Koncept pametnih gradova sve je popularniji širom svijeta. Naravno, ključni element svakog pametnog grada je transport, a tu na scenu stupaju inicijative i rješenja za inteligentne transportne sisteme. Evropa u ovom segmentu sve više napreduje budući da vlasti žele smanjiti saobraćajnu gužvu, poboljšati sigurnost i smanjiti zagađenje

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Koncept pametnih gradova u kontekstu ubrzane urbanizacije širom svijeta svakim danom postaje sve popularniji. Prednosti pametnih gradova su brojne. Oni poboljšavaju živote svojih stanovnika dok čekaju na autobuse, mjesto za parkiranje ili dok plaćaju račune za struju. Pored internih, pametni gradovi imaju i vanjske prednosti u vidu bolje međunarodne promocije i privlačenja turista s drugih kontinenata. U nedavnom izvještaju MarketsandMarketsa predviđa se da će vrijednost svjetskog tržišta pametnih gradova sa 424,7 milijardi dolara u 2017. godini porasti na 1,2 biliona dolara do 2022, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 23,1 posto. Glavni razlozi za ovo su rastuća populacija, hiperurbanizacija te ubrzano umrežavanje i implementacija telekomunikacijskih tehnologija. “Uspješna implementacija projekata pametnih gradova uveliko zavisi od tehnologija – prijenosa podataka, clouda, mobilnosti i senzora – koje zajedno čine IoT ekosistem. Ove tehnologije predstavljaju osnovu za projekte pametnih gradova. Brz razvoj u ovim oblastima proteklih godina omogućio je bolju povezivost objekata, što rezultira sveobuhvatnim razvojem pametnijih ekosistema”, stoji u izvještaju.

Pametni transport

Ključni element bilo kakve inicijative za pametni grad jeste pametni transport. On pomaže u rješavanju uobičajenih i frustrirajućih transportnih problema s kojima se stanovnici svaki dan suočavaju, uključujući i zagušenje saobraćaja, teškoće u pronalaženju mjesta za parkiranje i manjak informacija o dolascima vozova i autobusa. Za rješenje tog problema mogu pomoći inteligentni transportni sistemi (ITS), koji koriste IT tehnologije kako bi poboljšali upravljanje saobraćajem, čineći ceste i ulice sigurnijim i lakšim za korištenje. “Procjenjuje se da će do 2020. godine 70 posto svjetske populacije živjeti u gradovima. Stoga se “urbani metabolizam” mora poboljšati infrastrukturom koja mora biti “pametnija”. Kada su u pitanju urbani servisi, jedan od najbitnijih je transport. Omogućavanje pametnijih transportnih mreža, u okviru kojih se različiti sistemi za upravljanje i transport povezuju i kombinuju, ključna je stvar za ostvarivanje ciljeva koji vode do razvoja pametnih gradova. Gradovi s pametnim transportnim mrežama mogu potaknuti turizam i zapošljavanje, dok istovremeno postaju čišći i energetski efikasniji usljed manje emisije plinova i potrošnje energije”, piše Synectics u nedavnom istraživanju “Pametne transportne mreže: integracija, interoperabilnost i IoT“. Također, ne treba ignorisati ni rast ITS sektora. Prema izvještaju Research and Marketsa, procjenjuje se da će ITS tržište do 2022. godine imati objedinjenu godišnju stopu rasta od 7,9 posto. “Ukupna potražnja za inteligentnim transportnim sistemima raste, što je u velikoj mjeri zasluga faktora kao što su rastuća potražnja za vozilima i sve veća urbanizacija, koja dovodi do manjka prostora u gradovima. Ovo je rezultiralo potrebom za sofisticiranijom infrastrukturom i naprednijim sistemima za upravljanje saobraćajem i rješavanje problema manjka prostora”, stoji u izvještaju.

Evropska perspektiva

Kada je riječ o inteligentnim transportnim sistemima, Evropa je napravila veliki iskorak korištenjem IoT-a i podataka prikupljenih pomoću umreženih uređaja radi rješavanja nekih od problema s kojima se stanovnici susreću. “Transport je ključni faktor ekonomskog rasta Evropske unije, a rješenja za sigurnije autoputeve i ceste smanjuju troškove transporta na minimum te maksimalno povećavaju sigurnost”, kaže Evangelos Mitsakis, viši istraživač u oblasti transporta u Centru za istraživanje i tehnologiju Hellas. “Štaviše, ITS-ovi mogu donijeti određene prednosti u dobavljačke lance te druge tržišne sektore, naprimjer turizam, poljoprivrednu proizvodnju i izvoz proizvoda. ITS tehnologije također omogućavaju bolje planiranje ruta i skraćivanje puta te optimalno korištenje vozila saradnjom na planiranju vožnji i pružanjem obavještenja o saobraćajnim uslovima”, tvrdi on.

Ciljevi ITS-a

Sveobuhvatni cilj primjene ITS-a u Evropi je smanjenje gužvi u saobraćaju, do kojih često dolazi na autoputevima i koje predstavljaju problem za radnike koji putuju do posla. ITS u tome može imati značajnu ulogu. “U Evropi, a na nivou zemalja, glavni problem je saobraćaj na autoputevima. Mnogo je dešavanja i tema koje treba razmotriti u oblasti ITS-a. Cilj je povećati kvalitet života radnika smanjivanjem saobraćaja i poboljšanjem njegovog protoka”, kaže Frédéric Houbie, viši menadžer za proizvode u Luciadu. “Imamo ozbiljan problem sa saobraćajnim zastojima u svim gradskim centrima tokom najvećih gužvi ujutro i poslijepodne. Sve više ljudi živi van gradskih centara i mora se svako jutro voziti do njih i nazad. Također, ako siđete s autoputa i uđete u centre gradova, s pet traka prelazite na jednu ili dvije, a to izaziva zagušenje. Ono što ljudi žele uraditi s ITS-om jeste imati veoma jasan sistem znakova na cestama, tako da možete usmjeravati automobile i obavještavati vozače o tome gdje su već nastale gužve. Dobar primjer ovoga je u Briselu, gdje vam, ukoliko ulazite u grad, daju vrlo jasne informacije o tome koliko će vam vremena trebati da stignete do određenog područja. Također, u određenim njemačkim gradovima na autoputu imate informacije o situaciji s parkinzima u gradu. Ovo će pomoći vozačima da blagovremeno odluče o tome kojim cestama je najbolje ući u grad i izaći iz njega”, kaže Nick d'Hoedt, Genetecov regionalni direktor prodaje za područje Beneluxa, Njemačke, Austrije, Švicarske i nordijskih zemalja.

Još jedan cilj ITS-a je smanjenje broja incidenata i nesreća, kao i smrtnih slučajeva. “Evropska komisija vrlo ozbiljno shvata broj smrtnih slučajeva na našim cestama te ga pokušavamo približiti nuli”, kaže D'Hoedt, dodajući da je dinamična promjena ograničenja brzine jedan od načina da se poveća sigurnost na cestama. “Holandija je dobar primjer toga. Ako se vozite na holandskim autoputevima, imat ćete table sa znakovima koji će vam dati informacije o najvećoj brzini. Normalno ograničenje brzine je 130 kilometara na sat, ali nakon ulaska u određene rizične zone vidjet ćete smanjenje brzine na 90 ili čak 50 kilometara na sat”, naglašava on.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Prilikom odabira sistema za upravljanje voznim parkom povećanje operativne efikasnosti se podrazumijeva. No, šta još treba zanimati menadžere voznog parka? U nastavku teksta predstavljamo neka od najnovijih dostignuća u upravljanju voznim parkom i načine na koje ih menadžeri mogu iskoristiti radi povećanja efikasnosti i sigurnosti vozača

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Manja potrošnja goriva, bolja kontrola usklađenosti s propisima i veća sigurnost vozača samo su neke od prednosti koje efikasan sistem upravljanja voznim parkom može ponuditi. Uz stalnu potrebu za većom efikasnošću, globalno tržište sistema za upravljanje voznim parkom ostvaruje snažan rast. Predviđa se da će do 2022. godine dostići vrijednost od 28,7 milijardi dolara, uz godišnju stopu rasta od 15,8 posto, stoji u nedavnom izvještaju istraživačke kompanije MarketsandMarkets. Među faktorima rasta su pad troškova hardvera i sistema za umrežavanje, kao i potreba za usklađivanjem s državnim propisima. S tržištem koje očekuje nastavak rasta, kompanije koje nude ova rješenja kreiraju sisteme koji će ne samo ispuniti nego i nadići očekivanja menadžera voznog parka. To znači da su u ponudi i sistemi koji nude više od jednostavne optimizacije poslovanja i posjeduju pametne funkcije koje nude maksimalni povrat uloženog i olakšavaju upravljanje voznim parkom.

Šta žele menadžeri voznih parkova 

Optimizacija operativne učinkovitosti je trajni i glavni cilj efikasnog sistema upravljanja voznim parkom. Međutim, menadžeri voznog parka žele izvući i više iz njih. „Rješenja za upravljanje voznim parkom koja nude više od svojih osnovnih funkcija olakšavaju postizanje željenih rezultata za menadžere i njihove kompanije te uvode donošenje odluka na bazi podataka. Pored standardnih funkcija upravljanja voznim parkom, menadžeri traže i rješenja koja će se razvijati paralelno s njihovim poslovanjem i promjenjivim poslovnim potrebama“, kaže Scott Sutarik, zamjenik direktora rješenja za komercijalna vozila u kompaniji Geotab. Lahkoća korištenja je najtraženija funkcija, navodi Laura Maxwell, menadžerica marketinga proizvoda u kompaniji Fleetio. „Menadžeri traže sistem koji im omogućava da upravljaju svojim voznim parkom s bilo koje lokacije i tako uštede vrijeme i uloženi napor na izvršavanju standardnih zadataka iz ove oblasti. Voznim parkom se lakše upravlja ako menadžeri, mehaničari, poslovođe i druge osobe imaju pristup podacima i evidentiraju ih „u hodu“. Mogućnost automatizacije unosa podataka i upravljanja određenim zadacima i poslovnim situacijama pomaže da se uštedi ogromna količina vremena“, kaže on. Menadžeri voznih parkova žele se baviti i specifičnim pitanjima, kao što su skraćenje intervala praznog hoda motora i zastoja u radu, kao i poboljšanjem produktivnosti.

Skraćivanjem perioda rada motora u praznom hodu moguće je smanjenje troškova goriva i količine emisija plinova. „Efikasan sistem za upravljanje voznim parkom može ponuditi mogućnost vizuelnog praćenja praznog hoda na nivou voznog parka, kao i praćenja sedmičnih i mjesečnih trendova u vezi s ovom pojavom uz izradu izvještaja“, kaže Sutarik. Menadžere također zanima i skraćivanje trajanja nepotrebnih zastoja, što se može uraditi pomoću prediktivnog održavanja i dijagnostike. „Sistem upravljanja voznim parkom može omogućiti menadžerima voznog parka da blagovremeno identificiraju potencijalne probleme s vozilima i uvedu redovne podsjetnike za servisiranje kako bi pomogli u određivanju prioriteta i izvođenju popravki“, dodaje Sutarik. Osim toga, unaprijeđena efikasnost i produktivnost mogu se postići i pristupom podacima, poput onih o broju zaustavljanja vozila tokom dana i određivanja ruta.

Ključni faktori odabira sistema

Baš kao što odabir pravog sistema za upravljanje voznim parkom može unaprijediti operativnu efikasnost, izbor pogrešnog sistema može rezultirati neočekivanim dodatnim troškovima ili, još gore, nabavkom nepouzdane tehnologije. Da bi se izbjegle zamke nabavke neadekvatnog sistema, potrebno je najprije razmotriti nekoliko faktora. Maxwell navodi da menadžeri voznog parka trebaju razmotriti šta se očekuje od njihovih vozila kako bi se u potpunosti iskoristile pogodnosti nekog rješenja. Ona preporučuje da menadžeri sami sebi postave sljedeća pitanja: treba li kupiti i instalirati hardver u vozilu, morate li redovno preuzimati i ažurirati softver ili se treba opredijeliti za rješenje bazirano na webu, je li rješenje pogodno za mobilne uređaje – možete li pristupiti podacima o voznom parku s bilo kojeg mjesta itd.

Kao i u većini slučajeva, cijena je najvažniji faktor i zato treba uzeti u obzir i troškove. „Rješenje za upravljanje voznim parkom treba posmatrati kao investiciju koja može ponuditi dodatne prednosti i mogućnosti. Sistem koji je dovoljno fleksibilan da se prilagodi potrebama vašeg voznog parka, a da ostane jednako pristupačan, omogućit će vam da maksimalno iskoristite svoju investiciju. Sistemi koji vam omogućuju da kreirate poslovna pravila i upozorenja te prilagodite radne tokove svojim potrebama na bazi internih procesa mogu vam pomoći da iscijedite svaki dolar iz vaše investicije“, kaže Sutarik i navodi potrebu razmatranja da li se neko rješenje temelji na situacijama (događajima) ili na vremenskim intervalima. „Današnja rješenja trebaju iskoristiti snagu cloud tehnologije za obradu podataka, što omogućava ponudu efikasnijih uređaja s plug-and-play funkcijom i jednostavnim održavanjem, kao i korištenjem u više vozila“, dodaje Sutarik. Ostali razlozi uključuju provjeru da li rješenje radi u kombinaciji sa željenim tipom vozila i je li jednostavno za korištenje. Svi ovi faktori utječu na cijenu i mogućnost da se iz nekog rješenja izvuče što veći povrat na uloženo, navodi Maxwell. „Vi morate odabrati proizvođače koji se uklapaju u vaš idealan okvir. To ne mora nužno biti ono kako vi radite danas, nego kako biste željeli raditi u budućnosti. Izaberite rješenje koje je u skladu s tim i koje će vam pomoći da ostvarite svoje strateške ciljeve“, ističe ona.

Pametnija rješenja za sigurniju vožnju

Pored zadataka koji se odnose na upravljanje vozilima, vozačima i incidentima, menadžeri voznih parkova mogu implementirati pametna rješenja kako bi zaštitili i unaprijedili sigurnost vozača. Kompanija Grand View Research uradila je izvještaj o pametnim sistemima za upravljanje voznim parkom. „Državne agencije ulažu u inteligentne transportne sisteme i utvrđuju obavezu korištenja mrežnih tehnologija u svim vozilima kako bi se poboljšala sigurnost vozača i saobraćaja te osiguralo efikasno upravljanje zagušenjima u saobraćaju“, navodi se u izvještaju. Korištenje tehnologija kao što je telematika u okviru pametnog sistema za upravljanje voznim parkom menadžerima daje bolji uvid u dešavanja na cesti. „Analiziranje ponašanja vozača od suštinskog je značaja za menadžere voznih parkova, kao i za same vozače. Kako menadžeri voznog parka nisu fizički prisutni u kabini sa svojim vozačima, telematika im može pomoći da prate pridržavanje propisa kompanije u vezi s ponašanjem vozača. Naprimjer, svi vozači po prirodi posla znaju da voze i znaju da moraju poštivati ograničenja brzine i voziti na neagresivan način. Ipak, kratki rokovi mogu dovesti do pada koncentracije kod vozača i promjene osnovnih navika povezanih sa sigurnom vožnjom. Uz izvještaje o sigurnosti i obuku, vozači smanjuju rizik od nesreća i zbog toga su sigurniji“, kaže Sutarik.

Neprilagođena brzina, naglo ubrzavanje, često kočenje, iznenadno okretanje i (ne)korištenje pojasa neki su od primjera iz vozačke prakse koji se mogu pratiti putem telematike i upravo prepoznavanje ovih navika može pomoći u kreiranju fokusiranije i djelotvornije obuke kako bi se smanjio rizik od nesreća. Fokus na odgovornosti samih vozača i menadžera voznog parka je još jedan od načina na koji sistem za upravljanje voznim parkom može poboljšati sigurnost vozača. „Značajna poboljšanja na planu sigurnosti rezultat su uspostave sistema odgovornosti. Uvid u podatke podiže nivo odgovornosti. Bez obzira na to želite li poboljšati sigurnost vožnje, smanjiti broj nesreća ili zaštititi vozila dok su na putu, softver za upravljanje voznim parkom vam daje egzaktne podatke o tome šta vaša vozila trenutno rade i pomaže vam da pratite poboljšanja u hodu. Osim toga, može vam pomoći da uvedete efikasne procese i kontrolne mjere koje će vas približiti ostvarivanju vaših ciljeva“, objašnjava Maxwell.

Kao primjer Maxwell navodi rješenje koje nudi mobilnu kontrolu vozila, a vozačima pojednostavljuje popunjavanje kontrolnih listova prije i poslije putovanja. Jednako jednostavno se vrši i upozoravanje menadžera voznog parka na hitne i neophodne popravke. Na taj način se može skratiti vrijeme zastoja i osigurati da vozila potpuno spremna izađu na cestu. Rješenja za praćenje vozila pomoću GPS-a omogućavaju menadžerima da kontinuirano daju ocjene i rangiraju vozače na temelju njihove vozačke prakse, čime i same vozače možete potaknuti da budu svjesni i odgovorni za svoje postupke. Primjena programa nagrađivanja vozača je još jedan način za poboljšanje njihove sigurnosti. Takav program podstiče vozače da djeluju proaktivno umesto reaktivno.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…