Home Vertikalna tržišta Kategorija Prijevoz / Saobraćaj (Page 7)

Prijevoz / Saobraćaj

Termalne kamere unapređuju upravljanje saobraćajem

S rastom urbanizacije i populacije raste i potreba za efikasnijim sistemima za upravljanje saobraćajem. Upotreba termalnog nadzora u okviru sveobuhvatnog sistema za upravljanje saobraćajem mogla bi operaterima donijeti veću preciznost i efikasnost.

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@www.asadria.com

U kombinaciji s drugim tipovima senzora u okviru sistema za upravljanje saobraćajem termalni senzori imaju mnogo toga za ponuditi radi veće preciznosti i efikasnosti. Iako se termalni nadzor dugo koristi u vojne svrhe i u tehničkoj sigurnosti, te još nije toliko prisutan u upravljanju saobraćajem, korištenje termalnih senzora na specijaliziranim tržištima ubrzano raste. U izvještaju MarketsandMarketsa predviđa se da će se vrijednost globalnog tržišta termalnih senzora sa 7,7 milijardi dolara u 2016. povećati na 10,3 milijarde dolara do 2021. godine, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 5,9 posto. Rast se pripisuje rastućoj potražnji za termalnim kamerama usljed opadanja cijena, ali i većoj potrebi za termalnim kamerama u komercijalnoj upotrebi, uključujući tu i oblast prijevoza.

Rastuća potreba

U spomenutom izvještaju stoji da se u narednih pet godina očekuje zamah u upotrebi termalnih senzora u automobilskom sektoru. Iako primjena termalnog nadzora u toj oblasti nije isto što i njegovo korištenje u upravljanju saobraćajem, moguće je zaključiti da za njim postoji potreba u oblasti prijevoza. Također, imajući u vidu rastuću potrebu za upravljanjem saobraćajem, kombinovanje različitih tehnologija, uključujući i termalne senzore, samo će pomoći u kreiranju efikasnijih rješenja.

Zašto koristiti termalne senzore

Jedna od najvećih prednosti termalnih kamera u svim vrstama korištenja jeste njihova sposobnost da “vide” u mraku i pri lošim vremenskim prilikama. One mogu izmjeriti temperaturu bilo kojeg objekta u vidnom polju, što im omogućava da blagovremenu detektuju požare. “Za razliku od ostalih tehnologija za detekciju požara, ova tehnologija ne zahtijeva kontakt s plamenom ili zagrijanim plinovima niti je kameri potrebno širenje dima da detektuje preveliku toplotu koju stvara požar. Dodatna prednost termalnih senzora jeste to što operatorima omogućavaju da vide kroz dim. Ovo može biti odlučujuće za spašavanje života u tunelima ispunjenim dimom, a vatrogasnim timovima može pružiti vrijedne informacije o mogućim lokacijama na kojima se nalaze ljudi”, objašnjava Michael Deruytter, direktor inovacija u FLIR Intelligent Transport Systemsu.

Deruytter dalje pojašnjava da sunčeva svjetlost, tama, svjetla na vozilima, sjene, mokre ulice, snijeg i magla ne mogu ometati rad termalnih kamera budući da one ne koriste vidljivu svjetlost, nego se oslanjaju na toplotno zračenje objekata u vidnom polju. Ovo ih čini savršenom komponentom rješenja za 24-satni nadzor saobraćaja.

Termalna i saobraćajna analitika

Termalni nadzor sam po sebi nije kompletno rješenje za upravljanje saobraćajem. Međutim, kada se kombinuje s videoanalitikom, može biti od velike koristi. “Termalne kamere daju sliku sličnu onoj koju pružaju kamere za vidljivu svjetlost, naročito u pogledu oblika objekata. To znači da se videoanalitika razvijena za obične kamere u cilju prepoznavanja oblika, detektovanja kretanja, uljeza, brojanja ljudi itd. također može koristiti i u termalnim kamerama”, kaže Emmanuel Bercier, marketinški menadžer u ULIS-u, francuskom proizvođaču termalnih senzora. “Štaviše, budući da termalne kamere detektuju toplotu objekata, takvi objekti se uveliko ističu u odnosu na okruženje. Posljedica toga je pojednostavljivanje postojeće videoanalitike budući da se time uklanja potreba da se uzmu u obzir varijacije u osvjetljenju i sjenkama”, nastavlja Bercier. Deruytter ističe da su termalne kamere pogodne za videoanalitiku s obzirom na to da pikseli u slici predstavljaju informacije o toploti – što je objekt topliji, to je veća termalna energija koju zrači; međutim, čak i izuzetno hladni objekti, do -243 stepena Celzijusa (nula Kelvina), zrače termalnu energiju.

“Termalne kamere mogu detektovati toplotu koju zrače automobili, biciklisti i pješaci. Ti podaci mogu se koristiti za klasificiranje objekata ili ljudi na cestama te za donošenje odluka vezanih za kontrolu raskrsnica u kratkom roku, koji se mjeri sekundama. Inteligentne termalne kamere se koriste i za detekciju incidenata kao što su zaustavljena vozila ili vozači koji voze u suprotnom pravcu, što rezultira ubrzavanjem intervencije saobraćajne policije i hitne pomoći”, objašnjava Deruytter.

Izazovi u oblasti saobraćaja

“Iako termalne kamere omogućavaju bolju detekciju, one će se primarno koristiti u kombinaciji sa standardnim kamerama. Kombinovanje obje vrste kamera na kraju će rezultirati vrhunskom detekcijom i identifikacijskom podrškom, naprimjer pri identifikovanju broja na registracijskoj tablici”, kaže Bercier. “Ovaj višesenzorski pristup koristi se pri nadzoru u zahtjevnim situacijama i osiguravanju granica, gdje kombinacija običnih i termalnih kamera identifikuje i prevazilazi široku lepezu sigurnosnih prijetnji. Kombinovanje ova dva tipa kamera pri upotrebi u saobraćaju omogućava saobraćajnim organima da koriste vrhunske mogućnosti detekcije koju imaju termalne kamere, dok istovremeno imaju i druge bitne informacije dobijene s HD kamera za vidljivu svjetlost”, objašnjava Deruytter. Cijena je još jedan faktor zbog kojeg krajnji korisnici i sistem-integratori ne koriste termalne kamere za upravljanje saobraćajem. “Cijene su tokom protekle decenije postale znatno manje. Sada možete nabaviti termalne kamere za upravljanje saobraćajem za nekoliko stotina dolara”, kaže Bercier. On dodaje i to da termalne kamere podsjećaju na kamere za široku upotrebu zato što dolaze sa standardnim protokolima i interfejsima.

Saobraćaj zagrijava situaciju

Imajući u vidu pad cijena termalne opreme i rastuću potrebu za preciznim upravljanjem saobraćajem, sve više sistema će imati implementiranu termalnu tehnologiju u svojim rješenjima. Kao što je prethodno naglašeno, termalni nadzor sam po sebi nije savršeno rješenje za upravljanje saobraćajem, ali kao dio šireg rješenja koje koristi kamere za vidljivu svjetlost i videoanalitiku, termalni senzori mogu donijeti dodatni nivo preciznosti i efikasnosti u upravljanju saobraćajem.

Obične vs. termalne kamere u saobraćaju

Kamere za vidljivu svjetlost su tradicionalno popularan izbor za nadzor saobraćaja. Razlog za to, smatra Michael Deruytter iz FLIR-a, jeste to što one, kada se nešto desi u saobraćaju, odmah prosljeđuju informacije operateru u centru za upravljanje saobraćajem kako bi mogao poduzeti odgovarajuće akcije. Međutim, budući da se obične kamere oslanjaju na svjetlost koja se odbija od objekata kako bi proizvele sliku, njihova pouzdanost i sposobnost detekcije uveliko zavisi od uslova vanjskog osvjetljenja.

“Obične nadzorne kamere ograničene su na detektovanje samo onih objekata koji su izloženi sunčevoj svjetlosti ili vanjskom izvoru osvjetljenja kao što su ulične svjetiljke”, objašnjava Emmanuel Bercier iz ULIS-a. “Bilo da je objekt čovjek, životinja, vozilo, cesta ili drvo, on će emitovati energiju u zavisnosti od dva elementa: svoje temperature i tvari od koje je napravljen. Termalne kamere se zasnivaju na tehnologiji koja je osjetljiva na daleki infracrveni spektar, što znači da su osjetljive samo na svjetlost koju objekt direktno emituje”, dodaje on.

Prema tome, termalne kamere omogućavaju konstantnu vidljivost i pouzdanu detekciju objekata 24 sata dnevno, bez obzira na uslove osvjetljenja, atmosferske i uslove u okruženju kao što su magla ili dim. Kao takve, termalne kamere su pogodne za upravljanje saobraćajem, koje je uvijek izloženo promjenjivim faktorima iz okruženja.

 

Neslaganje s upotrebom termalnih senzora u saobraćaju

Tehnologija termalnog nadzora sve se više koristi za upravljanje saobraćajem, ali njena upotreba ne znači nužno da je potpuno prikladna za taj posao. Zapravo, Daniel Chau, direktor marketinga za prekomorska tržišta u Dahua Technologyju, objašnjava da termalne kamere nisu Dahuin preporučeni proizvod za upravljanje saobraćajem. Ta kompanija, koja ima vlastitu liniju termalnih kamera, uglavnom ih primjenjuje u perimetarskoj zaštiti, detekciji šumskih požara i nadzoru visokovoltažnih podstanica. Chau ističe da ključna prednost termalnih kamera kada je u pitanju upravljanje saobraćajem leži u većoj preciznosti brojanja vozila. Međutim, veći procent detekcije od 5 do 10 posto zanemariv je kada se usporedi s dobrim kamerama za vidljivo osvjetljenje koje imaju dodatak u vidu vještačke inteligencije. “AI i duboko učenje omogućavaju nadzornim rješenjima za vidljivu svjetlost da prepoznaju detalje na vozilima kao što su boja, broj registracijske tablice, marka, model i korištenje sigurnosnog pojasa. Ove informacije mogu donijeti značajnu vrijednost analizirajući sastav saobraćaja tokom različitih dijelova dana”, objašnjava Chau.

Prednost termalnih kamera ne opravdava njihovu višu cijenu, smatra Chau dodavši kako vjeruje da je videonadzor za vidljivu svjetlost s dubokim učenjem i sposobnošću napredne analitike u vidu prepoznavanja ljudi i vozila pogodniji za upravljanje saobraćajem od rješenja zasnovanog na termalnim kamerama.

Vizija kompanije Bosch: Budućnost u pametnim gradovima

Bosch radi na pripremi gradova i naselja za budućnost, koji će nuditi pametnu mobilnost, bolji kvalitet zraka, više pogodnosti, veću sigurnost uz brojne nove usluge. Ukratko, cilj je znatno bolji kvalitet života u gradovima i naseljima
Piše: Danijel Jerković, prodajni menadžer za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, Bosch sigurnosni sistemi
Urbanizacija je sve izraženija, kao i izazovi s kojim se gradovi suočavaju. Čak i danas postoji velika potreba za pametnim rješenjima. „Potreban nam je novi koncept grada. Tehnologija je jedan od ključnih faktora koji gradove čine pametnim i vrijednim življenja. Kada su u pitanju pametni gradovi, malo kompanija može parirati Boschevom sveobuhvatnom portfoliju, poznavanju različitih sektora i vrhunskoj stručnosti u oblasti senzora, softvera i usluga“, ističe član Upravnog odbora kompanije Bosch Stefan Hartung. Inače, Bosch je ove godine predstavio mnoštvo novih rješenja koja će gradove učiniti pametnijim. Ona se kreću u rasponu od novog kompaktnog uređaja koji mjeri i analizira kvalitet zraka u realnom vremenu do sistema koji digitalno prati nivo vodostaja u rijekama i šalje rano upozorenje o rizicima od poplava. Tu je i potpuno automatizirani sistem pronalaska parking-prostora koji olakšava život vozačima.
Sektor pametnih gradova bilježi neviđen rast 
Neke od najvećih metropola u svijetu su već postale sinonimi za pametne gradove. Prema studiji koja je rađena za Bosch, tržište pametnih gradova će između 2020. i 2025. godišnje rasti za 19 posto i u konačnici dostići vrijednost od 800 milijardi dolara. U Boschu smatraju da je ovo velika poslovna prilika. „Dugo vremena pametni grad je bio samo vizija. Mi je pretvaramo u stvarnost. Bosch je u odličnoj poziciji da povezani grad pretvori u tehnološki i komercijalni uspjeh“, kaže Hartung. Kompanija je trenutno uključena u 14 sveobuhvatnih projekata pametnih gradova na području San Francisca, Singapura, Tianjina, Berlina i Štutgarta, a u protekle dvije godine i udvostručila je svoju prodaju u okviru međusektorskih projekata, čime je njena vrijednost dostigla skoro milijardu eura. Naprimjer, na području grada San Leandra u zaljevu San Francisca opremila je oko 5.000 uličnih svjetala LED diodama sa sistemom za daljinsko upravljanje gradskom rasvjetom. Na taj način rasvjeta se uključuje samo kada je potrebno. Zahvaljujući ovom rješenju, San Leandro će u narednih 15 godina uštedjeti oko osam miliona dolara. Mike Mansuetti, predsjednik kompanije Bosch North America, tim povodom je rekao: „Bili gradovi veliki ili mali, naša pametna rješenja će im pomoći da uštede energiju i novac.“
Više umreženosti
Internet stvari pronalazi mjesto u svim sferama života i već je postao jedan od temelja povezanih gradova. Studija kompanije Gartner predviđa da će do 2020. godine oko 230 miliona domova širom svijeta biti povezano, što je oko 15 procenata od ukupnog broja. Do tada više od 20 milijardi uređaja širom svijeta će biti međusobno povezano, uključujući detektore dima, protivprovalne alarme, mjerače električne energije, kućanske aparate i dr. „Bosch je rano prepoznao ovaj potencijal“, kaže Hartung i dodaje: „Čak i danas više od polovine naših elektronskih proizvoda podržava umrežavanje, a naš cilj je da taj broj do 2020. godine naraste na 100 posto.” Bosch namjerava dodatno proširiti svoja istraživanja i u oblasti vještačke inteligencije. Kompanija je prošle godine otvorila istraživačke centre za vještačku inteligenciju u gradovima Renningenu (Njemačka), Palo Alto (SAD) i Bengalur (Indija), a do 2021. godine planira uložiti oko 300 miliona eura na njihova proširenja.
Kvalitetniji zrak koji udišemo
Kvalitet zraka jedan je od najvećih izazova s kojim se suočavaju gradovi. Zahvaljujući pametnim tehnologijama, gradovi će moći poduzimati blagovremene i ciljane mjere kako bi ga poboljšali. Međutim, to uveliko zavisi od preciznih mjerenja. Boschevo novo rješenje razvijeno s Intelom u ovom segmentu je Climo sistem za praćenje mikroklime. On mjeri i analizira 12 parametara koji su važni za kvalitet zraka, uključujući ugljik-dioksid, azotni oksid, temperaturu i relativnu vlagu. Aparat posjeduje gotovo stotinu puta manje dimenzije u odnosu na konvencionalne sisteme i radi uz tek jednu desetinu njihovih troškova.
Rano upozoravanje
U mnogim krajevima svijeta klimatske promjene imaju za posljedicu nepredvidive vremenske prilike. Istraživači očekuju da će obilne padavine dovesti do čestih i nepredvidivih poplava. Do sada su za mjerenje vodostaja u rijekama uglavnom korišteni mehanički uređaji, na čija se očitavanja čekalo i po nekoliko sati. Danas, sistem monitoringa poplava mijenja situaciju u korijenu. On u realnom vremenu prati nivo vode u rijekama i drugim vodnim tijelima blizu gradova i upozorava na predstojeće poplave. U okviru pilot-projekta Bosch testira novi sistem na rijeci Neckar kod Ludwigsburga u Njemačkoj. Ultrazvučne senzorske sonde i kamere prate promjene nivoa, brzine i propusnosti vode. Podaci se šalju na Bosch IoT Cloud radi obrade. Ukoliko se prekorače kritične vrijednosti, rano upozorenje u vidu tekstualne poruke šalje se pogođenim općinama, stanovništvu i vlasnicima preduzeća. To im daje dovoljno vremena da preduzmu mjere zaštite od poplava.
Umreženo parkiranje
Bosch radi na tome da transport budućnosti oslobodi nesreća, stresa i štetnih emisija te pomogne u rješavanju problema s gradskim prijevozom, gužvama i parkiranjem. Američki vozači danas provode više od 40 sati godišnje u saobraćajnom zastoju, na čemu se izgubi oko 160 milijardi dolara. Od tog vremena trećina se izgubi u potrazi za parkingom. Zahvaljujući sistemu organizacije parkinga na nivou zajednice, Bosch će pojednostaviti potragu za odgovarajućim parking-prostorom. Tokom same vožnje automobili automatski prepoznaju i mjere veličinu razmaka između parkiranih vozila i u realnom vremenu unose te podatke u digitalnu mapu. Na taj način vozače se može automatski odvesti do slobodnih mjesta za parkiranje. Bosch već testira ovu uslugu u njemačkim gradovima kao što je Štutgart. Isto će biti urađeno i u 20 američkih gradova, uključujući Los Angeles, Miami i Boston. Osim toga, Bosch i Daimler su početkom ove godine predstavili novu uslugu automatiziranog parkinga. Automobili u garaži muzeja Mercedes-Benz u Štutgartu mogu samostalno tražiti mjesto, bez vozača. Za ovo rješenje kompanija Bosch je nedavno osvojila nagradu za tehnološku inovaciju Frost & Sullivan 2017.
Za uštedu energije i troškova
U izvještaju BP Energy Outlook 2035 navodi se procjena da će globalna potrošnja energije do 2035. godine porasti za 30 posto. Bosch nudi mnogo pametnih rješenja za upravljanje energijom koja mogu smanjiti njenu potrošnju. Jedno od njih je Bosch DC mikromreža, koja se može koristiti za napajanje velikih zgrada ili kompleksa. S obzirom na to da mikromreže uglavnom koriste obnovljive izvore, one su i ekološki prihvatljivo rješenje. Boscheve mikromreže troše i do 10% manje energije od konvencionalnih elektrana, a krasi ih i samodovoljnost, što ih čini pouzdanim izvorom energije.

Inteligentni transportni sistemi u evropskoj perspektivi

Koncept pametnih gradova sve je popularniji širom svijeta. Naravno, ključni element svakog pametnog grada je transport, a tu na scenu stupaju inicijative i rješenja za inteligentne transportne sisteme. Evropa u ovom segmentu sve više napreduje budući da vlasti žele smanjiti saobraćajnu gužvu, poboljšati sigurnost i smanjiti zagađenje

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Koncept pametnih gradova u kontekstu ubrzane urbanizacije širom svijeta svakim danom postaje sve popularniji. Prednosti pametnih gradova su brojne. Oni poboljšavaju živote svojih stanovnika dok čekaju na autobuse, mjesto za parkiranje ili dok plaćaju račune za struju. Pored internih, pametni gradovi imaju i vanjske prednosti u vidu bolje međunarodne promocije i privlačenja turista s drugih kontinenata. U nedavnom izvještaju MarketsandMarketsa predviđa se da će vrijednost svjetskog tržišta pametnih gradova sa 424,7 milijardi dolara u 2017. godini porasti na 1,2 biliona dolara do 2022, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 23,1 posto. Glavni razlozi za ovo su rastuća populacija, hiperurbanizacija te ubrzano umrežavanje i implementacija telekomunikacijskih tehnologija. “Uspješna implementacija projekata pametnih gradova uveliko zavisi od tehnologija – prijenosa podataka, clouda, mobilnosti i senzora – koje zajedno čine IoT ekosistem. Ove tehnologije predstavljaju osnovu za projekte pametnih gradova. Brz razvoj u ovim oblastima proteklih godina omogućio je bolju povezivost objekata, što rezultira sveobuhvatnim razvojem pametnijih ekosistema”, stoji u izvještaju.

Pametni transport

Ključni element bilo kakve inicijative za pametni grad jeste pametni transport. On pomaže u rješavanju uobičajenih i frustrirajućih transportnih problema s kojima se stanovnici svaki dan suočavaju, uključujući i zagušenje saobraćaja, teškoće u pronalaženju mjesta za parkiranje i manjak informacija o dolascima vozova i autobusa. Za rješenje tog problema mogu pomoći inteligentni transportni sistemi (ITS), koji koriste IT tehnologije kako bi poboljšali upravljanje saobraćajem, čineći ceste i ulice sigurnijim i lakšim za korištenje. “Procjenjuje se da će do 2020. godine 70 posto svjetske populacije živjeti u gradovima. Stoga se “urbani metabolizam” mora poboljšati infrastrukturom koja mora biti “pametnija”. Kada su u pitanju urbani servisi, jedan od najbitnijih je transport. Omogućavanje pametnijih transportnih mreža, u okviru kojih se različiti sistemi za upravljanje i transport povezuju i kombinuju, ključna je stvar za ostvarivanje ciljeva koji vode do razvoja pametnih gradova. Gradovi s pametnim transportnim mrežama mogu potaknuti turizam i zapošljavanje, dok istovremeno postaju čišći i energetski efikasniji usljed manje emisije plinova i potrošnje energije”, piše Synectics u nedavnom istraživanju “Pametne transportne mreže: integracija, interoperabilnost i IoT“. Također, ne treba ignorisati ni rast ITS sektora. Prema izvještaju Research and Marketsa, procjenjuje se da će ITS tržište do 2022. godine imati objedinjenu godišnju stopu rasta od 7,9 posto. “Ukupna potražnja za inteligentnim transportnim sistemima raste, što je u velikoj mjeri zasluga faktora kao što su rastuća potražnja za vozilima i sve veća urbanizacija, koja dovodi do manjka prostora u gradovima. Ovo je rezultiralo potrebom za sofisticiranijom infrastrukturom i naprednijim sistemima za upravljanje saobraćajem i rješavanje problema manjka prostora”, stoji u izvještaju.

Evropska perspektiva

Kada je riječ o inteligentnim transportnim sistemima, Evropa je napravila veliki iskorak korištenjem IoT-a i podataka prikupljenih pomoću umreženih uređaja radi rješavanja nekih od problema s kojima se stanovnici susreću. “Transport je ključni faktor ekonomskog rasta Evropske unije, a rješenja za sigurnije autoputeve i ceste smanjuju troškove transporta na minimum te maksimalno povećavaju sigurnost”, kaže Evangelos Mitsakis, viši istraživač u oblasti transporta u Centru za istraživanje i tehnologiju Hellas. “Štaviše, ITS-ovi mogu donijeti određene prednosti u dobavljačke lance te druge tržišne sektore, naprimjer turizam, poljoprivrednu proizvodnju i izvoz proizvoda. ITS tehnologije također omogućavaju bolje planiranje ruta i skraćivanje puta te optimalno korištenje vozila saradnjom na planiranju vožnji i pružanjem obavještenja o saobraćajnim uslovima”, tvrdi on.

Ciljevi ITS-a

Sveobuhvatni cilj primjene ITS-a u Evropi je smanjenje gužvi u saobraćaju, do kojih često dolazi na autoputevima i koje predstavljaju problem za radnike koji putuju do posla. ITS u tome može imati značajnu ulogu. “U Evropi, a na nivou zemalja, glavni problem je saobraćaj na autoputevima. Mnogo je dešavanja i tema koje treba razmotriti u oblasti ITS-a. Cilj je povećati kvalitet života radnika smanjivanjem saobraćaja i poboljšanjem njegovog protoka”, kaže Frédéric Houbie, viši menadžer za proizvode u Luciadu. “Imamo ozbiljan problem sa saobraćajnim zastojima u svim gradskim centrima tokom najvećih gužvi ujutro i poslijepodne. Sve više ljudi živi van gradskih centara i mora se svako jutro voziti do njih i nazad. Također, ako siđete s autoputa i uđete u centre gradova, s pet traka prelazite na jednu ili dvije, a to izaziva zagušenje. Ono što ljudi žele uraditi s ITS-om jeste imati veoma jasan sistem znakova na cestama, tako da možete usmjeravati automobile i obavještavati vozače o tome gdje su već nastale gužve. Dobar primjer ovoga je u Briselu, gdje vam, ukoliko ulazite u grad, daju vrlo jasne informacije o tome koliko će vam vremena trebati da stignete do određenog područja. Također, u određenim njemačkim gradovima na autoputu imate informacije o situaciji s parkinzima u gradu. Ovo će pomoći vozačima da blagovremeno odluče o tome kojim cestama je najbolje ući u grad i izaći iz njega”, kaže Nick d'Hoedt, Genetecov regionalni direktor prodaje za područje Beneluxa, Njemačke, Austrije, Švicarske i nordijskih zemalja.

Još jedan cilj ITS-a je smanjenje broja incidenata i nesreća, kao i smrtnih slučajeva. “Evropska komisija vrlo ozbiljno shvata broj smrtnih slučajeva na našim cestama te ga pokušavamo približiti nuli”, kaže D'Hoedt, dodajući da je dinamična promjena ograničenja brzine jedan od načina da se poveća sigurnost na cestama. “Holandija je dobar primjer toga. Ako se vozite na holandskim autoputevima, imat ćete table sa znakovima koji će vam dati informacije o najvećoj brzini. Normalno ograničenje brzine je 130 kilometara na sat, ali nakon ulaska u određene rizične zone vidjet ćete smanjenje brzine na 90 ili čak 50 kilometara na sat”, naglašava on.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Kako odabrati najbolji sistem za upravljanje voznim parkom?

Prilikom odabira sistema za upravljanje voznim parkom povećanje operativne efikasnosti se podrazumijeva. No, šta još treba zanimati menadžere voznog parka? U nastavku teksta predstavljamo neka od najnovijih dostignuća u upravljanju voznim parkom i načine na koje ih menadžeri mogu iskoristiti radi povećanja efikasnosti i sigurnosti vozača

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Manja potrošnja goriva, bolja kontrola usklađenosti s propisima i veća sigurnost vozača samo su neke od prednosti koje efikasan sistem upravljanja voznim parkom može ponuditi. Uz stalnu potrebu za većom efikasnošću, globalno tržište sistema za upravljanje voznim parkom ostvaruje snažan rast. Predviđa se da će do 2022. godine dostići vrijednost od 28,7 milijardi dolara, uz godišnju stopu rasta od 15,8 posto, stoji u nedavnom izvještaju istraživačke kompanije MarketsandMarkets. Među faktorima rasta su pad troškova hardvera i sistema za umrežavanje, kao i potreba za usklađivanjem s državnim propisima. S tržištem koje očekuje nastavak rasta, kompanije koje nude ova rješenja kreiraju sisteme koji će ne samo ispuniti nego i nadići očekivanja menadžera voznog parka. To znači da su u ponudi i sistemi koji nude više od jednostavne optimizacije poslovanja i posjeduju pametne funkcije koje nude maksimalni povrat uloženog i olakšavaju upravljanje voznim parkom.

Šta žele menadžeri voznih parkova 

Optimizacija operativne učinkovitosti je trajni i glavni cilj efikasnog sistema upravljanja voznim parkom. Međutim, menadžeri voznog parka žele izvući i više iz njih. „Rješenja za upravljanje voznim parkom koja nude više od svojih osnovnih funkcija olakšavaju postizanje željenih rezultata za menadžere i njihove kompanije te uvode donošenje odluka na bazi podataka. Pored standardnih funkcija upravljanja voznim parkom, menadžeri traže i rješenja koja će se razvijati paralelno s njihovim poslovanjem i promjenjivim poslovnim potrebama“, kaže Scott Sutarik, zamjenik direktora rješenja za komercijalna vozila u kompaniji Geotab. Lahkoća korištenja je najtraženija funkcija, navodi Laura Maxwell, menadžerica marketinga proizvoda u kompaniji Fleetio. „Menadžeri traže sistem koji im omogućava da upravljaju svojim voznim parkom s bilo koje lokacije i tako uštede vrijeme i uloženi napor na izvršavanju standardnih zadataka iz ove oblasti. Voznim parkom se lakše upravlja ako menadžeri, mehaničari, poslovođe i druge osobe imaju pristup podacima i evidentiraju ih „u hodu“. Mogućnost automatizacije unosa podataka i upravljanja određenim zadacima i poslovnim situacijama pomaže da se uštedi ogromna količina vremena“, kaže on. Menadžeri voznih parkova žele se baviti i specifičnim pitanjima, kao što su skraćenje intervala praznog hoda motora i zastoja u radu, kao i poboljšanjem produktivnosti.

Skraćivanjem perioda rada motora u praznom hodu moguće je smanjenje troškova goriva i količine emisija plinova. „Efikasan sistem za upravljanje voznim parkom može ponuditi mogućnost vizuelnog praćenja praznog hoda na nivou voznog parka, kao i praćenja sedmičnih i mjesečnih trendova u vezi s ovom pojavom uz izradu izvještaja“, kaže Sutarik. Menadžere također zanima i skraćivanje trajanja nepotrebnih zastoja, što se može uraditi pomoću prediktivnog održavanja i dijagnostike. „Sistem upravljanja voznim parkom može omogućiti menadžerima voznog parka da blagovremeno identificiraju potencijalne probleme s vozilima i uvedu redovne podsjetnike za servisiranje kako bi pomogli u određivanju prioriteta i izvođenju popravki“, dodaje Sutarik. Osim toga, unaprijeđena efikasnost i produktivnost mogu se postići i pristupom podacima, poput onih o broju zaustavljanja vozila tokom dana i određivanja ruta.

Ključni faktori odabira sistema

Baš kao što odabir pravog sistema za upravljanje voznim parkom može unaprijediti operativnu efikasnost, izbor pogrešnog sistema može rezultirati neočekivanim dodatnim troškovima ili, još gore, nabavkom nepouzdane tehnologije. Da bi se izbjegle zamke nabavke neadekvatnog sistema, potrebno je najprije razmotriti nekoliko faktora. Maxwell navodi da menadžeri voznog parka trebaju razmotriti šta se očekuje od njihovih vozila kako bi se u potpunosti iskoristile pogodnosti nekog rješenja. Ona preporučuje da menadžeri sami sebi postave sljedeća pitanja: treba li kupiti i instalirati hardver u vozilu, morate li redovno preuzimati i ažurirati softver ili se treba opredijeliti za rješenje bazirano na webu, je li rješenje pogodno za mobilne uređaje – možete li pristupiti podacima o voznom parku s bilo kojeg mjesta itd.

Kao i u većini slučajeva, cijena je najvažniji faktor i zato treba uzeti u obzir i troškove. „Rješenje za upravljanje voznim parkom treba posmatrati kao investiciju koja može ponuditi dodatne prednosti i mogućnosti. Sistem koji je dovoljno fleksibilan da se prilagodi potrebama vašeg voznog parka, a da ostane jednako pristupačan, omogućit će vam da maksimalno iskoristite svoju investiciju. Sistemi koji vam omogućuju da kreirate poslovna pravila i upozorenja te prilagodite radne tokove svojim potrebama na bazi internih procesa mogu vam pomoći da iscijedite svaki dolar iz vaše investicije“, kaže Sutarik i navodi potrebu razmatranja da li se neko rješenje temelji na situacijama (događajima) ili na vremenskim intervalima. „Današnja rješenja trebaju iskoristiti snagu cloud tehnologije za obradu podataka, što omogućava ponudu efikasnijih uređaja s plug-and-play funkcijom i jednostavnim održavanjem, kao i korištenjem u više vozila“, dodaje Sutarik. Ostali razlozi uključuju provjeru da li rješenje radi u kombinaciji sa željenim tipom vozila i je li jednostavno za korištenje. Svi ovi faktori utječu na cijenu i mogućnost da se iz nekog rješenja izvuče što veći povrat na uloženo, navodi Maxwell. „Vi morate odabrati proizvođače koji se uklapaju u vaš idealan okvir. To ne mora nužno biti ono kako vi radite danas, nego kako biste željeli raditi u budućnosti. Izaberite rješenje koje je u skladu s tim i koje će vam pomoći da ostvarite svoje strateške ciljeve“, ističe ona.

Pametnija rješenja za sigurniju vožnju

Pored zadataka koji se odnose na upravljanje vozilima, vozačima i incidentima, menadžeri voznih parkova mogu implementirati pametna rješenja kako bi zaštitili i unaprijedili sigurnost vozača. Kompanija Grand View Research uradila je izvještaj o pametnim sistemima za upravljanje voznim parkom. „Državne agencije ulažu u inteligentne transportne sisteme i utvrđuju obavezu korištenja mrežnih tehnologija u svim vozilima kako bi se poboljšala sigurnost vozača i saobraćaja te osiguralo efikasno upravljanje zagušenjima u saobraćaju“, navodi se u izvještaju. Korištenje tehnologija kao što je telematika u okviru pametnog sistema za upravljanje voznim parkom menadžerima daje bolji uvid u dešavanja na cesti. „Analiziranje ponašanja vozača od suštinskog je značaja za menadžere voznih parkova, kao i za same vozače. Kako menadžeri voznog parka nisu fizički prisutni u kabini sa svojim vozačima, telematika im može pomoći da prate pridržavanje propisa kompanije u vezi s ponašanjem vozača. Naprimjer, svi vozači po prirodi posla znaju da voze i znaju da moraju poštivati ograničenja brzine i voziti na neagresivan način. Ipak, kratki rokovi mogu dovesti do pada koncentracije kod vozača i promjene osnovnih navika povezanih sa sigurnom vožnjom. Uz izvještaje o sigurnosti i obuku, vozači smanjuju rizik od nesreća i zbog toga su sigurniji“, kaže Sutarik.

Neprilagođena brzina, naglo ubrzavanje, često kočenje, iznenadno okretanje i (ne)korištenje pojasa neki su od primjera iz vozačke prakse koji se mogu pratiti putem telematike i upravo prepoznavanje ovih navika može pomoći u kreiranju fokusiranije i djelotvornije obuke kako bi se smanjio rizik od nesreća. Fokus na odgovornosti samih vozača i menadžera voznog parka je još jedan od načina na koji sistem za upravljanje voznim parkom može poboljšati sigurnost vozača. „Značajna poboljšanja na planu sigurnosti rezultat su uspostave sistema odgovornosti. Uvid u podatke podiže nivo odgovornosti. Bez obzira na to želite li poboljšati sigurnost vožnje, smanjiti broj nesreća ili zaštititi vozila dok su na putu, softver za upravljanje voznim parkom vam daje egzaktne podatke o tome šta vaša vozila trenutno rade i pomaže vam da pratite poboljšanja u hodu. Osim toga, može vam pomoći da uvedete efikasne procese i kontrolne mjere koje će vas približiti ostvarivanju vaših ciljeva“, objašnjava Maxwell.

Kao primjer Maxwell navodi rješenje koje nudi mobilnu kontrolu vozila, a vozačima pojednostavljuje popunjavanje kontrolnih listova prije i poslije putovanja. Jednako jednostavno se vrši i upozoravanje menadžera voznog parka na hitne i neophodne popravke. Na taj način se može skratiti vrijeme zastoja i osigurati da vozila potpuno spremna izađu na cestu. Rješenja za praćenje vozila pomoću GPS-a omogućavaju menadžerima da kontinuirano daju ocjene i rangiraju vozače na temelju njihove vozačke prakse, čime i same vozače možete potaknuti da budu svjesni i odgovorni za svoje postupke. Primjena programa nagrađivanja vozača je još jedan način za poboljšanje njihove sigurnosti. Takav program podstiče vozače da djeluju proaktivno umesto reaktivno.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju… 

Najveći most na svijetu opremljen Boschevim rješenjima

Sada kada je pušten u promet, most smanjuje vrijeme putovanja između Hong Konga i Makaa sa četiri na samo pola sata i otvara novu rutu za putnike između vitalnih transportnih centara, dok su integrisana Boscheva rješenja zadužena za sigurnost putnika

Piše: Danijel Jerković, prodajni menadžer za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, Bosch sigurnosni sistemi

E-mail: Danijel.Jerkovic@hr.bosch.com

Najveći svjetski prekomorski most pušten u promet u području nove “kineske silicijske doline” dug je 55 kilometara i direktno povezuje Hong Kong s Makaom te kineskim gradom Zhuhaijem. Izgradnja je koštala 20 milijardi dolara i trajala je osam godina, a bilo je potrebno 400 hiljada tona čelika. Most uključuje podvodne tunele i dva vještačka ostrva, koja služe kao carinske luke. Od samog početka prioritet je bilo postizanje i održavanje odgovarajućeg nivoa sigurnosti na ova dva ostrva, na kojima vozači trebaju pokazati specijalne dozvole kako bi koristili novi most i prošli carinske kontrolne tačke. Projekt predstavlja veliki poticaj za šire zaljevsko područje u tom dijelu Kine.

Osiguravanje vitalne infrastrukture

Kompanija Bosch Building Technologies angažovana je kako bi na vještačka ostrva postavila videonadzor, alarme i sisteme javnog razglasa i glasovne evakuacije. Na ostrvu između Zhuhaija i Makaa Boschev partner Shangai SAGA Electronic Technology instalirao je više od 5.700 Boschevih zvučnika i preko 260 pojačala, kojima se upravlja putem PRAESIDEO digitalnog sistema za javni razglas i hitnu dojavu. Ispunjavajući ključni zahtjev kupca, instalacija uključuje 15 različitih modela plafonskih, zidnih i linearnih zvučnika kako bi se mogli uklopiti u moderni interijer objekata na ostrvu. Osim toga, Bosch se prilagodio lokalnim standardima na Makau naručivši prilagođena rješenja s britanskim napojnim kablovima, koja imaju grafičke interfejse na tradicionalnom kineskom pismu. Na ostrvu pored Hong Konga, na kojem se nalazi carinska luka, Boschev partner Pro-United postavio je 2.200 razglasnih zvučnika različitih modela, uključujući vanjske zvučnike za zgradu putne inspekcije, a stručnjaci su podesili i 200 linearnih zvučnika kako bi neutralisali akustične varijacije usljed različith građevinskih materijala u objektu. “Boschev tehnički tim i partneri koristili su profesionalni softver kako bi simulirali zvučni pritisak određenog područja, kao i radi simulacije rada čitavog projekta kako bi odabrani proizvodi mogli ispuniti zahtjeve različitih prostora”, kaže Lin Lizhi iz Bosch Building Technologiesa.

Veliki poduhvat

Bosch također pokriva ostrvo s više od 2.000 HD kamera iz FLEXIDOME, DINION i AUTODOME serija, koje su nadgledane iz sigurnosnog kontrolnog centra na hongkonškoj strani ostrva. Kamere podržavaju 24-satni nadzor carinske luke, zgrade za putnu inspekciju te hongkonškog ureda za imigraciju i carinu. PRAESIDEO sistemi na obje strane ostrva sigurnosnom osoblju omogućavaju da uživo emituje glasovne obavijesti preko sigurnosnih pozivnih tačaka, dok višestruki setovi alarmnih sistema omogućavaju zaštitu zaposlenika i imovine. “Dodali smo pomoćnu inteligentnu PRAESIDEO pozivnu centralu, koja se obično koristi za aerodromske projekte, kako bi osoblje moglo direktno emitovati glasovne obavijesti u objektu, što olakšava upravljanje njegovom sigurnošću”, objašnjava Wang Yiping, zamjenik direktora u Shangai SAGA Electronic Technogyju. Ovaj visokoprofilni infrastrukturni projekt ističe fleksibilnost i široku lepezu opcija koje nudi Bosch Building Technologies kao kompanija koja nudi integrisana rješenja.