim digitalnim razvojem otvara vrata za potpunu transformaciju lučkih procesa na terenu. Kada se ukloni softverska nekompatibilnost, infrastruktura prestaje biti zarobljena u prošlosti i ulazi u fazu aktivne tranzicije

Infrastruktura u tranziciji

Modernizacija lučke infrastrukture na jadranskoj obali više nije stvar prestiža ili dalekih planova – ona je postala ultimativni uslov opstanka na globalnoj logističkoj mapi. Regionalni operateri danas se nalaze pod trostrukim pritiskom: s jedne strane su zastarjeli kapaciteti koji teško prate obim savremenog pomorskog prometa, s druge sve agresivnije cyber prijetnje, a s treće strogi zahtjevi za transparentnošću i potpunom sljedljivošću svakog komada tereta. Odgovor na ove izazove zahtijeva duboku metamorfozu: luke više ne mogu biti samo tačke pretovara, već moraju postati visokoosjetljivi tehnološki ekosistemi. Spajanjem naprednih komunikacijskih mreža, inteligentnog softvera i robusnih senzora na terenu, regionalni operateri već u praksi demonstriraju obrise potpuno transformisanog poslovanja.

Najbolji primjer takve tranzicije je Luka Ploče, gdje su teorijski koncepti digitalizacije pretočeni u opipljive pomake na terenu. Interna 5G mreža, napredni senzorski sistemi i digitalno praćenje robe u stvarnom vremenu promijenili su način na koji luka funkcionira iznutra, a promjena je najvidljivija upravo u onome što se ranije činilo rutinskim:

“Papir u lukama ima svoja ograničenja i svi koji su radili u lukama to dobro znaju. Zato je Luka Ploče posljednjih godina snažno krenula u digitalizaciju i razvoj koncepta ´pametne luke´. Uvedena je interna 5G mreža, uvedeni su napredni senzorski sustavi, digitalno praćenje robe te integracija operativnih podataka u stvarnom vremenu”, navode iz ove kompanije.

Pametne luke

Nekada je koordinacija između njihovih službi, špeditera i carine bila sporija i podložnija greškama, jer se velik dio procesa oslanjao na papirnu dokumentaciju. “Danas su ti procesi digitalizirani i razlika se jasno osjeća u svakodnevnom radu. Kada je svaki korak evidentiran u sustavu, puno je lakše na vrijeme uočiti nepravilnost, ali i osigurati veću odgovornost svih uključenih u proces. Upravo su takve promjene značajno unaprijedile sigurnost luke, ali i operativnu učinkovitost cijelog sustava”, pojasnili su iz ove luke.

S druge strane, Luka Drač, glavna pomorska kapija Albanije i ključna tačka Panevropskog koridora VIII koji povezuje Zapadni Balkan s Jugoistočnom Evropom, modernizaciji pristupa iz drugog ugla. Za njih je tehnološki zaokret primarno u funkciji izgradnje mrežne otpornosti i sposobnosti sistema da preživi i funkcioniše čak i u uslovima krize ili eksternih napada. “Lučka uprava Drač kontinuirano poduzima mjere za modernizaciju svoje IKT infrastrukture, jačanje cyber sigurnosti te poboljšanje otpornosti i operativne efikasnosti lučkih usluga. Ovaj proces modernizacije dio je šire digitalne transformacije luke i ima za cilj podržati sigurnije, pouzdanije i efikasnije operacije”, naveli su.

Jačanje otpornosti

U Draču su svjesni da prelazak na pametne sisteme otvara i nove vektore ranjivosti. Zbog toga je njihov fokus usmjeren na podizanje bedema oko digitalnog jezgra luke. Posljednjih godina poseban fokus je stavljen na postepeni prelazak sa zastarjele infrastrukture prema modernijim i otpornijim sistemima, jačanje mrežne zaštite i zaštite krajnjih tačaka (endpoint protection), praćenje sigurnosnih događaja, upravljanje ranjivostima, prakse pravljenja rezervnih kopija (backup) i oporavka podataka te na poboljšanje internih procedura.

“Ove mjere doprinose boljem nadzoru, bržem otkrivanju potencijalnih incidenata, poboljšanim sposobnostima odgovora i većem kontinuitetu kritičnih lučkih operacija”, kazali su iz Lučke uprave Drač. Svi ovi napredni regulatorni okviri, interne 5G mreže i softverske arhitekture čine digitalnu osnovu moderne luke. Međutim, da bi taj sistem uopće mogao funkcionisati u realnom vremenu, neophodni su mu precizni podaci sa samog terena – unutar lučkih terminala, na perimetru i na prvoj liniji kontrole tereta.

Tehnologija u pogonu

Arhitektura lučke sigurnosti više se ne projektuje u kabinetima, već se kalibrira na samom terenu – kroz svakodnevni sudar naprednih softvera i operativne realnosti. Dok globalni trendovi nameću potpunu automatizaciju, praksa pokazuje da implementacija pametnih rješenja zavisi od sposobnosti operatera da uravnoteže dva suprotstavljena imperativa: tehnološku modernizaciju i strogo čuvanje operativnih tajni. Lučka uprava Drač u tom smislu slijedi princip koji je u sektoru kritične infrastrukture sve češći – transparentnost do granice sigurnosti: “Primjenjujemo kombinovani pristup sigurnosti, koji uključuje organizacijske, proceduralne, fizičke, tehničke i mjere cyber sigurnosti. U opštim uslovima, ovo uključuje kapacitete za praćenje i nadzor, mehanizme kontrole pristupa, mrežnu zaštitu i zaštitu krajnjih tačaka, centralizovano praćenje sigurnosti, procjenu ranjivosti, sposobnosti odgovora na incidente i mjere za kontinuitet poslovanja.”

Lučki ekosistem

Međutim, kako su dalje pojasnili, zbog osjetljive prirode lučke sigurnosti, operacija kritične infrastrukture, arhitekture cyber sigurnosti i internih procedura, detaljne informacije o specifičnim tehnologijama, konfiguracijama, ranjivostima, operativnim procedurama ili konkretnim sigurnosnim scenarijima, ostaju iza zatvorenih vrata:

“Takvim informacijama se upravlja u skladu sa internim politikama informacione sigurnosti, principima ISO/IEC 27001 i važećim zakonskim i regulatornim okvirom o cyber sigurnosti i zaštiti kritične infrastrukture”, dodali su.

Za razliku od povjerljivih sigurnosnih protokola, operativni procesi na samim terminalima moraju biti potpuno transparentni i digitalno vidljivi. Luka Ploče ovom pitanju pristupa konkretno, implementirajući rješenja koja pokrivaju cijeli lanac – od manipulacije teretom do interne dokumentacije: “U Luci Ploče trenutačno je implementirano niz naprednih digitalnih rješenja koja pokrivaju više operativnih točaka u svakodnevnom radu. Digitalno praćenje i evidencija manipulacije teretom omogućuju eliminaciju ručnih unosa i potencijalnih grešaka koje uz njih dolaze”, kažu oni.

U ovom pametnom pogonu automatizovano je i vaganje robe, dok se praćenje narudžbi i procesa izvršavanja odvija u stvarnom vremenu, što omogućava trenutačnu reakciju u slučaju odstupanja od očekivanog toka operacija.

“Uz to, interni DMS (Document Management System) zamijenio je papirnatu dokumentaciju za odobravanje računa i radnih naloga, čime je smanjen rizik od prijevara i operativnih propusta. Podaci o efikasnosti zaposlenika dostupni su gotovo u stvarnom vremenu, što stvara osnovu za kvalitetnije planiranje i brzo reagiranje kada je potrebno”, precizirali su.

Održavanje bez prekida

Upravo u ovakvom okruženju, gdje luka mora funkcionisati bez zastoja, ključnu ulogu imaju sistemi koji omogućavaju održavanje bez prekida operacija. DFT tehnologija (Diagnostic Function Test) iz portfolija Siemensa omogućava automatizirane samotestove detektora bez prekida rada sistema i bez potrebe za fizičkim pristupom detektorima. Oni se često nalaze na teško dostupnim mjestima, poput visokih dizalica i krovnih konstrukcija. Time se garantuje da je svaki senzor u lučkoj infrastrukturi u svakom trenutku potpuno funkcionalan, bez ometanja utovara ili istovara robe.

Dok se veliki dio digitalne transformacije luka fokusira na videonadzor i upravljanje podacima, jednako kritičan segment ostaje protivpožarna zaštita u okruženjima s ogromnom koncentracijom goriva, kontejnera i opasnih materija. U takvim uslovima, savremeni sistemi detekcije požara sve više prelaze s klasične alarmne funkcije na inteligentnu analitiku i prediktivni odgovor u realnom vremenu.

Inteligentna detekcija

Iz kompanije Siemens navode da savremeni sistemi detekcije požara, zasnovani na Sinteso liniji, znatno smanjuju vrijeme reakcije u složenim lučkim okruženjima.

“U kompleksnim lučkim operacijama, gdje velika gustina tereta i neprestana kretanja otežavaju nadzor, efikasnost se postiže kroz eliminaciju lažnih alarma uz ASAplus tehnologiju. U lukama su prašina, izduvni gasovi mašina i vlaga (para) stalno prisutni, pri čemu standardni detektori često ne razlikuju ove faktore od stvarnog dima. ASAplus tehnologija koristi kombinaciju tri infracrvena, jedan plavi optički i dva termalna senzora, a ovaj multisenzorski pristup omogućava sistemu da precizno identifikuje stvarni požar, ignorišući smetnje poput cigaretnog dima ili prašine pri pretovaru, čime se sprečavaju nepotrebni prekidi rada”, navodi Potočnik.

Na otvorenim terminalima i velikim skladištima dodatnu ulogu imaju linearni detektori, detektori plamena i videoanalitička rješenja poput Fire Catcher kamera, koje omogućavaju vizuelnu potvrdu incidenta u realnom vremenu i bržu lokalizaciju izvora požara među velikim brojem kontejnera i objekata.

“U skladištima s visokim plafonima ili na otvorenim terminalima tačkasti detektori dima često su neefikasni zbog strujanja zraka, dok linearni detektori pokrivaju velike prostore i detektuju dim duž cijele nadzirane linije, što je idealno za duge lučke hangare. Detektori plamena su robusni uređaji s tri piroelektrična senzora za precizno otkrivanje bezdimnih tekućina, plinova i otvorenog plamena kako u zatvorenom tako i na otvorenom prostoru, dok Fire Catcher kamere omogućavaju vizuelnu potvrdu incidenta u realnom vremenu i mogu identificirati plamen ili dim u ranoj fazi čak i u vanjskim uslovima, omogućavajući operaterima da trenutno lociraju žarište među hiljadama kontejnera”, kazao je Potočnik.

Brža reakcija

Paralelno s razvojem detekcijskih sistema, savremeni protivpožarni modeli sve više prelaze na centralizovano digitalno upravljanje incidentima.

Iz Siemensa ističu da Building X Fire Manager omogućava centralizovan pregled više lokacija unutar luke, daljinski monitoring i mobilna upozorenja sigurnosnim timovima i vatrogasnim jedinicama, čime se značajno ubrzava koordinacija odgovora u kompleksnim lučkim zonama.

“Brzina reagovanja direktno zavisi od toga koliko brzo informacija stigne do prave osobe, pri čemu Building X Fire Manager i pripadajuće aplikacije omogućavaju centraliziran pregled više lokacija unutar luke (multi-site pregled). Mobilna obavještenja i prediktivni uvid omogućavaju da umjesto čekanja da neko primijeti alarm na centrali, obavještenja stižu direktno na mobilne uređaje osiguranja ili vatrogasnih jedinica, dok daljinski monitoring omogućava timovima da vide tačno stanje sistema prije nego što stignu na lice mjesta, što je ključno za brzu koordinaciju u zakrčenim lučkim zonama”, pojašnjava Potočnik.

Kombinacijom precizne senzorske tehnologije (ASAplus), napredne optike (Fire Catcher) i digitalnog upravljanja (Building X), savremeni sistemi omogućavaju prelazak s reaktivnog na proaktivno upravljanje sigurnošću, minimizirajući rizik od katastrofalnih šteta u lučkoj infrastrukturi, zaključuju iz Siemensa.

Krovne platforme

U tom širem kontekstu digitalne transformacije lučkih sistema, gdje se svakodnevno prepliću podaci o teretu, vaganju, DMS-u i sigurnosnim kamerama, industrijski dobavljači naglašavaju važnost integracije svih ovih slojeva u jedinstvene krovne platforme upravljanja. Milan Džepina, viši predstavnik prodaje za sigurnosna rješenja u kompaniji Honeywell, ističe da je centralizacija ključ efikasnosti: “Honeywell je uložio mnogo truda u kamere iz serija S60 i S70, integrišući sve karakteristike koje dolaze s novim zahtjevima sa tržišta. U lučkim i terminalnim okruženjima naglašavamo naše glavne platforme (master platforms) kao što su OnGuard i ProWatch, koje donose sve integracijske mogućnosti uz najviše standarde cyber sigurnosti”, rekao je Džepina.

On naglašava da vještačka inteligencija igra važnu ulogu u unapređenju brzine i fleksibilnosti sigurnosnih sistema, posebno kroz analitiku u videonadzoru i integraciju sa VMS platformama, koje se mogu povezivati i sa drugim sistemima poput protivpožarne zaštite i BMS rješenja. “Vještačka inteligencija igra ključnu ulogu u našoj sigurnosnoj politici, omogućavajući našim sistemima da budu fleksibilniji, brži i u toku s najvišim sigurnosnim standardima. Također je i komercijalno efikasna, jer podiže sigurnosnu ljestvicu više, držeći troškove pod kontrolom u svakom trenutku. Korisnik može izabrati AI isključivo putem firmvera kamere ili ugrađen u VMS (sistem za upravljanje videom). VMS se može integrisati u veći sistem, koji ujedno ima integrisane i protivpožarne sisteme kao i BMS (sistem za upravljanje zgradama)”, tumači Džepina.

Finansijska optimizacija

Kao poseban inžinjerski i komercijalni izazov ostaje pitanje integracije s naslijeđenim sistemima, što direktno korespondira sa problemom “tereta naslijeđa” koji muči većinu regionalnih luka. Cilj je maksimalno iskoristiti postojeću infrastrukturu uz postepenu nadogradnju. “Uvijek imamo na umu da iskoristimo što je više moguće od zastarjelih sistema, omogućavajući našim partnerima isplative nadogradnje. Nikada ne bih izbjegao priliku da ostvarim moguće uštede za naše partnere i krajnje klijente gdje god je to izvodljivo”, konstatuje Džepina.

Senzorski kontinuitet

Dok krovne platforme upravljaju podacima, tehnološki lideri na tržištu nude hardverska rješenja za prvu liniju odbrane. U uslovima kada klasični videonadzor gubi efikasnost zbog prostranstva perimetra, potpunog mraka ili ekstremnih vremenskih prilika na moru, industrija rješenje pronalazi u naprednim senzorskim sistemima.

Pierpaolo Piracci, regionalni menadžer prodaje za regiju Jadrana i Jugoistočnu Evropu u kompaniji Teledyne FLIR, objašnjava da u takvom okruženju termalne kamere danas igraju temeljnu ulogu koja daleko prevazilazi klasični noćni nadzor:

“Kada je riječ o zaštiti luka i druge kritične infrastrukture, termalne kamere igraju temeljnu ulogu – posebno noću i u uslovima slabe vidljivosti. Termalne sigurnosne kamere, u kombinaciji s inteligentnom videoanalitikom, automatski detektuju uljeze, dok PTZ kamere za praćenje koje spajaju termalne i optičke senzore pružaju operaterima najbolju moguću situacionu svjesnost. Ono što termalnu tehnologiju zaista izdvaja jeste to što se ne oslanja na vidljivu svjetlost. Ona omogućava sigurnosnim timovima da jasno vide u potpunom mraku i kroz većinu vremenskih uslova, kao što su magla, kiša, dim ili snijeg – u situacijama u kojima se tradicionalne kamere muče”, rekao je Piracci.

Posebnu vrijednost termalna tehnologija dobija u zaštiti velikih lučkih perimetara, gdje se ljudi i vozila jasno izdvajaju od pozadine, što sigurnosnim operaterima omogućava bržu procjenu prijetnji i potpun uvid u stanje na terenu u realnom vremenu. “Budući da se ljudi i vozila pojavljuju s visokim kontrastom u odnosu na gotovo bilo koju pozadinu, uljeze je lakše uočiti, pratiti i procijeniti na velikim udaljenostima, čak i preko širokih lučkih perimetara”, dodaje Piracci.

Imperativ privatnosti

On pritom naglašava i pitanje privatnosti, objašnjavajući da termalna tehnologija pruža mogućnost verifikacije alarma bez otkrivanja identiteta osoba, što je idealno za osjetljiva okruženja sa strogim zakonskim regulativama.

“Termalno snimanje također nudi snažne prednosti u pogledu privatnosti. Kvalitet slike je idealan za verifikaciju alarma i procjenu prijetnji, ali ne dozvoljava ličnu identifikaciju. To ga čini pogodnim za osjetljiva okruženja u kojima propisi o privatnosti ograničavaju upotrebu standardnih kamera. Ukratko, uparivanje termalnih kamera s videoanalitikom donosi pouzdanu detekciju na velikim udaljenostima, bolje performanse analitike u izazovnim uslovima i pristup zaštiti perimetra koji vodi računa o privatnosti – upravo ono što je lukama potrebno za cjelodnevan siguran rad”, kazao je Piracci.

Primjena termalne tehnologije u lukama ne staje na detekciji uljeza i zaštiti perimetra. Jedna od njenih najkritičnijih uloga danas jeste rano otkrivanje požara, što je prijetnja koja u lučkom okruženju može eskalirati brže nego bilo gdje drugo zbog velike koncentracije goriva, kontejnera i opasnih materija.

“Termalne sigurnosne kamere mogu otkriti abnormalno nakupljanje toplote mnogo prije nego što doticajni dim ili plamen postanu vidljivi – često znatno ranije od tradicionalnih sistema za detekciju požara ili dima. Ovo rano upozorenje je od vitalnog značaja u lučkim okruženjima, gdje eskalacija požara može biti izuzetno brza zbog uskladištenih materijala, goriva, kontejnera ili opasnih materija”, pojašnjava Piracci.

Bejrut kao lekcija o toplotnim anomalijama

Da posljedice propuštene detekcije nisu apstraktne, naš sagovornik ilustruje konkretnim i opominjućim primjerom katastrofalne eksplozije u luci u Bejrutu, koja je jasno naglasila razorne ishode koji mogu uslijediti kada situacije s toplotom i požarom ostanu neotkrivene ili neartikulirane u svojim najranijem stadiju.

“Iako nijedna tehnologija ne može eliminisati sav rizik, termalne sigurnosne kamere dizajnirane za rano otkrivanje požara posebno su namijenjene identifikaciji opasnih toplotnih anomalija u najranijem mogućem trenutku, dajući operaterima priliku da intervenišu, obuzdaju situaciju i spriječe da mali incidenti prerastu u velike katastrofe“, zaključuje Piracci.

Svi ovi sistemi u pogonu – od automatizovanih vaga i pametnih kamera do krovnih integracijskih platformi – svake sekunde generišu masivne količine operativnih i sigurnosnih podataka. Međutim, stvarna vrijednost te tehnologije ne leži samo u trenutnoj reakciji na alarm ili požar, već u onome što se s tim podacima dešava dugoročno. Lučka infrastruktura, da bi zaista bila sigurna, mora evoluirati iz sistema koji samo vide i reaguju u sisteme koji pamte.

Sistemi koji pamte

Moderna lučka sigurnost više se ne mjeri samo sposobnošću da zaštiti fizički perimetar, već sposobnošću sistema da u svakom trenutku zna šta se unutar tog perimetra dešava – ne retroaktivno, nego u realnom vremenu. Vozila, vozači, teret i rute moraju biti evidentirani i kontinuirano praćeni od trenutka ulaska do izlaska iz lučkog područja. Takva transformacija istovremeno redefiniše i ulogu videonadzora, koji iz pasivnog sigurnosnog alata prerasta u aktivni sloj operativne inteligencije luke. U takvom modelu, luka više ne funkcioniše kao statičan prostor nadzora, već kao dinamičan sistem koji kontinuirano “pamti” i obrađuje sve operativne događaje. Svaki ulazak, svaka promjena statusa i svako kretanje unutar zone postaju dio jedinstvenog digitalnog toka informacija koji omogućava trenutno uočavanje odstupanja i brzu reakciju.

Digitalni trag

Lučka uprava Drač taj princip opisuje kroz širi okvir otpornosti i upravljanja rizikom. “Iz praktične perspektive, moderni sigurnosni sistemi i procedure su od suštinskog značaja za otkrivanje, sprečavanje, odgovor na incidente i oporavak od incidenata koji mogu uticati na lučku infrastrukturu, zaposlene, teret ili kontinuitet poslovanja. Stoga, modernizacija sigurnosti nije samo tehnička investicija, već ključni element institucionalne otpornosti i sigurnog rada luke”, navode iz uprave ove kompanije. Na operativnom nivou, Luka Ploče taj koncept demonstrira kroz napredni sistem praćenja vozila i tereta u realnom vremenu, čime se eliminiše mogućnost neovlaštenih aktivnosti.

“Najbolji primjer je činjenica da je Luka Ploče d.d. razvila sustav zahvaljujući kojem je u svakom trenutku poznato koje se vozilo nalazi u lučkom području, tko njime upravlja, koji je teret preuzet i kojim se rutama vozilo kretalo. Svako odstupanje od očekivanog obrasca, poput vozila koje se predugo zadržava na određenoj lokaciji ili neautoriziranog pristupa pojedinim zonama, može biti detektirano i provjereno u stvarnom vremenu”, opisuju iz Luke Ploče.

Takav sistem temelji se na digitaliziranom procesu najave i praćenja vozila i vozača pri ulasku u lučko područje. Špediteri najavljuju vozilo i vozača Lučkoj upravi Ploče izravno s narudžbenice, a podaci se automatski sinhroniziraju između svih relevantnih strana. “Time je omogućeno preciznije praćenje kretanja unutar luke te viša razina sigurnosti infrastrukture, zaposlenika i tereta”, navode oni.

Senzorska fuzija

Upravo u takvom okruženju – gdje svaki pokret unutar lučkog perimetra postaje podatak, a svaki podatak dio operativne slike u realnom vremenu – dolazi do ključne smjene generacija u tehnologiji videonadzora. Na ovoj tački mrežna kamera prestaje biti pasivni uređaj za snimanje i postaje aktivni senzor sistema.

U kontekstu razvoja pametnih luka, Dejan Markić, inženjer prodaje za Jugoistočnu Evropu u kompaniji Axis Communications, objašnjava da se moderna kamera danas posmatra kao sofisticirani edge senzor koji djeluje kao dio digitalnog nervnog sistema luke. “Integracijom videa visoke rezolucije u operativni tok rada luke, omogućavamo daljinsko praćenje identifikacionih brojeva kontejnera, podataka o željezničkim vagonima i integriteta tereta. Ovaj prelazak sa ručnih inspekcija na terenu na automatizovano, centralizovano prikupljanje podataka značajno povećava svakodnevnu efikasnost i skraćuje vrijeme zadržavanja brodova i kopnenog transporta”, pojašnjava Markić.

Kada je riječ o sigurnosti, strategija pametne luke se više ne oslanja na prosto bilježenje incidenta, već na proaktivnu zaštitu imovine od upada, što zahtijeva drugačiju tehnološku arhitekturu. “Korištenjem decentralizovane arhitekture zasnovane na samim uređajima (edge-based), osiguravamo da sigurnost kritičnih pomorskih dobara – od obala do skladišta – bude i skalabilna i otporna. Ovaj pristup omogućava lučkim upravama da zaštite vrijednu robu i osoblje, dok istovremeno prikupljaju bogate metapodatke koji se mogu koristiti za optimizaciju protoka saobraćaja i raspodjelu resursa kroz čitav objekat”, kazao je Markić.

AI klasifikacija

Uloga analitike dodatno pomjera granicu između puke detekcije kretanja i predikcije događaja. Markić ističe da današnja AI videoanalitika ima ključnu ulogu u zaštiti velikih lučkih perimetara i kontejnerskih terminala, jer se fokusira na klasifikaciju događaja, a ne samo na detekciju kretanja. Pokretanjem analitike direktno na samom uređaju (na rubu mreže), sistemi mogu razlikovati potencijalnog ljudskog uljeza od bezopasne životinje ili ograde koja se pomjera, drastično smanjujući broj lažnih alarma.

“U velikim okruženjima kao što su parking prostori ili ulazi za vozila, prepoznavanje registarskih tablica (LPR) pokretano vještačkom inteligencijom i praćenje kontejnera osiguravaju da se kroz objekat kreće samo autorizovana imovina, pojednostavljujući kontrolu pristupa bez ljudske intervencije”, ukazuje Markić.

Za prostrana i kritična područja gdje je vizuelna identifikacija otežana, industrija koristi multimodalni pristup – uparivanje vizuelnih kamera s mrežnim radarima i termalnim senzorima kako bi se u realnom vremenu pratile pozicija, brzina i smjer cilja. Kada sistem potvrdi prijetnju, aktivira se automatizovani lanac odvraćanja: “Kada AI klasifikuje sumnjiv događaj, sistem može automatski aktivirati PTZ kameru da zumira radi verifikacije i pokrenuti mrežne zvučnike koji emituju živu ili snimljenu audioporuku za odvraćanje, zaustavljajući povredu sigurnosti prije nego što se ona uopšte dogodi. Uparivanjem naših višesenzorskih kamera od nerđajućeg čelika s radarskim uređajem, operateri mogu koristiti AXIS Radar Data Visualizer kako bi vidjeli kretanja koja prati radar u vidu vizuelnih slojeva (overlays) direktno u 8K video-izvoru kamere. Ova kombinacija robusnog hardvera i inteligentnog spajanja podataka (data fusion) pruža rješenje spremno za budućnost koje osigurava neprekidne lučke operacije i potpunu situacionu svjesnost, bez obzira na ekološke izazove”, pojasnio je Markić.

Inženjering za najteže ekološke uslove

Lučka okruženja su opštepoznata kao surova za elektroniku, zbog čega tehnologija na prvoj liniji mora biti mehanički i hemijski otporna na uticaje mora i mraka. U uslovima morske soli, korozije i magle, standardna oprema brzo propada, pa rješenje leži u namenskim industrijskim kućištima. “Za upravljanje na velikim udaljenostima i u noćnim operacijama, raspoređujemo termalne kamere i naše najnovije 8K višesenzorske kamere pokretane vještačkom inteligencijom, kao što je AXIS Q3839-SPVE. Ovi panoramski uređaji pružaju besprijekoran pregled od 180° bez slijepih tačaka, koristeći zumiranje bez gubitka kvaliteta (lossless zoom) za praćenje objekata na velikim udaljenostima. Zatvoreni u kućišta od elektropoliranog nerđajućeg čelika morskog kvaliteta (marine-grade 316L), ovi uređaji su specifično razvijeni da izdrže ekstremne temperature i visokokorozivnu prirodu morskog vazduha, osiguravajući zaštitu kritičnih pomorskih dobara uz minimalno održavanje”, opisuje Markić.

Zaključna razmatranja

Pitanje s kojim smo otvorili ovu analizu – mogu li regionalne luke pratiti ritam globalne modernizacije – nema jednostavan odgovor. Primjeri iz prakse jasno pokazuju da regionalni operateri nisu pasivni promatrači globalnih trendova. Oni moderniziraju sisteme, ulažu u infrastrukturu i prilagođavaju se izazovima, svako u skladu sa svojim trenutnim mogućnostima i fazom razvoja.

Međutim, tempo globalnih promjena i tehnološkog napretka je neumoljiv, a prijetnje često pretiču dinamiku investicija.

Prijetnje koje industrija tek počinje standardizirati, poput neovlaštenih dronova, autonomnih plovila ili sofisticiranih ransomware napada na operativnu tehnologiju (OT) – ne čekaju na dovršetak kompleksnih regulatornih okvira niti na zatvaranje budžetskih rupa.

U tom raskoraku između brzine asimetrične prijetnje i brzine institucionalnog odgovora zapravo leži suština problema s kojim se danas suočavaju ne samo regionalne već i većina evropskih luka.

Tehnologija koja može premostiti taj jaz već postoji i na tržištu je sve dostupnija – od naprednih termalnih senzora i edge AI videoanalitike do krovnih integrisanih platformi koje spajaju videonadzor, kontrolu pristupa, radare i protivpožarnu zaštitu u jedinstvenu operativnu sliku u realnom vremenu. No, njena stvarna vrijednost se na kraju dana ne mjeri tehničkim specifikacijama u brošurama, već pouzdanošću i otpornošću u sekundi kada nastupi krizna situacija.

Vueko: KNX standard

KNX nije proizvod jedne kompanije, već međunarodno priznat standard (ISO/IEC), iza kojeg stoji više od 500 proizvođača. Upravo ta otvorenost omogućava da se u jednom sistemu kombinuju različiti uređaji – od rasvete i klimatizacije do sigurnosnih sistema i multimedije

Piše: Slavko Vulin, generalni direktor, Vueko; CEO, faceMembe; E-mail: s.vulin@vueko.net

U savremenoj gradnji, termin “pametna kuća” često se koristi kao marketinška fraza. Ipak, kada se uklone trendovi i kratkoročna rešenja, ostaje jedno ime koje decenijama definiše ozbiljnu automatizaciju objekata – KNX standard. Danas se KNX jasno pozicionira kao jedini pravi standard za smart home i smart building sisteme, dok sve ostalo predstavlja parcijalna ili zatvorena rešenja.

Standard, a ne trend

KNX nije proizvod jedne kompanije, već međunarodno priznat standard (ISO/IEC), iza kojeg stoji više od 500 proizvođača. Upravo ta otvorenost omogućava da se u jednom sistemu kombinuju različiti uređaji – od rasvete i klimatizacije do sigurnosnih sistema i multimedije. Za razliku od popularnih “smart” rešenja koja zavise od Wi-Fi mreže, cloud servisa ili jednog proizvođača, KNX funkcioniše kao stabilna i dugoročna infrastruktura. To znači da investicija danas ostaje relevantna i za 20 ili 30 godina. Zbog toga se KNX koristi tamo gde nema mesta kompromisima – u luksuznim vilama, hotelima, poslovnim objektima i velikim stambenim kompleksima.

Integracija sa pametnim interfonima

Jedna od ključnih prednosti KNX sistema je njegova sposobnost integracije. Posebno se izdvaja povezivanje sa VoIP interfonskim rešenjima, koje donosi potpuno novu dimenziju upravljanja pristupom. Pametni interfon više nije samo uređaj za komunikaciju na ulazu. U KNX okruženju on postaje deo jedinstvenog sistema koji omogućava video i audio komunikaciju sa posetiocima u realnom vremenu, upravljanje vratima, kapijama i pristupnim tačkama, automatizaciju scenarija (HVAC,žaluzine, garaže, senzori, osvetljenje, lift, alarm), daljinski pristup putem mobilnih uređaja te evidenciju i integraciju sa sistemima kontrole pristupa. Ovakav nivo integracije jasno pokazuje razliku između „pametnih uređaja“ i pravog pametnog sistema.

Znanje kao ključ

Iako tehnologija igra ključnu ulogu, njen pravi potencijal dolazi do izražaja tek kroz kvalitetnu implementaciju. Upravo zato edukacija zauzima centralno mesto u razvoju tržišta. U regionu se posebno izdvaja VUEKO, koji je prvi sertifikovani KNX trening centar u regionu. Kroz stručno vođene obuke, inženjeri i integratori stiču znanja potrebna za projektovanje i realizaciju kompleksnih KNX sistema. Ova činjenica ima veliki značaj za tržište jer garantuje da se KNX projekti realizuju po najvišim standardima, uz maksimalnu pouzdanost i funkcionalnost.

Za investitore, KNX predstavlja sigurnu i dugoročnu investiciju jer povećava vrednost nekretnine, omogućava diferencijaciju na tržištu i brzu prodaju te obezbeđuje skalabilnost i fleksibilnost. KNX se dokazao kao jedini pravi standard za pametne objekte, sposoban da integriše sve sisteme – uključujući i savremene VoIP interfonske platforme. Uz podršku edukacije i stručnosti kakvu pruža VUEKO, tržište pametnih kuća dobija čvrste temelje za dalji razvoj.

Sigurnost željezničke infrastrukture

Dok evropske direktive kucaju na vrata, a prijetnje ne čekaju, željeznice u regiji balansiraju između naslijeđene infrastrukture i zahtjeva modernog doba – u utrci u kojoj nema mjesta za zastoj. U regiji koja je naslijedila infrastrukturu iz prošlog vijeka, a suočava se s regulatornim zahtjevima ovog, pitanje sigurnosti željeznica postaje sve složenije

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

U španskoj općini Adamuz, 18. januara 2026. godine, brzi putnički voz iskočio je iz šina. Drugi voz udario je u njega. Poginulo je 46 ljudi, više od 290 osoba povrijeđeno. Dionica je bila renovirana svega osam mjeseci ranije, a u projekat je uloženo 700 miliona eura. Voz je prošao tehnički pregled svega tri dana prije nesreće, no prva istraga pokazala je frapantan uzrok: lom šine dužine svega 40 centimetara. Toliko može biti dovoljna razlika između rutinskog putovanja i nacionalne katastrofe.

Statistika koja opominje

Upravo zbog te tanke linije, željeznica se decenijama gradila kao simbol najsigurnijeg vida transporta. Međutim, Adamuz je surov podsjetnik da sigurnost nije statična kategorija; ona se gradi svaki dan, ali se gubi u sekundi. Prema podacima Međunarodne željezničke unije (International Union of Railways), broj značajnih željezničkih nesreća porastao je za 21,5 posto između 2020. i 2024. godine. Ponekad su uzrok neažurirane zakrpe na softverskom sistemu koji upravlja signalizacijom, ponekad oprema čeka sanaciju koju budžet nije odobrio, a ponekad je to, kao u Adamuzu, 40 centimetara metala.

A upravo tu leži paradoks koji obilježava željezničku infrastrukturu u našoj regiji: sistemi koji prevoze milione putnika godišnje nasljeđuju decenije nesistemskih ulaganja, dok im istovremeno na vrata kucaju evropske direktive, novi standardi i prijetnje koje stara infrastruktura nikada nije morala poznavati – od cyber napada na signalizacijske sisteme do sofisticiranih pokušaja sabotaže. Hiljade putnih prijelaza i dalje čekaju na modernu aktivnu zaštitu, dok starost infrastrukture na ključnim dionicama često premašuje projektovani vijek trajanja. To su ranjivosti koje stara mreža, građena za neko drugo vrijeme, ne može sama riješiti.

Politička čekaonica

Problem, međutim, nije samo u zastarjelom čeliku i betonu. Jasno je da najveći izazov željezničke infrastrukture u regiji ostaje političke prirode. Dok najsavremenija tehnološka rješenja kucaju na vrata, administrativna rascjepkanost i spora implementacija evropskih standarda drže regiju u “čekaonici” moderne sigurnosti. Bez snažnijeg političkog zaokreta i usklađivanja sa strateškim koridorima, jaz između stanja na našim prugama i evropskih sigurnosnih imperativa samo će se produbljivati, ostavljajući sigurnost putnika na milost i nemilost naslijeđenih sistema.

U regiji koja je naslijedila infrastrukturu iz prošlog vijeka, a suočava se s regulatornim zahtjevima ovog, pitanje sigurnosti željeznica postaje sve kompleksnije. To  je i bio povod za razgovor s operaterima i proizvođačima sigurnosnih rješenja kako bismo razumjeli gdje stoje željeznice danas i koliko su zaista daleko od onoga gdje bi trebale biti.

IZAZOVI KOJI NE ČEKAJU

Željezničke mreže u regiji nose teret dva vremena odjednom. S jedne strane, infrastruktura projektovana i građena u prošlom vijeku, tuneli, mostovi i kolosijeci koji zahtijevaju konstantnu pažnju i kontinuirana ulaganja. S druge, digitalizacija koja ubrzano mijenja prirodu prijetnji, pretvarajući sigurnost iz isključivo fizičkog u kompleksno tehničko-organizacijsko pitanje. U toj napetosti između staroga i novoga žive operateri i stručnjaci koji svakodnevno drže željezničke sisteme u pogonu. Njihovi odgovori na izazove razlikuju se po kontekstu i pristupu, ali polazišna tačka je gotovo uvijek ista: sistem koji se mora štititi veći je, složeniji i ranjiviji nego što izgleda izvana.

Teret naslijeđa

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine otvoreno govore o infrastrukturnim izazovima s kojima se suočavaju. Kao javno preduzeće koje upravlja jednom od najzahtjevnijih željezničkih mreža u regiji, s gustom mrežom tunela, mostova i planinskih dionica, svjesni su da sigurnost nije jednom zauvijek osigurana, već zahtijeva svakodnevnu posvećenost i kontinuirani angažman na terenu. “Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine kontinuirano ulažu maksimalne napore u održavanje visokog stepena sigurnosti željezničkog saobraćaja, suočavajući se sa složenim infrastrukturnim izazovima koji su rezultat višedecenijskog nedostatka sistemskih investicija. Iako je na većini dionica tehnički propisan ciklus remonta od 25 godina istekao čak dva puta, a tek 25,5% (dionica Sarajevo – Čapljina) ukupne mreže prošlo kroz glavnu opravku, sigurnost putnika i robe niti jednog trenutka nije ugrožena zahvaljujući operativnim i preventivnim mjerama koje čine temelj poslovanja ŽFBiH”, navode iz Službe za odnose s javnošću ŽFBiH.

Digitalni preokret

Hrvatska željeznica sagledava izazove kroz drugačiju prizmu, ne toliko kroz fizičku dotrajalost koliko kroz kompleksnost sistema koji se mora nadzirati i štititi u cijelosti, od prve do posljednje stanice.

“Sigurnost željezničke infrastrukture danas se suočava s nekoliko značajnih izazova. Prije svega, riječ je o vrlo kompleksnom i prostorno rasprostranjenom sustavu koji obuhvaća veliki broj objekata – od kolodvora i tunela do signalno-sigurnosnih sustava. Upravo ta rasprostranjenost zahtijeva kontinuiran nadzor i koordinaciju različitih službi. Osim toga, željeznička infrastruktura je po svojoj prirodi otvoren sustav koji svakodnevno koristi velik broj putnika i zaposlenika, što dodatno povećava potrebu za učinkovitim sigurnosnim mjerama”, kazao je Marino Čerkez, direktor Sektora za korporativnu sigurnost u HŽ Infrastrukturi. U posljednje vrijeme sve veći izazov, naglašava on, predstavlja i rastuća digitalizacija sistema, zbog čega sigurnost više nije samo fizičko pitanje već uključuje i zaštitu informacijskih i komunikacijskih sistema. Različiti konteksti, različite polazišne tačke, ali zajednički zaključak koji se nameće sam od sebe. Izazovi željezničke sigurnosti danas su istovremeno fizički i digitalni, vidljivi i skriveni, naslijeđeni i tek nadolazeći. I upravo ta kombinacija čini ih posebno zahtjevnim za upravljanje.

Strateški zaokret u investicijama

Dok operateri na terenu rješavaju svakodnevne izazove, šira slika pokazuje da se način na koji se ulaže u sigurnost korjenito mijenja. Krešimir Paić, direktor kompanije ECCOS inženjering, primjećuje jasno ubrzanje investicija, prvenstveno potaknuto EU fondovima, ali i promijenjenim sigurnosnim okruženjem u Evropi.

“Ta ulaganja više nisu fragmentirana i reaktivna, već sve više imaju sistemski, integrirani i strateški karakter. Najveći dio sredstava usmjerava se u tri ključna segmenta: centralizirane nadzorno-upravljačke sustave (PSIM i ICMS), kojima se postiže integracija više sigurnosnih podsustava, ali i omogućuje upravljanje incidentima kao i praćenje anomalija u radu i korištenju sustava putem algoritama baziranih na umjetnoj inteligenciji te konvergencija sustava tehničke zaštite i IT i OT sustava; videonadzorne sustave bazirane na IP kamerama koje rade u vidljivom i IC području, a opremljene su i sa naprednom videoanalitikom baziranom na umjetnoj inteligenciji; te perimetarsku zaštita kritičnih objekata kao što su željeznički kolodvori i prometna čvorišta te kritične dionice pruga”, analizira Paić.

Prema njegovim riječima, posebno je izražen trend prelaska s izoliranih tehničkih rješenja na integrirane sigurnosne arhitekture, gdje se tehnička i cyber sigurnost sve više promatraju kao jedinstven sistem.

SLOJEVITA ODBRANA

Zaštita željezničke infrastrukture nikada nije jednodimenzionalna. Putnička stanica nije isto što i teretni terminal, a tunel postavlja potpuno drugačije sigurnosne zahtjeve od željezničko-cestovnog prijelaza. Upravo ta raznolikost objekata i situacija koje se moraju pokriti potiče operatere i stručnjake da sigurnost grade u slojevima, kombinirajući tehničke, fizičke i organizacijske mjere u jedinstven sistem koji mora funkcionirati kao cjelina, čak i kada jedan od slojeva zakaže. Kako taj sistem izgleda u praksi, najbolje govore oni koji ga svakodnevno primjenjuju.

Čovjek na terenu

U Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine osnova svega je neposredna prisutnost na terenu. Dok mnogi operateri u Evropi sve više prelaze na automatizirane sisteme nadzora, ŽFBiH svoju strategiju sigurnosti gradi oko specijaliziranog osoblja koje poznaje svaki metar pruge i čije iskustvo i poznavanje terena ostaju nezamjenjiv element ukupnog sistema zaštite.

“Strategija sigurnosti ŽFBiH zasniva se na svakodnevnom fizičkom nadzoru i preventivnom opažanju putem specijalizovanog osoblja, uključujući ophodare, čuvare mostova i klizišta, koji kontinuirano vrše obilazak pruge kako bi detektovali bilo kakve promjene na terenu. Poseban fokus stavljen je na održavanje gornjeg i donjeg stroja, redovno mašinsko rešetanje zastorne prizme i čišćenje pružnog pojasa, čime se osigurava stabilnost na 166 tunela i brojnim mostovima širom mreže. U okolnostima gdje infrastruktura zahtijeva sanaciju, koriste se provjerene metode poput uvođenja ʻlaganih vožnjiʼ, čime se brzina prilagođava stanju kolosijeka uz ispunjenje svih sigurnosnih uslova”, pojasnili su iz Službe za odnose s javnošću ŽFBiH.

Zaštita iz više uglova

Hrvatska željeznica pristupa zaštiti kroz drugačiji, ali komplementaran okvir, onaj koji Marino Čerkez, direktor Sektora za korporativnu sigurnost u HŽ Infrastrukturi, opisuje kao slojevit.

“Sigurnost željezničke infrastrukture temelji se na takozvanom slojevitom pristupu zaštiti, koji kombinira tehničke, fizičke i organizacijske mjere. S tehničke strane primjenjuju se sustavi videonadzora, sustavi kontrole pristupa te različiti senzorski sustavi koji omogućuju pravodobno uočavanje potencijalnih sigurnosnih događaja”, ističe Čerkez. Ti sistemi u pravilu su povezani s operativnim centrima u kojima se kontinuirano prati sigurnosna situacija. Fizičke mjere uključuju zaštitne ograde, kontrolirane ulazno-izlazne tačke, kao i prisustvo sigurnosnog osoblja na osjetljivim lokacijama. “Posebna pozornost posvećuje se objektima od strateške važnosti poput tunela i mostova. Organizacijski aspekt obuhvaća jasno definirane sigurnosne procedure, redovite procjene rizika te kontinuiranu edukaciju zaposlenika. Važan element je i suradnja s nadležnim institucijama i službama koje sudjeluju u zaštiti kritične infrastrukture”, pojasnio je on.

Bez obzira na tehnološku razinu, sigurnost željezničke infrastrukture uvijek počiva na kombinaciji ljudske prisutnosti, tehničkog nadzora i organizacijske discipline. Nijedan od tih elemenata sam za sebe nije dovoljan.

TEHNOLOGIJA U PRAKSI

Svaka rasprava o sigurnosnim tehnologijama u željeznici prije ili kasnije dođe do istog pitanja: ne šta postoji na tržištu, nego šta se u praksi zaista pokazalo učinkovitim. Odgovor rijetko kada ukazuje na jedno rješenje. Iskustvo operatera u regiji pokazuje da tehnologija funkcioniše onoliko dobro koliko je dobro integrisana u širi sistem nadzora i upravljanja i koliko brzo može pokrenuti pravu reakciju u pravom trenutku.

Prijelaz kao prioritet

U Željeznicama Federacije BiH konkretni rezultati vidljivi su prije svega na željezničko-cestovnim prijelazima – historijski jednoj od najopasnijih tačaka svake željezničke mreže. “Kao najefikasnije tehnološko rješenje u prevenciji incidenata pokazali su se sistemi aktivne zaštite na prelazima. U 2023. godini uspješno je instalirano šest novih automatskih uređaja sa svjetlosno-zvučnom signalizacijom i polubranicima u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu, uprkos činjenici da ugradnja po jednom prelazu košta između 450.000 i 550.000 KM (230.000–280.000 eura). Dodatnu sigurnost pruža i spremnost sistema na ekstremne vremenske uslove, kada se uvodi pojačana ophodnja radi detekcije deformacija na šinama, dok se transport opasnih materija vrši uz striktno poštovanje certifikata koje izdaje ROŽ BiH i Evropska željeznička agencija (ERA)”, navode iz ovog javnog preduzeća.

Integracija kao odgovor

Hrvatska željeznica dolazi do sličnog zaključka, ali kroz drugačiji put. “U praksi se najuspješnijim pokazao integrirani pristup sigurnosnim tehnologijama, odnosno povezivanje više sustava u jedinstvenu platformu za nadzor i upravljanje sigurnošću”, isče Marino Čerkez. Posebno su se efikasnima pokazali napredni sistemi videonadzora s analitičkim funkcijama, sistemi kontrole pristupa na kritičnim infrastrukturnim točkama te perimetarski sistemi zaštite koji omogućuju pravovremeno otkrivanje neovlaštenog pristupa. Čerkez napominje i ono što mnogi operateri podrazumijevaju: “Takva rješenja omogućuju bržu reakciju sigurnosnih službi i značajno doprinose prevenciji incidenata. Iz razumljivih razloga, detalji konkretnih sigurnosnih događaja i operativnih postupanja ne iznose se javno, no iskustvo pokazuje da kombinacija tehnologije i dobro organiziranog operativnog odgovora ima vrlo pozitivan učinak na ukupnu razinu sigurnosti.”

No, dok operateri govore o onome što funkcioniše danas, industrija već gleda korak dalje. Krešimir Paić, direktor ECCOS inženjeringa, postavlja jasnu dijagnozu trenutnog stanja tržišta: potražnja se mijenja, jer se mijenja samo razumijevanje sigurnosti.

“Tržište trenutno najviše traži rješenja koja omogućuju operativnu učinkovitost uz visoku razinu automatizacije. U tom smislu, izdvojio bih nekoliko kategorija: nadzorno-upravljački sustavi iz kategorija PSIM, CSIM i ICMS, koji omogućuju objedinjeno upravljanje incidentima i donošenje odluka u realnom vremenu, inteligentni videonadzor (VMS + videoanalitika) s naglaskom na prepoznavanje obrazaca ponašanja, detekciju prijetnji i smanjenje lažnih alarma, ostali sustavi tehničke zaštite uključujući kontrolu pristupa, zaštitu perimetra i protuprovalu”, navodi Paić zaključivši kako klijenti danas traže rješenja koja nisu samo tehnološki napredna nego i skalabilna, interoperabilna i usklađena s EU standardima.

AI preuzima nadzor

Na te se zahtjeve za automatizacijom nadovezuje Matija Mandić, direktor Odjela za integrisanu sigurnost i pametne sisteme u kompaniji KING ICT, precizirajući da AI više nije samo dodatak videonadzoru već tehnologija koja suštinski mijenja pravila igre.

“AI omogućuje pravovremenu i pouzdanu detekciju potencijalnih incidenata kroz naprednu analizu videa i podataka u stvarnom vremenu. Posebno je značajna u nadzoru željezničko-cestovnih prijelaza, gdje omogućuje pravovremeno prepoznavanje rizičnih situacija poput loma branika, detekcije neispravnog branika koji se ne spušta ili ne zatvara cestu prilikom prolaska vlaka, zadržavanja vozila unutar prijelaza, kao i neovlaštenog ili nesigurnog prelaska sudionika u prometu. Dodatno, u zonama povećanog rizika poput područja sklonih odronima ili klizištima, primjena multimodalnih AI modela (kombinacija video, termalnih i drugih senzorskih podataka) omogućuje ranu detekciju promjena u okolišu i potencijalnih opasnosti”, objašnjava Mandić.

Ipak, istinski tehnološki iskorak u nadzoru nepreglednih i geografski rasprostranjenih dionica je primjena dronova opremljenih naprednim senzorima, uključujući visokorezolucijske, termovizijske i multispektralne kamere.

“Takvi sustavi omogućuju brz i fleksibilan nadzor teško dostupnih područja, poput pruga kroz planinske ili slabo naseljene regije. Uz to, sve značajniju ulogu ima primjena distribuiranih optičkih senzorskih sustava, koji koriste postojeću svjetlovodnu infrastrukturu kao kontinuirani senzor duž cijele trase. Ova tehnologija omogućuje detekciju i klasifikaciju različitih incidentnih situacija u stvarnom vremenu, poput neovlaštenog pristupa uz prugu, pokušaja sabotaže ili krađe, radova u blizini infrastrukture, odrona, vibracija uzrokovanih kretanjem vozila ili ljudi te drugih anomalija koje mogu utjecati na sigurnost prometa”, objašnjava Mandić.

Bez slijepih mjesta

Kombinacijom senzorskih podataka s tehnologijama računarskog vida i analitikom temeljenom na multimodalnim AI modelima, moguće je u stvarnom vremenu detektirati incidente poput oštećenja infrastrukture, prisustva prepreka na pruzi, neovlaštenog pristupa ili promjena u okolišu koje mogu ugroziti sigurnost saobraćaja.

“Integracija ovih sustava u centralizirane platforme za nadzor i upravljanje omogućuje automatizirano generiranje alarma, prioritetizaciju incidenata i bržu reakciju operatera. Rezultat je prijelaz s reaktivnog na proaktivni model upravljanja sigurnošću, uz značajno povećanje sigurnosti željezničkog prometa i optimizaciju operativnih troškova”, konstatuje Mandić. Poruka koja se provlači kroz sve odgovore je jasna: era tehnoloških otoka je završena. Tehnologija više nije izolovan alat, već integrisani sistem u kojem AI i ljudski faktor rade zajedno.

KIBERNETIČKI IMPERATIV

Digitalizacija željeznice donijela je neupitnu korist: efikasniji promet, bolji nadzor, brže upravljanje incidentima. Ali sa svakim novim sistemom spojenim na mrežu, sa svakim senzorom koji šalje podatke u upravljački centar, željeznica postaje i ranjivija na prijetnje koje nisu fizičke prirode. Cyber sigurnost više nije tema rezervisana za banke i energetske kompanije, ona je stigla i na pruge.

Razdvojiti ili izgubiti

Marino Čerkez iz HŽ Infrastrukture jasno artikulira tu promjenu. “Digitalizacija željezničkog prometa donijela je brojne prednosti u smislu učinkovitosti i upravljanja prometom, ali istodobno zahtijeva i snažan fokus na cyber sigurnost, posebno kada je riječ o sustavima koji imaju važnu ulogu u funkcioniranju kritične infrastrukture”, kaže on.

Zaštita u HŽ Infrastrukturi temelji se na nekoliko ključnih principa. Jedan od njih je razdvajanje operativnih sistema koji upravljaju prometom od poslovnih IT sistema, čime se smanjuje mogućnost širenja potencijalnih sigurnosnih prijetnji između različitih mreža. Uz to se provodi kontrola pristupa sistemima, kontinuirani nadzor mrežnog prometa te redovno ažuriranje i sigurnosno testiranje informacijskih sistema.

Posebno mjesto u tom okviru zauzima regulatorna usklađenost. “Važan aspekt predstavlja i usklađivanje sa zakonskim i regulatornim okvirom koji se odnosi na zaštitu kritične infrastrukture i informacijskih sustava. U tom kontekstu posebnu pozornost posvećujemo zahtjevima koji proizlaze iz europske NIS2 direktive, koja dodatno naglašava potrebu za upravljanjem cyber rizicima, prijavljivanjem incidenata i jačanjem otpornosti ključnih sustava”, naglašava Čerkez.

Kraj tehnoloških otoka

Cyber sigurnost u željeznici nije sprint, ona je kontinuirani proces koji zahtijeva stalna ulaganja, edukaciju i prilagodbu prijetnjama koje se mijenjaju brže nego što se mijenjaju zakoni koji ih reguliraju. “Kao organizacija koja upravlja dijelom kritične infrastrukture, kontinuirano radimo na tome da svoje sigurnosne procese, procedure i tehničke mjere uskladimo s tim zahtjevima te da kroz razvoj kapaciteta i edukaciju zaposlenika dodatno unaprijedimo razinu cyber sigurnosti”, potcrtao je Čerkez.

Ovaj regulatorni pritisak nije slučajan. Stručnjaci iz KING ICT-a pojašnjavaju da nove direktive: CER (direktiva o otpornosti kritičnih entiteta), NIS2 (direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sistema), Zakon o kritičnoj infrastrukturi (na nacionalnoj razini) kao i druge EU regulative vezane uz cyber sigurnost i otpornost sistema, zahtijevaju holistički pristup. To u praksi znači da se tehnička zaštita, cyber sigurnost i operativna otpornost više ne smiju posmatrati odvojeno.

“U praksi to znači da se modernizacija željeznica više ne može temeljiti na parcijalnim, izoliranim rješenjima – tehnološkim otocima, već na integriranim platformama koje omogućuju centralizirani nadzor, upravljanje i analitiku. Ključni naglasak je na interoperabilnosti sustava, skalabilnosti i mogućnosti integracije različitih tehnologija u jedinstveni sustav upravljanja sigurnošću. Takav pristup omogućuje ne samo usklađenost s regulativama već i značajno povećanje učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti željezničkog sustava”, naglašava Matija Mandić.

POGLED NAPRIJED

Sigurnost željezničke infrastrukture nije projekat s krajnjim rokom, ona je kontinuirani proces koji se mora prilagođavati novim prijetnjama, novim tehnologijama i novim regulatornim zahtjevima. Planovi koje operateri i stručnjaci danas postavljaju govore mnogo o tome kako sektor vidi vlastitu budućnost i koliko je spreman za ono što dolazi.

ETCS kao cilj

Željeznice Federacije BiH budućnost grade u nekoliko paralelnih smjerova. “U sklopu digitalizacije i modernizacije servisa, Željeznice FBiH planiraju projekat elektronske naplate karata putem QR kodova vrijednosti 2,2 miliona KM (1,1 milion eura), što bi omogućilo bržu kontrolu protoka putnika i smanjenje gužvi. Paralelno s tim, pokrenuta je izrada projektne dokumentacije za izgradnju novih perona na 18 lokacija u Kantonu Sarajevo, dok je za 2026. godinu planirana obimnija sanacija stanične zgrade u Mostaru. Glavni strateški cilj ostaje implementacija ETCS Nivo 1 (European Train Control System), koji će omogućiti automatsku kontrolu brzine i podići sigurnost na najviši evropski nivo minimiziranjem uticaja ljudskog faktora.”

HŽ Infrastruktura planove gradi oko integracije i otpornosti sistema.

“U narednom razdoblju planira se daljnje jačanje integriranih sigurnosnih sustava i razvoj naprednih tehnologija za analizu sigurnosnih podataka. Poseban naglasak bit će na sustavima koji omogućuju brže prepoznavanje potencijalnih prijetnji i učinkovitije upravljanje incidentima”, ističe Marino Čerkez.

Otpornost kao standard

Uz tehnološku dimenziju, iz HŽ Infrastrukture naglašavaju i onu organizacijsku. “Također se planira dodatno unapređenje cyber sigurnosnih kapaciteta te daljnji razvoj procedura za upravljanje kriznim situacijama i osiguranje kontinuiteta rada sustava. Konačni cilj svih tih aktivnosti je povećati otpornost željezničke infrastrukture na različite sigurnosne izazove i osigurati siguran i pouzdan prijevoz putnika i robe”, zaključuje Čerkez.

Na ove se planove nadovezuje vizija Krešimira Paića iz ECCOS inženjeringa, koji predviđa da će se potražnja kretati prema proaktivnoj sigurnosti i pametnoj infrastrukturi. “Veća primjena umjetne inteligencije i analitike podataka, razvoj sustava koji omogućuju rano prepoznavanje rizika, a ne samo reakciju na incidente, integraciju sigurnosti u šire koncepte pametne infrastrukture, upotrebu dronova i robota za nadzor željezničke infrastrukture. Također, vidimo nekoliko ključnih prioriteta, a to su zaštita ključnih koridora i logističkih pravaca, otpornost sustava na hibridne prijetnje (fizičke plus kibernetičke) te dalja standardizacija i interoperabilnost na razini EU”, sumira Paić.

Strateška komponenta

Potražnja će se kretati prema rješenjima koja nude cjelovit pristup (end-to-end), od projektovanja i implementacije do održavanja i nadogradnje sistema te postupnog obnavljanja u skladu s tehnološkim napretkom i potrebama održavanja rizika na prihvatljivim nivoima. “Sigurnost željezničke infrastrukture danas više nije samo tehničko pitanje već strateška komponenta ukupne otpornosti države i gospodarstva. Upravo zato očekujemo da će ulaganja u ovaj segment ostati snažna i dugoročno stabilna”, kaže Paić. Različiti prioriteti, različite polazne tačke, ali isti horizont prema kojem se kreće cijeli sektor. Željeznica budućnosti mora biti istovremeno fizički robusna, digitalno zaštićena i organizacijski spremna. Pitanje nije hoće li se ta transformacija dogoditi, već koliko brzo.

Zaključna razmatranja

Željeznice u regiji trče dvije utrke istovremeno. Prva je ona s vremenom – sanirati, modernizirati, nadoknaditi decenije propuštenih ulaganja u infrastrukturu koja nosi milione putnika i tone tereta svake godine. Druga je ona s prijetnjama koje ne čekaju – izboriti se sa cyber napadima koji ciljaju signalizacijske sisteme, hibridnim prijetnjama koje spajaju fizičko i digitalno, te stići regulatorne rokove iz Bruxellesa koji se ne pomiču bez obzira na stanje lokalnih budžeta.

Razgovori koje smo vodili otkrivaju sektor koji je svjestan i jedne i druge utrke. Operateri govore otvoreno o izazovima, o tehnologijama koje su implementirali i onima koje planiraju. Industrija jasno vidi kuda tržište ide i šta korisnici trebaju. No, između te svjesnosti i stvarne transformacije stoji realnost koja se ne može zanemariti – infrastruktura starija od interneta, legislative koje kasne za tehnologijom i investicijski ciklusi koji se mjere godinama, dok se prijetnje mjere sekundama.

Španski Adamuz je u januaru 2026. pokazao da ni rekonstruirana dionica, ni tehnički pregled, ni uloženih 700 miliona eura ne garantiraju sigurnost ako sistem u cjelini nije spreman. Poruka nije da je željeznica nesigurna; ona je, statistički gledano, i dalje jedan od najsigurnijih vidova transporta. Poruka je da sigurnost nije stanje koje se jednom dostigne. Ona je proces koji se mora graditi svaki dan, na svakom metru pruge, u svakom softverskom ažuriranju i svakoj odluci o investiciji. Regija to zna. Pitanje je samo hoće li stići na odredište na vrijeme.

Aikom: MOTOTRBO R5

Motorola Solutions predstavlja dvije važne nadogradnje svog profesionalnog radija MOTOTRBO R5, osmišljene s ciljem proširenja mogućnosti primjene i unapređenja korisničkog iskustva za osobe koje rade u kritičnim okruženjima, na terenu ili u pomorskom sektoru

Piše: Marko Peica, direktor prodaje za Jadransku regiju, Katar, Tursku i Grčku, Aikom International; E-mail: marko.peica@aikominternational.com

Prva nadogradnja odnosi se na lansiranje novog modela s integrisanim Bluetooth i Wi-Fi modulima, namijenjenog korisnicima koji zahtijevaju maksimalnu povezanost i upotrebu bežične dodatne opreme. Druga, iz tržišne perspektive još značajnija novost jeste činjenica da je MOTOTRBO R5 UHF radio sada certificiran za upotrebu na plovilima, u skladu s važećim evropskim propisima.

Certifikati i primjena

UHF verzija radija MOTOTRBO R5 dobila je certifikate EN 300 720 V2.1.1 i IEC / EN 60945:2002, čime je potvrđena njegova podobnost za upotrebu na kruzerima, jahtama, trgovačkim flotama, brodogradilištima i u lučkim službama. Ovo je značajna prekretnica jer omogućava uvrštavanje R5 radija u pomorske projekte u kojima je potrebna kontinuirana, pouzdana i regulatorno usklađena komunikacija. Zahvaljujući visokom stepenu otpornosti (IP67, MIL-STD-810H), autonomiji baterije do 32 sata i naprednom audiosistemu s AI potpomognutim potiskivanjem buke, MOTOTRBO R5 se potvrđuje kao višenamjenski profesionalni alat spreman za rad u ekstremnim uslovima morskog okruženja. Certifikacija važi za sve UHF verzije R5 radija, počevši od izdanja firmvera M2025.03, bez potrebe za posebnom ili dodatnom hardverskom opremom.

Veća povezanost

Druga ključna nadogradnja je dostupnost nove verzije radija s Bluetooth 5.2 tehnologijom i dvopojasnim Wi-Fi povezivanjem (2,4/5,0 GHz), koja je već dostupna za narudžbu. Ova verzija znatno proširuje mogućnosti primjene, omogućavajući direktno povezivanje s bežičnom dodatnom opremom, uključujući slušalice, RSM mikrofone, daljinske PTT tastere i rješenja za ugradnju u vozila. Zahvaljujući Wi-Fi konekciji, radiouređaj omogućava daljinsko ažuriranje firmvera, čime se pojednostavljuje održavanje sistema i smanjuje vrijeme zastoja u radu.

Aikom International i Motorola Solutions

Dizajniran za profesionalnu i kontinuiranu upotrebu, uređaj zadržava sve ključne karakteristike R5 linije: inteligentni AI audio, autonomiju do 32 sata, robusnu izdržljivost prema MIL-STD 810H standardu te UL TIA4950 intrinzičnu sigurnost koja omogućava siguran rad bez varničenja u opasnim i kritičnim okruženjima. S novim modelom MOTOTRBO R5, Motorola Solutions nastavlja predvoditi inovacije u oblasti profesionalnih komunikacijskih sistema. Za dodatne informacije ili organizaciju demonstracije uređaja, obratite se timu Aikom Internationala, zvaničnog distributera opreme Motorole Solutions.

Lunatronik: Pametna bezbednost za nove i postojeće parkinge

Jedan savremeni stambeni kompleks sa garažom za oko 600 vozila pokazuje koliko je digitalizacija važna u upravljanju parking prostorima. Stanari su godinama koristili kombinaciju RFID kartica, UHF tagova i daljinskih upravljača, ali su se u praksi suočavali sa brojnim operativnim problemima

Piše: Bata Vulović, direktor, Lunatronik; E-mail: bata@KLT.rs

Neuspešno očitavanje UHF tagova usled loše pozicije ili smetnji, česti gubici RFID kartica i troškovi njihove zamene, prazne baterije i fizička oštećenja daljinaca, kao i različite zloupotrebe postali su svakodnevica jedne velike stambene zgrade u regionu. Kako bi se ovi problemi trajno rešili, Lunatronik je u saradnji sa partnerima ponudio rešenje koje u potpunosti eliminiše navedene slabosti, bez potrebe za zamenom postojećih rampi i infrastrukture.

ANPR kamere s naprednim softverom

U osnovi sistema nalazi se deset specijalizovanih ANPR kamera sa 2,3 Mpx OCR Global Shutter senzorom, postavljenih na svim ulazima i izlazima, koje omogućavaju automatsko prepoznavanje registarskih tablica sa izuzetno visokom tačnošću. Kamere su All-in-One dizajna, ISDP 10003 sertifikovane po principima “Privacy by Default” i “Privacy by Design”, uz najviši nivo sajber bezbednosti i potpunu usklađenost sa NDAA zahtevima. Integrisani NVIDIA GPU, industrijska microSD SLC memorijska kartica, kao i bogate komunikacione mogućnosti – dva ulaza i tri izlaza, RS232/485 interfejs, OSDP ili Wiegand protokoli i USB 3.1 port – omogućavaju jednostavnu integraciju sa postojećim sistemima kontrole pristupa, uključujući rešenja proizvođača kao što su Siemens, Faac, Skidata, HUB Parking Came i Fadini.

Posebnu vrednost ovog sistema čine napredne softverske funkcije koje obezbeđuju pouzdano očitavanje registarskih tablica u realnim uslovima. Tu je i Fog-Fighter tehnologija, koja omogućava jasno čitanje tablica čak i tokom magle i kiše. Funkcija eliminacije prljavštine filtrira vizuelne smetnje poput blata, prašine ili fleka, čime se zadržava visoka tačnost i kada su tablice delimično zaprljane. U situacijama kada su karakteri na tablici oštećeni ili nečitljivi, prediktivna analiza karaktera omogućava algoritmu da na osnovu konteksta i poznatih obrazaca pouzdano rekonstruiše nedostajuće podatke. Sistem dodatno kompenzuje ugao snimanja, korigujući deformacije slike kada vozilo prilazi rampi pod kosinom, dok funkcija Magic Spot automatski detektuje i fokusira tačno područje registarske tablice, optimizujući brzinu i preciznost prepoznavanja.

Prilagoditi se tržištu

Bezbednost i pouzdanost dodatno su unapređeni ugradnjom radarskih detektora koji štite vozila od udara rampe, bez potrebe za građevinskim radovima i postavljanjem induktivnih petlji. Korisnicima je na raspolaganju i mobilna aplikacija, koja omogućava jednostavno dodavanje ili izmenu registarskih tablica u realnom vremenu, što je posebno korisno za kratkoročni najam ili privremeno korišćenje parking mesta. Sistem podržava i upis više registarskih tablica za jedno parking mesto, uz primenu Anti-Passback funkcije, koja sprečava ulazak drugog vozila dok prvo ne napusti garažu.

Bezbednost se ubrzano menja, a digitalizacija, mobilni identiteti, cloud platforme i AI postaju ključni elementi savremenih rešenja. Lunatronik je primer kako lokalni lider može uspešno primeniti globalne trendove i prilagoditi ih realnim potrebama tržišta.

Nova era skenera na aerodromima

AI, CT i povezani ekosistemi za pregled prtljaga transformisali su redove za sigurnosnu kontrolu na aerodromima. Uz automatiziranu detekciju, modularnu arhitekturu, prediktivno održavanje i preusmjeravanje putnika na bazi biometrije – rendgenski skeneri su evoluirali u inteligentne platforme koje mijenjaju način na koji aerodromi  upravljaju rizikom, efikasnošću i usklađenošću s propisima

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asmideast.com

Godinama su rendgenski skeneri na kontrolnim tačkama bili simbol svojevrsnog sigurnosnog kompromisa. Bio je to kompromis između sigurnosti i praktičnosti korištenja, kao i između nivoa zaštite i brzine. Putnici bi ostavljali lične stvari u plastične tacne, redovi su se sporo pomjerali kroz terminale, a operateri satima buljili u dvodimenzionalne siluete na ekranima. Proces je s razlogom izgledao nefleksibilno, uz ograničenja koja niko nije dovodio u pitanje. Taj dugogodišnji kompromis danas se nanovo osmišljava zahvaljujući novoj generaciji tehnologija za rendgenski pregled na aerodromima.

Transformacija arhitekture pregleda prtljaga

Aerodromi širom svijeta uvode novu generaciju skenera zasnovanih na trodimenzionalnoj kompjuteriziranoj tomografiji (CT), automatskom prepoznavanju prijetnji pomoću dubokog učenja i umreženim ekosistemima pametnih terminala. Konačan rezultat nije postepeno poboljšanje, već promjena čitave arhitekture pregleda prtljaga. Ono što je nekada podrazumijevalo otvaranje kofera i torbi, sporo kretanje trake i intenzivnu pažnju operatera, danas se može postići uz veću preciznost, brži pregled prtljaga i poboljšan protok putnika.

I regulatori učestvuju u preoblikovanju ovog važnog segmenta sigurnosnog pejzaža aerodroma. Oni uvode standarde koji streme ka višim nivoima detekcijskih performansi dok, istovremeno, omogućavaju nova operativna rasterećenja. To danas uključuje i ostavljanje tečnosti i elektronike u torbama na aerodromima koji su opremljeni certificiranom CT tehnologijom. Na taj način, regulatorna evolucija ubrzava onu tehnološku uz evidentnu sinergiju.

Kako bismo bolje razumjeli pravac u kojem se kreće svijet kontrole prtljaga na aerodromima, u nastavku teksta predstavljamo perspektive tri industrijska proizvođača: Smiths Detection, Gilardoni i Nuctech. Njihova iskustva, sagledana u širem globalnom kontekstu, otkrivaju ne samo koliko je ovaj sektor napredovao nego i trasiraju smjer razvoja pratećih tehnologija u deceniji pred nama. U središtu ove evolucije nalazi se promjena paradigme u pogledu toga ko će ili, preciznije, šta će biti zaduženo za prvi nivo pregleda prtljaga.

AI postaje prva linija kontrole

Prije svega, treba znati da najznačajnija promjena u pogledu pregleda prtljaga na aerodromima uopće nije vidljiva putnicima. Ona počinje unutar softvera savremenih skenera, gdje detekciju prijetnji danas sve češće obavljaju algoritmi, a ne isključivo ljudsko oko.

Juergen Kappler, direktor portfolija za avijaciju i kritičnu infrastrukturu u kompaniji Smiths Detection, ovaj pristup naziva dvojakim. S jedne strane, modeli dubokog učenja se obučavaju na ogromnim količinama rendgenskih snimaka, te uče oblike, teksture i vizuelne obrasce povezane sa zabranjenim predmetima. S druge strane, već etablirani algoritmi za obradu slike analiziraju materijalna svojstva predmeta, poput gustine i efektivnog atomskog broja, kako bi identifikovali eksplozive i slične supstance.

Ove dvije porodice algoritama zajedno djeluju u sistemima poput iCMORE-a, Smiths Detectionove automatizirane platforme za detekciju zabranjenih predmeta u svijetu avionskog saobraćaja. Kada se koristi u kombinaciji sa njihovim CT skenerima, iCMORE podržava koncept pregleda prtljaga uz isključivi kriterij aktivacije alarma. “Sigurnosnim operaterima se prikazuju samo torbe označene kao potencijalna prijetnja, dok torbe bez aktivacije alarma brzo prolaze kroz kontrolne tačke bez ručne inspekcije”, navodi Kappler. Sistem se kontinuirano ažurira novim podacima dobijenim od regulatora i drugih aerodromskih dionika kako bi pratio promjenjive prijetnje i testne režime.

U slučaju predanog prtljaga, Smiths Detection se i dalje oslanja na svoje etablirane algoritme za detekciju eksploziva, koji su temelj standarda Evropske konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC) i drugih programa certifikacije. Ti algoritmi nisu statični i prilagođavaju se aktuelnim standardima kakav je ECAC EDS 3.2 i već se razvijaju uz fokus na nove koncepte, kao što je EDS-CB C4-limited za ručni prtljag.

Gilardoni vještačkoj inteligenciji pristupa iz nešto drugačijeg ugla. On se temelji na tradiciji razvoja rendgenskih sistema gdje je kvalitet slike oduvijek bio u centru pažnje. Riccardo Bianchi, menadžer proizvoda u odjelu poslovne sigurnosti, ističe da je ova kompanija već “decenijama u vrhu inovacija u rendgenskoj slikovnoj tehnologiji”, uključujući i interni razvoj rendgenskih generatora. Ta ulaganja čine temelj certificiranih performansi detekcije na konvencionalnim i dvostrukim sistemima pregleda na nivou ECAC EDS-CB C1 i LEDS standarda. Povrh toga, Gilardoni dodaje prepoznavanje obrazaca i oblika tipičnih prijetnji poput noževa, vatrenog oružja i sličnih predmeta. Ovo se odvija uz kontinuirano ažuriranje algoritama kako bi oni mogli pratiti promjene u oblicima i metodama prikrivanja.

Pri tome, treba napomenuti da se Gilardoni ne bavi vještačkom inteligencijom isključivo u kontekstu novih CT platformi. Kompanija razvija AI rješenja kompatibilna s postojećim konvencionalnim skenerima, čime aerodromima omogućava unapređenje detekcijskih sposobnosti bez potpune zamjene hardvera. Kako bi se podržala brža obuka operatera i održao visok nivo detekcijske spremnosti, Gilardoni u svoje sisteme integriše i softver za projekciju slika prijetnji (TIP), koji omogućava umetanje simuliranih prijetnji u sesije pregleda uživo, bez ometanja odvijanja operacija.

Primjena algoritama

Treći proizvođač, Nuctech, opisuje sloj dubokog učenja koji se primjenjuje na njihovoj tzv. inteligentnoj platformi za provjeru. Umjesto korištenja generičkih modela, kompanija trenira algoritme na vlastitoj bazi slika prtljaga, koja uključuje 3D CT podatke generirane simulacijom, kao i pažljivo odabrane uzorke iz stvarnog svijeta. Ovaj dualni pristup koji kombinuje simulirane scenarije prijetnji s etički prikupljenim realnim podacima omogućava brzo širenje  skupova za obuku, uz striktno poštivanje standarda zaštite podataka.

Na ovaj način algoritmi mogu uzeti u obzir ne samo oblik već i materijalna svojstva predmeta izvedena iz CT-a, poput gustine i efektivnog atomskog broja. To je posebno korisno pri identifikaciji eksploziva, narkotika i druge krijumčarene robe. U Nuctechu naglašavaju da se ovi modeli validiraju kroz nezavisna testiranja prema standardima ECAC-a i nacionalnim standardima civilnog zrakoplovstva. Kompanija primjenjuje i formalni “ciklus odgovora na prijetnje”, u okviru kojeg se nove informacije o prijetnjama pretvaraju u ažurirane modele. Oni se, nakon toga, putem sigurnih softverskih nadogradnji distribuiraju prema instaliranoj bazi sistema. Ovakav fleksibilan okvir istraživanja i razvoja omogućava reagovanje na nove prijetnje u roku od nekoliko sedmica, a ne mjeseci. Na taj način, zaštita aerodroma ide u korak s kontinuirano promjenjivim prijetnjama.

Zajednički imenitelj ovih pristupa je jasan. AI više nije dodatak, već prvi filter na liniji kontrole prtljaga. Većina prtljaga se automatski provjerava, dok se samo manji dio prosljeđuje ljudskim operaterima na dodatnu analizu. To znači da se uloga operatera mijenja i odmiče se od kontinuiranih pregleda na prvoj liniji ka obradi isključivo izuzetaka od pravila. Ipak, čak i najnapredniji algoritmi zavise od kvaliteta osnovnih rendgenskih podataka, što ponovo vraća fokus na CT arhitekturu.

CT i budućnost na tri kolosijeka

Ako je AI mozak sistema, onda je CT njegov vidni aparat. Način na koji skeneri prikupljaju i rekonstruiraju rendgenske podatke direktno utječe na detekcijske performanse, stopu lažnih alarma i propusni kapacitet, a u tom segmentu industrija danas istražuje više paralelnih tehnoloških pravaca.

Smiths Detection nastavlja razvijati klasičnu CT arhitekturu s rotirajućim skenerskim modulom. Kappler ističe da su “CT sistemi s rotirajućim modulom dostigli visok nivo zrelosti, nudeći stotine projekcija po rotaciji kako bi se dobila vrhunska rezolucija slike”. Rotirajuća geometrija u kombinaciji s mrežama za smanjenje rasipanja zračenja daje visokokvalitetne volumetrijske slike koje služe algoritmima za detekciju eksploziva, kao i modelima dubokog učenja. Na kontrolnim tačkama, ova arhitektura je osnova sistema HI-SCAN 6040 CTiX, koji kombinuje 3D snimanje s brzinom trake od 0,2 metra u sekundi. Grafički interfejs se namjerno oslanja na istu šemu boja kao i Smithsovi 2D rendgenski sistemi, čime se operaterima olakšava prelazak na novu tehnologiju.

Istovremeno, ova kompanija se ne ograničava isključivo na konvencionalni CT. Ona je zato uvela sistem SDX 10060 XDi, koji koristi rendgensku difrakciju umjesto tomografske rekonstrukcije. Pri tome, ovaj sistem nema rotirajuće komponente. Umjesto toga, on analizira difrakcione potpise kako bi identifikovao materijale na osnovu njihove kristalne strukture. U ranim implementacijama, XDi se pozicionirao kao rješenje za smanjenje broja lažnih alarma u potpuno automatiziranim konfiguracijama, posebno kada se kombinuje s CT-om. Rani rezultati testiranja pokazali su obećavajuće ishode. “Lažni alarmi mogu se smanjiti za četiri do pet puta u potpuno automatiziranim konfiguracijama”, navodi Kappler. U konačnici, to bi trebalo smanjiti potrebu za ručnim pregledom torbi i poboljšati ukupnu propusnu moć redova za sigurnosnu kontrolu.

I u Gilardoniju pažljivo prate ovu evoluciju arhitekture. Kompanija prepoznaje da aerodromi zahtijevaju brži protok ljudi i prtljaga, niže troškove održavanja i isplativije alternative rotirajućim CT sistemima. Bianchi napominje da nerotirajuće CT arhitekture mogu pojednostaviti mehaničku strukturu i potencijalno smanjiti troškove tokom životnog ciklusa. Ipak, on priznaje da statične arhitekture i dalje nose izazove u realističnom i preciznom prikazu objekata kakav danas omogućavaju rotirajući CT sistemi. Prema njegovim riječima, kompanija “istražuje inovativne načine prevazilaženja ovih tehnoloških ograničenja kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal nerotirajućih CT uređaja”.

Za Nuctech, statični CT nije buduća opcija, već strateški izbor u sadašnjosti. Kompanija navodi da je “pionir nerotirajuće CT arhitekture sa statičnim modulom za skeniranje”, koja eliminiše glomazni rotirajući sklop. Tim se smanjuje masa uređaja i njegov prostorni otisak, a istovremeno povećava pouzdanost. Pojednostavljena mehanička struktura značajno poboljšava srednje vrijeme između kvarova, što se direktno prevodi u veću dostupnost sistema i niže troškove održavanja tokom životnog vijeka opreme.

U Nuctechu tvrde i da ova arhitektura omogućava visokorezolucijske 3D slike s potpunim pokrivanjem od 360 stepeni i bez slijepih tačaka, uz istovremenu podršku za visoke brzine transportne trake. Kod modela XT2100HS, kompanija navodi da ovaj dizajn podržava protok do 1.800 torbi na sat, uz standardne pretpostavke o dužini i razmaku između njih. Statični CT tako postaje ne samo izbor u domenu snimanja već i u primjeni strategija održavanja i povećanja propusnosti.

Industrija se, dakle, za sada ne konvergira prema jednoj arhitekturi. Umjesto toga, ona se oslanja na sve snažniji softver kako bi maksimalno iskoristila i rotirajuću i statičnu opremu, a u nekim slučajevima dodaje i difrakcione tehnike kao podršku. Za aerodrome, izbor će ubuduće sve više zavisiti od kombinacije ciljeva performansi, troškova tokom životnog ciklusa i prostornih ograničenja.

Propusnost: Pretvaranje dizajna u veći kapacitet

Ipak, sva sofisticiranost snimanja i AI-ja gubi smisao ako sistem ne može pratiti brzinu protoka putnika na savremenom terminalu. Propusnost zato ostaje ključna metrika koja odlučuje o uspjehu ili neuspjehu implementacije.

Kod predanog prtljaga, Kappler navodi klasičnu referentnu pretpostavku: prosječna dužina torbe od osamdeset centimetara, razmak između torbi od dvadeset centimetara i brzina trake od pola metra u sekundi. U tim uslovima, teorijski maksimum iznosi oko 1.800 torbi na sat.

Kappler ističe da je platforma SDX 10080 SCT projektovana tako da omogući još manje razmake između torbi od standardnih dvadeset centimetara te da obavlja kalibraciju u pozadini, bez potrebe za zaustavljanjem trake radi rutinskih provjera sistema. U praksi, to znači da se sistem u stvarnim okruženjima za rukovanje prtljagom približava teorijskom maksimumu propusnosti. Dinamička kalibracija SCT sistema odvija se neprimjetno tokom rada i tako eliminiše potrebu za periodičnim zaustavljanjem transportne trake. Na taj način se osiguravaju kontinuirane performanse na optimalnim nivoima protoka tokom cijelog radnog vremena.

Kod ručnog prtljaga, CTiX radi pri brzini od 0,2 metra u sekundi i, u zavisnosti od dužine i razmaka, može obraditi približno 850 do 900 tacni na sat. U tipičnoj konfiguraciji, CTiX je integrisan s automatiziranim sistemom povrata tacni, tako da se u slučaju aktiviranja alarma tacna automatski preusmjerava na poziciju za dodatni pregled, bez prekidanja glavnog toka.

S druge strane, Gilardoni se oslanja na sisteme s dvostrukim pregledom, koji se često koriste u manjim ili tehnološki mješovitim aerodromima. Ovi sistemi su konfigurirani za brzine trake do 0,3 metra u sekundi na kontrolnim tačkama i do 0,5 metara u sekundi u sistemima za pregled predanog prtljaga. Tu je ograničavajući faktor obično rukovanje prtljagom, a ne kapacitet operatera. Bianchi naglašava da logika radnih tokova omogućava da se označeni prtljag usmjeri na sekundarni pregled bez zaustavljanja linije te da su algoritmi podešeni tako da minimiziraju lažne alarme, čak i pri visokim nivoima propusnosti. Povratne informacije s Gilardonijevih instalacija upućuju na smanjenje stope lažnih alarma i poboljšano vrijeme dostupnosti sistema. To je moguće zahvaljujući planiranom i prediktivnom održavanju, što je ključni faktor poboljšanja koji navode sigurnosni menadžeri.

Nuctechov XT2100HS je zasnovan na statičnoj CT arhitekturi i deklarisan je za protok do 1.800 torbi na sat u scenarijima pregleda predanog prtljaga. U ovoj kompaniji naglašavaju da propusni kapacitet jednako zavisi od dizajna procesa koliko i od same mehanike trake. Nuctech se oslanja na trostepeni model pregleda zasnovan na procjeni rizika, u kojem AI obavlja prvu kontrolu i automatski odobrava većinu torbi. Pri tome se manji dio slika prosljeđuje lokalnim ili udaljenim operaterima na detaljnu analizu, a najmanji dio na ručni pregled. Strukturiranjem operacija na ovaj način, u Nuctechu tvrde da sigurnosna linija može zadržati visoku mehaničku propusnost čak i u periodima vršnog opterećenja. Nakon šest do dvanaest mjeseci operativne upotrebe, aerodromski partneri obično prijavljuju značajno smanjenje stope lažnih alarma i povećanje protoka tokom špice, uz primjetno poboljšano korisničko iskustvo operatera zahvaljujući jasnijim i interaktivnim 3D slikama za brže i sigurnije donošenje odluka.

Propusnost se više ne određuje isključivo brzinom trake ili tipom modula za skeniranje. Ona je danas rezultat načina na koji su snimanje, algoritmi, automatizacija i kadrovski resursi orkestrirani da funkcionišu kao cjelina. I dok se aerodromi sve više fokusiraju na protok i automatizaciju, još jedan važan aspekt sistema za pregled prtljaga dostigao je visok nivo zrelosti i regulatorne stabilnosti.

Zaštita od zračenja mora ostati stabilna

Iako CT i AI brzo napreduju, zaštita od zračenja je oblast u kojoj su osnovni principi stabilni i strogo regulisani.

Kappler naglašava da svi rendgenski sistemi za avijaciju moraju ispunjavati stroga ograničenja u pogledu spoljašnje doze te da nezavisni službenici za zaštitu od zračenja mjere opremu prije njenog puštanja u rad. Kako bi se zračenje svelo na minimum, Smiths Detection koristi visokokvalitetne poluprovodničke detektore kojima je potrebna manja unutrašnja doza zračenja za postizanje potrebnog kvaliteta slike, kao i višeslojne sisteme zavjesa i kućišta. Tako je preostalo zračenje “svedeno na apsolutni minimum”, ističe Kappler.

Konkurentska kompanija Gilardoni se, s druge strane, oslanja na svoje iskustvo u medicinskoj dijagnostici, gdje je upravljanje dozama radijacije odavno jedno od ključnih pitanja. Bianchi naglašava da se kompanija fokusira na kvalitetne komponente i precizno generisanje i detekciju rendgenskog zračenja kako bi se njegov intenzitet održao na najnižem nivou koji je kompatibilan s kvalitetom slike i certificiranim detekcijskim performansama. Pri tome se kod Gilardonijevih skenera rendgenski snop aktivira isključivo dok se prtljag fizički nalazi u detekcijskoj zoni. Ovakav pristup ograničavanja snopa smanjuje ukupnu emisiju zračenja i optimizira potrošnju energije tokom radnog vremena. Bianchi također navodi kontinuirana istraživanja novih materijala i arhitektura za potrebe zaštite te ističe da je preostala radijacija već “višestruko ispod regulatornih granica”.

U Nuctechu se pozivaju se na ALARA princip, odnosno na pravilo “što je moguće niže, a razumno ostvarivo” kao nit vodilju svog pristupa. Kod njega su u fokusu visokosenzitivni detektori koji omogućavaju formiranje kvalitetnih slika pri nižim dozama zračenja. Istovremeno, višeslojna fizička zaštita u kombinaciji sa sigurnosnim blokadama održava nivo zračenja izvan uređaja blizu prirodnog nivoa. Sve njihove sisteme, navode u Nuctechu, testiraju državna tijela za zaštitu od zračenja u okviru procesa certifikacije.

Zaključak za aerodromske operatere jeste da zračenje više nije faktor razlikovanja kakav je bio u prošlosti. Svi  sistemi danas rade unutar uskog raspona regulatornih ograničenja i projektovani su tako da funkcionišu tokom dugog životnog vijeka. Konkurencija se danas svodi na pitanje koliko se efikasno dozvoljena doza zračenja pretvara u kvalitet slike i detekcijske performanse. Međutim, performanse pregleda prtljaga više se ne posmatraju kroz prizmu samostalnih uređaja. Tačnije, aerodromi sve češće procjenjuju da li se sistem može razvijati i u budućnosti, a ne samo ispunjavati današnje potrebe.

Platforme, a ne samostalni uređaji

Kako se CT, AI i regulatorni standardi kontinuirano razvijaju, aerodromi su sve oprezniji u odnosu na ulaganja u opremu koja se ne može nadograđivati. U skladu s tim, sva tri proizvođača naglašavaju modularnost i dugoročne puteve nadogradnje za svoje tehnologije.

Kappler iz Smiths Detectiona navodi konkretne primjere ove nove filozofije poslovanja. Prva generacija CT sistema za pregled prtljaga u avionu instalirana je 2013. godine i certificirana prema ECAC EDS 3.0 standardu. Kako su standardi napredovali prema 3.1, a zatim i 3.2, ti sistemi su nadograđeni putem softvera. Kompanija ističe da se usklađenost sa EDS 3.2 standardom za platformu SDX 10080 SCT može postići isključivo softverskim izmjenama, zahvaljujući CT dizajnu koji je od početka imao dovoljnu rezoluciju i broj projekcija.

Kod ručnog prtljaga, HI-SCAN 6040 CTiX je razvijen tako da se novi EDS-CB algoritmi i iCMORE moduli za detekciju mogu direktno instalirati na postojeći hardver. U suštini, ovaj skener predstavlja platformu čije se detekcijske sposobnosti mogu s vremenom proširivati i unapređivati. Kappler također ističe da je detektorski sistem SCT projektovan tako da omogućava dodavanje dodatnih detektora u budućnosti, čime se otvara mogućnost povećanja brzine trake. Istovremeno, ova platforma je inženjerski pripremljena za integraciju modula za rendgensku difrakciju ukoliko budući ECAC ili TSA standardi budu zahtijevali CT-XRD kombinacije. SCT nudi i fleksibilnost konfiguracije sa ili bez integrisanog linijskog skenera, koji predstavlja komplementarnu tehnologiju snimanja za unapređenje detekcijskih sposobnosti. Time se aerodromima omogućava optimizacija prema operativnim zahtjevima i budžetskim ograničenjima, uz jasan put ka budućim nadogradnjama funkcija.

S druge strane, u Gilardoniju naglašavaju faktor kompatibilnosti s postojećom opremom na terenu. Njihova AI rješenja razvijaju se tako da rade na već instaliranim i konvencionalnim rendgenskim skenerima, čime se štiti ulaganje aerodroma u ove mehaničke platforme. Kompanija također dizajnira integracijsku arhitekturu koja omogućava kombinovanje podataka iz Gilardonijeve i opreme drugih proizvođača, uz svijest o činjenici da mnogi aerodromi upravljaju mješovitim sistemima i da će tako ostati i tokom tranzicije između različitih generacija tehnologija.

Nuctechov pristup modularnosti ima dvije dimenzije. Na softverskom nivou, sistemi se pozicioniraju kao “softverski definisani”, što znači da se nove AI funkcije za detekciju novih prijetnji mogu uvoditi putem softverskih nadogradnji, bez zamjene cijelih uređaja. Na hardverskom nivou, tu su moduli koji se na terenu mogu zamijeniti za ključne podsisteme poput detektorskih sistema i procesora slike. To omogućava ciljane hardverske nadogradnje uz zadržavanje cjelokupne platforme. Cilj je pratiti evoluciju standarda i sposobnosti bez prisiljavanja aerodroma na cikluse uklanjanja i zamjene cjelokupne opreme.

Sve ovo upućuje za zaključak da je modularnost prešla put od marketinške fraze do novog nabavnog zahtjeva. Pitanje više nije samo da li skener ispunjava današnje standarde, već da li njegov dizajn i razvojna mapa ukazuju na to da li će on to moći činiti i u budućnosti. 

Kibernetička sigurnost u povezanim sistemima za pregled

Kako skeneri prtljaga postaju umreženi uređaji koji razmjenjuju slike i sistemske zapise s eksternim sistemima, oni istovremeno postaju dio kibernetičke napadne površine samih aerodroma. Sva tri proizvođača ovom pitanju pristupaju direktno i sistematski.

Kappler opisuje višeslojnu sigurnosnu arhitekturu u kojoj se podaci prenose korištenjem šifriranih protokola, pohranjuju iza strogih metoda kontrole pristupa i autorizacije te štite redovnim testiranjem na ranjivosti i sigurnosne propuste. Smiths Detection primjenjuje jačanje operativnih sistema na bazi industrijskih CIS benchmark standarda, dok se za dodatnu temeljnu zaštitu koristi Security-Enhanced Linux (SELinux), kao i sistem Host Intrusion Detection  (HIDS) za kontinuirano praćenje sumnjivih aktivnosti.

Na nivou uređaja, režim rada na principu kioska, onemogućeno automatsko pokretanje s eksternih medija i snažna politika kontrole lozinki smanjuju rizik od lokalne sigurnosne kompromitacije. Automatizirani procesi skeniranja ranjivosti i upravljanja zakrpama osiguravaju da se potencijalni sigurnosni rizici brzo identifikuju i otklone. Nakon toga, prilagodljive sigurnosne politike nameću rigorozne kontrole pristupa u cijelom operativnom okruženju.

I drugi pristupi su jednako relevantni. Prema Bianchiju, Gilardonijevi sistemi slijede principe “zaštite podataka već u fazi dizajna”. Skeneri mogu slati slike na eksternu pohranu putem sigurnih kanala zaštićenih kriptografijom. Istovremeno, pristup tim slikama i povezanim metapodacima regulisan je kontrolom pristupa zasnovanom na ulogama, razdvajanjem dužnosti i politikama promjene lozinki. Za sisteme koji koriste izmjenjive medije za pohranu, Gilardoni implementira OEM-upravljane procese sigurnog brisanja podataka kako bi se osiguralo da nakon povlačenja opreme iz upotrebe na njoj ne ostanu osjetljivi podaci. Time se pokriva kompletan životni ciklus podataka od njihovog nastanka do uništenja.

Nuctech, s druge strane, eksplicitno naglašava usklađenost s međunarodnim propisima o zaštiti podataka, uključujući GDPR. Kompanija koristi AES-256 enkripciju za podatke u mirovanju i tokom prijenosa i primjenjuje strogu kontrolu pristupa zasnovanu na ulogama. To se odvija uz opsežni audit logova i podršku za konfiguracije s mrežnom segmentacijom i anonimizacijom slika. U Nuctechu naglašavaju da klijenti zadržavaju potpunu kontrolu nad svojim podacima jer se kompanija ograničava na ulogu tehnološkog dobavljača koji ima zadatak da osigura da aerodromi zadrže puni suverenitet nad svim podacima o pregledu prtljaga koje generišu lokalni sistemi. Za Nuctech je važna i arhitektura daljinskog pregleda u kojoj operateri analiziraju slike u fizički odvojenim objektima, čime se smanjuje količina ličnih podataka kojima se rukuje direktno na kontrolnim tačkama.

Ovakav fokus odražava širu promjenu trendova u industriji jer se sigurnosna oprema danas tretira kao kritična IT infrastruktura jednako koliko i kao elektromehanička. U skladu s tim, ona se sigurnosno procjenjuje i od aerodromskih IT i kibernetičkih timova.

Hibridna budućnost pregleda prtljaga

Kada je u pitanju budućnost, sva tri proizvođača opisuju trendove koji se, iako različiti u detaljima, značajno preklapaju. Kappler vidi CTiX kao hardversku platformu na kontrolnim tačkama na kojoj će sve sposobniji softver postupno voditi ka potpuno automatiziranom prvom nivou pregleda. Kombinovanjem ECAC EDS-CB algoritama za detekciju eksploziva s APIDS algoritmima za zabranjene predmete te uvođenjem naprednijih standarda kao što su C4-limited i APIDS 2 ili 3, u Smiths Detection očekuju da će udio slika koje zahtijevaju ljudsku intervenciju biti sveden na vrlo mali procenat.

Već su demonstrirani koncepti kontrolnih tačaka u kojima su tacne za pregled prtljaga povezane s putnicima putem biometrijskih identifikacija, poput prepoznavanja lica ili biometrijskih karata za ukrcavanje. Time se nagovještava budućnost u kojoj su identitet putnika i prtljag povezani tokom cijelog procesa pregleda radi unapređenja sigurnosti i neprekidnog praćenja. Kada je riječ o budućim regulatornim zahtjevima, poput ECAC EDS 4 ili TSA 9.0 standarda koji bi mogli zahtijevati fuziju CT-a i XRD-a, strategija na koju se Smiths Detection oslanja omogućava integraciju modula za rendgensku difrakciju u postojeće CT skenere, umjesto potpune zamjene sistema.

Za Gilardoni, Bianchi definiše strategiju kroz prizmu modularne inovacije. Postojeći skeneri ove kompanije su namjerno projektovani tako da mogu biti domaćin za module za automatiziranu detekciju i biometrijske komponente, bez potrebe za zamjenom cijelog sistema. Istovremeno, kibernetička sigurnost ostaje temelj ove evolucije, uz kontinuirana ulaganja u siguran razvoj softvera, kriptografske protokole i usklađenost s globalnim kibernetičkim standardima koji se stalno razvijaju jer sistemi postaju sve povezaniji i bogatiji osjetljivim podacima.

Za Nuctech, budućnost je dugoročna vizija stvaranja neprekinutog, inteligentnog i integrisanog sigurnosnog procesa. Ova kompanija aktivno istražuje pristupe fuzije više tehnologija, poput kombinovanja CT snimanja s metodama detekcije tragova. Cilj je poboljšati detekciju hemijskih specifičnosti, uz preciznu identifikaciju sumnjivih supstanci koje CT sam po sebi ne može adekvatno okarakterisati. Također se istražuje povezivanje biometrije i prtljaga, čime bi  putnici i njihove stvari ostali povezani tokom cijelog procesa sigurnosne provjere.

Pilot-programi testiraju i prepoznavanje lica i druge biometrijske identifikatore kako bi se uspostavio neprekinuti lanac kontrole. U tom modelu, svaka torba je digitalno povezana sa svojim vlasnikom od prijave do konačnog utovara, što omogućava napredno praćenje sigurnosti i diferencirani pregled zasnovan na procjeni rizika za konkretnog putnika. Tako bi buduće kontrolne tačke mogle postati potpuno automatizirane linije u kojima se prtljag pregleda i usmjerava uz minimalno ljudsko učešće. Istovremeno, sigurnosni službenici bi se prebacivali na daljinske nadzorne zadatke i intervenisali bi uglavnom u složenim ili izuzetnim slučajevima. Ova transformacija oslanjala bi se na automatizaciju i sve moćniji AI kako bi se došlo do linija za provjeru prtljaga bez stalnog prisustva operatera. Tako bi se trajno promijenile i uloge sigurnosnih službenika kao budućih visokorangiranih nadzornih i upravljačkih kadrova, a ne operatera na prvoj liniji.

Sva tri proizvođača se slažu u jednom: kontrolna tačka za provjeru prtljaga u budućnosti će biti automatizirani i podatkovno fokusirani sistem odlučivanja koji je duboko integrisan s identitetom putnika i aerodromskim operacijama. Na taj način, ona više neće biti izolovani rendgenski tunel s ljudskim operaterom u centru pažnje.

Doba pametne kontrole prtljaga je pred nama

Zajedničke perspektive kompanija Smiths Detection, Gilardoni i Nuctech kreiraju sliku industrije koja se istovremeno mijenja na više nivoa. CT snimanje se usavršava i diverzifikuje kroz rotirajuću i statičnu arhitekturu. Detekcija zasnovana na vještačkoj inteligenciji mijenja samu srž radnih tokova pregleda prtljaga, dok propusnost kapaciteta sve više postaje rezultat koordinisanog dizajna cijelog sistema, a ne puke brzine transportne trake.

Za sigurnosne profesionalce, aerodromski rendgenski skeneri se više ne mogu posmatrati kao samostalni uređaji koji se kupuju na određeni period i potom zamjenjuju. Oni su sada cjelovite platforme, ugrađene u širi “sistem sistema”, čija se vrijednost određuje na bazi mogućnosti nadogradnje, integracijskih interfejsa i regulatorne strategije dobavljača, jednako kao i performansi opreme u trenutku nabavke.

Tačno je da stari kompromis između sigurnosti i praktičnosti korištenja neće biti razriješen preko noći i da će postojeći skupovi sistema ostati u upotrebi još godinama. Ipak, smjer tehnološke evolucije je jasan: pregled prtljaga na aerodromima postaje pametniji, povezaniji i automatiziraniji proces. Strateško pitanje za aerodrome više nije da li će usvojiti novu generaciju ove tehnologije, već koliko brzo, u kojoj konfiguraciji i s kojim partnerima će zakoračiti u ovu budućnost.

Integracija u ekosisteme pametnih aerodroma

Danas je jasno da se savremeni skeneri prtljaga ne projektuju kao samostalni uređaji, već kao čvorišta u povezanom ekosistemu za rukovanje prtljagom, operativnu kontrolu, IoT nadzor i analitiku.

Juergen Kappler, direktor portfolija za avijaciju i kritičnu infrastrukturu u kompaniji Smiths Detection, naglašava da su skeneri ove kompanije dizajnirani da se “besprijekorno integrišu u ekosisteme pametnih aerodroma”, uz podršku za otvorenu arhitekturu i višestruke opcije integracije. Platforma ELECTORA ove kompanije podržava mehanizam zasnovan na otvorenim standardima za izvlačenje operativnih i servisnih informacija iz podataka skenera. Platforma je osmišljena da se skalira u odnosu na cijele sisteme i podržava naprednu analitiku, što uključuje prediktivno održavanje i dugoročnu kontrolu performansi. Zahvaljujući otvorenim tehničkim standardima i skalabilnosti, ELECTORA bi trebala omogućiti sveobuhvatno izvještavanje i nadzor uz fleksibilne opcije izvoza podataka. To bi trebalo omogućiti aerodromima da telemetriju skenera u realnom vremenu uključe u naprednu analitiku i operativne sisteme. Riccardo Bianchi, menadžer proizvoda u odjelu poslovne sigurnosti u Gilardoniju, navodi da njegova kompanija svoje skenere pozicionira kao komponente operativne tehnologije unutar IoT okruženja. Ovi uređaji zato podržavaju dijagnostiku u realnom vremenu i nadzor tehničkog stanja. To znači da se podaci mogu izvoziti radi analize, dok se dinamičke kontrolne ploče koriste za praćenje uređaja i ključnih pokazatelja performansi, kao i za integraciju s eksternim alatima za nadzor.

Ova kompanija također nudi nadzorne i upravljačke panele na webu za centralizirani nadzor, pri čemu se sistemi mogu naknadno opremiti senzorima za naprednu analitiku i okvire prediktivnog održavanja. Automatizirani sistem povrata tacni Breva 2.0, naprimjer, generiše vlastiti tok podataka i podržava samodijagnostiku koja se može koristiti za fino podešavanje performansi i prediktivno održavanje na više sigurnosnih linija. Ovaj sistem je trenutno operativan na približno 80 linija i nudi prilagodljivost i integraciju kako sa Gilardonijevim tako i sa skenerima drugih proizvođača. Pri tome, podržana samodijagnostika se može povezati s aerodromskim IoT sistemima radi sveobuhvatnog praćenja stanja i performansi.

Inteligentna podatkovna čvorišta

Kompanija Nuctech opisuje svoje sisteme kao “inteligentna podatkovna čvorišta” koja se povezuju sa sistemima za rukovanje prtljagom, aerodromskim operativnim centrima i drugom infrastrukturom. Njihovi sistemi podržavaju standardne protokole poput DICOS-a (Digitalno snimanje i komunikacija u sigurnosti), što omogućava besprijekornu integraciju s aerodromskim BHS i AOC sistemima. Rezultati skeniranja mogu se koristiti za davanje instrukcija sistemima za usmjeravanje prtljaga u realnom vremenu. To uključuje preusmjeravanje torbi koje zahtijevaju dodatni pregled, dok ugrađeni IoT senzori podacima hrane platforme za prediktivno održavanje koje detektiraju habanje i anomalije prije nego što dođe do kvara. Ovaj prelazak s reaktivnih popravki na proaktivnu prevenciju omogućava timovima za održavanje da intervencije planiraju izvan intervala najvećeg opterećenja. Tako se minimiziraju ometanja rada, a maksimalno povećava dostupnost sistema.

Konačni efekat je činjenica da skeneri više nisu samo detekcijski uređaji nego dio živog podatkovnog ekosistema koji aerodromi mogu koristiti za upravljanje protokom ljudi i prtljaga, održavanjem i rizicima. S obzirom na evolutivnu prirodu standarda, posebno kada je riječ o CT nivoima za ručni prtljag i potencijalnim budućim kombinacijama, ovakav regulatorni pristup postaje jednako važan kao i sadašnja lista odobrenja. Zbog toga aerodromi sve češće ne pitaju samo da li nešto ima certifikat nego i “da li je ovaj dobavljač jasno posvećen i tehnički sposoban da održava certifikaciju sistema kako se zahtjevi budu mijenjali?”, navode u Nuctechu.

Usklađenost kao pokretna meta

Koliko god je nova tehnologija sofisticirana, ona dolazi na aerodromske terminale samo ako prođe regulatornu certifikaciju. Sva tri proizvođača sistema za skeniranje prtljaga ovom aspektu poslovanja pridaju veliku pažnju. Juergen Kappler, direktor portfolija za avijaciju i kritičnu infrastrukturu u Smiths Detectionu, navodi da njihovi proizvodi imaju certifikat ECAC-a, TSA-a, ACSTL-a i CAAC-a. On ističe da je HI-SCAN 6040 CTiX bio prvi skener certificiran za algoritam koji omogućava pregled tečnosti do dva litra u ručnom prtljagu te da je iCMORE rješenje za automatiziranu detekciju zabranjenih predmeta bilo prvo koje je na nacionalnom nivou dobilo odobrenje prema APIDS standardu 1.

I Riccardo Bianchi, menadžer proizvoda u odjelu poslovne sigurnosti u Gilardoniju, navodi širok raspon certifikacija u okviru konvencionalnog portfolija ove kompanije, uključujući ECAC EDS-CB C1, ECAC LEDS, TSA, ENAC i STAC. On certifikaciju opisuje kao kontinuiran proces, a ne jednokratni korak, uz stalni rad na usklađivanju proizvoda s važećim i dolazećim standardima.

Nuctech, kao treći akter u ovoj priči, navodi da su njegovi sistemi dobili odobrenja ECAC-a, STAC-a u Francuskoj, britanskog Ministarstva saobraćaja i kineskog CAAC-a, te da aktivno učestvuju u razvoju međunarodnih i nacionalnih standarda. Štaviše, Nuctech sebe vidi kao “učesnika u definisanju budućih testnih režima, a ne samo kao subjekta koji odgovara na njih”. Pored certifikacije, kompanija je predvodila i učestvovala u razvoju brojnih međunarodnih i nacionalnih standarda i tako se pozicionirala ne samo kao dobavljač koji ispunjava zahtjeve već kao aktivni učesnik u oblikovanju budućeg regulatornog okvira sigurnosti u aviosaobraćaju.

 

Aurel d.o.o. predlaže pametna rješenja za efikasnije upravljanje parking prostorima

Kompanija Aurel d.o.o. ističe pametne parkirne sisteme kao jedno od ključnih rješenja za unapređenje funkcionalnosti javnih garaža, poslovnih objekata, stambenih kompleksa i trgovačkih centara. U okruženjima gdje je dostupnost parking mjesta ograničen resurs, nedostatak pravovremenih informacija često dovodi do gubitka vremena, povećane frustracije korisnika i lošijeg ukupnog iskustva korisnika.

U svojoj ponudi, Aurel koristi pametne parkirne sisteme njemačkog proizvođača MSR Traffic, koji na osnovu podataka u realnom vremenu prikazuju broj slobodnih i zauzetih parkirnih mjesta te omogućavaju navođenje vozila prema slobodnim etažama, pojedinačnim mjestima i izlazima iz objekta.

Ovakvi sistemi omogućavaju identifikaciju slobodnih i zauzetih mjesta u realnom vremenu, aktivno vođenje vozača do dostupnog parkinga putem signalizacije, kao i detaljnu analitiku za bolje upravljanje i planiranje kapaciteta. Rješenja se zasnivaju na preciznim senzorima postavljenim na svakom parkirnom mjestu, LED oznakama za navigaciju unutar objekta i centralizovanom nadzoru cjelokupnog parking prostora.

Prema procjenama iz prakse, pametni parkirni sistemi mogu skratiti vrijeme traženja parking mjesta, povećati iskorištenost garažnih kapaciteta i do 30 posto te doprinijeti smanjenju CO₂ emisija zahvaljujući manjem kruženju vozila. Modularna arhitektura omogućava primjenu u objektima različitih veličina — od manjih garaža do kompleksnih sistema s više od hiljadu parkirnih mjesta.

Iz Aurela poručuju da pametni parkirni sistemi predstavljaju dugoročno isplativo ulaganje za investitore i upravitelje objekata koji žele povećati operativnu efikasnost, poboljšati iskustvo korisnika i optimizirati korištenje raspoloživog prostora.

 

 

Inovacije u telematici i logistici

Sigurnost i zaštita u sektoru transporta i logistike strateški su prioritet u savremenom poslovanju, gdje i najmanji propust može rezultirati ozbiljnim operativnim, finansijskim ili reputacijskim posljedicama. U eri sve veće digitalizacije i automatizacije, zaštita robe, vozila, vozača i podataka postaje složenija nego ikada prije

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Savremene prijetnje više nisu ograničene na fizičke krađe i sabotaže – one uključuju i cyber napade, manipulacije telematskim podacima te zloupotrebu GPS i IoT tehnologija. Upravo zato, integracija naprednih sigurnosnih rješenja – od inteligentnog videonadzora i praćenja u realnom vremenu do sofisticiranih sistema za upravljanje flotom – postaje neizostavan element održivog i efikasnog logističkog lanca.

Savremeni izazovi

Giedrius Palionis, menadžer prodaje za balkansku regiju u kompaniji Teltonika Telematics, osvrnuo se na sigurnosne i operativne izazove s kojima se telematska industrija suočava danas. Prema njegovim riječima, upravo sigurnost – kako fizička tako i digitalna – ostaje jedno od najsloženijih i najkritičnijih pitanja u sektoru.

“Krađe vozila i imovine, neovlašten pristup – bilo u lične ili komercijalne svrhe – te zloupotreba resursa kompanije, stalni su problemi. Čest je primjer upravljanje voznim parkom: kompanije moraju osigurati da se vozila koriste isključivo u poslovne svrhe, jer pretjerana ili neovlaštena lična upotreba dovodi do nepotrebnih operativnih troškova. Kako tehnologija napreduje tako se razvijaju i metode koje se koriste u pogrešne svrhe. Iako telematska rješenja postaju sve sofisticiranija, isto vrijedi i za alate koje koriste kradljivci. Naši razvojni timovi konstantno rade na tome da budu korak ispred prijetnji, razvijajući sigurna i pouzdana rješenja”, rekao je Palionis.

Ta kompanija u vozila ugrađuje funkcije poput detekcije ometanja GPS signala, pomoćnih baterija za otpornost na sabotiranje te geozona koje korisnike obavještavaju kada vozilo napusti unaprijed definisanu zonu. “Povezivost je još jedan ključni operativni izazov. Svaka regija koristi različite frekvencijske opsege i operatere, pa naše uređaje moramo prilagoditi višepojasnoj podršci, automatskom prebacivanju operatera i, gdje je potrebno, satelitskoj vezi – kako bismo osigurali neprekidan prijenos podataka čak i u udaljenim područjima”, ističe Palionis.

Kada se govori o savremenim sigurnosnim izazovima u transportu i logistici, cyber sigurnost zauzima sve značajnije mjesto. Telematski sistemi koji u realnom vremenu upravljaju i analiziraju podatke o vozilima sve su češće meta sofisticiranih napada koji mogu ugroziti operativni kontinuitet, sigurnost vozila i povjerljivost podataka. Nehrudin Gadžo, vlasnik i direktor kompanije TIM System iz Sarajeva, naglašava nekoliko ključnih prijetnji i predlaže konkretne tehničke mjere zaštite.

“GPS podaci, brzina, lokacije i statusi vozila su visokoosjetljive informacije. Ukoliko se komunikacija odvija preko nešifrovanih ili loše zaštićenih kanala, naprimjer GSM-a, LTE-a ili LoRa-e, napadači ih mogu presresti i zloupotrijebiti. Rješenje se ogleda u primjeni end-to-end enkripcije, VPN tunela i TLS/SSL protokola. Bez adekvatnih mehanizama autentifikacije i autorizacije, postoji rizik da neovlaštene osobe pristupe sistemima ili čak preuzmu upravljanje vozilima. Preporučeni mehanizmi zaštite uključuju OAuth 2.0, multifaktorsku autentifikaciju (MFA) i jasno definisane permisije po korisniku ili ulozi”, navodi Gadžo.

Prevencija je ključ

Napadi na same telematske uređaje – bilo putem fizičkog pristupa, naprimjer u vozilu, bilo preko mreže – također su česti. “Preventivne mjere podrazumijevaju digitalno potpisane nadogradnje firmwarea, sigurne bootloadere i primjenu hardverskih TPM (Trusted Platform Module) čipova. Napadači mogu koristiti lažne bazne stanice ili presresti saobraćaj između uređaja i servera kako bi manipulirali podacima. Zaštita uključuje validaciju sigurnosnih certifikata, korištenje VPN-a i algoritama za detekciju anomalija u komunikacijskim protokolima. Kako većina telematskih rješenja danas koristi cloud platforme, kao što su AWS, Azure ili Google Cloud, dolazi do novih rizika: curenja podataka, loše konfigurisanih bucketa i DDoS napada. Kao rješenja tu se izdvajaju: segmentacija mreže, pravilno podešene IAM politike (upravljanje pristupom) i redovne sigurnosne revizije”, pojasnio je Gadžo.

Nadalje, pored sigurnosnih prijetnji, savremena telematska rješenja suočavaju se s nizom operativnih izazova koji direktno utječu na efikasnost sistema i iskustvo krajnjeg korisnika. Gadžo naglašava da stabilnost i skalabilnost moraju biti osnova svakog ozbiljnog IoT sistema koji se koristi u transportu i logistici.

“Sistem mora biti skalabilan i elastičan – sposoban da raste s brojem korisnika i uređaja bez narušavanja performansi. To se postiže primjenom mikrouslužne arhitekture, sistema za razmjenu poruka poput Apache Kafke te horizontalnim skaliranjem kapaciteta. Pouzdanost i dostupnost aplikacija su jednako važni, naročito kod kritičnih operacija gdje i minuta kašnjenja može izazvati gubitke. Rješenja poput georedundantnih baza podataka, balansa opterećenja i failover sistema – ključ su otpornosti. Složenost modernih lanaca snabdijevanja traži potpunu integraciju sa ERP, CRM, carinskim i logističkim softverima. Međutim, integracija nosi tehničke rizike – od neslaganja u protokolima do problema sa sinhronizacijom. Standardizovani API i middleware slojevi pomažu u prevazilaženju tih izazova. Tu su i tehnička ograničenja samih IoT uređaja, poput upravljanja baterijama i konekcijom u nepovoljnim uslovima. Optimizirani firmware, sleep režimi i rubno računarstvo omogućavaju efikasniji rad u realnom okruženju”, pojašnjava on.

Sigurnost mora biti temelj svakog procesa

U konačnici, kako pojašnjava Gadžo, praćenje performansi vozača i vozila zahtijeva analizu ogromnih količina podataka, što podrazumijeva upotrebu naprednih modela mašinskog učenja, usklađivanje telemetrijskih podataka i njihovo povezivanje sa stvarnim događajima na terenu. Zbog složenosti i ozbiljnosti sigurnosnih i operativnih izazova, globalne logističke kompanije ulažu značajne resurse u proaktivnu zaštitu i jačanje otpornosti svojih sistema.

Iz kompanije DHL, jednog od vodećih logističkih operatera na svijetu, naglašavaju da sigurnost mora biti temelj svakog procesa – od infrastrukture i zaposlenih do digitalnih rješenja. “U DHL-u kontinuirano ulažemo u tehnologije i blisko sarađujemo s lokalnim vlastima kako bismo osigurali snažne mjere zaštite”, poručili su eksperti iz područja sigurnosti u ovoj kompaniji. Osim transporta, ključan segment ukupne logističke efikasnosti jeste i unutrašnja organizacija skladišta. S obzirom na sve veće zahtjeve tržišta i potrebu za potpunom kontrolom nad zalihama i resursima, digitalna transformacija skladišnih operacija više nije opcija – već nužnost.

Problemi na terenu

Iz kompanije Špica International naglašavaju da se moderna skladišta u regiji i dalje suočavaju s brojnim izazovima: “Najveći izazovi skladišta u regiji su niska transparentnost procesa, ručne greške, nedovoljna iskorištenost kapaciteta i otežano praćenje zaliha. Špica WMS rješava ove izazove automatizacijom i digitalizacijom procesa, točnim vođenjem zaliha, optimizacijom skladišnog prostora i preciznim upravljanjem zadacima. Sve je pod kontrolom – zaliha, procesi, ljudi”, poručio je Andrej Planina, direktor Špicine divizije za logistička rješenja.

Međutim, svakodnevni izazovi s kojima se suočavaju profesionalni vozači često ostaju ispod radara, iako direktno utječu na operativnu efikasnost i sigurnost na terenu. Kako pojašnjavaju iz američke kompanije JoyRide, jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak sigurnih parking mjesta, posebno u trenucima kada vozaču ističe zakonski dozvoljeno vrijeme vožnje.

“Jedan od najvećih svakodnevnih izazova za vozače je jednostavno pronaći sigurno mjesto za parkiranje – posebno kada im ističe dozvoljeno radno vrijeme prema pravilima o radnim satima (Hours of Service). Nije rijetkost da vozaču ostane samo petnaest minuta i da mora obići nekoliko truck stop lokacija, samo da bi na kraju vidio da su sva mjesta već popunjena. Iz naše perspektive, to nije samo problem usklađenosti – to je ozbiljno pitanje kvaliteta života. Naš dispečerski tim troši mnogo vremena pomažući vozačima da unaprijed isplaniraju gdje će stati, ali voljeli bismo da industrija uloži u alate za praćenje dostupnosti parkinga u realnom vremenu koji zaista funkcionišu”, kazala je Amela Bektić, direktorica za sigurnost i ljudske resurse u JoyRide Logisticsu.

Iz ove kompanije su primijetili da je isceniranih nesreća, umora i ometene vožnje više nego ikada ranije. Kako kažu, to je trend koji dovodi dobre vozače u nezavidne situacije i povećava rizik za sve učesnike u saobraćaju. “Upravo zato smo vrlo rano odlučili ugraditi kamere sa dvostrukim snimanjem u sve naše kamione. One su nam pomogle da oslobodimo nevine vozače od lažnih optužbi, uklonimo neopravdane prekršaje iz naših sigurnosnih evidencija i – jednako važno – na vrijeme prepoznamo nesigurno ponašanje prije nego što se nesreća dogodi. Te kamere smatramo jednom od najboljih investicija koje smo napravili u zaštitu naših ljudi i našeg poslovanja”, kaže Bektić.

Sofisticirana rješenja

Nakon identifikacije ključnih sigurnosnih i operativnih izazova, nameće se pitanje: kako se industrija konkretno nosi s tim izazovima na terenu? Odgovor zasigurno leži u sve obuhvatnijoj primjeni digitalnih alata, telematskih sistema i pametnih uređaja koji omogućavaju praćenje, kontrolu i optimizaciju gotovo svakog segmenta logističkog lanca – od voznog parka do skladišta. Jedan od najnaprednijih primjera digitalizacije u praksi dolazi iz kompanije DHL, koja koristi telematiku kao standardizirano rješenje za upravljanje flotom.

“Za upravljanje voznim parkom koristimo telematiku kao standard kako bismo dobili uvid u performanse vozila i slične podatke. To realizujemo putem treće strane, budući da u floti imamo više različitih brendova vozila. Podatke prikupljamo putem OBD dongle uređaja i objedinjavamo ih u jedinstvenom portalu koji je neovisan o proizvođaču. Dongle koristimo zbog fleksibilnosti, ali i zbog garancija i odobrenja. Naime, postupci odobravanja za instalaciju posebnog hardvera, poput crnih kutija, postaju sve duži, a proizvođači vozila ih sve manje odobravaju s obzirom na kompleksnost tehnologija koje su već integrisane u vozila”, kazali su iz DHL-a.

S razvojem tehnologije, telematska rješenja postaju sve sofisticiranija, a tržište traži pouzdane i prilagodljive uređaje koji mogu odgovoriti na specifične potrebe različitih sektora. U kompaniji Teltonika Telematics fokusirani su na razvoj širokog spektra hardverskih rješenja koja pokrivaju različite aspekte praćenja i upravljanja imovinom. “Naš portfolio obuhvata uređaje za praćenje imovine, lične trackere, videotelematiku i GPS uređaje za automobile i motocikle. U ponudi imamo i osnovne uređaje za praćenje i napredne uređaje koji mogu čitati podatke vozila putem CAN, OBD i FMS interfejsa. Svi proizvodi se razvijaju interno. Naši inženjerski timovi dizajniraju hardver, dok programeri kreiraju prilagođeni firmware. Svaki uređaj prolazi rigorozna testiranja – kako u simuliranim uslovima tako i u stvarnim situacijama – prije nego što bude pušten na tržište. Proizvod se lansira tek kada prođe sve interne kontrole kvaliteta i odobrenja nadležnih odjela. Naš cilj je isporučiti pouzdana i prilagodljiva telematska rješenja koja odgovaraju promjenjivim potrebama poslovanja širom svijeta”, pojasnio je Palionis iz Teltonika Telematicsa.

Zaštita resursa

Kao ilustraciju konkretne primjene, Palionis izdvaja rješenje za farmaceutsku industriju. “Jedan od najupečatljivijih primjera kako naši uređaji unapređuju sigurnost i efikasnost jeste nadzor hladnog lanca u farmaceutskoj logistici. Korištenjem FMC234 GPS uređaja u kombinaciji s bežičnim EYE Sensor EN12830 senzorima, moguće je u realnom vremenu pratiti temperaturu lijekova tokom transporta i skladištenja. Ovi senzori precizno mjere temperaturu s tačnošću od ±0.5°C, šalju automatska upozorenja u slučaju odstupanja i imaju internu memoriju za pohranu podataka, čak i tokom prekida veze. Na taj način omogućavamo klijentima da ispune stroge regulatorne zahtjeve poput EN12830 i osiguraju da lijekovi stignu do krajnjih korisnika u optimalnim uslovima – čime se štite i pacijenti i poslovni interesi”, naveo je on.

S druge strane, pored osnovnog softvera za satelitsko praćenje vozila i voznog parka, TIM System razvija kompletan ekosistem naprednih softverskih rješenja namijenjenih upravljanju flotama svih veličina, zaštiti i nadzoru pošiljki, praćenju vozila sigurnosnih agencija, kao i efikasnom upravljanju transportnim i logističkim procesima. Tehnologiju su, kažu, oblikovali prema stvarnim potrebama korisnika na terenu.

“Naša rješenja pažljivo su dizajnirana da zadovolje kompleksne potrebe savremenih kompanija, bilo da je riječ o malim preduzećima s nekoliko vozila ili velikim flotama sa stotinama jedinica u pokretu. Sistemi su dostupni u verzijama za desktop i mobilne platforme, što osigurava punu dostupnost i funkcionalnost bez obzira na uređaj ili lokaciju korisnika”, kaže Gadžo i ističe da fleksibilna i skalabilna arhitektura omogućava jednostavnu integraciju s postojećim sistemima i prilagođavanje specifičnim industrijskim zahtjevima, što njihova rješenja čini primjenjivim na praktično bilo koji tip, vrstu ili veličinu voznog parka. Ovakav pristup softverskoj podršci ključan je za ostvarenje visoke efikasnosti i sigurnosti u savremenim transportnim i logističkim operacijama.

Inovacije u radu

Različite industrijske vertikale mogu biti korisnici takvih rješenja. “Naša rješenja se primjenjuju u različitim sektorima gdje su sigurnost i efikasnost ključni. To uključuje širok spektar primjena, od praćenja pošiljki u sigurnosnim agencijama i na aerodromima, preko nadzora sigurnosti transporta opasnih materija pa sve do praćenja robe široke potrošnje koja zahtijeva posebne uslove transporta, kao što su temperaturni režimi ili specifični uslovi skladištenja i prijevoza. Rješenja omogućavaju bolju kontrolu nad transportom, smanjuju rizik od neovlaštenih radnji, a također poboljšavaju zaštitu radnika i svih učesnika u lancu snabdijevanja”, kaže on. TIM System, zapravo, uvodi tehnologije koje jačaju ukupnu sigurnost na cestama, kao i sigurnost samih radnih procesa. “Korištenjem naprednih platformi za praćenje našim korisnicima omogućavamo da nadgledaju kritične aspekte transporta u realnom vremenu, s jasnim fokusom na prevenciju i minimiziranje rizika. Poseban primjer inovacije koju smo razvili u izazovnim vremenima pandemije jeste naše rješenje za praćenje osoba, koje koristi kombinaciju više različitih uređaja. Ovaj sistem ne samo da omogućava precizno lociranje osoba u realnom vremenu već omogućava i praćenje njihovog stanja. U slučaju bilo kakvih nepravilnosti ili opasnosti, sistem automatski ili korisnik ručno pokreće alarm i obavještava hitne kontakte”, pojašnjava Gadžo te dodaje kako njihovi proizvodi zadovoljavaju najviše standarde sigurnosti i efikasnosti, a aktivno i doprinose i razvoju sigurnijih i pouzdanijih sistema za sve njihove korisnike.

Novi klijenti

Pored vozila i transportnih ruta, ključan segment ukupne logističke efikasnosti jeste i unutrašnja organizacija skladišta. Upravo tu dolazi do izražaja značaj specijaliziranih softverskih rješenja za upravljanje zalihama, prostorom i protokom robe, a Špica nudi napredna WMS rješenja prilagođena potrebama savremenih logističkih operacija.

“Špica WMS upravlja ulazom i izlazom robe, lokacijama, parkiranjem, kompletiranjem, inventurama, serijskim brojevima i šaržama, sa svime što se dešava u skladištu, pa i u procesu isporuke robe naručiteljima na terenu putem teretnih vozila. Podržava rad sa skenerima, daje uvid u KPI-jeve i generira izvještaje. Time ubrzava procese, smanjuje greške i osigurava potpunu sljedivost robe za vlastite artikle ili za robu koje skladište drži za treće vlasnike robe (3PL logistika)”, rekao je Andrej Planina.

O sigurnosti skladišta, pored operativne efikasnosti, govori i nivo kontrole pristupa, preciznost u praćenju procesa i sposobnost sistema da greške i gubitke svede na minimum. “Naš WMS softver doprinosi sigurnosti kroz integraciju s kontrolom pristupa i videonadzornim rješenjima, ograničavanjem ovlasti po korisnicima i bilježenjem svih akcija. Automatizirani procesi smanjuju mogućnost ljudskih grešaka, a sljedivost i alarmi pomažu u brzom otkrivanju nepravilnosti i gubitaka. Dodatni bonus je Špicino rješenje za kontrolu ulaza ljudi u skladište i razne vrste kontrole na izlazu robe iz skladišta”, ističe Planina.

U prilog efikasnosti ovoga rješenja, tu su i konkretni primjeri iz prakse. “Kod jednog distributera farmaceutskih artikala implementacija WMS-a bitno je smanjila vrijeme pripreme robe za otpreme, sve greške u isporuci bile su otklonjene, vlasnici robe u svakom trenutku znaju za točno stanje i lokaciju svoje zalihe. Kod drugog našeg korisnika uvođenje Špica WMS rješenja omogućilo im je snažno povećanje obima njihova poslovanja i u mogućnosti su bili potpisati ugovore za izvođenje logistike za dodatne klijente”, kazao je.

 Praćenje trendova

Tehnološki razvoj u oblasti transporta i logistike sve više diktira i smjer u kojem se kreće industrija – od načina prikupljanja i obrade podataka do automatizacije i kibernetičke zaštite. Jedan od ključnih trendova u industriji predstavlja integracija sa IoT uređajima i naprednom telemetrijom.

“Putem GPS signala, senzora za gorivo, temperature tereta, otvaranja vrata, rada motora ili stanja kočnica danas se u realnom vremenu prikuplja velika količina podataka. Edge computing omogućava lokalnu obradu tih podataka direktno na vozilu, čime se smanjuju kašnjenja i potreba za stalnim prijenosom u cloud. Također, CAN bus integracija omogućava dublju dijagnostiku i preciznije praćenje ponašanja vozila i vozača”, pojašnjava Gadžo.

Kako navodi, vještačka inteligencija i mašinsko učenje postaju nezamjenjivi alati u analitici i optimizaciji svakodnevnih logističkih operacija. “AI modeli omogućavaju prediktivnu analitiku koja može prepoznati potencijalne kvarove na vozilu prije nego što se dese. Također, AI doprinosi optimizaciji ruta uzimajući u obzir faktore poput saobraćaja, vremenskih uslova i radnog vremena vozača, ali i detekciji anomalija, kao što su nagla ubrzanja, neobično ponašanje vozača ili neautorizovana stajanja. Kroz inteligentnu alokaciju resursa, automatizaciju rasporeda i dinamičku reoptimizaciju, AI značajno unapređuje planiranje transporta”, zaključuju iz TIM Systema.

Osim širokog spektra tehnoloških inovacija koje oblikuju industriju, proizvođači telematskih uređaja sve više obraćaju pažnju na potrebe tržišta i specifične zahtjeve korisnika. “Trenutni trendovi uglavnom su vođeni promjenama u očekivanjima klijenata. Neki prioritet daju ekonomičnosti, dok drugi traže dugotrajnost ili specijalizirane funkcionalnosti za određene projekte. Bez obzira na te razlike, nekoliko univerzalnih trendova se izdvaja: uređaji postaju manji, pouzdaniji i precizniji. Visokokvalitetna izrada, tačnost podataka i besprijekorna integracija sa sistemima sada se podrazumijevaju. U Teltonika Telematicsu odgovaramo na ove zahtjeve fokusirajući se na minijaturizaciju, izdržljiv dizajn i strogu kontrolu kvaliteta”, navodi Giedrius Palionis iz Teltonika Telematicsa.

Digitalna transformacija logistike

Sigurnosni eksperti iz kompanije DHL stava su da je danas, ipak, jedan od najvažnijih trendova u logističkoj industriji integracija digitalnih platformi radi poboljšanja sigurnosti i operativne efikasnosti.

“Kupci sve više očekuju uvid u pošiljke u realnom vremenu i mogućnost kontrole, zbog čega usluge kao što su OnDemandDelivery korisnicima omogućavaju da sami odaberu kada i gdje će im pošiljka biti isporučena – čime se smanjuje broj neuspjelih isporuka i povećava sigurnost putem verifikovanih dostava. Mobilna rješenja, poput aplikacije DHL Express Mobile, oslikavaju trend mobilnosti i transparentnosti, nudeći sigurno praćenje i proaktivne notifikacije, što smanjuje rizike i poboljšava preciznost isporuka. Platforme DHL ShipNow i myDHL+ ilustriraju prelazak ka samouslužnoj logistici, omogućavajući malim i srednjim preduzećima pristup trenutnim cijenama, opcijama slanja i korisničkoj podršci – što sve zajedno pojednostavljuje radne tokove i smanjuje mogućnost grešaka. Zajedno, ove inovacije odražavaju širi trend: digitalnu transformaciju logistike, gdje podaci u realnom vremenu, personalizacija usluga i sigurni, efikasni procesi postaju standard”, pojasnili su nam iz DHL-a.

Gdje leži budućnost?

Dok se industrija sve više oslanja na digitalne alate za upravljanje sigurnošću i efikasnošću, otvara se i novo pitanje: na koji način će se telematika dalje razvijati kako bi odgovorila na potrebe sutrašnjice?

“Budućnost telematike ide ka rješenjima koja su manja, pametnija, brža i neprimjetna. Uređaji će se i dalje smanjivati, što omogućava diskretnu ugradnju – ključnu za prevenciju krađa i skriveno praćenje imovine. Istovremeno, postajat će moćniji: omogućavat će bržu obradu podataka, analitiku u realnom vremenu i besprijekornu povezanost s IoT platformama i cloud servisima”, kazao je Palionis.

Sličan pogled na budućnost telematike imaju i u kompaniji DHL. “Telematika će postati standard za sva vozila, a proizvođači sve više unapređuju kvalitet podataka koji dolaze iz vozila. Ti podaci će uskoro biti dostupni putem API-ja, što će omogućiti bolje upravljanje i automatizaciju procesa. U DHL-u telematiku koristimo ne samo za upravljanje flotom – praćenje GPS-a, iskorištenost vozila i dijagnostiku grešaka – već i za sigurnost. Vozačima pružamo povratne informacije o njihovom ponašanju u vožnji i savjete za poboljšanje. Također, u nekim zemljama uvodimo dodatne sigurnosne uređaje, poput kamera u kabini, koje putem senzora upozoravaju vozače na nepoželjne radnje, kao što su korištenje mobilnog telefona tokom vožnje, nevezivanje pojasa ili kršenje saobraćajnih propisa.”

Prediktivno otkrivanje problema

Prema riječima Amele Bektić iz JoyRide Logisticsa, u cijeloj industriji se dešava veliki zaokret ka korištenju tehnologije kako bi transport bio sigurniji i efikasniji. “Mi smo to snažno prihvatili. Prediktivno održavanje nam je zaista promijenilo način rada. Umjesto da čekamo da nešto otkaže, sada koristimo podatke u realnom vremenu da bismo rano otkrili sitne probleme, što održava kamione u boljem stanju i pomaže vozačima da izbjegnu neprijatna iznenađenja na putu”, kaže ona i naglašava kako je sigurnost tereta drugo područje koje se vrlo brzo razvija. “Krađe su postale sofisticiranije, pa smo investirali u geofencing, senzore na vratima i praćenje prikolica u realnom vremenu kako bismo uvijek znali gdje se naši tovari nalaze i mogli brzo reagovati ako nešto nije uredu. I na kraju, rekla bih da je sve veća svijest da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizička sigurnost. Mnogo radimo na tome da vozači osjećaju da imaju podršku, a ne da su samo nadgledani, jer upravo to gradi povjerenje i dugoročni uspjeh”, kazala je Bektić.

Dok tehnologija brzo napreduje, transportna industrija se nalazi na pragu velikih promjena koje će oblikovati budućnost sigurnosti, efikasnosti i održivosti. Bektić smatra da će tehnologija promijeniti gotovo sve aspekte i načine na koji se danas voze kamioni te da će mnogo toga donijeti pozitivne rezultate: “Ono čemu se zaista radujemo je elektrifikacija. Već smo počeli testirati naš prvi sleeper električni kamion, a cilj nam je da jednog dana imamo potpuno električnu flotu. Za nas je to način da uradimo pravu stvar za okoliš, smanjimo troškove goriva i ostanemo korak ispred kako se regulative budu mijenjale. Čak razmatramo i postavljanje vlastitih punionica duž naših ruta kako vozači ne bi morali brinuti gdje će dopuniti vozilo.”

Sve se više pažnje posvećuje i aplikacijama za blokiranje telefona te, iako je hands-free pozivanje i dalje legalno, mnoge osiguravajuće kuće počinju nagrađivati flote koje potpuno onemogućavaju korištenje telefona dok je kamion u pokretu. “U JoyRideu smo ozbiljno posvećeni tome da budemo ispred vremena. Bilo da je riječ o našoj vlastitoj aplikaciji za Program za zadržavanje vozača, koja nam pomaže da prepoznamo i obučimo vozače, ili o prelasku na električna vozila, želimo postaviti visoke standarde – za sigurnost, inovacije i brigu o ljudima koji su za volanom”, dodala je Amela Bektić.

Kada govorimo o budućim trendovima u razvoju softverskih rješenja za skladišta, Andrej Planina iz Špica Internationala ističe da ključni trendovi uključuju još veću primjenu automatizacije i digitalizacije poslovanja, kao i snažnu digitalnu povezanost sa klijentima – kako na ulaznoj tako i na izlaznoj strani skladišta. “Dobar WMS mora omogućiti skalabilnost, odnosno jednostavno širenje poslovanja, dok istovremeno raste i važnost sigurnosnih funkcija koje doprinose otpornosti i kontinuitetu poslovanja”, kaže on. Transport i logistika danas se ne mogu zamisliti bez digitalne transformacije koja postaje temelj sigurnosti, efikasnosti i konkurentnosti. Integracija telematike i naprednih tehnologija u svakodnevne operacije omogućava ne samo efikasnije upravljanje flotom i bolju zaštitu tereta već i veću brigu o vozačima kao ključnim akterima čitavog sistema. Budućnost donosi još sofisticiranija, brža i diskretnija rješenja koja će dodatno podići nivo sigurnosti i transparentnosti, istovremeno jačajući povjerenje i stvarajući temelje za dugoročni uspjeh. Ulaganja u inovacije, uz stalni fokus na ljudski faktor, najpouzdaniji su put ka održivom i sigurnom transportu budućnosti.

Nova pravila igre

Sa stanovišta proizvođača softverskih rješenja za praćenje vozila i optimizaciju procesa, TIM System naglašava da budućnost telematike u sigurnosnom sektoru donosi značajan tehnološki iskorak. “Očekuju nas rješenja koja će znatno unaprijediti sigurnost, efikasnost i pouzdanost transportnih i logističkih operacija. Ključni pravac razvoja je integracija naprednih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, IoT, 5G i prediktivna analitika, uz istovremeno ulaganje u zaštitu podataka i autonomne sisteme. Time će biti omogućeno napredno upravljanje flotama, preciznije praćenje pošiljki i viši nivo sigurnosti za sve učesnike u lancu snabdijevanja”, kaže Gadžo.

Vozač u fokusu digitalne transformacije

Digitalna rješenja u transportu ne znače mnogo ako ne donose stvarnu korist onima koji ih svakodnevno koriste – vozačima, dispečerima i menadžmentu. Američka kompanija JoyRide Logistics upravo je jedan od primjera kako se telematika može uspješno integrisati u sve operativne procese, ali i koristiti kao alat za stvaranje sigurnijeg, efikasnijeg i pravednijeg radnog okruženja. Njihovo iskustvo pokazuje kako tehnologija postaje istinski saveznik kada je u službi ljudi.

Telematika u JoyRideu obuhvata GPS praćenje, ELD uređaje, dijagnostiku vozila u realnom vremenu i kamere sa dvostrukim snimanjem, što zajedno doprinosi većoj sigurnosti i efikasnosti voznog parka. Zahvaljujući ovim tehnologijama, uspjeli su brzo riješiti situacije koje su mogle prouzrokovati velike gubitke, ali i zaštititi vozače od lažnih optužbi i nepravednih kazni.

“Telematika u JoyRideu nije samo nešto što smo naknadno dodali – ona je potpuno integrisana u način na koji svakodnevno poslujemo. Naš GPS sistem nam je, primjerice, nedavno pomogao da pronađemo nestalu prikolicu prije nego što je situacija postala ozbiljan problem. Kamere sa dvostrukim snimanjem također su pokazale veliku vrijednost, jer su oslobodile vozače krivice u slučajevima lažnih optužbi i pomogle da se pojedini prekršaji izbrišu iz našeg sigurnosnog dosjea”, kaže Bektić.

Poseban ponos kompanije je Program za zadržavanje vozača (DRP), koji koristi sve dostupne telematske podatke – od GPS-a i kamera do navika vožnje i potrošnje goriva. Program nije samo alat za ispravljanje grešaka već i za nagrađivanje onih koji svakodnevno pokazuju sigurnu i odgovornu vožnju. “Ako ste jedan od naših najsigurnijih vozača, to će se jasno vidjeti u vašoj evidenciji i nagradama koje dolaze uz to. Ako, pak, postoji prostor za napredak, dobit ćete jasne i konstruktivne povratne informacije. Na kraju dana, sva ta tehnologija vrijedi samo ako pomaže vozačima da se osjećaju poštovano, podržano i pripremljeno za uspjeh – upravo zato smo je i razvili”, pojasnila je Bektić.

Italija testira novi nadzorni sistem koji hvata sve koji pretiču na punim linijama

Kako navode mediji u toj zemlji, u Italiji je uveden novi sistem nadzora saobraćaja pod nazivom „sorpassometar“ (službeni naziv SV3), čija je namjena otkrivanje nedozvoljenih preticanja na dionicama cesta obilježenim punom linijom. Ovaj uređaj dopunjuje radare i sisteme za mjerenje prosječne brzine, ali za razliku od njih, ne bilježi brzinu ili prosječnu brzinu vozila, već isključivo prekršaje preticanja tamo gdje su strogo zabranjeni.

Rad „sorpassometra“ zasniva se na kombinaciji senzora ugrađenih u cestu i kamera. Onog trenutka kada registruje prekršaj, sistem automatski šalje informacije o vozilu zajedno sa video dokazom nadležnim organima, a kazna se zatim izdaje vlasniku automobila. Ovi uređaji najčešće se postavljaju na lokacijama sa smanjenom vidljivošću ili u blizini tzv. „slijepih krivina“, gdje bi svako rizično preticanje moglo imati ozbiljne posljedice.

Jedan od prvih „sorpassometara“ postavljen je početkom augusta u Kalabriji, u provinciji Cosenza, na magistrali SS18, poznatoj po čestim opasnim manevrima i brojnim saobraćajnim nesrećama. On bilježi 15-sekundne videozapise kao nepobitan dokaz o prekršaju, omogućavajući vlastima da efikasnije sankcionišu nesavjesne vozače i doprinesu prevenciji saobraćajnih nesreća. Kazne variraju od novčanih penala i gubitka bodova na vozačkoj dozvoli do suspenzije dozvole u težim slučajevima.

 

Urbanizacija i pametni gradovi guraju tržište inteligentnog transporta ka 55 milijardi USD

Globalno tržište inteligentnih transportnih sistema (ITS) na putu je da do 2030. godine premaši vrijednost od 55 milijardi dolara, navodi se u novom izvještaju kompanije MarketsandMarkets. Kao glavni pokretači rasta izdvajaju se potreba za pametnijim upravljanjem saobraćajem, smanjenjem broja nesreća na cestama i sve većom potražnjom za naprednim mobilnim rješenjima.

Urbanizacija, velika državna ulaganja u pametnu infrastrukturu i inovacije u oblasti povezanih vozila dodatno potiču primjenu ITS tehnologija širom svijeta. Ključnu ulogu imaju integracija vještačke inteligencije, interneta stvari (IoT) i analitike podataka, koji optimizuju saobraćajni tok i unapređuju javnu sigurnost.

Segment informacionog upravljanja bilježi najbrži rast u narednom periodu. Rastuća upotreba analitike saobraćajnih podataka u realnom vremenu, cloud platformi i IoT rješenja podržava multimodalne transportne sisteme. Ova tehnologija omogućava brže donošenje odluka, smanjenje zastoja i efikasniji odgovor na incidente.

Ipak, segment cestovne infrastrukture zadržava dominantan udio na tržištu. Sve veća zagušenost saobraćaja u urbanim sredinama ubrzava ulaganja u pametne semafore, automatizirane naplatne rampe, nadzorne sisteme i tehnologije za izbjegavanje sudara.

Predviđa se da će Azijsko-pacifička regija preuzeti lidersku poziciju u globalnom ITS tržištu a izvještaj posebno ističe ključne industrijske aktere poput Siemensa, Hitachija, Mundysa, Indra Sistemasa, Verra Mobilityja, Cubic Corporationa, Conduenta, Kapsch Trafficcoma, Thalesa i Teledyne Technologiesa.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.