Home Vertikalna tržišta Kategorija Prijevoz / Saobraćaj

Prijevoz / Saobraćaj

Nova era skenera na aerodromima

AI, CT i povezani ekosistemi za pregled prtljaga transformisali su redove za sigurnosnu kontrolu na aerodromima. Uz automatiziranu detekciju, modularnu arhitekturu, prediktivno održavanje i preusmjeravanje putnika na bazi biometrije – rendgenski skeneri su evoluirali u inteligentne platforme koje mijenjaju način na koji aerodromi  upravljaju rizikom, efikasnošću i usklađenošću s propisima

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asmideast.com

Godinama su rendgenski skeneri na kontrolnim tačkama bili simbol svojevrsnog sigurnosnog kompromisa. Bio je to kompromis između sigurnosti i praktičnosti korištenja, kao i između nivoa zaštite i brzine. Putnici bi ostavljali lične stvari u plastične tacne, redovi su se sporo pomjerali kroz terminale, a operateri satima buljili u dvodimenzionalne siluete na ekranima. Proces je s razlogom izgledao nefleksibilno, uz ograničenja koja niko nije dovodio u pitanje. Taj dugogodišnji kompromis danas se nanovo osmišljava zahvaljujući novoj generaciji tehnologija za rendgenski pregled na aerodromima.

Transformacija arhitekture pregleda prtljaga

Aerodromi širom svijeta uvode novu generaciju skenera zasnovanih na trodimenzionalnoj kompjuteriziranoj tomografiji (CT), automatskom prepoznavanju prijetnji pomoću dubokog učenja i umreženim ekosistemima pametnih terminala. Konačan rezultat nije postepeno poboljšanje, već promjena čitave arhitekture pregleda prtljaga. Ono što je nekada podrazumijevalo otvaranje kofera i torbi, sporo kretanje trake i intenzivnu pažnju operatera, danas se može postići uz veću preciznost, brži pregled prtljaga i poboljšan protok putnika.

I regulatori učestvuju u preoblikovanju ovog važnog segmenta sigurnosnog pejzaža aerodroma. Oni uvode standarde koji streme ka višim nivoima detekcijskih performansi dok, istovremeno, omogućavaju nova operativna rasterećenja. To danas uključuje i ostavljanje tečnosti i elektronike u torbama na aerodromima koji su opremljeni certificiranom CT tehnologijom. Na taj način, regulatorna evolucija ubrzava onu tehnološku uz evidentnu sinergiju.

Kako bismo bolje razumjeli pravac u kojem se kreće svijet kontrole prtljaga na aerodromima, u nastavku teksta predstavljamo perspektive tri industrijska proizvođača: Smiths Detection, Gilardoni i Nuctech. Njihova iskustva, sagledana u širem globalnom kontekstu, otkrivaju ne samo koliko je ovaj sektor napredovao nego i trasiraju smjer razvoja pratećih tehnologija u deceniji pred nama. U središtu ove evolucije nalazi se promjena paradigme u pogledu toga ko će ili, preciznije, šta će biti zaduženo za prvi nivo pregleda prtljaga.

AI postaje prva linija kontrole

Prije svega, treba znati da najznačajnija promjena u pogledu pregleda prtljaga na aerodromima uopće nije vidljiva putnicima. Ona počinje unutar softvera savremenih skenera, gdje detekciju prijetnji danas sve češće obavljaju algoritmi, a ne isključivo ljudsko oko.

Juergen Kappler, direktor portfolija za avijaciju i kritičnu infrastrukturu u kompaniji Smiths Detection, ovaj pristup naziva dvojakim. S jedne strane, modeli dubokog učenja se obučavaju na ogromnim količinama rendgenskih snimaka, te uče oblike, teksture i vizuelne obrasce povezane sa zabranjenim predmetima. S druge strane, već etablirani algoritmi za obradu slike analiziraju materijalna svojstva predmeta, poput gustine i efektivnog atomskog broja, kako bi identifikovali eksplozive i slične supstance.

Ove dvije porodice algoritama zajedno djeluju u sistemima poput iCMORE-a, Smiths Detectionove automatizirane platforme za detekciju zabranjenih predmeta u svijetu avionskog saobraćaja. Kada se koristi u kombinaciji sa njihovim CT skenerima, iCMORE podržava koncept pregleda prtljaga uz isključivi kriterij aktivacije alarma. “Sigurnosnim operaterima se prikazuju samo torbe označene kao potencijalna prijetnja, dok torbe bez aktivacije alarma brzo prolaze kroz kontrolne tačke bez ručne inspekcije”, navodi Kappler. Sistem se kontinuirano ažurira novim podacima dobijenim od regulatora i drugih aerodromskih dionika kako bi pratio promjenjive prijetnje i testne režime.

U slučaju predanog prtljaga, Smiths Detection se i dalje oslanja na svoje etablirane algoritme za detekciju eksploziva, koji su temelj standarda Evropske konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC) i drugih programa certifikacije. Ti algoritmi nisu statični i prilagođavaju se aktuelnim standardima kakav je ECAC EDS 3.2 i već se razvijaju uz fokus na nove koncepte, kao što je EDS-CB C4-limited za ručni prtljag.

Gilardoni vještačkoj inteligenciji pristupa iz nešto drugačijeg ugla. On se temelji na tradiciji razvoja rendgenskih sistema gdje je kvalitet slike oduvijek bio u centru pažnje. Riccardo Bianchi, menadžer proizvoda u odjelu poslovne sigurnosti, ističe da je ova kompanija već “decenijama u vrhu inovacija u rendgenskoj slikovnoj tehnologiji”, uključujući i interni razvoj rendgenskih generatora. Ta ulaganja čine temelj certificiranih performansi detekcije na konvencionalnim i dvostrukim sistemima pregleda na nivou ECAC EDS-CB C1 i LEDS standarda. Povrh toga, Gilardoni dodaje prepoznavanje obrazaca i oblika tipičnih prijetnji poput noževa, vatrenog oružja i sličnih predmeta. Ovo se odvija uz kontinuirano ažuriranje algoritama kako bi oni mogli pratiti promjene u oblicima i metodama prikrivanja.

Pri tome, treba napomenuti da se Gilardoni ne bavi vještačkom inteligencijom isključivo u kontekstu novih CT platformi. Kompanija razvija AI rješenja kompatibilna s postojećim konvencionalnim skenerima, čime aerodromima omogućava unapređenje detekcijskih sposobnosti bez potpune zamjene hardvera. Kako bi se podržala brža obuka operatera i održao visok nivo detekcijske spremnosti, Gilardoni u svoje sisteme integriše i softver za projekciju slika prijetnji (TIP), koji omogućava umetanje simuliranih prijetnji u sesije pregleda uživo, bez ometanja odvijanja operacija.

Primjena algoritama

Treći proizvođač, Nuctech, opisuje sloj dubokog učenja koji se primjenjuje na njihovoj tzv. inteligentnoj platformi za provjeru. Umjesto korištenja generičkih modela, kompanija trenira algoritme na vlastitoj bazi slika prtljaga, koja uključuje 3D CT podatke generirane simulacijom, kao i pažljivo odabrane uzorke iz stvarnog svijeta. Ovaj dualni pristup koji kombinuje simulirane scenarije prijetnji s etički prikupljenim realnim podacima omogućava brzo širenje  skupova za obuku, uz striktno poštivanje standarda zaštite podataka.

Na ovaj način algoritmi mogu uzeti u obzir ne samo oblik već i materijalna svojstva predmeta izvedena iz CT-a, poput gustine i efektivnog atomskog broja. To je posebno korisno pri identifikaciji eksploziva, narkotika i druge krijumčarene robe. U Nuctechu naglašavaju da se ovi modeli validiraju kroz nezavisna testiranja prema standardima ECAC-a i nacionalnim standardima civilnog zrakoplovstva. Kompanija primjenjuje i formalni “ciklus odgovora na prijetnje”, u okviru kojeg se nove informacije o prijetnjama pretvaraju u ažurirane modele. Oni se, nakon toga, putem sigurnih softverskih nadogradnji distribuiraju prema instaliranoj bazi sistema. Ovakav fleksibilan okvir istraživanja i razvoja omogućava reagovanje na nove prijetnje u roku od nekoliko sedmica, a ne mjeseci. Na taj način, zaštita aerodroma ide u korak s kontinuirano promjenjivim prijetnjama.

Zajednički imenitelj ovih pristupa je jasan. AI više nije dodatak, već prvi filter na liniji kontrole prtljaga. Većina prtljaga se automatski provjerava, dok se samo manji dio prosljeđuje ljudskim operaterima na dodatnu analizu. To znači da se uloga operatera mijenja i odmiče se od kontinuiranih pregleda na prvoj liniji ka obradi isključivo izuzetaka od pravila. Ipak, čak i najnapredniji algoritmi zavise od kvaliteta osnovnih rendgenskih podataka, što ponovo vraća fokus na CT arhitekturu.

CT i budućnost na tri kolosijeka

Ako je AI mozak sistema, onda je CT njegov vidni aparat. Način na koji skeneri prikupljaju i rekonstruiraju rendgenske podatke direktno utječe na detekcijske performanse, stopu lažnih alarma i propusni kapacitet, a u tom segmentu industrija danas istražuje više paralelnih tehnoloških pravaca.

Smiths Detection nastavlja razvijati klasičnu CT arhitekturu s rotirajućim skenerskim modulom. Kappler ističe da su “CT sistemi s rotirajućim modulom dostigli visok nivo zrelosti, nudeći stotine projekcija po rotaciji kako bi se dobila vrhunska rezolucija slike”. Rotirajuća geometrija u kombinaciji s mrežama za smanjenje rasipanja zračenja daje visokokvalitetne volumetrijske slike koje služe algoritmima za detekciju eksploziva, kao i modelima dubokog učenja. Na kontrolnim tačkama, ova arhitektura je osnova sistema HI-SCAN 6040 CTiX, koji kombinuje 3D snimanje s brzinom trake od 0,2 metra u sekundi. Grafički interfejs se namjerno oslanja na istu šemu boja kao i Smithsovi 2D rendgenski sistemi, čime se operaterima olakšava prelazak na novu tehnologiju.

Istovremeno, ova kompanija se ne ograničava isključivo na konvencionalni CT. Ona je zato uvela sistem SDX 10060 XDi, koji koristi rendgensku difrakciju umjesto tomografske rekonstrukcije. Pri tome, ovaj sistem nema rotirajuće komponente. Umjesto toga, on analizira difrakcione potpise kako bi identifikovao materijale na osnovu njihove kristalne strukture. U ranim implementacijama, XDi se pozicionirao kao rješenje za smanjenje broja lažnih alarma u potpuno automatiziranim konfiguracijama, posebno kada se kombinuje s CT-om. Rani rezultati testiranja pokazali su obećavajuće ishode. “Lažni alarmi mogu se smanjiti za četiri do pet puta u potpuno automatiziranim konfiguracijama”, navodi Kappler. U konačnici, to bi trebalo smanjiti potrebu za ručnim pregledom torbi i poboljšati ukupnu propusnu moć redova za sigurnosnu kontrolu.

I u Gilardoniju pažljivo prate ovu evoluciju arhitekture. Kompanija prepoznaje da aerodromi zahtijevaju brži protok ljudi i prtljaga, niže troškove održavanja i isplativije alternative rotirajućim CT sistemima. Bianchi napominje da nerotirajuće CT arhitekture mogu pojednostaviti mehaničku strukturu i potencijalno smanjiti troškove tokom životnog ciklusa. Ipak, on priznaje da statične arhitekture i dalje nose izazove u realističnom i preciznom prikazu objekata kakav danas omogućavaju rotirajući CT sistemi. Prema njegovim riječima, kompanija “istražuje inovativne načine prevazilaženja ovih tehnoloških ograničenja kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal nerotirajućih CT uređaja”.

Za Nuctech, statični CT nije buduća opcija, već strateški izbor u sadašnjosti. Kompanija navodi da je “pionir nerotirajuće CT arhitekture sa statičnim modulom za skeniranje”, koja eliminiše glomazni rotirajući sklop. Tim se smanjuje masa uređaja i njegov prostorni otisak, a istovremeno povećava pouzdanost. Pojednostavljena mehanička struktura značajno poboljšava srednje vrijeme između kvarova, što se direktno prevodi u veću dostupnost sistema i niže troškove održavanja tokom životnog vijeka opreme.

U Nuctechu tvrde i da ova arhitektura omogućava visokorezolucijske 3D slike s potpunim pokrivanjem od 360 stepeni i bez slijepih tačaka, uz istovremenu podršku za visoke brzine transportne trake. Kod modela XT2100HS, kompanija navodi da ovaj dizajn podržava protok do 1.800 torbi na sat, uz standardne pretpostavke o dužini i razmaku između njih. Statični CT tako postaje ne samo izbor u domenu snimanja već i u primjeni strategija održavanja i povećanja propusnosti.

Industrija se, dakle, za sada ne konvergira prema jednoj arhitekturi. Umjesto toga, ona se oslanja na sve snažniji softver kako bi maksimalno iskoristila i rotirajuću i statičnu opremu, a u nekim slučajevima dodaje i difrakcione tehnike kao podršku. Za aerodrome, izbor će ubuduće sve više zavisiti od kombinacije ciljeva performansi, troškova tokom životnog ciklusa i prostornih ograničenja.

Propusnost: Pretvaranje dizajna u veći kapacitet

Ipak, sva sofisticiranost snimanja i AI-ja gubi smisao ako sistem ne može pratiti brzinu protoka putnika na savremenom terminalu. Propusnost zato ostaje ključna metrika koja odlučuje o uspjehu ili neuspjehu implementacije.

Kod predanog prtljaga, Kappler navodi klasičnu referentnu pretpostavku: prosječna dužina torbe od osamdeset centimetara, razmak između torbi od dvadeset centimetara i brzina trake od pola metra u sekundi. U tim uslovima, teorijski maksimum iznosi oko 1.800 torbi na sat.

Kappler ističe da je platforma SDX 10080 SCT projektovana tako da omogući još manje razmake između torbi od standardnih dvadeset centimetara te da obavlja kalibraciju u pozadini, bez potrebe za zaustavljanjem trake radi rutinskih provjera sistema. U praksi, to znači da se sistem u stvarnim okruženjima za rukovanje prtljagom približava teorijskom maksimumu propusnosti. Dinamička kalibracija SCT sistema odvija se neprimjetno tokom rada i tako eliminiše potrebu za periodičnim zaustavljanjem transportne trake. Na taj način se osiguravaju kontinuirane performanse na optimalnim nivoima protoka tokom cijelog radnog vremena.

Kod ručnog prtljaga, CTiX radi pri brzini od 0,2 metra u sekundi i, u zavisnosti od dužine i razmaka, može obraditi približno 850 do 900 tacni na sat. U tipičnoj konfiguraciji, CTiX je integrisan s automatiziranim sistemom povrata tacni, tako da se u slučaju aktiviranja alarma tacna automatski preusmjerava na poziciju za dodatni pregled, bez prekidanja glavnog toka.

S druge strane, Gilardoni se oslanja na sisteme s dvostrukim pregledom, koji se često koriste u manjim ili tehnološki mješovitim aerodromima. Ovi sistemi su konfigurirani za brzine trake do 0,3 metra u sekundi na kontrolnim tačkama i do 0,5 metara u sekundi u sistemima za pregled predanog prtljaga. Tu je ograničavajući faktor obično rukovanje prtljagom, a ne kapacitet operatera. Bianchi naglašava da logika radnih tokova omogućava da se označeni prtljag usmjeri na sekundarni pregled bez zaustavljanja linije te da su algoritmi podešeni tako da minimiziraju lažne alarme, čak i pri visokim nivoima propusnosti. Povratne informacije s Gilardonijevih instalacija upućuju na smanjenje stope lažnih alarma i poboljšano vrijeme dostupnosti sistema. To je moguće zahvaljujući planiranom i prediktivnom održavanju, što je ključni faktor poboljšanja koji navode sigurnosni menadžeri.

Nuctechov XT2100HS je zasnovan na statičnoj CT arhitekturi i deklarisan je za protok do 1.800 torbi na sat u scenarijima pregleda predanog prtljaga. U ovoj kompaniji naglašavaju da propusni kapacitet jednako zavisi od dizajna procesa koliko i od same mehanike trake. Nuctech se oslanja na trostepeni model pregleda zasnovan na procjeni rizika, u kojem AI obavlja prvu kontrolu i automatski odobrava većinu torbi. Pri tome se manji dio slika prosljeđuje lokalnim ili udaljenim operaterima na detaljnu analizu, a najmanji dio na ručni pregled. Strukturiranjem operacija na ovaj način, u Nuctechu tvrde da sigurnosna linija može zadržati visoku mehaničku propusnost čak i u periodima vršnog opterećenja. Nakon šest do dvanaest mjeseci operativne upotrebe, aerodromski partneri obično prijavljuju značajno smanjenje stope lažnih alarma i povećanje protoka tokom špice, uz primjetno poboljšano korisničko iskustvo operatera zahvaljujući jasnijim i interaktivnim 3D slikama za brže i sigurnije donošenje odluka.

Propusnost se više ne određuje isključivo brzinom trake ili tipom modula za skeniranje. Ona je danas rezultat načina na koji su snimanje, algoritmi, automatizacija i kadrovski resursi orkestrirani da funkcionišu kao cjelina. I dok se aerodromi sve više fokusiraju na protok i automatizaciju, još jedan važan aspekt sistema za pregled prtljaga dostigao je visok nivo zrelosti i regulatorne stabilnosti.

Zaštita od zračenja mora ostati stabilna

Iako CT i AI brzo napreduju, zaštita od zračenja je oblast u kojoj su osnovni principi stabilni i strogo regulisani.

Kappler naglašava da svi rendgenski sistemi za avijaciju moraju ispunjavati stroga ograničenja u pogledu spoljašnje doze te da nezavisni službenici za zaštitu od zračenja mjere opremu prije njenog puštanja u rad. Kako bi se zračenje svelo na minimum, Smiths Detection koristi visokokvalitetne poluprovodničke detektore kojima je potrebna manja unutrašnja doza zračenja za postizanje potrebnog kvaliteta slike, kao i višeslojne sisteme zavjesa i kućišta. Tako je preostalo zračenje “svedeno na apsolutni minimum”, ističe Kappler.

Konkurentska kompanija Gilardoni se, s druge strane, oslanja na svoje iskustvo u medicinskoj dijagnostici, gdje je upravljanje dozama radijacije odavno jedno od ključnih pitanja. Bianchi naglašava da se kompanija fokusira na kvalitetne komponente i precizno generisanje i detekciju rendgenskog zračenja kako bi se njegov intenzitet održao na najnižem nivou koji je kompatibilan s kvalitetom slike i certificiranim detekcijskim performansama. Pri tome se kod Gilardonijevih skenera rendgenski snop aktivira isključivo dok se prtljag fizički nalazi u detekcijskoj zoni. Ovakav pristup ograničavanja snopa smanjuje ukupnu emisiju zračenja i optimizira potrošnju energije tokom radnog vremena. Bianchi također navodi kontinuirana istraživanja novih materijala i arhitektura za potrebe zaštite te ističe da je preostala radijacija već “višestruko ispod regulatornih granica”.

U Nuctechu se pozivaju se na ALARA princip, odnosno na pravilo “što je moguće niže, a razumno ostvarivo” kao nit vodilju svog pristupa. Kod njega su u fokusu visokosenzitivni detektori koji omogućavaju formiranje kvalitetnih slika pri nižim dozama zračenja. Istovremeno, višeslojna fizička zaštita u kombinaciji sa sigurnosnim blokadama održava nivo zračenja izvan uređaja blizu prirodnog nivoa. Sve njihove sisteme, navode u Nuctechu, testiraju državna tijela za zaštitu od zračenja u okviru procesa certifikacije.

Zaključak za aerodromske operatere jeste da zračenje više nije faktor razlikovanja kakav je bio u prošlosti. Svi  sistemi danas rade unutar uskog raspona regulatornih ograničenja i projektovani su tako da funkcionišu tokom dugog životnog vijeka. Konkurencija se danas svodi na pitanje koliko se efikasno dozvoljena doza zračenja pretvara u kvalitet slike i detekcijske performanse. Međutim, performanse pregleda prtljaga više se ne posmatraju kroz prizmu samostalnih uređaja. Tačnije, aerodromi sve češće procjenjuju da li se sistem može razvijati i u budućnosti, a ne samo ispunjavati današnje potrebe.

Platforme, a ne samostalni uređaji

Kako se CT, AI i regulatorni standardi kontinuirano razvijaju, aerodromi su sve oprezniji u odnosu na ulaganja u opremu koja se ne može nadograđivati. U skladu s tim, sva tri proizvođača naglašavaju modularnost i dugoročne puteve nadogradnje za svoje tehnologije.

Kappler iz Smiths Detectiona navodi konkretne primjere ove nove filozofije poslovanja. Prva generacija CT sistema za pregled prtljaga u avionu instalirana je 2013. godine i certificirana prema ECAC EDS 3.0 standardu. Kako su standardi napredovali prema 3.1, a zatim i 3.2, ti sistemi su nadograđeni putem softvera. Kompanija ističe da se usklađenost sa EDS 3.2 standardom za platformu SDX 10080 SCT može postići isključivo softverskim izmjenama, zahvaljujući CT dizajnu koji je od početka imao dovoljnu rezoluciju i broj projekcija.

Kod ručnog prtljaga, HI-SCAN 6040 CTiX je razvijen tako da se novi EDS-CB algoritmi i iCMORE moduli za detekciju mogu direktno instalirati na postojeći hardver. U suštini, ovaj skener predstavlja platformu čije se detekcijske sposobnosti mogu s vremenom proširivati i unapređivati. Kappler također ističe da je detektorski sistem SCT projektovan tako da omogućava dodavanje dodatnih detektora u budućnosti, čime se otvara mogućnost povećanja brzine trake. Istovremeno, ova platforma je inženjerski pripremljena za integraciju modula za rendgensku difrakciju ukoliko budući ECAC ili TSA standardi budu zahtijevali CT-XRD kombinacije. SCT nudi i fleksibilnost konfiguracije sa ili bez integrisanog linijskog skenera, koji predstavlja komplementarnu tehnologiju snimanja za unapređenje detekcijskih sposobnosti. Time se aerodromima omogućava optimizacija prema operativnim zahtjevima i budžetskim ograničenjima, uz jasan put ka budućim nadogradnjama funkcija.

S druge strane, u Gilardoniju naglašavaju faktor kompatibilnosti s postojećom opremom na terenu. Njihova AI rješenja razvijaju se tako da rade na već instaliranim i konvencionalnim rendgenskim skenerima, čime se štiti ulaganje aerodroma u ove mehaničke platforme. Kompanija također dizajnira integracijsku arhitekturu koja omogućava kombinovanje podataka iz Gilardonijeve i opreme drugih proizvođača, uz svijest o činjenici da mnogi aerodromi upravljaju mješovitim sistemima i da će tako ostati i tokom tranzicije između različitih generacija tehnologija.

Nuctechov pristup modularnosti ima dvije dimenzije. Na softverskom nivou, sistemi se pozicioniraju kao “softverski definisani”, što znači da se nove AI funkcije za detekciju novih prijetnji mogu uvoditi putem softverskih nadogradnji, bez zamjene cijelih uređaja. Na hardverskom nivou, tu su moduli koji se na terenu mogu zamijeniti za ključne podsisteme poput detektorskih sistema i procesora slike. To omogućava ciljane hardverske nadogradnje uz zadržavanje cjelokupne platforme. Cilj je pratiti evoluciju standarda i sposobnosti bez prisiljavanja aerodroma na cikluse uklanjanja i zamjene cjelokupne opreme.

Sve ovo upućuje za zaključak da je modularnost prešla put od marketinške fraze do novog nabavnog zahtjeva. Pitanje više nije samo da li skener ispunjava današnje standarde, već da li njegov dizajn i razvojna mapa ukazuju na to da li će on to moći činiti i u budućnosti. 

Kibernetička sigurnost u povezanim sistemima za pregled

Kako skeneri prtljaga postaju umreženi uređaji koji razmjenjuju slike i sistemske zapise s eksternim sistemima, oni istovremeno postaju dio kibernetičke napadne površine samih aerodroma. Sva tri proizvođača ovom pitanju pristupaju direktno i sistematski.

Kappler opisuje višeslojnu sigurnosnu arhitekturu u kojoj se podaci prenose korištenjem šifriranih protokola, pohranjuju iza strogih metoda kontrole pristupa i autorizacije te štite redovnim testiranjem na ranjivosti i sigurnosne propuste. Smiths Detection primjenjuje jačanje operativnih sistema na bazi industrijskih CIS benchmark standarda, dok se za dodatnu temeljnu zaštitu koristi Security-Enhanced Linux (SELinux), kao i sistem Host Intrusion Detection  (HIDS) za kontinuirano praćenje sumnjivih aktivnosti.

Na nivou uređaja, režim rada na principu kioska, onemogućeno automatsko pokretanje s eksternih medija i snažna politika kontrole lozinki smanjuju rizik od lokalne sigurnosne kompromitacije. Automatizirani procesi skeniranja ranjivosti i upravljanja zakrpama osiguravaju da se potencijalni sigurnosni rizici brzo identifikuju i otklone. Nakon toga, prilagodljive sigurnosne politike nameću rigorozne kontrole pristupa u cijelom operativnom okruženju.

I drugi pristupi su jednako relevantni. Prema Bianchiju, Gilardonijevi sistemi slijede principe “zaštite podataka već u fazi dizajna”. Skeneri mogu slati slike na eksternu pohranu putem sigurnih kanala zaštićenih kriptografijom. Istovremeno, pristup tim slikama i povezanim metapodacima regulisan je kontrolom pristupa zasnovanom na ulogama, razdvajanjem dužnosti i politikama promjene lozinki. Za sisteme koji koriste izmjenjive medije za pohranu, Gilardoni implementira OEM-upravljane procese sigurnog brisanja podataka kako bi se osiguralo da nakon povlačenja opreme iz upotrebe na njoj ne ostanu osjetljivi podaci. Time se pokriva kompletan životni ciklus podataka od njihovog nastanka do uništenja.

Nuctech, s druge strane, eksplicitno naglašava usklađenost s međunarodnim propisima o zaštiti podataka, uključujući GDPR. Kompanija koristi AES-256 enkripciju za podatke u mirovanju i tokom prijenosa i primjenjuje strogu kontrolu pristupa zasnovanu na ulogama. To se odvija uz opsežni audit logova i podršku za konfiguracije s mrežnom segmentacijom i anonimizacijom slika. U Nuctechu naglašavaju da klijenti zadržavaju potpunu kontrolu nad svojim podacima jer se kompanija ograničava na ulogu tehnološkog dobavljača koji ima zadatak da osigura da aerodromi zadrže puni suverenitet nad svim podacima o pregledu prtljaga koje generišu lokalni sistemi. Za Nuctech je važna i arhitektura daljinskog pregleda u kojoj operateri analiziraju slike u fizički odvojenim objektima, čime se smanjuje količina ličnih podataka kojima se rukuje direktno na kontrolnim tačkama.

Ovakav fokus odražava širu promjenu trendova u industriji jer se sigurnosna oprema danas tretira kao kritična IT infrastruktura jednako koliko i kao elektromehanička. U skladu s tim, ona se sigurnosno procjenjuje i od aerodromskih IT i kibernetičkih timova.

Hibridna budućnost pregleda prtljaga

Kada je u pitanju budućnost, sva tri proizvođača opisuju trendove koji se, iako različiti u detaljima, značajno preklapaju. Kappler vidi CTiX kao hardversku platformu na kontrolnim tačkama na kojoj će sve sposobniji softver postupno voditi ka potpuno automatiziranom prvom nivou pregleda. Kombinovanjem ECAC EDS-CB algoritama za detekciju eksploziva s APIDS algoritmima za zabranjene predmete te uvođenjem naprednijih standarda kao što su C4-limited i APIDS 2 ili 3, u Smiths Detection očekuju da će udio slika koje zahtijevaju ljudsku intervenciju biti sveden na vrlo mali procenat.

Već su demonstrirani koncepti kontrolnih tačaka u kojima su tacne za pregled prtljaga povezane s putnicima putem biometrijskih identifikacija, poput prepoznavanja lica ili biometrijskih karata za ukrcavanje. Time se nagovještava budućnost u kojoj su identitet putnika i prtljag povezani tokom cijelog procesa pregleda radi unapređenja sigurnosti i neprekidnog praćenja. Kada je riječ o budućim regulatornim zahtjevima, poput ECAC EDS 4 ili TSA 9.0 standarda koji bi mogli zahtijevati fuziju CT-a i XRD-a, strategija na koju se Smiths Detection oslanja omogućava integraciju modula za rendgensku difrakciju u postojeće CT skenere, umjesto potpune zamjene sistema.

Za Gilardoni, Bianchi definiše strategiju kroz prizmu modularne inovacije. Postojeći skeneri ove kompanije su namjerno projektovani tako da mogu biti domaćin za module za automatiziranu detekciju i biometrijske komponente, bez potrebe za zamjenom cijelog sistema. Istovremeno, kibernetička sigurnost ostaje temelj ove evolucije, uz kontinuirana ulaganja u siguran razvoj softvera, kriptografske protokole i usklađenost s globalnim kibernetičkim standardima koji se stalno razvijaju jer sistemi postaju sve povezaniji i bogatiji osjetljivim podacima.

Za Nuctech, budućnost je dugoročna vizija stvaranja neprekinutog, inteligentnog i integrisanog sigurnosnog procesa. Ova kompanija aktivno istražuje pristupe fuzije više tehnologija, poput kombinovanja CT snimanja s metodama detekcije tragova. Cilj je poboljšati detekciju hemijskih specifičnosti, uz preciznu identifikaciju sumnjivih supstanci koje CT sam po sebi ne može adekvatno okarakterisati. Također se istražuje povezivanje biometrije i prtljaga, čime bi  putnici i njihove stvari ostali povezani tokom cijelog procesa sigurnosne provjere.

Pilot-programi testiraju i prepoznavanje lica i druge biometrijske identifikatore kako bi se uspostavio neprekinuti lanac kontrole. U tom modelu, svaka torba je digitalno povezana sa svojim vlasnikom od prijave do konačnog utovara, što omogućava napredno praćenje sigurnosti i diferencirani pregled zasnovan na procjeni rizika za konkretnog putnika. Tako bi buduće kontrolne tačke mogle postati potpuno automatizirane linije u kojima se prtljag pregleda i usmjerava uz minimalno ljudsko učešće. Istovremeno, sigurnosni službenici bi se prebacivali na daljinske nadzorne zadatke i intervenisali bi uglavnom u složenim ili izuzetnim slučajevima. Ova transformacija oslanjala bi se na automatizaciju i sve moćniji AI kako bi se došlo do linija za provjeru prtljaga bez stalnog prisustva operatera. Tako bi se trajno promijenile i uloge sigurnosnih službenika kao budućih visokorangiranih nadzornih i upravljačkih kadrova, a ne operatera na prvoj liniji.

Sva tri proizvođača se slažu u jednom: kontrolna tačka za provjeru prtljaga u budućnosti će biti automatizirani i podatkovno fokusirani sistem odlučivanja koji je duboko integrisan s identitetom putnika i aerodromskim operacijama. Na taj način, ona više neće biti izolovani rendgenski tunel s ljudskim operaterom u centru pažnje.

Doba pametne kontrole prtljaga je pred nama

Zajedničke perspektive kompanija Smiths Detection, Gilardoni i Nuctech kreiraju sliku industrije koja se istovremeno mijenja na više nivoa. CT snimanje se usavršava i diverzifikuje kroz rotirajuću i statičnu arhitekturu. Detekcija zasnovana na vještačkoj inteligenciji mijenja samu srž radnih tokova pregleda prtljaga, dok propusnost kapaciteta sve više postaje rezultat koordinisanog dizajna cijelog sistema, a ne puke brzine transportne trake.

Za sigurnosne profesionalce, aerodromski rendgenski skeneri se više ne mogu posmatrati kao samostalni uređaji koji se kupuju na određeni period i potom zamjenjuju. Oni su sada cjelovite platforme, ugrađene u širi “sistem sistema”, čija se vrijednost određuje na bazi mogućnosti nadogradnje, integracijskih interfejsa i regulatorne strategije dobavljača, jednako kao i performansi opreme u trenutku nabavke.

Tačno je da stari kompromis između sigurnosti i praktičnosti korištenja neće biti razriješen preko noći i da će postojeći skupovi sistema ostati u upotrebi još godinama. Ipak, smjer tehnološke evolucije je jasan: pregled prtljaga na aerodromima postaje pametniji, povezaniji i automatiziraniji proces. Strateško pitanje za aerodrome više nije da li će usvojiti novu generaciju ove tehnologije, već koliko brzo, u kojoj konfiguraciji i s kojim partnerima će zakoračiti u ovu budućnost.

Integracija u ekosisteme pametnih aerodroma

Danas je jasno da se savremeni skeneri prtljaga ne projektuju kao samostalni uređaji, već kao čvorišta u povezanom ekosistemu za rukovanje prtljagom, operativnu kontrolu, IoT nadzor i analitiku.

Juergen Kappler, direktor portfolija za avijaciju i kritičnu infrastrukturu u kompaniji Smiths Detection, naglašava da su skeneri ove kompanije dizajnirani da se “besprijekorno integrišu u ekosisteme pametnih aerodroma”, uz podršku za otvorenu arhitekturu i višestruke opcije integracije. Platforma ELECTORA ove kompanije podržava mehanizam zasnovan na otvorenim standardima za izvlačenje operativnih i servisnih informacija iz podataka skenera. Platforma je osmišljena da se skalira u odnosu na cijele sisteme i podržava naprednu analitiku, što uključuje prediktivno održavanje i dugoročnu kontrolu performansi. Zahvaljujući otvorenim tehničkim standardima i skalabilnosti, ELECTORA bi trebala omogućiti sveobuhvatno izvještavanje i nadzor uz fleksibilne opcije izvoza podataka. To bi trebalo omogućiti aerodromima da telemetriju skenera u realnom vremenu uključe u naprednu analitiku i operativne sisteme. Riccardo Bianchi, menadžer proizvoda u odjelu poslovne sigurnosti u Gilardoniju, navodi da njegova kompanija svoje skenere pozicionira kao komponente operativne tehnologije unutar IoT okruženja. Ovi uređaji zato podržavaju dijagnostiku u realnom vremenu i nadzor tehničkog stanja. To znači da se podaci mogu izvoziti radi analize, dok se dinamičke kontrolne ploče koriste za praćenje uređaja i ključnih pokazatelja performansi, kao i za integraciju s eksternim alatima za nadzor.

Ova kompanija također nudi nadzorne i upravljačke panele na webu za centralizirani nadzor, pri čemu se sistemi mogu naknadno opremiti senzorima za naprednu analitiku i okvire prediktivnog održavanja. Automatizirani sistem povrata tacni Breva 2.0, naprimjer, generiše vlastiti tok podataka i podržava samodijagnostiku koja se može koristiti za fino podešavanje performansi i prediktivno održavanje na više sigurnosnih linija. Ovaj sistem je trenutno operativan na približno 80 linija i nudi prilagodljivost i integraciju kako sa Gilardonijevim tako i sa skenerima drugih proizvođača. Pri tome, podržana samodijagnostika se može povezati s aerodromskim IoT sistemima radi sveobuhvatnog praćenja stanja i performansi.

Inteligentna podatkovna čvorišta

Kompanija Nuctech opisuje svoje sisteme kao “inteligentna podatkovna čvorišta” koja se povezuju sa sistemima za rukovanje prtljagom, aerodromskim operativnim centrima i drugom infrastrukturom. Njihovi sistemi podržavaju standardne protokole poput DICOS-a (Digitalno snimanje i komunikacija u sigurnosti), što omogućava besprijekornu integraciju s aerodromskim BHS i AOC sistemima. Rezultati skeniranja mogu se koristiti za davanje instrukcija sistemima za usmjeravanje prtljaga u realnom vremenu. To uključuje preusmjeravanje torbi koje zahtijevaju dodatni pregled, dok ugrađeni IoT senzori podacima hrane platforme za prediktivno održavanje koje detektiraju habanje i anomalije prije nego što dođe do kvara. Ovaj prelazak s reaktivnih popravki na proaktivnu prevenciju omogućava timovima za održavanje da intervencije planiraju izvan intervala najvećeg opterećenja. Tako se minimiziraju ometanja rada, a maksimalno povećava dostupnost sistema.

Konačni efekat je činjenica da skeneri više nisu samo detekcijski uređaji nego dio živog podatkovnog ekosistema koji aerodromi mogu koristiti za upravljanje protokom ljudi i prtljaga, održavanjem i rizicima. S obzirom na evolutivnu prirodu standarda, posebno kada je riječ o CT nivoima za ručni prtljag i potencijalnim budućim kombinacijama, ovakav regulatorni pristup postaje jednako važan kao i sadašnja lista odobrenja. Zbog toga aerodromi sve češće ne pitaju samo da li nešto ima certifikat nego i “da li je ovaj dobavljač jasno posvećen i tehnički sposoban da održava certifikaciju sistema kako se zahtjevi budu mijenjali?”, navode u Nuctechu.

Usklađenost kao pokretna meta

Koliko god je nova tehnologija sofisticirana, ona dolazi na aerodromske terminale samo ako prođe regulatornu certifikaciju. Sva tri proizvođača sistema za skeniranje prtljaga ovom aspektu poslovanja pridaju veliku pažnju. Juergen Kappler, direktor portfolija za avijaciju i kritičnu infrastrukturu u Smiths Detectionu, navodi da njihovi proizvodi imaju certifikat ECAC-a, TSA-a, ACSTL-a i CAAC-a. On ističe da je HI-SCAN 6040 CTiX bio prvi skener certificiran za algoritam koji omogućava pregled tečnosti do dva litra u ručnom prtljagu te da je iCMORE rješenje za automatiziranu detekciju zabranjenih predmeta bilo prvo koje je na nacionalnom nivou dobilo odobrenje prema APIDS standardu 1.

I Riccardo Bianchi, menadžer proizvoda u odjelu poslovne sigurnosti u Gilardoniju, navodi širok raspon certifikacija u okviru konvencionalnog portfolija ove kompanije, uključujući ECAC EDS-CB C1, ECAC LEDS, TSA, ENAC i STAC. On certifikaciju opisuje kao kontinuiran proces, a ne jednokratni korak, uz stalni rad na usklađivanju proizvoda s važećim i dolazećim standardima.

Nuctech, kao treći akter u ovoj priči, navodi da su njegovi sistemi dobili odobrenja ECAC-a, STAC-a u Francuskoj, britanskog Ministarstva saobraćaja i kineskog CAAC-a, te da aktivno učestvuju u razvoju međunarodnih i nacionalnih standarda. Štaviše, Nuctech sebe vidi kao “učesnika u definisanju budućih testnih režima, a ne samo kao subjekta koji odgovara na njih”. Pored certifikacije, kompanija je predvodila i učestvovala u razvoju brojnih međunarodnih i nacionalnih standarda i tako se pozicionirala ne samo kao dobavljač koji ispunjava zahtjeve već kao aktivni učesnik u oblikovanju budućeg regulatornog okvira sigurnosti u aviosaobraćaju.

 

Aurel d.o.o. predlaže pametna rješenja za efikasnije upravljanje parking prostorima

Kompanija Aurel d.o.o. ističe pametne parkirne sisteme kao jedno od ključnih rješenja za unapređenje funkcionalnosti javnih garaža, poslovnih objekata, stambenih kompleksa i trgovačkih centara. U okruženjima gdje je dostupnost parking mjesta ograničen resurs, nedostatak pravovremenih informacija često dovodi do gubitka vremena, povećane frustracije korisnika i lošijeg ukupnog iskustva korisnika.

U svojoj ponudi, Aurel koristi pametne parkirne sisteme njemačkog proizvođača MSR Traffic, koji na osnovu podataka u realnom vremenu prikazuju broj slobodnih i zauzetih parkirnih mjesta te omogućavaju navođenje vozila prema slobodnim etažama, pojedinačnim mjestima i izlazima iz objekta.

Ovakvi sistemi omogućavaju identifikaciju slobodnih i zauzetih mjesta u realnom vremenu, aktivno vođenje vozača do dostupnog parkinga putem signalizacije, kao i detaljnu analitiku za bolje upravljanje i planiranje kapaciteta. Rješenja se zasnivaju na preciznim senzorima postavljenim na svakom parkirnom mjestu, LED oznakama za navigaciju unutar objekta i centralizovanom nadzoru cjelokupnog parking prostora.

Prema procjenama iz prakse, pametni parkirni sistemi mogu skratiti vrijeme traženja parking mjesta, povećati iskorištenost garažnih kapaciteta i do 30 posto te doprinijeti smanjenju CO₂ emisija zahvaljujući manjem kruženju vozila. Modularna arhitektura omogućava primjenu u objektima različitih veličina — od manjih garaža do kompleksnih sistema s više od hiljadu parkirnih mjesta.

Iz Aurela poručuju da pametni parkirni sistemi predstavljaju dugoročno isplativo ulaganje za investitore i upravitelje objekata koji žele povećati operativnu efikasnost, poboljšati iskustvo korisnika i optimizirati korištenje raspoloživog prostora.

 

 

Inovacije u telematici i logistici

Sigurnost i zaštita u sektoru transporta i logistike strateški su prioritet u savremenom poslovanju, gdje i najmanji propust može rezultirati ozbiljnim operativnim, finansijskim ili reputacijskim posljedicama. U eri sve veće digitalizacije i automatizacije, zaštita robe, vozila, vozača i podataka postaje složenija nego ikada prije

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Savremene prijetnje više nisu ograničene na fizičke krađe i sabotaže – one uključuju i cyber napade, manipulacije telematskim podacima te zloupotrebu GPS i IoT tehnologija. Upravo zato, integracija naprednih sigurnosnih rješenja – od inteligentnog videonadzora i praćenja u realnom vremenu do sofisticiranih sistema za upravljanje flotom – postaje neizostavan element održivog i efikasnog logističkog lanca.

Savremeni izazovi

Giedrius Palionis, menadžer prodaje za balkansku regiju u kompaniji Teltonika Telematics, osvrnuo se na sigurnosne i operativne izazove s kojima se telematska industrija suočava danas. Prema njegovim riječima, upravo sigurnost – kako fizička tako i digitalna – ostaje jedno od najsloženijih i najkritičnijih pitanja u sektoru.

“Krađe vozila i imovine, neovlašten pristup – bilo u lične ili komercijalne svrhe – te zloupotreba resursa kompanije, stalni su problemi. Čest je primjer upravljanje voznim parkom: kompanije moraju osigurati da se vozila koriste isključivo u poslovne svrhe, jer pretjerana ili neovlaštena lična upotreba dovodi do nepotrebnih operativnih troškova. Kako tehnologija napreduje tako se razvijaju i metode koje se koriste u pogrešne svrhe. Iako telematska rješenja postaju sve sofisticiranija, isto vrijedi i za alate koje koriste kradljivci. Naši razvojni timovi konstantno rade na tome da budu korak ispred prijetnji, razvijajući sigurna i pouzdana rješenja”, rekao je Palionis.

Ta kompanija u vozila ugrađuje funkcije poput detekcije ometanja GPS signala, pomoćnih baterija za otpornost na sabotiranje te geozona koje korisnike obavještavaju kada vozilo napusti unaprijed definisanu zonu. “Povezivost je još jedan ključni operativni izazov. Svaka regija koristi različite frekvencijske opsege i operatere, pa naše uređaje moramo prilagoditi višepojasnoj podršci, automatskom prebacivanju operatera i, gdje je potrebno, satelitskoj vezi – kako bismo osigurali neprekidan prijenos podataka čak i u udaljenim područjima”, ističe Palionis.

Kada se govori o savremenim sigurnosnim izazovima u transportu i logistici, cyber sigurnost zauzima sve značajnije mjesto. Telematski sistemi koji u realnom vremenu upravljaju i analiziraju podatke o vozilima sve su češće meta sofisticiranih napada koji mogu ugroziti operativni kontinuitet, sigurnost vozila i povjerljivost podataka. Nehrudin Gadžo, vlasnik i direktor kompanije TIM System iz Sarajeva, naglašava nekoliko ključnih prijetnji i predlaže konkretne tehničke mjere zaštite.

“GPS podaci, brzina, lokacije i statusi vozila su visokoosjetljive informacije. Ukoliko se komunikacija odvija preko nešifrovanih ili loše zaštićenih kanala, naprimjer GSM-a, LTE-a ili LoRa-e, napadači ih mogu presresti i zloupotrijebiti. Rješenje se ogleda u primjeni end-to-end enkripcije, VPN tunela i TLS/SSL protokola. Bez adekvatnih mehanizama autentifikacije i autorizacije, postoji rizik da neovlaštene osobe pristupe sistemima ili čak preuzmu upravljanje vozilima. Preporučeni mehanizmi zaštite uključuju OAuth 2.0, multifaktorsku autentifikaciju (MFA) i jasno definisane permisije po korisniku ili ulozi”, navodi Gadžo.

Prevencija je ključ

Napadi na same telematske uređaje – bilo putem fizičkog pristupa, naprimjer u vozilu, bilo preko mreže – također su česti. “Preventivne mjere podrazumijevaju digitalno potpisane nadogradnje firmwarea, sigurne bootloadere i primjenu hardverskih TPM (Trusted Platform Module) čipova. Napadači mogu koristiti lažne bazne stanice ili presresti saobraćaj između uređaja i servera kako bi manipulirali podacima. Zaštita uključuje validaciju sigurnosnih certifikata, korištenje VPN-a i algoritama za detekciju anomalija u komunikacijskim protokolima. Kako većina telematskih rješenja danas koristi cloud platforme, kao što su AWS, Azure ili Google Cloud, dolazi do novih rizika: curenja podataka, loše konfigurisanih bucketa i DDoS napada. Kao rješenja tu se izdvajaju: segmentacija mreže, pravilno podešene IAM politike (upravljanje pristupom) i redovne sigurnosne revizije”, pojasnio je Gadžo.

Nadalje, pored sigurnosnih prijetnji, savremena telematska rješenja suočavaju se s nizom operativnih izazova koji direktno utječu na efikasnost sistema i iskustvo krajnjeg korisnika. Gadžo naglašava da stabilnost i skalabilnost moraju biti osnova svakog ozbiljnog IoT sistema koji se koristi u transportu i logistici.

“Sistem mora biti skalabilan i elastičan – sposoban da raste s brojem korisnika i uređaja bez narušavanja performansi. To se postiže primjenom mikrouslužne arhitekture, sistema za razmjenu poruka poput Apache Kafke te horizontalnim skaliranjem kapaciteta. Pouzdanost i dostupnost aplikacija su jednako važni, naročito kod kritičnih operacija gdje i minuta kašnjenja može izazvati gubitke. Rješenja poput georedundantnih baza podataka, balansa opterećenja i failover sistema – ključ su otpornosti. Složenost modernih lanaca snabdijevanja traži potpunu integraciju sa ERP, CRM, carinskim i logističkim softverima. Međutim, integracija nosi tehničke rizike – od neslaganja u protokolima do problema sa sinhronizacijom. Standardizovani API i middleware slojevi pomažu u prevazilaženju tih izazova. Tu su i tehnička ograničenja samih IoT uređaja, poput upravljanja baterijama i konekcijom u nepovoljnim uslovima. Optimizirani firmware, sleep režimi i rubno računarstvo omogućavaju efikasniji rad u realnom okruženju”, pojašnjava on.

Sigurnost mora biti temelj svakog procesa

U konačnici, kako pojašnjava Gadžo, praćenje performansi vozača i vozila zahtijeva analizu ogromnih količina podataka, što podrazumijeva upotrebu naprednih modela mašinskog učenja, usklađivanje telemetrijskih podataka i njihovo povezivanje sa stvarnim događajima na terenu. Zbog složenosti i ozbiljnosti sigurnosnih i operativnih izazova, globalne logističke kompanije ulažu značajne resurse u proaktivnu zaštitu i jačanje otpornosti svojih sistema.

Iz kompanije DHL, jednog od vodećih logističkih operatera na svijetu, naglašavaju da sigurnost mora biti temelj svakog procesa – od infrastrukture i zaposlenih do digitalnih rješenja. “U DHL-u kontinuirano ulažemo u tehnologije i blisko sarađujemo s lokalnim vlastima kako bismo osigurali snažne mjere zaštite”, poručili su eksperti iz područja sigurnosti u ovoj kompaniji. Osim transporta, ključan segment ukupne logističke efikasnosti jeste i unutrašnja organizacija skladišta. S obzirom na sve veće zahtjeve tržišta i potrebu za potpunom kontrolom nad zalihama i resursima, digitalna transformacija skladišnih operacija više nije opcija – već nužnost.

Problemi na terenu

Iz kompanije Špica International naglašavaju da se moderna skladišta u regiji i dalje suočavaju s brojnim izazovima: “Najveći izazovi skladišta u regiji su niska transparentnost procesa, ručne greške, nedovoljna iskorištenost kapaciteta i otežano praćenje zaliha. Špica WMS rješava ove izazove automatizacijom i digitalizacijom procesa, točnim vođenjem zaliha, optimizacijom skladišnog prostora i preciznim upravljanjem zadacima. Sve je pod kontrolom – zaliha, procesi, ljudi”, poručio je Andrej Planina, direktor Špicine divizije za logistička rješenja.

Međutim, svakodnevni izazovi s kojima se suočavaju profesionalni vozači često ostaju ispod radara, iako direktno utječu na operativnu efikasnost i sigurnost na terenu. Kako pojašnjavaju iz američke kompanije JoyRide, jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak sigurnih parking mjesta, posebno u trenucima kada vozaču ističe zakonski dozvoljeno vrijeme vožnje.

“Jedan od najvećih svakodnevnih izazova za vozače je jednostavno pronaći sigurno mjesto za parkiranje – posebno kada im ističe dozvoljeno radno vrijeme prema pravilima o radnim satima (Hours of Service). Nije rijetkost da vozaču ostane samo petnaest minuta i da mora obići nekoliko truck stop lokacija, samo da bi na kraju vidio da su sva mjesta već popunjena. Iz naše perspektive, to nije samo problem usklađenosti – to je ozbiljno pitanje kvaliteta života. Naš dispečerski tim troši mnogo vremena pomažući vozačima da unaprijed isplaniraju gdje će stati, ali voljeli bismo da industrija uloži u alate za praćenje dostupnosti parkinga u realnom vremenu koji zaista funkcionišu”, kazala je Amela Bektić, direktorica za sigurnost i ljudske resurse u JoyRide Logisticsu.

Iz ove kompanije su primijetili da je isceniranih nesreća, umora i ometene vožnje više nego ikada ranije. Kako kažu, to je trend koji dovodi dobre vozače u nezavidne situacije i povećava rizik za sve učesnike u saobraćaju. “Upravo zato smo vrlo rano odlučili ugraditi kamere sa dvostrukim snimanjem u sve naše kamione. One su nam pomogle da oslobodimo nevine vozače od lažnih optužbi, uklonimo neopravdane prekršaje iz naših sigurnosnih evidencija i – jednako važno – na vrijeme prepoznamo nesigurno ponašanje prije nego što se nesreća dogodi. Te kamere smatramo jednom od najboljih investicija koje smo napravili u zaštitu naših ljudi i našeg poslovanja”, kaže Bektić.

Sofisticirana rješenja

Nakon identifikacije ključnih sigurnosnih i operativnih izazova, nameće se pitanje: kako se industrija konkretno nosi s tim izazovima na terenu? Odgovor zasigurno leži u sve obuhvatnijoj primjeni digitalnih alata, telematskih sistema i pametnih uređaja koji omogućavaju praćenje, kontrolu i optimizaciju gotovo svakog segmenta logističkog lanca – od voznog parka do skladišta. Jedan od najnaprednijih primjera digitalizacije u praksi dolazi iz kompanije DHL, koja koristi telematiku kao standardizirano rješenje za upravljanje flotom.

“Za upravljanje voznim parkom koristimo telematiku kao standard kako bismo dobili uvid u performanse vozila i slične podatke. To realizujemo putem treće strane, budući da u floti imamo više različitih brendova vozila. Podatke prikupljamo putem OBD dongle uređaja i objedinjavamo ih u jedinstvenom portalu koji je neovisan o proizvođaču. Dongle koristimo zbog fleksibilnosti, ali i zbog garancija i odobrenja. Naime, postupci odobravanja za instalaciju posebnog hardvera, poput crnih kutija, postaju sve duži, a proizvođači vozila ih sve manje odobravaju s obzirom na kompleksnost tehnologija koje su već integrisane u vozila”, kazali su iz DHL-a.

S razvojem tehnologije, telematska rješenja postaju sve sofisticiranija, a tržište traži pouzdane i prilagodljive uređaje koji mogu odgovoriti na specifične potrebe različitih sektora. U kompaniji Teltonika Telematics fokusirani su na razvoj širokog spektra hardverskih rješenja koja pokrivaju različite aspekte praćenja i upravljanja imovinom. “Naš portfolio obuhvata uređaje za praćenje imovine, lične trackere, videotelematiku i GPS uređaje za automobile i motocikle. U ponudi imamo i osnovne uređaje za praćenje i napredne uređaje koji mogu čitati podatke vozila putem CAN, OBD i FMS interfejsa. Svi proizvodi se razvijaju interno. Naši inženjerski timovi dizajniraju hardver, dok programeri kreiraju prilagođeni firmware. Svaki uređaj prolazi rigorozna testiranja – kako u simuliranim uslovima tako i u stvarnim situacijama – prije nego što bude pušten na tržište. Proizvod se lansira tek kada prođe sve interne kontrole kvaliteta i odobrenja nadležnih odjela. Naš cilj je isporučiti pouzdana i prilagodljiva telematska rješenja koja odgovaraju promjenjivim potrebama poslovanja širom svijeta”, pojasnio je Palionis iz Teltonika Telematicsa.

Zaštita resursa

Kao ilustraciju konkretne primjene, Palionis izdvaja rješenje za farmaceutsku industriju. “Jedan od najupečatljivijih primjera kako naši uređaji unapređuju sigurnost i efikasnost jeste nadzor hladnog lanca u farmaceutskoj logistici. Korištenjem FMC234 GPS uređaja u kombinaciji s bežičnim EYE Sensor EN12830 senzorima, moguće je u realnom vremenu pratiti temperaturu lijekova tokom transporta i skladištenja. Ovi senzori precizno mjere temperaturu s tačnošću od ±0.5°C, šalju automatska upozorenja u slučaju odstupanja i imaju internu memoriju za pohranu podataka, čak i tokom prekida veze. Na taj način omogućavamo klijentima da ispune stroge regulatorne zahtjeve poput EN12830 i osiguraju da lijekovi stignu do krajnjih korisnika u optimalnim uslovima – čime se štite i pacijenti i poslovni interesi”, naveo je on.

S druge strane, pored osnovnog softvera za satelitsko praćenje vozila i voznog parka, TIM System razvija kompletan ekosistem naprednih softverskih rješenja namijenjenih upravljanju flotama svih veličina, zaštiti i nadzoru pošiljki, praćenju vozila sigurnosnih agencija, kao i efikasnom upravljanju transportnim i logističkim procesima. Tehnologiju su, kažu, oblikovali prema stvarnim potrebama korisnika na terenu.

“Naša rješenja pažljivo su dizajnirana da zadovolje kompleksne potrebe savremenih kompanija, bilo da je riječ o malim preduzećima s nekoliko vozila ili velikim flotama sa stotinama jedinica u pokretu. Sistemi su dostupni u verzijama za desktop i mobilne platforme, što osigurava punu dostupnost i funkcionalnost bez obzira na uređaj ili lokaciju korisnika”, kaže Gadžo i ističe da fleksibilna i skalabilna arhitektura omogućava jednostavnu integraciju s postojećim sistemima i prilagođavanje specifičnim industrijskim zahtjevima, što njihova rješenja čini primjenjivim na praktično bilo koji tip, vrstu ili veličinu voznog parka. Ovakav pristup softverskoj podršci ključan je za ostvarenje visoke efikasnosti i sigurnosti u savremenim transportnim i logističkim operacijama.

Inovacije u radu

Različite industrijske vertikale mogu biti korisnici takvih rješenja. “Naša rješenja se primjenjuju u različitim sektorima gdje su sigurnost i efikasnost ključni. To uključuje širok spektar primjena, od praćenja pošiljki u sigurnosnim agencijama i na aerodromima, preko nadzora sigurnosti transporta opasnih materija pa sve do praćenja robe široke potrošnje koja zahtijeva posebne uslove transporta, kao što su temperaturni režimi ili specifični uslovi skladištenja i prijevoza. Rješenja omogućavaju bolju kontrolu nad transportom, smanjuju rizik od neovlaštenih radnji, a također poboljšavaju zaštitu radnika i svih učesnika u lancu snabdijevanja”, kaže on. TIM System, zapravo, uvodi tehnologije koje jačaju ukupnu sigurnost na cestama, kao i sigurnost samih radnih procesa. “Korištenjem naprednih platformi za praćenje našim korisnicima omogućavamo da nadgledaju kritične aspekte transporta u realnom vremenu, s jasnim fokusom na prevenciju i minimiziranje rizika. Poseban primjer inovacije koju smo razvili u izazovnim vremenima pandemije jeste naše rješenje za praćenje osoba, koje koristi kombinaciju više različitih uređaja. Ovaj sistem ne samo da omogućava precizno lociranje osoba u realnom vremenu već omogućava i praćenje njihovog stanja. U slučaju bilo kakvih nepravilnosti ili opasnosti, sistem automatski ili korisnik ručno pokreće alarm i obavještava hitne kontakte”, pojašnjava Gadžo te dodaje kako njihovi proizvodi zadovoljavaju najviše standarde sigurnosti i efikasnosti, a aktivno i doprinose i razvoju sigurnijih i pouzdanijih sistema za sve njihove korisnike.

Novi klijenti

Pored vozila i transportnih ruta, ključan segment ukupne logističke efikasnosti jeste i unutrašnja organizacija skladišta. Upravo tu dolazi do izražaja značaj specijaliziranih softverskih rješenja za upravljanje zalihama, prostorom i protokom robe, a Špica nudi napredna WMS rješenja prilagođena potrebama savremenih logističkih operacija.

“Špica WMS upravlja ulazom i izlazom robe, lokacijama, parkiranjem, kompletiranjem, inventurama, serijskim brojevima i šaržama, sa svime što se dešava u skladištu, pa i u procesu isporuke robe naručiteljima na terenu putem teretnih vozila. Podržava rad sa skenerima, daje uvid u KPI-jeve i generira izvještaje. Time ubrzava procese, smanjuje greške i osigurava potpunu sljedivost robe za vlastite artikle ili za robu koje skladište drži za treće vlasnike robe (3PL logistika)”, rekao je Andrej Planina.

O sigurnosti skladišta, pored operativne efikasnosti, govori i nivo kontrole pristupa, preciznost u praćenju procesa i sposobnost sistema da greške i gubitke svede na minimum. “Naš WMS softver doprinosi sigurnosti kroz integraciju s kontrolom pristupa i videonadzornim rješenjima, ograničavanjem ovlasti po korisnicima i bilježenjem svih akcija. Automatizirani procesi smanjuju mogućnost ljudskih grešaka, a sljedivost i alarmi pomažu u brzom otkrivanju nepravilnosti i gubitaka. Dodatni bonus je Špicino rješenje za kontrolu ulaza ljudi u skladište i razne vrste kontrole na izlazu robe iz skladišta”, ističe Planina.

U prilog efikasnosti ovoga rješenja, tu su i konkretni primjeri iz prakse. “Kod jednog distributera farmaceutskih artikala implementacija WMS-a bitno je smanjila vrijeme pripreme robe za otpreme, sve greške u isporuci bile su otklonjene, vlasnici robe u svakom trenutku znaju za točno stanje i lokaciju svoje zalihe. Kod drugog našeg korisnika uvođenje Špica WMS rješenja omogućilo im je snažno povećanje obima njihova poslovanja i u mogućnosti su bili potpisati ugovore za izvođenje logistike za dodatne klijente”, kazao je.

 Praćenje trendova

Tehnološki razvoj u oblasti transporta i logistike sve više diktira i smjer u kojem se kreće industrija – od načina prikupljanja i obrade podataka do automatizacije i kibernetičke zaštite. Jedan od ključnih trendova u industriji predstavlja integracija sa IoT uređajima i naprednom telemetrijom.

“Putem GPS signala, senzora za gorivo, temperature tereta, otvaranja vrata, rada motora ili stanja kočnica danas se u realnom vremenu prikuplja velika količina podataka. Edge computing omogućava lokalnu obradu tih podataka direktno na vozilu, čime se smanjuju kašnjenja i potreba za stalnim prijenosom u cloud. Također, CAN bus integracija omogućava dublju dijagnostiku i preciznije praćenje ponašanja vozila i vozača”, pojašnjava Gadžo.

Kako navodi, vještačka inteligencija i mašinsko učenje postaju nezamjenjivi alati u analitici i optimizaciji svakodnevnih logističkih operacija. “AI modeli omogućavaju prediktivnu analitiku koja može prepoznati potencijalne kvarove na vozilu prije nego što se dese. Također, AI doprinosi optimizaciji ruta uzimajući u obzir faktore poput saobraćaja, vremenskih uslova i radnog vremena vozača, ali i detekciji anomalija, kao što su nagla ubrzanja, neobično ponašanje vozača ili neautorizovana stajanja. Kroz inteligentnu alokaciju resursa, automatizaciju rasporeda i dinamičku reoptimizaciju, AI značajno unapređuje planiranje transporta”, zaključuju iz TIM Systema.

Osim širokog spektra tehnoloških inovacija koje oblikuju industriju, proizvođači telematskih uređaja sve više obraćaju pažnju na potrebe tržišta i specifične zahtjeve korisnika. “Trenutni trendovi uglavnom su vođeni promjenama u očekivanjima klijenata. Neki prioritet daju ekonomičnosti, dok drugi traže dugotrajnost ili specijalizirane funkcionalnosti za određene projekte. Bez obzira na te razlike, nekoliko univerzalnih trendova se izdvaja: uređaji postaju manji, pouzdaniji i precizniji. Visokokvalitetna izrada, tačnost podataka i besprijekorna integracija sa sistemima sada se podrazumijevaju. U Teltonika Telematicsu odgovaramo na ove zahtjeve fokusirajući se na minijaturizaciju, izdržljiv dizajn i strogu kontrolu kvaliteta”, navodi Giedrius Palionis iz Teltonika Telematicsa.

Digitalna transformacija logistike

Sigurnosni eksperti iz kompanije DHL stava su da je danas, ipak, jedan od najvažnijih trendova u logističkoj industriji integracija digitalnih platformi radi poboljšanja sigurnosti i operativne efikasnosti.

“Kupci sve više očekuju uvid u pošiljke u realnom vremenu i mogućnost kontrole, zbog čega usluge kao što su OnDemandDelivery korisnicima omogućavaju da sami odaberu kada i gdje će im pošiljka biti isporučena – čime se smanjuje broj neuspjelih isporuka i povećava sigurnost putem verifikovanih dostava. Mobilna rješenja, poput aplikacije DHL Express Mobile, oslikavaju trend mobilnosti i transparentnosti, nudeći sigurno praćenje i proaktivne notifikacije, što smanjuje rizike i poboljšava preciznost isporuka. Platforme DHL ShipNow i myDHL+ ilustriraju prelazak ka samouslužnoj logistici, omogućavajući malim i srednjim preduzećima pristup trenutnim cijenama, opcijama slanja i korisničkoj podršci – što sve zajedno pojednostavljuje radne tokove i smanjuje mogućnost grešaka. Zajedno, ove inovacije odražavaju širi trend: digitalnu transformaciju logistike, gdje podaci u realnom vremenu, personalizacija usluga i sigurni, efikasni procesi postaju standard”, pojasnili su nam iz DHL-a.

Gdje leži budućnost?

Dok se industrija sve više oslanja na digitalne alate za upravljanje sigurnošću i efikasnošću, otvara se i novo pitanje: na koji način će se telematika dalje razvijati kako bi odgovorila na potrebe sutrašnjice?

“Budućnost telematike ide ka rješenjima koja su manja, pametnija, brža i neprimjetna. Uređaji će se i dalje smanjivati, što omogućava diskretnu ugradnju – ključnu za prevenciju krađa i skriveno praćenje imovine. Istovremeno, postajat će moćniji: omogućavat će bržu obradu podataka, analitiku u realnom vremenu i besprijekornu povezanost s IoT platformama i cloud servisima”, kazao je Palionis.

Sličan pogled na budućnost telematike imaju i u kompaniji DHL. “Telematika će postati standard za sva vozila, a proizvođači sve više unapređuju kvalitet podataka koji dolaze iz vozila. Ti podaci će uskoro biti dostupni putem API-ja, što će omogućiti bolje upravljanje i automatizaciju procesa. U DHL-u telematiku koristimo ne samo za upravljanje flotom – praćenje GPS-a, iskorištenost vozila i dijagnostiku grešaka – već i za sigurnost. Vozačima pružamo povratne informacije o njihovom ponašanju u vožnji i savjete za poboljšanje. Također, u nekim zemljama uvodimo dodatne sigurnosne uređaje, poput kamera u kabini, koje putem senzora upozoravaju vozače na nepoželjne radnje, kao što su korištenje mobilnog telefona tokom vožnje, nevezivanje pojasa ili kršenje saobraćajnih propisa.”

Prediktivno otkrivanje problema

Prema riječima Amele Bektić iz JoyRide Logisticsa, u cijeloj industriji se dešava veliki zaokret ka korištenju tehnologije kako bi transport bio sigurniji i efikasniji. “Mi smo to snažno prihvatili. Prediktivno održavanje nam je zaista promijenilo način rada. Umjesto da čekamo da nešto otkaže, sada koristimo podatke u realnom vremenu da bismo rano otkrili sitne probleme, što održava kamione u boljem stanju i pomaže vozačima da izbjegnu neprijatna iznenađenja na putu”, kaže ona i naglašava kako je sigurnost tereta drugo područje koje se vrlo brzo razvija. “Krađe su postale sofisticiranije, pa smo investirali u geofencing, senzore na vratima i praćenje prikolica u realnom vremenu kako bismo uvijek znali gdje se naši tovari nalaze i mogli brzo reagovati ako nešto nije uredu. I na kraju, rekla bih da je sve veća svijest da je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizička sigurnost. Mnogo radimo na tome da vozači osjećaju da imaju podršku, a ne da su samo nadgledani, jer upravo to gradi povjerenje i dugoročni uspjeh”, kazala je Bektić.

Dok tehnologija brzo napreduje, transportna industrija se nalazi na pragu velikih promjena koje će oblikovati budućnost sigurnosti, efikasnosti i održivosti. Bektić smatra da će tehnologija promijeniti gotovo sve aspekte i načine na koji se danas voze kamioni te da će mnogo toga donijeti pozitivne rezultate: “Ono čemu se zaista radujemo je elektrifikacija. Već smo počeli testirati naš prvi sleeper električni kamion, a cilj nam je da jednog dana imamo potpuno električnu flotu. Za nas je to način da uradimo pravu stvar za okoliš, smanjimo troškove goriva i ostanemo korak ispred kako se regulative budu mijenjale. Čak razmatramo i postavljanje vlastitih punionica duž naših ruta kako vozači ne bi morali brinuti gdje će dopuniti vozilo.”

Sve se više pažnje posvećuje i aplikacijama za blokiranje telefona te, iako je hands-free pozivanje i dalje legalno, mnoge osiguravajuće kuće počinju nagrađivati flote koje potpuno onemogućavaju korištenje telefona dok je kamion u pokretu. “U JoyRideu smo ozbiljno posvećeni tome da budemo ispred vremena. Bilo da je riječ o našoj vlastitoj aplikaciji za Program za zadržavanje vozača, koja nam pomaže da prepoznamo i obučimo vozače, ili o prelasku na električna vozila, želimo postaviti visoke standarde – za sigurnost, inovacije i brigu o ljudima koji su za volanom”, dodala je Amela Bektić.

Kada govorimo o budućim trendovima u razvoju softverskih rješenja za skladišta, Andrej Planina iz Špica Internationala ističe da ključni trendovi uključuju još veću primjenu automatizacije i digitalizacije poslovanja, kao i snažnu digitalnu povezanost sa klijentima – kako na ulaznoj tako i na izlaznoj strani skladišta. “Dobar WMS mora omogućiti skalabilnost, odnosno jednostavno širenje poslovanja, dok istovremeno raste i važnost sigurnosnih funkcija koje doprinose otpornosti i kontinuitetu poslovanja”, kaže on. Transport i logistika danas se ne mogu zamisliti bez digitalne transformacije koja postaje temelj sigurnosti, efikasnosti i konkurentnosti. Integracija telematike i naprednih tehnologija u svakodnevne operacije omogućava ne samo efikasnije upravljanje flotom i bolju zaštitu tereta već i veću brigu o vozačima kao ključnim akterima čitavog sistema. Budućnost donosi još sofisticiranija, brža i diskretnija rješenja koja će dodatno podići nivo sigurnosti i transparentnosti, istovremeno jačajući povjerenje i stvarajući temelje za dugoročni uspjeh. Ulaganja u inovacije, uz stalni fokus na ljudski faktor, najpouzdaniji su put ka održivom i sigurnom transportu budućnosti.

Nova pravila igre

Sa stanovišta proizvođača softverskih rješenja za praćenje vozila i optimizaciju procesa, TIM System naglašava da budućnost telematike u sigurnosnom sektoru donosi značajan tehnološki iskorak. “Očekuju nas rješenja koja će znatno unaprijediti sigurnost, efikasnost i pouzdanost transportnih i logističkih operacija. Ključni pravac razvoja je integracija naprednih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, IoT, 5G i prediktivna analitika, uz istovremeno ulaganje u zaštitu podataka i autonomne sisteme. Time će biti omogućeno napredno upravljanje flotama, preciznije praćenje pošiljki i viši nivo sigurnosti za sve učesnike u lancu snabdijevanja”, kaže Gadžo.

Vozač u fokusu digitalne transformacije

Digitalna rješenja u transportu ne znače mnogo ako ne donose stvarnu korist onima koji ih svakodnevno koriste – vozačima, dispečerima i menadžmentu. Američka kompanija JoyRide Logistics upravo je jedan od primjera kako se telematika može uspješno integrisati u sve operativne procese, ali i koristiti kao alat za stvaranje sigurnijeg, efikasnijeg i pravednijeg radnog okruženja. Njihovo iskustvo pokazuje kako tehnologija postaje istinski saveznik kada je u službi ljudi.

Telematika u JoyRideu obuhvata GPS praćenje, ELD uređaje, dijagnostiku vozila u realnom vremenu i kamere sa dvostrukim snimanjem, što zajedno doprinosi većoj sigurnosti i efikasnosti voznog parka. Zahvaljujući ovim tehnologijama, uspjeli su brzo riješiti situacije koje su mogle prouzrokovati velike gubitke, ali i zaštititi vozače od lažnih optužbi i nepravednih kazni.

“Telematika u JoyRideu nije samo nešto što smo naknadno dodali – ona je potpuno integrisana u način na koji svakodnevno poslujemo. Naš GPS sistem nam je, primjerice, nedavno pomogao da pronađemo nestalu prikolicu prije nego što je situacija postala ozbiljan problem. Kamere sa dvostrukim snimanjem također su pokazale veliku vrijednost, jer su oslobodile vozače krivice u slučajevima lažnih optužbi i pomogle da se pojedini prekršaji izbrišu iz našeg sigurnosnog dosjea”, kaže Bektić.

Poseban ponos kompanije je Program za zadržavanje vozača (DRP), koji koristi sve dostupne telematske podatke – od GPS-a i kamera do navika vožnje i potrošnje goriva. Program nije samo alat za ispravljanje grešaka već i za nagrađivanje onih koji svakodnevno pokazuju sigurnu i odgovornu vožnju. “Ako ste jedan od naših najsigurnijih vozača, to će se jasno vidjeti u vašoj evidenciji i nagradama koje dolaze uz to. Ako, pak, postoji prostor za napredak, dobit ćete jasne i konstruktivne povratne informacije. Na kraju dana, sva ta tehnologija vrijedi samo ako pomaže vozačima da se osjećaju poštovano, podržano i pripremljeno za uspjeh – upravo zato smo je i razvili”, pojasnila je Bektić.

Italija testira novi nadzorni sistem koji hvata sve koji pretiču na punim linijama

Kako navode mediji u toj zemlji, u Italiji je uveden novi sistem nadzora saobraćaja pod nazivom „sorpassometar“ (službeni naziv SV3), čija je namjena otkrivanje nedozvoljenih preticanja na dionicama cesta obilježenim punom linijom. Ovaj uređaj dopunjuje radare i sisteme za mjerenje prosječne brzine, ali za razliku od njih, ne bilježi brzinu ili prosječnu brzinu vozila, već isključivo prekršaje preticanja tamo gdje su strogo zabranjeni.

Rad „sorpassometra“ zasniva se na kombinaciji senzora ugrađenih u cestu i kamera. Onog trenutka kada registruje prekršaj, sistem automatski šalje informacije o vozilu zajedno sa video dokazom nadležnim organima, a kazna se zatim izdaje vlasniku automobila. Ovi uređaji najčešće se postavljaju na lokacijama sa smanjenom vidljivošću ili u blizini tzv. „slijepih krivina“, gdje bi svako rizično preticanje moglo imati ozbiljne posljedice.

Jedan od prvih „sorpassometara“ postavljen je početkom augusta u Kalabriji, u provinciji Cosenza, na magistrali SS18, poznatoj po čestim opasnim manevrima i brojnim saobraćajnim nesrećama. On bilježi 15-sekundne videozapise kao nepobitan dokaz o prekršaju, omogućavajući vlastima da efikasnije sankcionišu nesavjesne vozače i doprinesu prevenciji saobraćajnih nesreća. Kazne variraju od novčanih penala i gubitka bodova na vozačkoj dozvoli do suspenzije dozvole u težim slučajevima.

 

Urbanizacija i pametni gradovi guraju tržište inteligentnog transporta ka 55 milijardi USD

Globalno tržište inteligentnih transportnih sistema (ITS) na putu je da do 2030. godine premaši vrijednost od 55 milijardi dolara, navodi se u novom izvještaju kompanije MarketsandMarkets. Kao glavni pokretači rasta izdvajaju se potreba za pametnijim upravljanjem saobraćajem, smanjenjem broja nesreća na cestama i sve većom potražnjom za naprednim mobilnim rješenjima.

Urbanizacija, velika državna ulaganja u pametnu infrastrukturu i inovacije u oblasti povezanih vozila dodatno potiču primjenu ITS tehnologija širom svijeta. Ključnu ulogu imaju integracija vještačke inteligencije, interneta stvari (IoT) i analitike podataka, koji optimizuju saobraćajni tok i unapređuju javnu sigurnost.

Segment informacionog upravljanja bilježi najbrži rast u narednom periodu. Rastuća upotreba analitike saobraćajnih podataka u realnom vremenu, cloud platformi i IoT rješenja podržava multimodalne transportne sisteme. Ova tehnologija omogućava brže donošenje odluka, smanjenje zastoja i efikasniji odgovor na incidente.

Ipak, segment cestovne infrastrukture zadržava dominantan udio na tržištu. Sve veća zagušenost saobraćaja u urbanim sredinama ubrzava ulaganja u pametne semafore, automatizirane naplatne rampe, nadzorne sisteme i tehnologije za izbjegavanje sudara.

Predviđa se da će Azijsko-pacifička regija preuzeti lidersku poziciju u globalnom ITS tržištu a izvještaj posebno ističe ključne industrijske aktere poput Siemensa, Hitachija, Mundysa, Indra Sistemasa, Verra Mobilityja, Cubic Corporationa, Conduenta, Kapsch Trafficcoma, Thalesa i Teledyne Technologiesa.

Autoceste FBiH ističu da su svi sigurnosni sistemi u tunelu Ivan u funkciji

Nakon požara koji je prije sedam dana izbio u tunelu Ivan, kada se u vožnji zapalio putnički automobil, u javnosti su se pojavile tvrdnje da zaštitni sistemi u tunelu nisu radili. JP Autoceste Federacije BiH kategorički odbacuju ove navode, naglašavajući da je tunel Ivan opremljen svim propisanim sistemima zaštite u skladu sa zakonima i evropskim standardima.

U saopštenju se navodi da su u tunelu postavljeni ručni aparati za gašenje požara, hidrantska mreža, sistemi detekcije dima i požara, video nadzor, ventilacija, evakuacijski putevi, sigurnosna signalizacija te sistemi za gašenje pjenom i vodom. Autoceste ističu da su svi ovi sistemi u trenutku incidenta bili potpuno ispravni, što potvrđuju izvještaji policije, interne službe sigurnosti i video snimci iz tunela.

Posebno naglašavaju da je riječ o rijetkom slučaju u evropskim tunelima kada u ovakvoj nesreći nije bilo povrijeđenih osoba. Iz ove institucije podsjećaju medije na obavezu poštovanja profesionalnih standarda i provjeru podataka kod službenih izvora prije objave. Građanima i vozačima upućen je apel da u slučaju sličnih situacija slijede upute službi sigurnosti u tunelima i pridržavaju se propisane signalizacije.

Ambient System modernizuje željezničku infrastrukturu u Bugarskoj novim PAVA sistemima

Kompanija Ambient System, vodeći dobavljač PAVA (Public Address & Voice Alarm) rješenja, završila je veliki projekat modernizacije željezničkih linija u Bugarskoj ugradnjom novih digitalnih sistema usklađenih sa EN 54 i TSI PRM standardima. Glavna funkcija novih PAVA sistema je pružanje glasovnih informacija o voznom redu, kašnjenjima i sigurnosnim porukama. Rješenje uključuje i EN 54 certificirane zvučnike te mogućnost daljinske kontrole iz operativnih centara, s emitovanjem automatskih i ručnih poruka.

Projekt je obuhvatio regije poput Sofije, Blagoevgrada, Kostinbroda i Mezdre, gdje su instalirani kompaktni midiVES i miniVES sistemi. Ovi multifunkcionalni kontrolni uređaji dizajnirani su za različite potrebe i mogu raditi kao samostalni sistemi ili u okviru TCP/IP mrežne arhitekture. PAVA sistemi su dodatno integrisani s putničkim informacionim sistemom treće strane i IP telefonijom.

Cjelokupnim rješenjem upravlja softver Yellow Security System Management, koji omogućava naprednu vizualizaciju, daljinsko upravljanje i evidenciju sistema.

Novi regionalni kontrolni centri opremljeni su YELLOW PC radnim stanicama za nadzor i upravljanje. „Projekat ovakve funkcionalnosti i razmjera prvi put se implementira u željezničkoj transportnoj infrastrukturi naše zemlje, čime se stručnost Pro Audioa i napredna rješenja kompanije Ambient System pozicioniraju kao ključni faktor modernizacije komunikacijskih sistema u transportnom i industrijskom sektoru“, izjavio je Stanislav Petrov, generalni direktor Pro Audio Ltd.

„Radovi u Bugarskoj pokazuju našu posvećenost velikim transportnim projektima i važnost lokalnih partnerstava za njihovu uspješnu realizaciju,“ izjavio je Krzysztof Młudzik, tehnički direktor kompanije Ambient System.

Primion odlučno korača naprijed: 30 godina uspjeha

Primion Technology GmbH ove godine slavi tri decenije postojanja. Osnovan 1995. godine kao srednje velika kompanija za integraciju sistema, kontinuirano se razvijala od ponuđača klasičnih sistema za kontrolu pristupa i evidenciju radnog vremena do modularnih, umreženih platformi za konvergentna sigurnosna i rješenja za upravljanje radnom snagom, s fokusom na moderne zahtjeve poput operativne tehnologije (OT), interneta stvari (IoT) i cyber sigurnosti. Cilj je pružiti skalabilne, pouzdane i dugoročno održive sisteme s jasnim fokusom na praktičnu primjenu i potrebe korisnika.

Novi izgled za novo poglavlje

Povodom 30-godišnjice, Primion je predstavio novi korporativni dizajn s redizajniranim, modernim i svježim logotipom. Novi izgled brenda naglašava ono za šta se Primion zalaže: tehnološki napredak, blizinu korisnicima i strateško predviđanje.

“Naša je vizija biti moderan, snažan i pouzdan globalni ponuđač rješenja za velike i srednje kompanije širom svijeta. Efikasnost i povećanje produktivnosti ključne su prednosti koje našim klijentima nudimo kroz naše proizvode, usluge i rješenja. Jednostavnost korištenja jedna je od naših osnovnih vrijednosti. Novi korporativni identitet objedinjuje ove i druge vrijednosti, što se ogleda u našem sloganu: ‘Zaštitite ono što je važno’”, poručili su iz Primiona.

Primion je predstavio novi logotip na Security Expo sajmu u Minhenu u junu.

Tehnologija za zahtjevne primjene

Primion sistemi koriste se u sigurnosno kritičnim okruženjima kao što su industrija, istraživanje, transport, zdravstvo, javna uprava, pa čak i u segmentu privatnog luksuza. Primion sam razvija softver i hardver i nudi visokointegrisana rješenja prilagođena širokom spektru zahtjeva. Oko 4.000 klijenata širom svijeta – od srednjih preduzeća do globalnih korporacija – vjeruje Primionu za sigurnost, organizaciju i efikasne procese za zaštitu ljudi i vrijednosti.

Evropska prisutnost s lokalnom snagom

Danas Primion zapošljava oko 470 zaposlenika na 20 lokacija u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Španiji, Belgiji i Holandiji. Osim toga, održava globalnu mrežu certificiranih partnera širom svijeta. Kompanija ostaje bliska tržištu: s regionalnom prisutnošću, tehnološkom stručnošću i dubokim poznavanjem nacionalnih i međunarodnih standarda i potreba klijenata. Kao dio Azkoyen grupacije, Primion ima koristi od stabilnosti i mogućnosti rasta.

Tri decenije od osnivanja, Primion je spremniji nego ikada za izazove koji dolaze: s jasnim strateškim fokusom, snažnim timovima i ambicijom da aktivno oblikuje sigurnosna rješenja sutrašnjice.

Apricum predstavlja: KNX uređaji za integraciju i automatizaciju u pomorstvu

TAPKO Technologies, čije uređaje na regionalnom tržištu proizvodi i distribuira hrvatska kompanija Apricum, nudi specifično rješenje za automatizaciju Marine KNX Solution, posebno namijenjeno za primjenu u pomorskom sektoru

Piše: Jan Ewald, voditelj marketinga, TAPKO Technologies; E-mail: jan.ewald@tapko.de

TAPKO Technologies, osnovan 1999. godine u Regensburgu u Njemačkoj, specijaliziran je za razvoj i proizvodnju KNX uređaja za automatizaciju zgrada. Osnivači, inžinjeri Klaus Adler i Petar Tomić, bili su ključni akteri u razvoju EIB/KNX standarda, pa je kompanija danas prepoznata kao jedan od lidera u industriji. Nude širok spektar proizvoda, uključujući OEM uređaje, razvojne usluge, KNX komunikacijski softver KAIstack i vlastiti KNX testni laboratorij.

Marine KNX

TAPKO Marine KNX rješenje omogućava integraciju i automatizaciju različitih sistema putem KNX standarda na jahtama, kruzerima i drugim savremenim brodovima, gdje se traži visoka pouzdanost i efikasnost. Uređaji koji čine ovaj napredni sistem omogućavaju centralizirano upravljanje rasvjetom, klimatizacijom, sigurnosnim uređajima i brojnim drugim tehničkim komponentama. Njihova najveća prednost je modularnost i skalabilnost, što znači da se lako mogu prilagoditi različitim vrstama i veličinama plovila, od manjih privatnih jahti do luksuznih putničkih brodova.

Tamo gdje drugi slični sistemi dolaze do svoga limita, TAPKO nudi rješenja dizajnirana da se odupru  specifičnim izazovima pomorskog okruženja. Uređaji su otporni na vlagu, vibracije i mehanička opterećenja, što ih čini idealnim za zahtjevne uslove na moru. Prije puštanja u promet, prolaze kroz rigorozna testiranja i proces ubrzanog starenja kako bi se osigurala njihova dugotrajnost i stabilnost u radu. Dodatno povjerenje ulijeva i garancija duža od pet godina, što korisnicima osigurava mirnu i sigurnu investiciju.

Ključne komponente

U prvome redu, TAPKO nudi dva 640 mA napajanja, KPS640 i IPS640, oba s pomoćnim izlazima. Zahvaljujući izuzetno kompaktnoj veličini od samo 2 modula širine (36 mm), model IPS640 donosi inteligentnu dijagnostičku funkciju, a jedan je i od najmanjih uređaja te vrste na tržištu. USB interfejs UIMrf kombinuje vrhunsku tehnologiju s izuzetnom funkcionalnošću i fleksibilnošću, omogućavajući povezivanje između računara i KNX RF sabirnice. Ovaj inovativni uređaj omogućava uspostavu podatkovne veze za ETS softver, puštanje u rad sabirničkih uređaja, vizualizaciju, protokoliranje i dijagnostiku.

Zahvaljujući SIMip podatkovnom serveru, IP uređaji mogu se povezati s KNX TP sabirničkim sistemom, čime je omogućena integracija IP proizvoda koji izvorno nisu bili predviđeni za rad unutar KNX okruženja. MECps640 uređaj kombinira funkcije KNX napajanja i linijskog/arealnog spajanja u jednom kompaktnom uređaju, smanjujući potrebu za dodatnim uređajima i optimizirajući tako prostor na brodu. Tu su i TIO4-Sec KNX interfejs za tastere sa 4 kanala, MECrf, KNX RF medijski spojnik razvijen za S-mod rad, koji omogućava pouzdano povezivanje između žičane KNX TP mreže i bežične KNX RF mreže te SIM-KNX uređaji u verzijama sa 9-pinskim RS232 serijskim interfejsom ili USB interfejsom, koji znatno olakšavaju integraciju audio i video opreme, kao i industrijskih kontrolera u KNX okruženje.

Axisova rješenja: Sigurnost mobilnosti u gradovima budućnosti

Održavanje javnog prijevoza i usluga mobilnosti funkcionalnim i prilagođenim potrebama ljudi jedan je od glavnih izazova za gradske vlasti. Najnovije studije pokazuju da veliki gradovi poduzimaju značajne korake ka razvoju novih transportnih opcija. Tehnologija nadzora ima ključnu ulogu u pružanju kvalitetnih, efikasnih i sigurnih usluga koje ti gradovi osiguravaju

Piše: Anders Grafström, menadžer marketinga za krajnje kupce, Axis Communications; E-mail: anders.grafstrom@axis.com

Nedavni izvještaj ThoughtLaba “Od vizije budućnosti do urbane realnosti”, koji je sponzorirao Axis Communications, istražuje najefikasnije strategije i digitalna rješenja koja gradski čelnici koriste kako bi se pripremili za budućnost. Kada je u pitanju urbana mobilnost, važnost podataka u realnom vremenu je u prvom planu. Tehnologija nadzora pruža veliki dio ovih podataka, kao i vrijedne uvide koji se koriste za unapređenje usluga. Ministarstvo saobraćaja koristi ove podatke za omogućavanje sistema kao što su upravljanje saobraćajem, parkiranje, javni prijevoz i digitalna plaćanja.

Ali znati gdje i kako investirati poseban je izazov. Srećom, priroda tehnologije nadzora omogućava da bilo koji pilot-projekat ili lokalna inicijativa odmah da povratnu informaciju kroz proces učenja, unapređenja i verifikacije prije velikih investicija na nivou cijelog grada, zahvaljujući bogatim podacima u realnom vremenu. Upravo to čini tehnologiju nadzora ključnom komponentom inicijativa digitalnih blizanaca. Zapravo, upravljanje saobraćajem je vodeći primjer upotrebe modeliranja digitalnih blizanaca, a gradovi širom svijeta već imaju koristi od njihove primjene.

Evo samo nekoliko primjera kako gradovi koriste tehnologiju nadzora za unapređenje urbane mobilnosti, preuzetih iz e-knjige Tehnologija nadzora za gradove budućnosti kompanije Axis Communications. Izvještaj dopunjuje ThoughtLab studiju, pružajući dodatni kontekst, primjere upotrebe i konkretne korake za gradske vlasti kroz prizmu tehnologija nadzora.

Pametno upravljanje semaforima
Ispravno upravljanje saobraćajnim svjetlima može biti razlika između zastoja i slobodnog protoka saobraćaja. Sistemi nadzora se koriste za prikupljanje podataka o dužini kolona na ovim kritičnim mjestima. Analizom podataka i prepoznavanjem obrazaca tokom sati, dana i sedmica, sistemi mogu predstaviti optimizirane profile vremenskog upravljanja semaforima. Slično tome, podaci u realnom vremenu mogu se koristiti i za kontrolu promjenjivih ograničenja brzine ili za otvaranje i zatvaranje traka, koristeći unaprijed postavljena pravila.

Identifikovanje uzroka saobraćajnih nesreća
Razumijevanje kako i zašto dolazi do nesreća zahtijeva podatke. Snimci nadzora pružaju detaljne prikaze koji omogućavaju forenzičku analizu trendova ponašanja vozača. Moguće je prepoznati opasne obrasce ponašanja, poput naglih promjena trake ili kočenja, vozača koji voze u pogrešnom smjeru, kao i mjesta s učestalim prekoračenjem brzine i prolaskom kroz crveno svjetlo. Ovu analizu možete koristiti za donošenje novih politika i preventivnih mjera te potom pratiti njihovu efikasnost.

Brza reakcija na incidente
Na sličan način, sistemi nadzora mogu automatski detektovati incidente. Kamere mogu prepoznati neuobičajene ili nagle promjene smjera ili kada se vozilo zaustavi usred ceste. Kada dođe do incidenta, mogu aktivirati protokole za eskalaciju, poput obavještavanja osoblja ili hitnih službi. Detekcija dima i toplote pruža dodatne vrijedne informacije. Sve to pomaže da se vrijeme reakcije skrati i može spasiti živote.

Inteligentno parkiranje
Podaci iz sistema nadzora podržavaju mnoge funkcije važne za parking sisteme. Osim što otkrivaju slobodna parking mjesta i informišu vozače o njihovoj dostupnosti, prepoznavanje registarskih tablica omogućava besprijekorno automatizirane sisteme plaćanja. Oba ova sistema pomažu u smanjenju zastoja na ulazima i olakšavaju putovanja.

Također, ove kamere se mogu koristiti za uočavanje pogrešnog parkiranja, prekoračenje dozvoljenog vremena, nelegalno parkiranje, pa čak i mjerenje da li su vozila parkirana dovoljno daleko od ćoškova.

Podsticanje alternativnih oblika putovanja
Jedan od najčešće navedenih razloga zbog kojih ljudi izbjegavaju alternativne načine putovanja jeste nedostatak sigurnosti, naročito noću. Ugradnja kamera u vozila, poput vozova i autobusa, omogućava dostupnost snimaka iz više kamera, unutrašnjih i vanjskih, u realnom vremenu za sigurnosno osoblje, čak i dok se vozila kreću. Ovo omogućava virtuelne patrole vozila, proaktivno praćenje tokom perioda povećanog saobraćaja ili poznatih događaja, kao i brze reakcije na sigurnosne alarme. Na otvorenom, u parkovima i duž glavnih pješačkih ruta, pametni stubovi opremljeni rasvjetom, kamerama, zvučnicima i interfonima mogu pružiti neophodnu sigurnost javnosti, pomažući u stvaranju utvrđenih sigurnih ruta za hodanje i putovanje.

Saznajte više
Tehnologija nadzora ne pomaže samo gradovima u rješavanju izazova mobilnosti. Rješenja zasnovana na Axisovoj tehnologiji podržavaju lokalne vlasti širom svijeta u postizanju veće efikasnosti, produktivnosti i uštedi novca, istovremeno unapređujući održivost, sigurnost i kvalitet života građana.