Home Vertikalna tržišta Kategorija Uredi / Poslovni prostori

Uredi / Poslovni prostori

Aikom na Adria Security Summitu

Aikom International će još jednom učestvovati na Adria Security Summitu, najvećem sajmu sigurnosnih tehnologija u Jadranskoj regiji, koji se održava 7. i 8. oktobra 2026. na Zagrebačkom velesajmu

Piše: Marko Peica, direktor prodaje za Jadransku regiju, Katar, Tursku i Grčku, Aikom International; E-mail: marko.peica@aikominternational.com

Aikom International će na štandu 92 na Adria Security Summitu predstaviti integrisani tehnološki ekosistem osmišljen kao odgovor na savremene sigurnosne izazove, povezujući kritične komunikacije, videosigurnost u oblaku, kontrolu pristupa, inteligentnu detekciju, bežično umrežavanje i infrastrukturna rješenja.

Ovu viziju kompanija će predstaviti kroz portfolio koji objedinjuje rješenja Motorola Solutions, Avigilon Alta, HALO Smart Sensors, Cambium Networks i Townet, pružajući sistem-integratorima i sigurnosnim stručnjacima tehnologije za izgradnju pametnije i sigurnije infrastrukture.

Jedan ekosistem

Centralni dio izložbe činit će tehnološki ekosistem Motorole Solutions. Među istaknutim tehnologijama bit će WAVE PTX, platforma za širokopojasni Push-to-Talk, koja omogućava trenutnu i sigurnu komunikaciju putem radiostanica, pametnih telefona i drugih uređaja. WAVE PTX će za vrijeme Adria Security Summita podržavati komunikaciju sigurnosnog osoblja događaja, pružajući praktičan primjer kako širokopojasni Push-to-Talk može unaprijediti koordinaciju, operativnu efikasnost i uvid u stanje na terenu u zahtjevnim okruženjima.

Posjetioci će se moći upoznati i s Avigilon Altom, cloud platformom kompanije Motorola Solutions za inteligentni videonadzor i kontrolu pristupa. Objedinjujući videoanalitiku zasnovanu na vještačkoj inteligenciji, upravljanje u oblaku i savremene mogućnosti kontrole pristupa, Alta pojednostavljuje sigurnosne operacije te povećava skalabilnost, fleksibilnost i efikasnost upravljanja sistemom. Ekosistem dodatno proširuju HALO pametni senzori, koji omogućavaju inteligentno praćenje okruženja i veću svijest o dešavanjima u okruženju u realnom vremenu.

Motorolin ekosistem zaokružuju DMR radio-stanice iz serije MOTOTRBO R i nosive kamere, integrisane u širu platformu kako bi omogućile povezan pristup komunikaciji, odgovoru na incidente i upravljanju dokazima.

AI mreža

Inovaciju u umrežavanju predstavit će Cambium Networks i njegova One Network vizija, koja spaja bežično povezivanje, switching, mrežnu sigurnost i upravljanje u oblaku u jednu inteligentnu arhitekturu. Posebna pažnja bit će posvećena portfoliju Network Service Edge, koji koristi naprednu vještačku inteligenciju i mašinsko učenje za automatizaciju rješavanja problema, jačanje cyber sigurnosti, pojednostavljenje implementacije mreže i optimizaciju upravljanja infrastrukturom.

Inteligentna infrastruktura

Još jedan vrhunac na štandu Aikoma bit će Townet SmartBox, inovativno rješenje dizajnirano za brzu implementaciju komunikacijske i sigurnosne infrastrukture na lokacijama gdje konvencionalno napajanje i mrežna povezanost nisu dostupni. Posjetioci će imati priliku da vide SmartBox integrisan unutar stvarnog scenarija primjene, prikazujući operativne prednosti koje nudi za implementaciju videonadzora, komunikacijskih i mrežnih tehnologija u udaljenim ili izazovnim okruženjima.

Metra Smart Locker System

Ormarići su nekada bili jednostavni: ključ, brava, kutija, samo za lično odlaganje. To više nije slučaj. Modernim kancelarijama i industrijskim objektima potrebno je prostorno rješenje za pohranu usmjereno na korisnika koje je sigurno, fleksibilno i jednostavno za upravljanje. Ali, to je samo jedan dio priče

Piše: Gregor Jenčič, menadžer marketinga, Metra Smart Locker System; E-mail: Gregor.Jencic@metra.si

Pametno odlaganje danas podrazumijeva mnogo više od sigurnog čuvanja stvari – ono može optimizirati radne procese, unaprijediti korisničko iskustvo te služiti kao čvorište za saradnju i razmjenu dokumenata i drugih predmeta. Metra Smart Locker System upravo te mogućnosti donosi uobičajenim ormarićima na radnom mjestu.

MyMetraLockers softver

Metra Smart sistem omogućava korisnicima pristup ormarićima pomoću zaposleničkih kartica, aplikacija, Apple ili Google novčanika, prepoznavanja lica ili drugih metoda. Ali, ono što ormariće čini uistinu pametnim, za razliku od ormarića sa baterijskim ili PIN bravama koje zahtijevaju pojedinačno podešavanje i održavanje, jeste daljinsko, centralizovano podešavanje i upravljanje.

Zahvaljujući MyMetraLockers softveru, bilo na lokaciji ili u oblaku, menadžeri objekata, HR osoblje ili drugo ovlašteno osoblje podešavaju i upravljaju ormarićima na daljinu sa centralne tačke, uz uvid u sve aktivnosti brava i ormarića u stvarnom vremenu. Evidencija aktivnosti i izvještaji o korištenju pomažu u optimizaciji dostupnosti i upotrebe ormarića. Administratori više ne moraju lično obilaziti ormariće. Alarmi i obavještenja u stvarnom vremenu osiguravaju da se svi pokušaji provale brzo riješe prije nego što se ormarić zaista provali.

Proširenje kontrole pristupa

Ormarići opremljeni Metra Smart sistemom prirodno proširuju postojeću kontrolu pristupa na radnom mjestu, kako u pogledu sigurnosti tako i u pogledu korisničkog iskustva. Zaposlenici koriste isti medij za pristup – karticu, telefon ili nešto drugo – i za zgradu i za svoj ormarić. Jedan kredencijal, jedan dosljedan standard, svuda. Besprijekorna (API) integracija osigurava da se funkcionalnost i upravljanje Metra pametnim ormarićima prilagođavaju postojećem ekosistemu i iskustvu. Omogućavanjem logike dijeljenog i prilagodljivog korištenja ormarića, Metra sistem može uštedjeti do 30% troškova najma kancelarije i prostora za pohranu.

Napravljeno da traje

Metra Smart fleksibilnost znači da ormarići mogu služiti i kao ormarići za preuzimanje, ostavljanje ili razmjenu, u zasebnim blokovima ili unutar jednog bloka, omogućavajući sigurnu i jednostavnu razmjenu dokumenata, paketa ili predmeta između kolega. U industrijskim objektima Metra Smart ormarići pojednostavljuju izdavanje i povrat alata, uređaja i IT opreme, pri čemu se svaka radnja automatski bilježi i prati putem Metra softvera.

Sistem također pruža održivu, energijski efikasnu i jednostavnu za održavanje funkcionalnost pametnih ormarića. Mjesečna potrošnja električne energije za 500 Metra Smart ormarića slična je potrošnji jednog monitora. Nema baterija koje treba mijenjati niti slomljenih ključeva ili zaglavljenih brava o kojima trebate brinuti.

Inovativni Metra Smart Lite sistem omogućava plug-and-play pametne ormariće za off-the-grid lokacije – gdje IT mreža (još) nema ili joj iz sigurnosnih razloga nije moguć pristup.

Metra Smart Locker sistemi bit će predstavljeni na Adria Security Summitu 7. i 8. oktobra u Zagrebu.

U sjedištu Commenda: Komunikacija je uvijek prva, sve ostalo dolazi poslije

Došao sam u Salzburg očekujući da vidim kako jedan proizvođač razvija i proizvodi komunikacijske sisteme. Otišao sam s potpuno drugačijim utiskom. Iza svake demonstracije stajala je jednostavna filozofija: u okruženjima u kojima je pouzdanost ključna, komunikacija je uvijek na prvom mjestu. Otkrio sam zašto je Commend više od pedeset godina posvetio usavršavanju nečega o čemu većina nas rijetko razmišlja – sve dok nam to ne zatreba u najvažnijem trenutku

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Good afternoon. Welcome to Commend. How can I help you?” Od svih razgovora koje smo imali tokom posjete sjedištu kompanije Commend, ovaj je bio najneočekivaniji. Sagovornik je bio – interkom.

Sprichst du auch Deutsch? (Govoriš li njemački?)”, upitao ga je Georg Winkler, direktor razvoja poslovanja u kompaniji Commend International.

Sprache wurde auf Deutsch umgestellt. (Jezik je promijenjen na njemački.)”

Bez oklijevanja, razgovor je nastavljen.

Wo ist die nächste Toilette? (Gdje je najbliži toalet?)”

Die nächste Toilette ist rechts, in 30 Metern. (Najbliži toalet je s vaše desne strane, udaljen 30 metara.)”

A onda novi scenarij.

Ich habe mein Ticket verloren. Was kann ich dort tun? (Izgubio sam parking kartu. Šta mogu učiniti?)”

Wenn Sie Ihr Ticket nicht mehr haben, kann ich Ihnen helfen. Bitte geben Sie Ihr Kennzeichen ein. (Ako više nemate kartu, mogu vam pomoći. Molimo unesite registarske oznake vozila.)”

ABC123.

Vielen Dank. Bitte geben Sie jetzt Ihr vierstelliges Passwort ein. (Hvala vam. Sada unesite svoju četverocifrenu lozinku.)”

Nekoliko sekundi kasnije, nakon unosa PIN-a, rampa se otvorila. Georg je potom promijenio jezik na španski, pa opet engleski.

Do you speak English as well?

Language switched to English.

Za nekoliko trenutaka sistem je neprimjetno prebacivao između nekoliko jezika, odgovorio na praktična pitanja, realizovao scenarij s parkingom i vratio se na engleski bez zastoja. Nije zvučao poput generičkih AI asistenata na koje smo se navikli posljednjih nekoliko godina. Nije bilo oklijevanja niti traženja dodatnih odgovora. Ponašao se baš kao iskusan operater u pozivnom centru za hitne situacije.

Ta prva demonstracija odmah je odredila ton cijele naše posjete. Umjetna inteligencija danas je prisutna gotovo svuda u industriji sigurnosti. Svaki proizvođač govori o AI analitici, AI detekciji ili AI automatizaciji. No, Commendov je pristup primjetno drugačiji. Umjesto da umjetnu inteligenciju koristi za analizu slike, austrijska kompanija je primjenjuje na onome što je oduvijek bila njena ključna kompetencija – glasovnu komunikaciju. Što ima potpunog smisla.

Kada se neko u ponoć nađe zaglavljen ispred rampe na parkingu, stoji na željezničkom peronu, radi sam u industrijskom pogonu ili se zaustavi unutar tunela, prva potreba nije analitika, već trenutno razumijevanje situacije. U takvim trenucima komunikacija je na prvom mjestu. Sve ostalo dolazi nakon toga.

Georg se nasmiješio posmatrajući naše reakcije. “Trenutno podržava oko 29 jezika”, objasnio je. “Korisnik može definisati pitanja koja se najčešće postavljaju i pripremiti prilagođene odgovore za parkinge, pametne gradove, industriju ili praktično bilo koju drugu primjenu.”

Zatim je usput spomenuo nešto još impresivnije – sistem je već sposoban za prevođenje u realnom vremenu.

Jedna osoba može govoriti na engleskom jeziku, dok operater s druge strane čuje japanski. Odgovor se istog trenutka vraća u suprotnom smjeru. Za svakoga ko je odrastao uz Star Trek, Ivy neizbježno podsjeća na Universal Translator – fiktivni uređaj koji je uklanjao jezičke barijere i omogućavao nesmetanu komunikaciju među različitim kulturama u svemiru.

Za međunarodne kompanije ili objekte koje svakodnevno posjećuju hiljade ljudi koji govore različitim jezicima, benefiti su očigledni. Ono što me još više oduševilo jeste činjenica da je sve djelovalo praktično i primjenjivo. Svako pitanje koje je Georg postavio predstavljalo je stvarnu situaciju s kojom se ljudi susreću svakog dana: “Gdje je toalet? Kako mogu izaći s parkinga? Izgubio sam kartu.” Pitanja koja zaokupljaju operatere, oduzimaju im vrijeme i sprečavaju ih da se fokusiraju na situacije u kojima je njihova stručna procjena zaista potrebna.

Kako će nam kasnije objasniti naš domaćin Andreas Hrdlicka, glavni operativni direktor Commenda Austria, više od 90 posto poziva na parkiralištima odnosi se na tek nekoliko ponavljajućih pitanja. Ako umjetna inteligencija može pouzdano riješiti takve interakcije, operateri će biti dostupniji za situacije u kojima je ljudska procjena od ključnog značaja.

Kvalitet glasa je, zapravo, proizvod

Uslijedila je još jedna demonstracija. Ovaj put Georg je pustio audiozapis snimljen u unutrašnjosti cestovnog tunela. Pozadinska buka bila je gotovo nepodnošljiva. Saobraćaj, motori, odjek, alarmi i razgovori ljudi istovremeno su se stapali u zvučnu kulisu iz koje je bilo gotovo nemoguće razaznati pojedinačne riječi. Zatim je aktivirana Commendova AI obrada zvuka. U trenutku je sva buka nestala, a ljudski glas ostao jasan i razumljiv.

“Kako nivo stresa raste, a situacija postaje neizvjesnija, ljudi se najviše oslanjaju na glas”, rekao je Georg. “Ako ga ne čujete savršeno, ne možete ni pravilno reagovati. Zato kvalitet zvuka nije samo važan – on je presudan.”

Jedna je to od onih tvrdnji koje zvuče sasvim logično dok razliku ne doživite iz prve ruke. Većina nas nikada ne razmišlja o kvalitetu zvuka jer se svakodnevni razgovori odvijaju u kancelarijama, domovima ili salama za sastanke. Commend, međutim, razvija komunikacijske sisteme za mjesta na kojima tišina gotovo nikada ne postoji: tunele, čeličane, rafinerije nafte, zatvore, metro stanice, centre za upravljanje u vanrednim situacijama, bolnice i trkaće staze.

To su okruženja u kojima se pozadinska buka, stres i hitnost spajaju u situacije u kojima pogrešno shvaćena ili propuštena instrukcija može imati ozbiljne posljedice. Upravo zato i dalje ulažu velike napore u razvoj mikrofona, tehnologije zvučnika, digitalnu obradu signala i akustičke laboratorije, umjesto da kvalitet zvuka tretiraju kao još jednu stavku u tehničkoj specifikaciji. Kvalitet glasa za njih nije samo jedna od brojnih karakteristika njihovih proizvoda – on jeste proizvod.

Commend razvija komunikacijske sisteme za okruženja u kojima pogrešno shvaćena instrukcija može imati ozbiljne posljedice

Na početku bijaše riječ

Iako je umjetna inteligencija najnovije poglavlje u priči kompanije Commend, glasovna komunikacija njen je temelj već više od pola stoljeća. “Kompanija je osnovana početkom sedamdesetih godina”, objasnio je Andreas. “I tada su postojali telefonski sistemi, ali su bili preskupi za svakodnevnu internu komunikaciju.” Od tada je Commend izrastao iz malog lokalnog proizvođača u globalnog dobavljača integrisanih komunikacijskih sistema, prisutnog u više od šezdeset zemalja širom svijeta.

Ono što je započelo kao praktično rješenje za poslovne zgrade postepeno je preraslo u nešto mnogo veće. Umjesto da se fokusira na interfone za stambene objekte, Commend se specijalizirao za okruženja u kojima komunikacija postaje kritična. “Mi nismo proizvođač interfona”, rekao je Andreas uz osmijeh, kao da je unaprijed odgovorio na najčešću zabludu koja prati ovaj brend.

Tu tvrdnju je kasnije u razgovoru dodatno potvrdio i Drago Labazan, direktor kompanije Commend Adria, regionalne podružnice zadužene za tržišta Jadranske regije. “Kada ljudi čuju riječ interfon, odmah pomisle na jednostavan uređaj s jednim dugmetom, jednim zvučnikom i jednim mikrofonom”, objasnio je. “Naravno da i takav uređaj možemo napraviti. Ali u poređenju s onim što naši sistemi zaista mogu, to je gotovo zanemariv dio onoga što radimo.”

Zaboravite na interfon

Ako je prva lekcija koju nam je Commend želio prenijeti bila o važnosti glasa, druga je zasigurno bila: zaboravite na sve što ste dosad mislili da interfon jeste. U Commendovom svijetu jedna komunikacijska stanica može biti dio mnogo šireg operativnog okruženja koje obuhvata telefoniju, radioveze, sisteme javnog razglasa, videonadzor, kontrolu pristupa, vatrodojavu, softver za upravljanje zgradama i procedure za vanredne situacije.

“Mi smo, zapravo, više sistem-integrator”, objasnio je Drago. “Integrišemo različite komunikacijske tehnologije, ali i komunikaciju povezujemo sa svim ostalim sigurnosnim sistemima. Ponekad volim reći da naš rad nalikuje slaganju slagalica.”

Zamislio sam se nad tom slikom. U stvarnim vanrednim situacijama upravo takva integracija postaje presudna. Aktiviranje vatrodojavnog sistema može automatski pokrenuti kamere, otvoriti unaprijed definisane evakuacijske rute, povezati dispečere s osobljem na terenu i aktivirati poruke putem javnog razglasa. Korisnici radioveza, telefona i interfona tako postaju dio jedinstvenog, koordiniranog odgovora, umjesto da ostanu zarobljeni u odvojenim komunikacijskim sistemima.

Ovu filozofiju utjelovljuje Symphony, Commendova softverska platforma koju je Andreas opisao kao srce cijelog ekosistema. Ona povezuje interfonske stanice, telefone hitnih službi, komunikacijske module za liftove, SOS šaltere, kioske i konzole u kontrolnim centrima sa sistemima drugih proizvođača. Zahvaljujući otvorenim standardima poput SIP-a i ONVIF-a, Symphony se integriše i s platformama kao što su Milestone Systemsov XProtect i Genetecov Security Center, tako da operateri više ne moraju prelaziti iz jedne aplikacije u drugu kako bi upravljali različitim sigurnosnim sistemima.

Sve pod istim krovom

Commendov integrisani pristup komunikaciji ogleda se i u načinu na koji je organizovana sama kompanija. Razvoj, inženjering, softverski dizajn i proizvodnja i danas su pod istim krovom u Salzburgu, gdje nastaje većina njihovih rješenja. Iako je prije više od deset godina postao dio holandske TKH Grupe, Commend je zadržao visok stepen nezavisnosti.

“U veoma smo povoljnoj poziciji”, objasnio je Andreas. “Povezanost s TKH ekosistemom omogućava nam pristup znatno širem portfoliju sigurnosnih tehnologija, uključujući sisteme videonadzora i kontrole pristupa, dok istovremeno zadržavamo veliku slobodu u razvoju vlastitih tehnologija.”

Za razliku od mnogih proizvođača koji su proizvodnju postepeno premjestili u zemlje s nižim troškovima rada, Commend je svjesno zadržao razvoj i proizvodnju na istoj lokaciji u Austriji. Georg je kasnije objasnio da se ista filozofija primjenjuje i na lanac nabavke. “Naše plastične komponente dolaze od dobavljača udaljenog svega četrdesetak kilometara”, rekao je. “Dijelovi od nehrđajućeg čelika stižu iz Bavarske, otprilike stotinu kilometara odavde. Namjerno sarađujemo s dobavljačima koji su nam geografski blizu.”

Takva odluka posebno se pokazala ispravnom tokom pandemije COVID-a. Dok se veliki dio elektroničke industrije suočavao s nestašicom komponenti i ozbiljnim poremećajima u lancima snabdijevanja, Commend je uspio nastaviti proizvodnju upravo zato što se većina njegovih ključnih dobavljača nalazila u neposrednoj regiji.

Svaki terminal priča svoju priču

Commendov demo centar više podsjeća na prolazak kroz različita okruženja u kojima njihova tehnologija svakodnevno i gotovo neprimjetno obavlja svoj posao. Gotovo svaki terminal iza sebe krije posebnu priču. Jedan je namijenjen bolničkim hodnicima. Drugi je razvijen za podzemne metro stanice. Treći može izdržati desetljeća rada u rafineriji nafte, dok su neki posebno projektovani za zatvore, cestovne tunele ili sterilne proizvodne prostore u kojima nije dopuštena ni najmanja kontaminacija česticama. “Naši proizvodi mogu izgledati potpuno različito”, objasnio je Andreas, “ali u suštini svi pripadaju istom komunikacijskom ekosistemu.”

Portfolio obuhvata sve – od SIP portafona za poslovne zgrade do robusnih hitnih komunikacijskih terminala projektovanih za ekstremne temperature, vibracije, prašinu, vlagu i korozivna industrijska okruženja. U zavisnosti od primjene, uređaji mogu biti opremljeni HD kamerama, ekranima osjetljivim na dodir, RFID čitačima, indukcijskim petljama za osobe s oštećenjem sluha te programabilnim tipkama za otvaranje vrata, podizanje rampi, pokretanje hitnih procedura ili upravljanje sistemima automatizacije zgrada.

Svaki se glas mora čuti

Jedna od stanica tokom našeg obilaska bila je i Commendova akustička laboratorija. “Naša temeljna stručnost je akustika”, rekao je Georg otvarajući vrata laboratorije. Unutar anehoične komore – prostorije projektovane tako da u potpunosti eliminiše refleksiju zvuka – tišina djeluje gotovo nestvarno. Vlastiti glas zvuči potpuno drugačije. Nema odjeka. Nema pozadinske buke. “Ovdje naši inžinjeri testiraju svaki mikrofon i svaki zvučnik”, objasnio je Georg. “Sve što pročitate u našim tehničkim specifikacijama nije marketing. Svaku karakteristiku provjeravamo i mjerimo.”

Laboratorija omogućava Commendu i simuliranje nekih od akustički najzahtjevnijih okruženja na svijetu, poput rada industrijskih mašina ili zvuka sirena za uzbunu. U komoru se uvodi umjetno generisana pozadinska buka kako bi inžinjeri mogli precizno izmjeriti koliko govor ostaje razumljiv u stvarnim radnim uslovima. Za korisnike koji upravljaju kritičnom infrastrukturom takav nivo testiranja ima ogromnu vrijednost. Zvučnik koji može proizvesti impresivan nivo zvučnog pritiska ne znači mnogo ako operateri ne mogu jasno razumjeti ono što se govori.

“Akustika je temelj naše stručnosti. Naši inžinjeri testiraju svaki mikrofon i svaki zvučnik. Sve što pročitate u našim tehničkim specifikacijama nije marketing. Mi sve provjeravamo” – Georg Winkler, Commend International

Tehnologija za decenije korištenja

Ista pažnja prema detaljima vidljiva je i u samom proizvodnom procesu. Prije ulaska u proizvodni pogon svaki posjetilac mora proći zaštitu od elektrostatičkog pražnjenja. Posebna obuća, uzemljene narukvice i pažljivo kontrolisane radne stanice sprečavaju mikroskopska električna pražnjenja koja mogu oštetiti osjetljive elektronske komponente. Georg je to uporedio s kamenčićem koji udari u haubu automobila. “Možda odmah nećete primijetiti nikakvu štetu”, rekao je. “Ali upravo se na tom mjestu problem počinje razvijati nakon određenog vremena.”

Takvi, naizgled sitni detalji određuju dugoročnu pouzdanost sistema. Za razliku od proizvođača koji izrađuju milione identičnih potrošačkih uređaja, Commend proizvodi rješenja prilagođena konkretnim projektima. Svaka narudžba je drugačija. “Izazov nije proizvesti hiljade identičnih uređaja”, objasnio je Georg. “Pravi izazov je osigurati da svaki projekat dobije tačno onu kombinaciju komponenti koja mu je potrebna – i to u pravom trenutku.”

Kako bi to postigao, Commend održava velike zalihe elektronskih komponenti, mehaničkih dijelova i gotovih proizvoda. Ključne komponente često se nabavljaju i skladište mjesecima unaprijed, što omogućava neprekidan nastavak proizvodnje čak i kada dođe do poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja. Ovakva strategija pokazala se posebno vrijednom tokom nestašice poluprovodnika koja je posljednjih godina pogodila veliki dio elektroničke industrije.

Pouzdanost, međutim, ne završava onog trenutka kada proizvod napusti fabriku. Svaka završena jedinica prolazi detaljno funkcionalno testiranje prije nego što bude zapečaćena za isporuku. Čak je i zaštitni pečat dio sistema osiguranja kvaliteta, jer inžinjerima omogućava da prilikom povrata uređaja utvrde da li je bio neotvoren.

Od pustinjskih trafostanica do Formule 1

Posvećenost kvalitetu i dugotrajnosti najbolje se potvrđuje upravo u okruženjima u kojima ovi sistemi rade. Raspon Commendovih projekata jednako je impresivan kao i tehnologija koja stoji iza njih. Commendova tehnologija prisutna je na mjestima koja naizgled nemaju gotovo ništa zajedničko, osim jednog zahtjeva – kada neko pritisne dugme za poziv, sistem mora raditi. “Ljudi nas često pitaju za koju smo se industriju specijalizirali”, rekao je Georg. “Istina je da se mi ne specijaliziramo za pojedinačne industrije, već za situacije u kojima komunikacija jednostavno mora funkcionisati.”

Petnaest godina u kuvajtskoj pustinji

Jedan projekat možda najbolje pokazuje šta Commend podrazumijeva pod pouzdanošću. Georg se nasmijao prije nego što je ispričao ovu priču. “Imamo oko hiljadu komunikacijskih jedinica instaliranih za Kuwait Oil Company.” Ti terminali raspoređeni su u trafostanicama usred pustinje, gdje su servisne intervencije izuzetno skupe, a uslovi rada među najtežima koje je moguće zamisliti. Tokom ljeta temperature redovno prelaze 50, pa čak i 60 stepeni, dok zimi kiša i pješčane oluje stvaraju sasvim drugačije izazove. Sve što može ugroziti rad elektronske opreme prije ili kasnije pojavi se u takvom okruženju. Ipak, brojke koje je Georg naveo su zaista impresivne. “Nakon otprilike petnaest godina rada”, rekao je, “otkazalo je samo šest uređaja. I to većina nije stradala zbog kvara, već je oštećena tokom servisiranja.”

To je jedna od onih statistika u koje je teško povjerovati dok ne vidite proizvodni pogon. Commend godinama usavršava svoje proizvodne procese jer vrlo dobro zna da je zamjena komunikacijskog terminala usred pustinje, stotinama kilometara udaljenog od najbližeg servisnog centra, višestruko skuplja od toga da se uređaj od samog početka napravi kako treba. Za operatere kritične infrastrukture pouzdanost nije samo pitanje kvaliteta ili reputacije. Ona je prije svega pitanje ekonomije.

Bolnice koje nikada ne miruju

Zdravstveni sektor je još jedan dobar primjer dugoročnog pristupa koji Commend njeguje. Klinički bolnički centar Rebro u Zagrebu koristi Commendovu tehnologiju više od dvije decenije, a širom bolničkog kompleksa instalirano je gotovo 3.000 komunikacijskih terminala. Umjesto zamjene opreme koja i dalje pouzdano radi, Commend postojeću infrastrukturu nadograđuje novom cloud arhitekturom i uslugama zasnovanim na umjetnoj inteligenciji.

Drago je opisao svakodnevnu situaciju poznatu gotovo svakoj bolnici. Posjetiocima su često potrebne upute do određenog odjela ili pomoć pri snalaženju u kompleksu. Konverzacijski terminal može im pružiti glasovne upute na njihovom jeziku, uz istovremeni prikaz titlova za osobe s oštećenjem sluha. Ako dođe do vanredne situacije, isti terminal u trenutku mijenja svoju ulogu. Umjesto uobičajenih informacija, prikazuje evakuacijske rute i emituje upute za sigurnu evakuaciju.

Formula 1: Komunikacija pri brzini od 300 km na sat

Nekoliko trkaćih staza Formule 1 – uključujući one u Abu Dhabiju, Džedi i Sepangu – koristi Commendove komunikacijske sisteme za operativno upravljanje. Georg je s velikim entuzijazmom govorio o svojoj posjeti stazi Yas Marina i prilici da tehnologiju vidi u stvarnim uslovima. Ono što ga je impresioniralo nije bio glamur Formule 1, već složenost operacija koje stoje iza svakog trkačkog vikenda. Hiljade ljudi. Medicinski timovi. Zaštitari. Televizijske ekipe. Hitne službe. Svi oni zavise od komunikacijskog sistema koji mora funkcionisati bez ijednog zastoja. Sve mora biti spremno prije nego što prvi bolid izađe na stazu.

Commend je učestvovao i u modernizaciji čuvenog mađarskog Hungaroringa, gdje su razvijena napredna komunikacijska rješenja s ekranima osjetljivim na dodir za potrebe upravljanja utrkama. Iako su pojedini dijelovi projekta još na čekanju, Georg je o njemu govorio s vidljivim ponosom. Iza spektakla Formule 1 krije se složena komunikacijska mreža koja omogućava da cijeli događaj funkcioniše sigurno i efikasno. To je još jedan podsjetnik da bezbrojni kritični sistemi svakodnevno rade tiho u pozadini – neprimjetni za većinu ljudi, ali bez prava na grešku.

Budućnost je već naučila da sluša

Vrijeme provedeno u sjedištu Commenda prošlo je gotovo neprimjetno. Ono što smo u početku očekivali da će biti uobičajena posjeta proizvodnom pogonu postepeno se pretvorilo u mnogo više od toga. Umjesto brzog obilaska odjela i unaprijed uvježbanih prodajnih prezentacija, Andreas Hrdlicka, Georg Winkler i Drago Labazan proveli su s nama gotovo pola dana. Strpljivo su odgovarali na svako pitanje, često zastajali kako bi objasnili pojedinosti, a razgovor je nerijetko odlazio i van okvira same tehnologije.

Georg se našalio kako u svojoj kući i dalje koristi Commendov interfon koji je instalirao prije više od trideset godina. “Kada me je jedan od kolega posjetio”, nasmijao se, “pitao me je zašto još imam te stare uređaje na vratima. Kažem mu da i dalje rade savršeno. Na kraju sam ih zamijenio – ne zato što su se pokvarili, već zato što me uvjerio da izgledaju staro.”

Ta jedna dosjetka možda bolje od bilo koje prodajne prezentacije objašnjava najveći izazov s kojim se Commend suočava. Njihovi proizvodi odbijaju zastarjeti. “Naši sistemi teško umiru, a to prodajni timovi i ne cijene baš,” kazao je Andreas s osmijehom. Svi su se nasmijali.

Ipak, iza humora krije se neobična poslovna filozofija, potpuno drugačija od ritma koji danas dominira tehnološkom industrijom. Umjesto da podstiče korisnike na zamjenu opreme svakih nekoliko godina, Commend gradi odnos zasnovan na kontinuitetu i povjerenju.

A nakon što smo proveli pola dana s ljudima koji stoje iza te filozofije – u atmosferi koja je više podsjećala na razgovor među prijateljima nego na klasičnu poslovnu posjetu – postalo je lakše razumjeti zašto toliko njihovih korisnika ostaje vjerno kompaniji decenijama. Tehnologija možda otvara prva vrata. Ali ljudi su ti zbog kojih se poželite vratiti.

Čovjek koji je ostao miran dok su svi okolo gubili nadu

Kako je slovenska agencija 911 VAROVANJE kroz dramatične intervencije na terenu – od reanimacije na cesti do potrage za nestalom djevojkom – pokazala da istinska zaštita dobija puni smisao tamo gdje se profesionalna dužnost prepliće s empatijom i prisebnošću

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Profesionalna etika u privatnoj zaštiti nalaže striktno poštivanje procedura i protokola. Ipak, unutar operativnog rada postoje trenuci koji izlaze iz okvira standardnih ugovornih obaveza i postaju svjedočanstvo o ličnoj hrabrosti i prisebnosti pojedinca. Primjer slovenske kompanije 911 VAROVANJE pokazuje kako se interna kultura usmjerena na pomoć zajednici reflektira na terenu. Detalji dvije složene intervencije, koje je za nas izdvojio direktor Edin Latić, potvrđuju da iza svake uspješne zaštitarske agencije prije svega stoje ljudi spremni donijeti ispravnu odluku u kritičnim situacijama.

Borba za život

“Tijekom petnaest godina rada zaštitari 911 VAROVANJA sudjelovali su u brojnim intervencijama koje su ostale zapisane u internim izvještajima, ali još više u sjećanjima ljudi kojima su pomogli”, kaže Latić. Prvi slučaj iz operativne arhive kompanije vraća nas u noćnu smjenu koja je trebala biti tek rutinski završetak radnog dana nakon osiguranja velikog događaja. Pokazalo se kako se u sekundi, bez ikakve najave, fokus s klasičnog održavanja javnog reda premjestio na borbu za život pojedinca i koliko je u takvim momentima ključna prva pomoć.

Bila je to obična noć 2022. godine, kad su zaštitari već završili posao i krenuli sa službenim vozilom prema firmi. Festival koji su osiguravali već je završio i ljudi su se razilazili. Trojica mladića vraćala su se kući nakon druženja. Ulica je bila gotovo prazna, a promet rijedak. Ništa nije upućivalo na intervenciju koja će se dogoditi nekoliko trenutaka kasnije. Jedan od njih, sedamnaestogodišnji mladić, iznenada se srušio na tlo. Službeno vozilo je prolazilo baš u tom trenutku pored mjesta događaja i vozač je uočio da se nešto događa na drugoj strani ceste. Zaustavio je vozilo i potrčao ka mladiću”, ispričao je Latić. Njegovi prijatelji u prvi su trenutak pomislili da se spotaknuo ili da mu je pozlilo. No, kada su ga pokušali podići, shvatili su da ne reagira.

“Nije disao, nije imao puls. U tom trenutku svaka sekunda postala je važna. Dok su drugi zaštitari pozivali hitnu medicinsku pomoć, on je kleknuo pored mladića i započeo postupke oživljavanja. Na cesti je zavladala potpuna tišina. Vrijeme kao da je stalo, minuta je izgledala kao sat. Pritisci na prsni koš. Ponovno provjeravanje znakova života. Ništa, pa opet i opet. Tada se dogodilo ono čemu su se svi nadali. Tijelo mladića se trznulo. Uslijedio je prvi udah, a zatim još jedan. Srce je ponovno počelo raditi”, prisjeća se Latić.

Do dolaska hitne pomoći mladić je već pokazivao znakove života. Kasnije će liječnici potvrditi da je upravo brza i prisebna reakcija bila ključna za njegovo preživljavanje.

“Toga dana jedan sedamnaestogodišnjak dobio je priliku nastaviti svoj život. Roditelji su dobili sina natrag. A njegovi prijatelji nikada nisu zaboravili čovjeka koji je ostao miran dok su svi oko njega gubili nadu”, kazao je naš sagovornik.

Trka s vremenom

Operativni izvještaji, međutim, rijetko bilježe šta se u takvim krizama dešava unutar samog čovjeka koji nosi uniformu. Istinski test profesionalizma nastupa onda kada se briga za javni red prelije u brigu za nečije dijete, a prostor za grešku ne postoji. Upravo se s takvim izazovom suočio tim agencije 911 VAROVANJE tokom osiguranja jednog masovnog festivala. “Područje uz rijeku Kolpu, jednu od najljepših prirodnih lokacija u Sloveniji, poznato je po brojnim kampovima i ljetnim festivalima koji svake godine okupljaju hiljade mladih ljudi u atmosferi muzike i druženja. Međutim, ovo specifično okruženje prepuno je šumskih staza i skrivenih mjesta na kojima se posjetitelji vrlo lako mogu udaljiti od glavnog festivalskog događanja, što je za sigurnosne timove dodatan operativni izazov”, govori Latić. Te julske večeri 2025. godine sve je izgledalo potpuno uobičajeno dok nisu do vođe zaštitara dotrčale prijateljice jedne djevojke, koja je, prema njihovim navodima, “nestala”.

Provjeravanje informacija

“Rekle su da je ne mogu pronaći, a telefon joj je bio isključen. Kako su minute prolazile, zabrinutost je rasla. Zbog neposredne blizine rijeke Kolpe i velikog područja koje okružuje festivalski kamp, svako kašnjenje značilo je dodatni razlog za strah. Zaštitari 911 VAROVANJA odmah su pokrenuli potragu. Počelo se od posljednjeg mjesta gdje je viđena. Razgovaralo se s okupljenima, provjeravale su se informacije s različitih lokacija”, dodaje Latić.

Operativni mozaik njenog kretanja sklapao se korak po korak zahvaljujući informacijama koje su stizale s različitih strana kampa. Dok ju je jedan od posjetitelja uočio u blizini šatora, drugi je potvrdio da je razgovarala s grupom mladih na sasvim drugom dijelu festivalskog prostora, dok su treći tragovi vodili ka samom rubu perimetra. “Potraga je trajala duže od sat vremena, a sa svakom novom minutom neizvjesnosti, među posjetiteljima su se već počele širiti prve glasine i uznemirenost. A onda su je, provjeravajući jednu od informacija, zaista pronašli na sasvim suprotnom dijelu festivalskog područja. Zanimljivo je da nije mogla vjerovati kada je saznala kakva se potraga odvijala zbog nje”, prepričao je Latić.

Početak jedne misije

Uvjereni da kontinuiran rad i bogato operativno iskustvo u planiranju sigurnosnih sistema direktno doprinose stabilnosti zajednice, u kompaniji nastoje biti pouzdan oslonac poslovnim subjektima i građanima, podižući nivo sigurnosti i opće dobrobiti. “Godina je bila 2011. Dok su mnogi u privatnoj zaštiti ovaj posao posmatrali kao smjenu, uniformu i proceduru, mala grupa ljudi okupila se oko ideje da zaštitar mora biti mnogo više od čuvara objekta. Tako je nastalo 911 VAROVANJE. Od prvog dana vodila nas je ista misija: kada drugi odlaze od opasnosti, zaštitar ide prema njoj. Tokom godina rasli smo, dobili nove ljude, vozila, klijente i izazove, ali jedno se nije promijenilo – uvjerenje da iza svake uniforme stoji čovjek spreman pomoći drugome”, zaključio je Latić.

Reputacija u sektoru privatne sigurnosti ne gradi se samo kroz planirane operacije, već i kroz sposobnost zaposlenih da u ključnim trenucima prepoznaju opasnost i reaguju izvan okvira svojih redovnih dužnosti. Tokom petnaest godina rada, brojni pripadnici kompanije svojim su postupcima spriječili ozbiljne posljedice i potencijalne tragedije. “I danas se prepričava slučaj iz tvornice stiropora, gdje je zaštitar, pokušavajući zaustaviti širenje požara prije dolaska vatrogasaca, zadobio trovanje dimnim plinovima. Tu je i događaj s parkirališta trgovačkog centra, kada je zaštitar u posljednjem trenutku izvukao djevojčicu s putanje automobila. Takvi događaji ostaju dio historije kompanije”, naglašava Latić.

35 godina Konica Minolte Hrvatska

Konica Minolta Hrvatska ove godine obilježava tri i pol desetljeća poslovanja – tijekom kojih se priča nije gradila samo kroz tehnologiju, već kroz ljude, povjerenje i dugoročna partnerstva diljem Hrvatske

Piše: Zdravko Crnjak, specijalista za marketing, Konica Minolta Hrvatska – poslovna rješenja; E-mail: zdravko.crnjak@konicaminolta.hr

Od svojih početaka, kada je bila prepoznat kao proizvođač uredske opreme i printera, Konica Minolta postupno je prolazila kroz snažnu transformaciju. Ono što je nekad bio fokus na ispis, danas je preraslo u mnogo širu misiju – postati partner u digitalnoj transformaciji i podršci modernom poslovanju.

Kroz sve te godine, jedno je ostalo isto: naglasak na kvaliteti, pouzdanosti i bliskoj suradnji s korisnicima. Upravo na tim temeljima danas stoji Konica Minolta Hrvatska kao strateški partner koji povezuje tehnologiju, podatke i sigurnost u jedinstven ekosustav rješenja.

Široka ponuda rješenja

Danas portfelj obuhvaća širok spektar područja: od upravljanja dokumentima i informacijama, cloud i IT usluga te upravljanja ispisom, do profesionalnog i industrijskog tiska te naprednih inteligentnih video rješenja. Sve s ciljem da se poslovnim korisnicima omogući jednostavniji, sigurniji i učinkovitiji rad.

Poseban naglasak u toj evoluciji zauzimaju inteligentna video rješenja. Ona više nisu samo alat za nadzor, već sustavi koji u stvarnom vremenu analiziraju događaje, prepoznaju ključne situacije i pružaju dublji uvid u procese i okruženja. Na taj način doprinose ne samo sigurnosti, već i optimizaciji operativnih procesa u različitim industrijama.

Imaging IoT platforma

Još jedan važan element suvremenog portfelja je FORXAI – imaging IoT platforma koja povezuje AI, IoT tehnologije i naprednu obradu slike u jedinstveni digitalni ekosustav. Kroz analizu vizualnih podataka i prepoznavanje obrazaca, FORXAI otvara nove mogućnosti primjene u industrijama.

“Tijekom proteklih 35 godina u Hrvatskoj, kontinuirano smo se razvijali zajedno s našim klijentima. Od tehnologije ispisa do naprednih digitalnih rješenja, naš cilj ostaje isti – pomoći našim klijentima da rade brže, sigurnije i učinkovitije. Ponosni smo na dugogodišnja partnerstva i povjerenje koje smo izgradili te nastavljamo graditi budućnost poslovanja zajedno s našim korisnicima”, istaknula je Branka Domazet, direktorica Konica Minolta Hrvatska.

Ova obljetnica nije samo podsjetnik na dosadašnji put, već i potvrda jasnog smjera prema budućnosti. S fokusom na inovacije, digitalnu transformaciju i korisnika u središtu svega, Konica Minolta Hrvatska nastavlja razvijati rješenja koja povezuju ljude, podatke i tehnologiju – i oblikuju način na koji se posao radi sutra.

Comnet podiže ljestvicu za PoE

Kako rubni uređaji postaju energijski zahtjevniji, a implementacije sve složenije, Comnet odgovara na izazove predstavljanjem dva nova IEEE 802.3bt industrijska Ethernet switcha projektovana za rad u najzahtjevnijim okruženjima

Piše: Adam Triculis, menadžer marketinga proizvoda, Acre Security; E-mail: adamtriculis@acresecurity.com

CNG6F2T4MPB je 6-portni Layer 2 upravljivi switch razvijen za instalacije gdje je prostor ograničen, ali zahtjevi za napajanjem nisu. Četiri RJ45 porta isporučuju po 90W Type 4 PoE napajanja, uz ukupan PoE budžet od 360 W. Dva 1G SFP optička uplink porta omogućavaju fleksibilno povezivanje na većim udaljenostima, uz podršku za različite Comnet module i tipove optičkih vlakana.

Projektovan za rad na temperaturama od -40°C do +75°C, ovaj switch pouzdano funkcioniše u uslovima u kojima bi standardna komercijalna oprema otkazala. Redundantni DC ulazi za napajanje osiguravaju neprekidan rad sistema, dok mogućnosti montaže na DIN šinu ili zid pojednostavljuju instalaciju u transportnoj, komunalnoj i sigurnosnoj infrastrukturi. Napredne funkcije upravljanja uključuju raspoređivanje napajanja preko PoE-a, ACL, VLAN, QoS, HTTPS/SSH, 802.1x autentifikaciju te SNMP/RMON nadzor – sve što je administratorima potrebno za sigurno i stabilno upravljanje mrežom.

Maksimalna snaga i skalabilnost

Za sisteme koji zahtijevaju veći broj portova i veći kapacitet napajanja, tu je CNGE10FX2TX8MSBT. Ovaj 10-portni switch podržava 90 W PoE napajanja na svih osam RJ45 portova, uz ukupni PoE budžet od 720W, što je dovoljno za istovremeni rad IP kamera visoke potrošnje, senzora, sistema digitalne signalizacije i drugih uređaja. Dva SFP uplink porta podržavaju brzine do 2.5 Gbps, osiguravajući dovoljno propusnog opsega za zahtjevne aplikacije.

Posebno se izdvaja njegova skalabilna arhitektura napajanja: korisnici mogu implementirati sistem prema trenutnim potrebama, a kasnije proširivati kapacitete bez zamjene samog switcha. Takav pristup dugoročno smanjuje ukupne troškove vlasništva. Switch radi u temperaturnom rasponu od -40°C do +70°C, a razvijen je i proizveden u SAD-u, uz usklađenost sa BABA, NDAA i TAA standardima.

Pouzdanost kao standard

Oba switcha potvrđuju Comnetovu dugogodišnju posvećenost pouzdanosti industrijske klase. Uređaji dolaze uz ograničenu doživotnu garanciju, zasnovanu na decenijama iskustva u implementaciji ojačane mrežne opreme za saobraćajne sisteme, videonadzor, elektroenergetske mreže i drugu kritičnu infrastrukturu širom svijeta.

Sigurnost je integrisana od samog početka razvoja proizvoda, a ne naknadno dodavana. Enkriptovani protokoli upravljanja, autentifikacija na nivou portova, device binding i kontinuirana usklađenost sa standardima osiguravaju da Comnetova infrastruktura ostane zaštićena i u uslovima sve sofisticiranijih prijetnji. Bilo da je riječ o zaštiti transportnih sistema, nadzoru elektroenergetskih mreža ili upravljanju videonadzornom infrastrukturom, Comnetovi novi bt PoE switchevi donose performanse, sigurnost i pouzdanost koje zahtijevaju sistemi od kritičnog značaja – danas i u godinama koje dolaze. Više informacija o ovim uređajima možete dobiti na www.comnet.net.

ITVDesk: Računalo kao ONVIF kamera

Moderne sigurnosne platforme više ne nadziru samo prostor već i digitalne procese, povezujući desktop računala, poslovne aplikacije i CCTV unutar jedinstvenog sistema. Takvu integraciju omogućava ITVDesk, platforma koja omogućava da računalo ili aplikacija postanu standardni ONVIF uređaj unutar postojećeg VMS ili NVR sustava

Piše: Mile Brkanović, direktor, ITVDesk; E-mail: partner@itvdesk.eu; www.itvdesk.eu

Moderni videonadzorni sustavi danas više nisu ograničeni isključivo na klasične IP kamere. Sve veći broj sigurnosnih događaja i operativnih procesa odvija se upravo na računalima operatera, POS sustavima, industrijskim HMI/SCADA aplikacijama i drugim digitalnim radnim stanicama koje standardni CCTV sustavi ne mogu direktno nadzirati. Klasična kamera može snimiti osobu za računalom, ali ne i ono što se stvarno događa na ekranu. Upravo zbog toga sigurnosna industrija posljednjih godina sve više uvodi integraciju desktop računala unutar postojećih VMS i NVR sustava.

ITVDesk je profesionalna ONVIF virtual IP camera platforma koja omogućava da računalo, aplikacija ili drugi video izvor postanu standardni ONVIF uređaj unutar postojećeg videonadzornog sustava, bez obzira radi li se o NVR ili VMS platformi.

Problem odvojenih sustava

U velikom broju kompanija videonadzor i računalni sustavi i dalje rade potpuno odvojeno: videonadzorni sustav nadzire prostor, POS aplikacije rade zasebno, industrijski HMI sustavi nisu povezani sa VMS-om, operatorske radne stanice nemaju centralizirani recording, a digitalni incidenti često ostaju izvan videonadzorne istrage. Kod analize sigurnosnih događaja operateri tada moraju paralelno pregledavati više različitih sustava i ručno povezivati informacije između videonadzornih snimki i aktivnosti na računalu.

Integracija desktopa u postojeći VMS

Moderni ONVIF pristup omogućava da se računalo integrira kao standardna IP kamera bez potrebe za dodatnim vlasnički zaštićenim sustavima. Na taj način desktop računala, aplikacije ili drugi digitalni izvori mogu se direktno dodati u: Milestone XProtect, VIVOTEK, Dahua, Hikvision i druge ONVIF kompatibilne VMS/NVR sustave. ITVDesk pritom omogućava: desktop streaming, višemonitorski prikaz i kombiniranje više desktop izvora u jedan kanal, PTZ upravljanje desktopom, dvosmjernu audiokomunikaciju između operatera i korisnika računala, alarmne događaje i integraciju s VMS/NVR sustavima, detekciju aktivnosti na temelju pokreta miša ili korištenja tipkovnice, HTTPS/RTSPS sigurnu komunikaciju i GPU akcelerirano kodiranje videa. Posebno je zanimljivo to što se integracija izvodi koristeći standardne ONVIF i RTSP/RTSPS protokole, pa nije potrebna posebna prilagodba VMS sustava.

Primjena u realnim sustavima

Ovakav pristup danas nalazi široku primjenu u različitim sigurnosnim i enterprise okruženjima. U maloprodaji i POS sistemima desktop blagajne mogu se sinkronizirati s nadzornim kamerama radi jednostavnije provjere transakcija, reklamacija i internih incidenata. U nadzornim i SOC centrima moguće je istovremeno snimati rad operatera i fizički videonadzor kako bi se analizirale reakcije i sigurnosne procedure. U industriji se HMI aplikacije i SCADA procesi mogu integrirati u centralni VMS recording sustav, dok banke i financijske institucije povezuju praćenje rada aplikacija i osjetljivih operacija s fizičkim videonadzorom. Sličan model koristi se i u kasinima te gaming industriji, gdje desktop monitoring služi za nadzor operatera, gaming aplikacija i sigurnosnih procedura.

Sigurnost i performanse

Jedan od glavnih izazova desktop streaminga tradicionalno su veliko opterećenje procesora i sigurnost videokomunikacije. ITVDesk koristi GPU akcelerirane tehnologije kao što su Intel Quick Sync, NVIDIA NVENC, AMD AMF te vlastitu GPU_ZERO arhitekturu za obradu videa s minimalnim opterećenjem procesora. Osim performansi, važan dio modernih sigurnosnih sustava danas je i zaštita video streamova. Desktop sadržaj često sadrži osjetljive podatke, zbog čega ITVDesk podržava: HTTPS, RTSPS, SRTP, sigurnu autentikaciju te dodatne enterprise sigurnosne mehanizme.

Budućnost videonadzora

Kako sigurnosni sustavi postaju sve više povezani s IT infrastrukturom, granica između klasičnog videonadzora i digitalnog nadzora računala postaje sve manja. VMS sustavi više nisu namijenjeni samo fizičkim kamerama. Sve češće postaju centralna platforma za objedinjavanje: CCTV videa, desktop nadzora, poslovnih aplikacija, alarmnih događaja i drugih digitalnih izvora. Takva integracija omogućava organizacijama bolju kontrolu, jednostavniju istragu incidenata i višu razinu sigurnosti u modernim digitalnim okruženjima. Integracija digitalnih izvora unutar videonadzornog sustava jedan je od važnijih smjerova razvoja moderne sigurnosne industrije, posebno u okruženjima gdje je potrebno objediniti fizički i digitalni nadzor unutar jedinstvene platforme.

Mogu li regionalne luke pratiti ritam globalne modernizacije

Dok svjetski lučki centri implementiraju AI i 5G mreže, jadranski bazen se suočava s izazovima digitalne transformacije i naslijeđene infrastrukture. Otvara se pitanje koliko su lukama naše regije, koje su dio ključnih evropskih trgovinskih koridora, ovi trendovi bliski – i koliko su zaista spremne za takav iskorak

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Kolaps morske luke Nagoja u Japanu iz jula 2023. godine, kada je hakerska grupa zaključala centralni operativni sistem preko kojeg Toyota izvozi svoje automobile, potpuno je zaustavio rad na terminalima. Više od dva dana kolosalne dizalice su mirovale, a hiljade kontejnera ostalo je zarobljeno jer sistem nije mogao popuniti podatke o tome šta se gdje nalazi. Ovaj napad, kao i onaj koji je nekoliko mjeseci kasnije paralisao četiri najveće morske luke u Australiji pod upravom DP Worlda, ogolio je novu realnost: moderne luke više nisu samo fizički objekti, već digitalni ekosistemi izuzetno ranjivi na nevidljive napade.

Sukob vizije i realnosti

Ovi globalni incidenti nisu iznimka – oni su jasni simptomi sistemske ranjivosti infrastrukture na kojoj počiva više od 80% svjetske trgovine. Pod pritiskom rasta e-trgovine, sve složenijih lanaca snabdijevanja i strožijih ekoloških regulativa, koncept lučke sigurnosti prolazi kroz temeljnu transformaciju. Prema podacima agencije Fortune Business Insights, globalno tržište lučke infrastrukture raste prema vrijednosti od 316,51 milijardi dolara do 2034. godine. Paralelno, segment pametnih luka (Smart Ports), prema istraživanju MarketsandMarketsa, bilježi snažan rast te se predviđa da će sa 2,53 milijarde dolara u 2025. skočiti na 7,95 milijardi dolara do 2030. godine, uz visoku složenu godišnju stopu rasta od 25,8%.

Dok tehnološki giganti i vodeći lučki operateri implementiraju privatne 5G mreže, AI i IoT, stvarnost na terenu često se sudara s tehničkim i finansijskim preprekama. Analize globalnog tržišta lučke sigurnosti pokazuju da jedan od najvećih izazova savremenih sigurnosnih sistema ostaje integracija s naslijeđenom, zastarjelom infrastrukturom.

Stare ranjivosti

Mnoge luke operišu na infrastrukturi staroj između trideset i pedeset godina, što stvara jaz između vizije o pametnoj luci i zatečenog stanja na terenu. Istraživanja sigurnosnog sektora ističu da čak 37% lučkih uprava prijavljuje probleme s kompatibilnošću između starih nadzornih sistema i modernih AI platformi, a 32% lučkih operatera i dalje se oslanja na analogne CCTV mreže. Operativni troškovi integracije dodatno rastu kada se pokuša povezati više od 5.000 senzora, kamera i pristupnih tačaka unutar velikih terminala.

Manji regionalni operateri, koji čine preko 45% ukupnih globalnih lučkih kapaciteta, posebno su izloženi – budžetska ograničenja često odgađaju modernizaciju uprkos rastućim sigurnosnim rizicima, ostavljajući kritične sisteme ranjivima upravo u trenutku kada opasnosti s kojima se suočavaju radikalno mijenjaju svoj oblik. Zastarjele analogne barijere i nepovezani sistemi više nisu prepreka za napadače koji sada koriste potpuno nove metode proboja.

Nove prijetnje

Digitalizacija koja ubrzava operacije istovremeno otvara nove vektore napada, a prijetnje koje su nekada zvučale futuristično – neovlašteni dronovi, autonomna plovila i sofisticirani cyber napadi – postaju svakodnevna operativna realnost. Lučka uprava Drač taj spektar prijetnji opisuje sveobuhvatno.

“Danas se luke suočavaju sa širokim spektrom sigurnosnih i operativnih izazova, uključujući neovlašteni pristup, zaštitu perimetra, sigurnost tereta i imovine, cyber prijetnje, rizike od prekida usluga te nove rizike povezane s novim tehnologijama kao što su neovlašteni dronovi, autonomni sistemi i sve sofisticiraniji cyber napadi. Rješavanje ovih izazova zahtijeva kontinuiranu modernizaciju, obučeno osoblje, interne procedure, praćenje u realnom vremenu, kapacitete za odgovor na incidente i saradnju s nadležnim nacionalnim organima i relevantnim akterima”, navode iz Lučke uprave Drač.

Iz Luke Ploče također izdvajaju cyber napade kao prijetnju koja danas drži na oprezu menadžment i sigurnosne timove širom svijeta. “Ako bismo morali izdvojiti jednu prijetnju koja danas drži na oprezu luke diljem svijeta, to su kibernetički napadi. Digitalizacija donosi operativnu efikasnost, ali istovremeno predstavlja i potencijalnu ulaznu točku za napadača. Upravo nam je zato pitanje kibernetičke sigurnosti jedan od ključnih operativnih prioriteta. U Luci Ploče d.d. trenutačno smo u procesu usklađivanja s Direktivom o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava koja postavlja obvezujući okvir za upravljanje kibernetičkim rizicima za operatere ključne infrastructure”, ističu iz Luke Ploče.

Prijetnja dronovima u lučkom okruženju više nije hipotetski scenario. Slični obrasci sigurnosnih incidenata, poput onih u Japanu i Australiji, zabilježeni su i u evropskim morskim lukama i ključnim pomorskim rutama u posljednjem periodu, što ukazuje na trend koji poprima kontinentalni karakter, a ne na izolovane slučajeve. Istovremeno, bespilotne platforme sve češće koriste kriminalne mreže za krijumčarenje, izviđanje i nadzor kritične infrastrukture, ali se pojavljuju i kao potencijalni alat u hibridnim operacijama i prikupljanju obavještajnih podataka. Regulatorni i tehnički odgovori na ovu prijetnju i dalje zaostaju za brzinom njenog razvoja.

Drugačiji pristupi

Regionalna lučka industrija i dalje razvija standardizirane odgovore na ovakve izazove. Interna 5G mreža i napredni senzorski sistemi, koje Luka Ploče implementira u sklopu koncepta pametnih luka, stvaraju tehničku osnovu za detekciju i upravljanje takvim prijetnjama. “Riječ je o području koje će zahtijevati kontinuirano ulaganje i prilagodbu regulatornom okviru”, precizirali su. Zajednički imenitelj svih ovih prijetnji nije samo njihova tehnička sofisticiranost već brzina kojom se mijenjaju i skaliraju. Luke koje su jučer bile fokusirane prvenstveno na fizičku zaštitu perimetra danas istovremeno upravljaju cyber rizicima, autonomnim sistemima, neovlaštenim dronovima i sve složenijim zahtjevima za sljedljivošću tereta. Odgovor na takav pritisak više ne može biti reaktivan – mora biti integrisan, kontinuiran i zasnovan na operativnoj slici u realnom vremenu. Međutim, uvođenje takvog kontinuiteta u realnom vremenu odmah udara u najveći zid savremene logistike – u sisteme i beton koji su projektovani za neko potpuno drugo vrijeme. Taj neizbježni sudar modernih prijetnji i starih operativnih sistema otvara pitanje kako se nositi sa teretom naslijeđa.

Tereti naslijeđa

Zastarjela infrastruktura nije samo tehnički problem – ona određuje tempo i cijenu svake modernizacije koja dolazi nakon nje. Mnoge luke na Jadranu i globalno i dalje operišu na temeljima projektovanim prije nekoliko decenija. Integracija novih digitalnih platformi, AI analitike i cyber sigurnosnih rješenja u sisteme stare decenijama nije linearan proces, a svaka greška u tom spoju može ugroziti kontinuitet operacija koje ne smiju stati.

Zamka kompatibilnosti

Lučka uprava Drač taj izazov opisuje kao zajednički imenitelj lučkog sektora: “Zastarjela infrastruktura ostaje zajednički izazov za luke i operatore kritične infrastrukture, posebno kada postojeći sistemi moraju biti integrisani sa novim digitalnim platformama, naprednim alatima za praćenje, tehnologijama zasnovanim na vještačkoj inteligenciji i modernim rješenjima za cyber sigurnost. Iz tog razloga, modernizacija se mora provoditi pažljivo i na kontrolisan način, osiguravajući kontinuitet poslovanja, kompatibilnost sistema, integritet podataka i usklađenost sa zahtjevima informacione sigurnosti”, pojasnili su iz Lučke uprave Drač.

Ovaj oprez o kojem govore iz Drača otvara možda i najveću stratešku dilemu moderne logistike. Kada lučka uprava odluči modernizovati stare sisteme, ona se najčešće suočava sa “zatvorenim” rješenjima velikih eksternih dobavljača. To stvara opasnu zamku: svaka naredna nadogradnja, dodavanje novog senzora ili promjena u sigurnosnom protokolu postaje finansijski iscrpljujuća i spora, jer luka zavisi od razvojnih faza i cijena treće strane. U industriji gdje sekunde kašnjenja na terminalu znače ogromne novčane gubitke, čekanje na eksterne programere da prilagode softver zastarjelom betonu i hardveru postaje neodrživo.

Premošćavanje ovog jaza zahtijeva radikalan i hrabar zaokret – preuzimanje potpune kontrole nad vlastitim digitalnim kodom. Upravo na tom tragu, prepoznavši da krpljenje tuđih sistema vodi u slijepu ulicu, Luka Ploče otišla je korak dalje i pronašla vlastiti izlaz iz te zamke – razvoj vlastitog Terminal Operating System (TOS) rješenja. “Zastarjela infrastruktura je realnost s kojom se suočava većina luka i ona izravno utječe na način na koji pristupamo modernizaciji sigurnosnih sustava. Glavni izazov nije samo tehnička nekompatibilnost starih i novih sustava nego i činjenica da svaki dio integracije može postati dugotrajan i skup ako ovisite o eksternom dobavljaču koji svoje rješenje mora prilagođavati vašoj specifičnoj arhitekturi. Upravo zato smo krenuli u razvoj vlastitih digitalnih rješenja i vlastitog sustava Terminal Operating System (TOS)”, pojasnili su.

Cilj ovog projekta nije bio samo modernizovati postojeće procese, nego stvoriti sistem koji će dugoročno omogućiti bržu i jednostavniju integraciju novih tehnologija. “Kada se pojavi nova tehnologija, bilo da je riječ o senzorima, AI analitici ili naprednim sustavima videonadzora, možemo je integrirati u vlastiti sustav bez ovisnosti o tuđim razvojnim procesima. Time se ubrzava modernizacija, smanjuju troškovi prilagodbe, povećava ukupna sigurnost i operativna učinkovitost luke te dobiva kontrola u daljnjem razvoju”, rekli su iz Luke Ploče d.d.

Dok se digitalna transformacija najčešće posmatra kroz upravljanje operacijama i podacima, jednako važan segment ostaje fizička sigurnost infrastrukture, posebno sistemi zaštite od požara koji moraju pratiti istu logiku kontinuiteta i integracije.

Upravo u ovom segmentu najvidljivije se ogleda složenost prelaska sa zastarjele infrastrukture na digitalne platforme, jer modernizacija mora biti usklađena s činjenicom da lučki sistemi ne mogu prekidati rad.

Iz kompanije Siemens navode da modernizacija sistema zaštite od požara u starijim lučkim objektima i terminalima uključuje niz strukturnih izazova. Od zastarjele kabelske infrastrukture, gdje stari terminali često imaju kabele koji ne podržavaju savremenu digitalnu komunikaciju, do njihove zamjene koja je skupa i logistički zahtjevna.

“Dodatni izazov je neprekidnost lučkih operacija, jer luka ne smije stati s radom tokom modernizacije, pa je potrebno implementirati novu opremu bez ometanja utovara, istovara i kretanja tereta. Otežan pristup detektorima u starim hangarima i na dizalicama dodatno komplikuje održavanje i nadzor, dok ekstremni uslovi okoline, poput morske soli, vlage i korozije, dodatno utiču na pouzdanost sistema. Također, značajan izazov predstavlja integracija s digitalnim platformama, odnosno povezivanje izoliranih starih sistema s modernim rješenjima poput Building X, što zahtijeva prelazak s lokalnog nadzora na daljinsko upravljanje”, pojašnjava Andrej Potočnik, voditelj prodaje, Smart Infrastructure – Fire and Safety, Siemens.

Softverska nezavisnost i preuzimanje kontrole nad vlastitim digitalnim razvojem otvara vrata za potpunu transformaciju lučkih procesa na terenu. Kada se ukloni softverska nekompatibilnost, infrastruktura prestaje biti zarobljena u prošlosti i ulazi u fazu aktivne tranzicije

Infrastruktura u tranziciji

Modernizacija lučke infrastrukture na jadranskoj obali više nije stvar prestiža ili dalekih planova – ona je postala ultimativni uslov opstanka na globalnoj logističkoj mapi. Regionalni operateri danas se nalaze pod trostrukim pritiskom: s jedne strane su zastarjeli kapaciteti koji teško prate obim savremenog pomorskog prometa, s druge sve agresivnije cyber prijetnje, a s treće strogi zahtjevi za transparentnošću i potpunom sljedljivošću svakog komada tereta. Odgovor na ove izazove zahtijeva duboku metamorfozu: luke više ne mogu biti samo tačke pretovara, već moraju postati visokoosjetljivi tehnološki ekosistemi. Spajanjem naprednih komunikacijskih mreža, inteligentnog softvera i robusnih senzora na terenu, regionalni operateri već u praksi demonstriraju obrise potpuno transformisanog poslovanja.

Najbolji primjer takve tranzicije je Luka Ploče, gdje su teorijski koncepti digitalizacije pretočeni u opipljive pomake na terenu. Interna 5G mreža, napredni senzorski sistemi i digitalno praćenje robe u stvarnom vremenu promijenili su način na koji luka funkcionira iznutra, a promjena je najvidljivija upravo u onome što se ranije činilo rutinskim:

“Papir u lukama ima svoja ograničenja i svi koji su radili u lukama to dobro znaju. Zato je Luka Ploče posljednjih godina snažno krenula u digitalizaciju i razvoj koncepta ´pametne luke´. Uvedena je interna 5G mreža, uvedeni su napredni senzorski sustavi, digitalno praćenje robe te integracija operativnih podataka u stvarnom vremenu”, navode iz ove kompanije.

Pametne luke

Nekada je koordinacija između njihovih službi, špeditera i carine bila sporija i podložnija greškama, jer se velik dio procesa oslanjao na papirnu dokumentaciju. “Danas su ti procesi digitalizirani i razlika se jasno osjeća u svakodnevnom radu. Kada je svaki korak evidentiran u sustavu, puno je lakše na vrijeme uočiti nepravilnost, ali i osigurati veću odgovornost svih uključenih u proces. Upravo su takve promjene značajno unaprijedile sigurnost luke, ali i operativnu učinkovitost cijelog sustava”, pojasnili su iz ove luke.

S druge strane, Luka Drač, glavna pomorska kapija Albanije i ključna tačka Panevropskog koridora VIII koji povezuje Zapadni Balkan s Jugoistočnom Evropom, modernizaciji pristupa iz drugog ugla. Za njih je tehnološki zaokret primarno u funkciji izgradnje mrežne otpornosti i sposobnosti sistema da preživi i funkcioniše čak i u uslovima krize ili eksternih napada. “Lučka uprava Drač kontinuirano poduzima mjere za modernizaciju svoje IKT infrastrukture, jačanje cyber sigurnosti te poboljšanje otpornosti i operativne efikasnosti lučkih usluga. Ovaj proces modernizacije dio je šire digitalne transformacije luke i ima za cilj podržati sigurnije, pouzdanije i efikasnije operacije”, naveli su.

Jačanje otpornosti

U Draču su svjesni da prelazak na pametne sisteme otvara i nove vektore ranjivosti. Zbog toga je njihov fokus usmjeren na podizanje bedema oko digitalnog jezgra luke. Posljednjih godina poseban fokus je stavljen na postepeni prelazak sa zastarjele infrastrukture prema modernijim i otpornijim sistemima, jačanje mrežne zaštite i zaštite krajnjih tačaka (endpoint protection), praćenje sigurnosnih događaja, upravljanje ranjivostima, prakse pravljenja rezervnih kopija (backup) i oporavka podataka te na poboljšanje internih procedura.

“Ove mjere doprinose boljem nadzoru, bržem otkrivanju potencijalnih incidenata, poboljšanim sposobnostima odgovora i većem kontinuitetu kritičnih lučkih operacija”, kazali su iz Lučke uprave Drač. Svi ovi napredni regulatorni okviri, interne 5G mreže i softverske arhitekture čine digitalnu osnovu moderne luke. Međutim, da bi taj sistem uopće mogao funkcionisati u realnom vremenu, neophodni su mu precizni podaci sa samog terena – unutar lučkih terminala, na perimetru i na prvoj liniji kontrole tereta.

Tehnologija u pogonu

Arhitektura lučke sigurnosti više se ne projektuje u kabinetima, već se kalibrira na samom terenu – kroz svakodnevni sudar naprednih softvera i operativne realnosti. Dok globalni trendovi nameću potpunu automatizaciju, praksa pokazuje da implementacija pametnih rješenja zavisi od sposobnosti operatera da uravnoteže dva suprotstavljena imperativa: tehnološku modernizaciju i strogo čuvanje operativnih tajni. Lučka uprava Drač u tom smislu slijedi princip koji je u sektoru kritične infrastrukture sve češći – transparentnost do granice sigurnosti: “Primjenjujemo kombinovani pristup sigurnosti, koji uključuje organizacijske, proceduralne, fizičke, tehničke i mjere cyber sigurnosti. U opštim uslovima, ovo uključuje kapacitete za praćenje i nadzor, mehanizme kontrole pristupa, mrežnu zaštitu i zaštitu krajnjih tačaka, centralizovano praćenje sigurnosti, procjenu ranjivosti, sposobnosti odgovora na incidente i mjere za kontinuitet poslovanja.”

Lučki ekosistem

Međutim, kako su dalje pojasnili, zbog osjetljive prirode lučke sigurnosti, operacija kritične infrastrukture, arhitekture cyber sigurnosti i internih procedura, detaljne informacije o specifičnim tehnologijama, konfiguracijama, ranjivostima, operativnim procedurama ili konkretnim sigurnosnim scenarijima, ostaju iza zatvorenih vrata:

“Takvim informacijama se upravlja u skladu sa internim politikama informacione sigurnosti, principima ISO/IEC 27001 i važećim zakonskim i regulatornim okvirom o cyber sigurnosti i zaštiti kritične infrastrukture”, dodali su.

Za razliku od povjerljivih sigurnosnih protokola, operativni procesi na samim terminalima moraju biti potpuno transparentni i digitalno vidljivi. Luka Ploče ovom pitanju pristupa konkretno, implementirajući rješenja koja pokrivaju cijeli lanac – od manipulacije teretom do interne dokumentacije: “U Luci Ploče trenutačno je implementirano niz naprednih digitalnih rješenja koja pokrivaju više operativnih točaka u svakodnevnom radu. Digitalno praćenje i evidencija manipulacije teretom omogućuju eliminaciju ručnih unosa i potencijalnih grešaka koje uz njih dolaze”, kažu oni.

U ovom pametnom pogonu automatizovano je i vaganje robe, dok se praćenje narudžbi i procesa izvršavanja odvija u stvarnom vremenu, što omogućava trenutačnu reakciju u slučaju odstupanja od očekivanog toka operacija.

“Uz to, interni DMS (Document Management System) zamijenio je papirnatu dokumentaciju za odobravanje računa i radnih naloga, čime je smanjen rizik od prijevara i operativnih propusta. Podaci o efikasnosti zaposlenika dostupni su gotovo u stvarnom vremenu, što stvara osnovu za kvalitetnije planiranje i brzo reagiranje kada je potrebno”, precizirali su.

Održavanje bez prekida

Upravo u ovakvom okruženju, gdje luka mora funkcionisati bez zastoja, ključnu ulogu imaju sistemi koji omogućavaju održavanje bez prekida operacija. DFT tehnologija (Diagnostic Function Test) iz portfolija Siemensa omogućava automatizirane samotestove detektora bez prekida rada sistema i bez potrebe za fizičkim pristupom detektorima. Oni se često nalaze na teško dostupnim mjestima, poput visokih dizalica i krovnih konstrukcija. Time se garantuje da je svaki senzor u lučkoj infrastrukturi u svakom trenutku potpuno funkcionalan, bez ometanja utovara ili istovara robe.

Dok se veliki dio digitalne transformacije luka fokusira na videonadzor i upravljanje podacima, jednako kritičan segment ostaje protivpožarna zaštita u okruženjima s ogromnom koncentracijom goriva, kontejnera i opasnih materija. U takvim uslovima, savremeni sistemi detekcije požara sve više prelaze s klasične alarmne funkcije na inteligentnu analitiku i prediktivni odgovor u realnom vremenu.

Inteligentna detekcija

Iz kompanije Siemens navode da savremeni sistemi detekcije požara, zasnovani na Sinteso liniji, znatno smanjuju vrijeme reakcije u složenim lučkim okruženjima.

“U kompleksnim lučkim operacijama, gdje velika gustina tereta i neprestana kretanja otežavaju nadzor, efikasnost se postiže kroz eliminaciju lažnih alarma uz ASAplus tehnologiju. U lukama su prašina, izduvni gasovi mašina i vlaga (para) stalno prisutni, pri čemu standardni detektori često ne razlikuju ove faktore od stvarnog dima. ASAplus tehnologija koristi kombinaciju tri infracrvena, jedan plavi optički i dva termalna senzora, a ovaj multisenzorski pristup omogućava sistemu da precizno identifikuje stvarni požar, ignorišući smetnje poput cigaretnog dima ili prašine pri pretovaru, čime se sprečavaju nepotrebni prekidi rada”, navodi Potočnik.

Na otvorenim terminalima i velikim skladištima dodatnu ulogu imaju linearni detektori, detektori plamena i videoanalitička rješenja poput Fire Catcher kamera, koje omogućavaju vizuelnu potvrdu incidenta u realnom vremenu i bržu lokalizaciju izvora požara među velikim brojem kontejnera i objekata.

“U skladištima s visokim plafonima ili na otvorenim terminalima tačkasti detektori dima često su neefikasni zbog strujanja zraka, dok linearni detektori pokrivaju velike prostore i detektuju dim duž cijele nadzirane linije, što je idealno za duge lučke hangare. Detektori plamena su robusni uređaji s tri piroelektrična senzora za precizno otkrivanje bezdimnih tekućina, plinova i otvorenog plamena kako u zatvorenom tako i na otvorenom prostoru, dok Fire Catcher kamere omogućavaju vizuelnu potvrdu incidenta u realnom vremenu i mogu identificirati plamen ili dim u ranoj fazi čak i u vanjskim uslovima, omogućavajući operaterima da trenutno lociraju žarište među hiljadama kontejnera”, kazao je Potočnik.

Brža reakcija

Paralelno s razvojem detekcijskih sistema, savremeni protivpožarni modeli sve više prelaze na centralizovano digitalno upravljanje incidentima.

Iz Siemensa ističu da Building X Fire Manager omogućava centralizovan pregled više lokacija unutar luke, daljinski monitoring i mobilna upozorenja sigurnosnim timovima i vatrogasnim jedinicama, čime se značajno ubrzava koordinacija odgovora u kompleksnim lučkim zonama.

“Brzina reagovanja direktno zavisi od toga koliko brzo informacija stigne do prave osobe, pri čemu Building X Fire Manager i pripadajuće aplikacije omogućavaju centraliziran pregled više lokacija unutar luke (multi-site pregled). Mobilna obavještenja i prediktivni uvid omogućavaju da umjesto čekanja da neko primijeti alarm na centrali, obavještenja stižu direktno na mobilne uređaje osiguranja ili vatrogasnih jedinica, dok daljinski monitoring omogućava timovima da vide tačno stanje sistema prije nego što stignu na lice mjesta, što je ključno za brzu koordinaciju u zakrčenim lučkim zonama”, pojašnjava Potočnik.

Kombinacijom precizne senzorske tehnologije (ASAplus), napredne optike (Fire Catcher) i digitalnog upravljanja (Building X), savremeni sistemi omogućavaju prelazak s reaktivnog na proaktivno upravljanje sigurnošću, minimizirajući rizik od katastrofalnih šteta u lučkoj infrastrukturi, zaključuju iz Siemensa.

Krovne platforme

U tom širem kontekstu digitalne transformacije lučkih sistema, gdje se svakodnevno prepliću podaci o teretu, vaganju, DMS-u i sigurnosnim kamerama, industrijski dobavljači naglašavaju važnost integracije svih ovih slojeva u jedinstvene krovne platforme upravljanja. Milan Džepina, viši predstavnik prodaje za sigurnosna rješenja u kompaniji Honeywell, ističe da je centralizacija ključ efikasnosti: “Honeywell je uložio mnogo truda u kamere iz serija S60 i S70, integrišući sve karakteristike koje dolaze s novim zahtjevima sa tržišta. U lučkim i terminalnim okruženjima naglašavamo naše glavne platforme (master platforms) kao što su OnGuard i ProWatch, koje donose sve integracijske mogućnosti uz najviše standarde cyber sigurnosti”, rekao je Džepina.

On naglašava da vještačka inteligencija igra važnu ulogu u unapređenju brzine i fleksibilnosti sigurnosnih sistema, posebno kroz analitiku u videonadzoru i integraciju sa VMS platformama, koje se mogu povezivati i sa drugim sistemima poput protivpožarne zaštite i BMS rješenja. “Vještačka inteligencija igra ključnu ulogu u našoj sigurnosnoj politici, omogućavajući našim sistemima da budu fleksibilniji, brži i u toku s najvišim sigurnosnim standardima. Također je i komercijalno efikasna, jer podiže sigurnosnu ljestvicu više, držeći troškove pod kontrolom u svakom trenutku. Korisnik može izabrati AI isključivo putem firmvera kamere ili ugrađen u VMS (sistem za upravljanje videom). VMS se može integrisati u veći sistem, koji ujedno ima integrisane i protivpožarne sisteme kao i BMS (sistem za upravljanje zgradama)”, tumači Džepina.

Finansijska optimizacija

Kao poseban inžinjerski i komercijalni izazov ostaje pitanje integracije s naslijeđenim sistemima, što direktno korespondira sa problemom “tereta naslijeđa” koji muči većinu regionalnih luka. Cilj je maksimalno iskoristiti postojeću infrastrukturu uz postepenu nadogradnju. “Uvijek imamo na umu da iskoristimo što je više moguće od zastarjelih sistema, omogućavajući našim partnerima isplative nadogradnje. Nikada ne bih izbjegao priliku da ostvarim moguće uštede za naše partnere i krajnje klijente gdje god je to izvodljivo”, konstatuje Džepina.

Senzorski kontinuitet

Dok krovne platforme upravljaju podacima, tehnološki lideri na tržištu nude hardverska rješenja za prvu liniju odbrane. U uslovima kada klasični videonadzor gubi efikasnost zbog prostranstva perimetra, potpunog mraka ili ekstremnih vremenskih prilika na moru, industrija rješenje pronalazi u naprednim senzorskim sistemima.

Pierpaolo Piracci, regionalni menadžer prodaje za regiju Jadrana i Jugoistočnu Evropu u kompaniji Teledyne FLIR, objašnjava da u takvom okruženju termalne kamere danas igraju temeljnu ulogu koja daleko prevazilazi klasični noćni nadzor:

“Kada je riječ o zaštiti luka i druge kritične infrastrukture, termalne kamere igraju temeljnu ulogu – posebno noću i u uslovima slabe vidljivosti. Termalne sigurnosne kamere, u kombinaciji s inteligentnom videoanalitikom, automatski detektuju uljeze, dok PTZ kamere za praćenje koje spajaju termalne i optičke senzore pružaju operaterima najbolju moguću situacionu svjesnost. Ono što termalnu tehnologiju zaista izdvaja jeste to što se ne oslanja na vidljivu svjetlost. Ona omogućava sigurnosnim timovima da jasno vide u potpunom mraku i kroz većinu vremenskih uslova, kao što su magla, kiša, dim ili snijeg – u situacijama u kojima se tradicionalne kamere muče”, rekao je Piracci.

Posebnu vrijednost termalna tehnologija dobija u zaštiti velikih lučkih perimetara, gdje se ljudi i vozila jasno izdvajaju od pozadine, što sigurnosnim operaterima omogućava bržu procjenu prijetnji i potpun uvid u stanje na terenu u realnom vremenu. “Budući da se ljudi i vozila pojavljuju s visokim kontrastom u odnosu na gotovo bilo koju pozadinu, uljeze je lakše uočiti, pratiti i procijeniti na velikim udaljenostima, čak i preko širokih lučkih perimetara”, dodaje Piracci.

Imperativ privatnosti

On pritom naglašava i pitanje privatnosti, objašnjavajući da termalna tehnologija pruža mogućnost verifikacije alarma bez otkrivanja identiteta osoba, što je idealno za osjetljiva okruženja sa strogim zakonskim regulativama.

“Termalno snimanje također nudi snažne prednosti u pogledu privatnosti. Kvalitet slike je idealan za verifikaciju alarma i procjenu prijetnji, ali ne dozvoljava ličnu identifikaciju. To ga čini pogodnim za osjetljiva okruženja u kojima propisi o privatnosti ograničavaju upotrebu standardnih kamera. Ukratko, uparivanje termalnih kamera s videoanalitikom donosi pouzdanu detekciju na velikim udaljenostima, bolje performanse analitike u izazovnim uslovima i pristup zaštiti perimetra koji vodi računa o privatnosti – upravo ono što je lukama potrebno za cjelodnevan siguran rad”, kazao je Piracci.

Primjena termalne tehnologije u lukama ne staje na detekciji uljeza i zaštiti perimetra. Jedna od njenih najkritičnijih uloga danas jeste rano otkrivanje požara, što je prijetnja koja u lučkom okruženju može eskalirati brže nego bilo gdje drugo zbog velike koncentracije goriva, kontejnera i opasnih materija.

“Termalne sigurnosne kamere mogu otkriti abnormalno nakupljanje toplote mnogo prije nego što doticajni dim ili plamen postanu vidljivi – često znatno ranije od tradicionalnih sistema za detekciju požara ili dima. Ovo rano upozorenje je od vitalnog značaja u lučkim okruženjima, gdje eskalacija požara može biti izuzetno brza zbog uskladištenih materijala, goriva, kontejnera ili opasnih materija”, pojašnjava Piracci.

Bejrut kao lekcija o toplotnim anomalijama

Da posljedice propuštene detekcije nisu apstraktne, naš sagovornik ilustruje konkretnim i opominjućim primjerom katastrofalne eksplozije u luci u Bejrutu, koja je jasno naglasila razorne ishode koji mogu uslijediti kada situacije s toplotom i požarom ostanu neotkrivene ili neartikulirane u svojim najranijem stadiju.

“Iako nijedna tehnologija ne može eliminisati sav rizik, termalne sigurnosne kamere dizajnirane za rano otkrivanje požara posebno su namijenjene identifikaciji opasnih toplotnih anomalija u najranijem mogućem trenutku, dajući operaterima priliku da intervenišu, obuzdaju situaciju i spriječe da mali incidenti prerastu u velike katastrofe“, zaključuje Piracci.

Svi ovi sistemi u pogonu – od automatizovanih vaga i pametnih kamera do krovnih integracijskih platformi – svake sekunde generišu masivne količine operativnih i sigurnosnih podataka. Međutim, stvarna vrijednost te tehnologije ne leži samo u trenutnoj reakciji na alarm ili požar, već u onome što se s tim podacima dešava dugoročno. Lučka infrastruktura, da bi zaista bila sigurna, mora evoluirati iz sistema koji samo vide i reaguju u sisteme koji pamte.

Sistemi koji pamte

Moderna lučka sigurnost više se ne mjeri samo sposobnošću da zaštiti fizički perimetar, već sposobnošću sistema da u svakom trenutku zna šta se unutar tog perimetra dešava – ne retroaktivno, nego u realnom vremenu. Vozila, vozači, teret i rute moraju biti evidentirani i kontinuirano praćeni od trenutka ulaska do izlaska iz lučkog područja. Takva transformacija istovremeno redefiniše i ulogu videonadzora, koji iz pasivnog sigurnosnog alata prerasta u aktivni sloj operativne inteligencije luke. U takvom modelu, luka više ne funkcioniše kao statičan prostor nadzora, već kao dinamičan sistem koji kontinuirano “pamti” i obrađuje sve operativne događaje. Svaki ulazak, svaka promjena statusa i svako kretanje unutar zone postaju dio jedinstvenog digitalnog toka informacija koji omogućava trenutno uočavanje odstupanja i brzu reakciju.

Digitalni trag

Lučka uprava Drač taj princip opisuje kroz širi okvir otpornosti i upravljanja rizikom. “Iz praktične perspektive, moderni sigurnosni sistemi i procedure su od suštinskog značaja za otkrivanje, sprečavanje, odgovor na incidente i oporavak od incidenata koji mogu uticati na lučku infrastrukturu, zaposlene, teret ili kontinuitet poslovanja. Stoga, modernizacija sigurnosti nije samo tehnička investicija, već ključni element institucionalne otpornosti i sigurnog rada luke”, navode iz uprave ove kompanije. Na operativnom nivou, Luka Ploče taj koncept demonstrira kroz napredni sistem praćenja vozila i tereta u realnom vremenu, čime se eliminiše mogućnost neovlaštenih aktivnosti.

“Najbolji primjer je činjenica da je Luka Ploče d.d. razvila sustav zahvaljujući kojem je u svakom trenutku poznato koje se vozilo nalazi u lučkom području, tko njime upravlja, koji je teret preuzet i kojim se rutama vozilo kretalo. Svako odstupanje od očekivanog obrasca, poput vozila koje se predugo zadržava na određenoj lokaciji ili neautoriziranog pristupa pojedinim zonama, može biti detektirano i provjereno u stvarnom vremenu”, opisuju iz Luke Ploče.

Takav sistem temelji se na digitaliziranom procesu najave i praćenja vozila i vozača pri ulasku u lučko područje. Špediteri najavljuju vozilo i vozača Lučkoj upravi Ploče izravno s narudžbenice, a podaci se automatski sinhroniziraju između svih relevantnih strana. “Time je omogućeno preciznije praćenje kretanja unutar luke te viša razina sigurnosti infrastrukture, zaposlenika i tereta”, navode oni.

Senzorska fuzija

Upravo u takvom okruženju – gdje svaki pokret unutar lučkog perimetra postaje podatak, a svaki podatak dio operativne slike u realnom vremenu – dolazi do ključne smjene generacija u tehnologiji videonadzora. Na ovoj tački mrežna kamera prestaje biti pasivni uređaj za snimanje i postaje aktivni senzor sistema.

U kontekstu razvoja pametnih luka, Dejan Markić, inženjer prodaje za Jugoistočnu Evropu u kompaniji Axis Communications, objašnjava da se moderna kamera danas posmatra kao sofisticirani edge senzor koji djeluje kao dio digitalnog nervnog sistema luke. “Integracijom videa visoke rezolucije u operativni tok rada luke, omogućavamo daljinsko praćenje identifikacionih brojeva kontejnera, podataka o željezničkim vagonima i integriteta tereta. Ovaj prelazak sa ručnih inspekcija na terenu na automatizovano, centralizovano prikupljanje podataka značajno povećava svakodnevnu efikasnost i skraćuje vrijeme zadržavanja brodova i kopnenog transporta”, pojašnjava Markić.

Kada je riječ o sigurnosti, strategija pametne luke se više ne oslanja na prosto bilježenje incidenta, već na proaktivnu zaštitu imovine od upada, što zahtijeva drugačiju tehnološku arhitekturu. “Korištenjem decentralizovane arhitekture zasnovane na samim uređajima (edge-based), osiguravamo da sigurnost kritičnih pomorskih dobara – od obala do skladišta – bude i skalabilna i otporna. Ovaj pristup omogućava lučkim upravama da zaštite vrijednu robu i osoblje, dok istovremeno prikupljaju bogate metapodatke koji se mogu koristiti za optimizaciju protoka saobraćaja i raspodjelu resursa kroz čitav objekat”, kazao je Markić.

AI klasifikacija

Uloga analitike dodatno pomjera granicu između puke detekcije kretanja i predikcije događaja. Markić ističe da današnja AI videoanalitika ima ključnu ulogu u zaštiti velikih lučkih perimetara i kontejnerskih terminala, jer se fokusira na klasifikaciju događaja, a ne samo na detekciju kretanja. Pokretanjem analitike direktno na samom uređaju (na rubu mreže), sistemi mogu razlikovati potencijalnog ljudskog uljeza od bezopasne životinje ili ograde koja se pomjera, drastično smanjujući broj lažnih alarma.

“U velikim okruženjima kao što su parking prostori ili ulazi za vozila, prepoznavanje registarskih tablica (LPR) pokretano vještačkom inteligencijom i praćenje kontejnera osiguravaju da se kroz objekat kreće samo autorizovana imovina, pojednostavljujući kontrolu pristupa bez ljudske intervencije”, ukazuje Markić.

Za prostrana i kritična područja gdje je vizuelna identifikacija otežana, industrija koristi multimodalni pristup – uparivanje vizuelnih kamera s mrežnim radarima i termalnim senzorima kako bi se u realnom vremenu pratile pozicija, brzina i smjer cilja. Kada sistem potvrdi prijetnju, aktivira se automatizovani lanac odvraćanja: “Kada AI klasifikuje sumnjiv događaj, sistem može automatski aktivirati PTZ kameru da zumira radi verifikacije i pokrenuti mrežne zvučnike koji emituju živu ili snimljenu audioporuku za odvraćanje, zaustavljajući povredu sigurnosti prije nego što se ona uopšte dogodi. Uparivanjem naših višesenzorskih kamera od nerđajućeg čelika s radarskim uređajem, operateri mogu koristiti AXIS Radar Data Visualizer kako bi vidjeli kretanja koja prati radar u vidu vizuelnih slojeva (overlays) direktno u 8K video-izvoru kamere. Ova kombinacija robusnog hardvera i inteligentnog spajanja podataka (data fusion) pruža rješenje spremno za budućnost koje osigurava neprekidne lučke operacije i potpunu situacionu svjesnost, bez obzira na ekološke izazove”, pojasnio je Markić.

Inženjering za najteže ekološke uslove

Lučka okruženja su opštepoznata kao surova za elektroniku, zbog čega tehnologija na prvoj liniji mora biti mehanički i hemijski otporna na uticaje mora i mraka. U uslovima morske soli, korozije i magle, standardna oprema brzo propada, pa rješenje leži u namenskim industrijskim kućištima. “Za upravljanje na velikim udaljenostima i u noćnim operacijama, raspoređujemo termalne kamere i naše najnovije 8K višesenzorske kamere pokretane vještačkom inteligencijom, kao što je AXIS Q3839-SPVE. Ovi panoramski uređaji pružaju besprijekoran pregled od 180° bez slijepih tačaka, koristeći zumiranje bez gubitka kvaliteta (lossless zoom) za praćenje objekata na velikim udaljenostima. Zatvoreni u kućišta od elektropoliranog nerđajućeg čelika morskog kvaliteta (marine-grade 316L), ovi uređaji su specifično razvijeni da izdrže ekstremne temperature i visokokorozivnu prirodu morskog vazduha, osiguravajući zaštitu kritičnih pomorskih dobara uz minimalno održavanje”, opisuje Markić.

Zaključna razmatranja

Pitanje s kojim smo otvorili ovu analizu – mogu li regionalne luke pratiti ritam globalne modernizacije – nema jednostavan odgovor. Primjeri iz prakse jasno pokazuju da regionalni operateri nisu pasivni promatrači globalnih trendova. Oni moderniziraju sisteme, ulažu u infrastrukturu i prilagođavaju se izazovima, svako u skladu sa svojim trenutnim mogućnostima i fazom razvoja.

Međutim, tempo globalnih promjena i tehnološkog napretka je neumoljiv, a prijetnje često pretiču dinamiku investicija.

Prijetnje koje industrija tek počinje standardizirati, poput neovlaštenih dronova, autonomnih plovila ili sofisticiranih ransomware napada na operativnu tehnologiju (OT) – ne čekaju na dovršetak kompleksnih regulatornih okvira niti na zatvaranje budžetskih rupa.

U tom raskoraku između brzine asimetrične prijetnje i brzine institucionalnog odgovora zapravo leži suština problema s kojim se danas suočavaju ne samo regionalne već i većina evropskih luka.

Tehnologija koja može premostiti taj jaz već postoji i na tržištu je sve dostupnija – od naprednih termalnih senzora i edge AI videoanalitike do krovnih integrisanih platformi koje spajaju videonadzor, kontrolu pristupa, radare i protivpožarnu zaštitu u jedinstvenu operativnu sliku u realnom vremenu. No, njena stvarna vrijednost se na kraju dana ne mjeri tehničkim specifikacijama u brošurama, već pouzdanošću i otpornošću u sekundi kada nastupi krizna situacija.

KING ICT: Napredna infrastruktura za novi logistički centar

U novom logističko-distributivnom centru KING ICT projektirao je i implementirao integrirana mrežna, ICT i tehničko-zaštitna rješenja koja podupiru opskrbu gotovo 700 trgovina Studenca u Dalmaciji

Piše: Matija Mandić, voditelj Odjela tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja, KING ICT; E-mail: matija.mandic@king-ict.hr

Studenac je u Dugopolju otvorio novi logističko-distributivni centar, važan infrastrukturni iskorak za svoju mrežu u Dalmaciji. Riječ je o objektu površine 23.000 četvornih metara, smještenom u sklopu kompleksa VGP Park Split, u čije je opremanje i sustave uloženo više od 4,5 milijuna eura. Iz novog centra organizira se opskrba gotovo 700 trgovina Studenca, čime ovaj objekt postaje jedno od ključnih logističkih čvorišta za operacije u Dalmaciji.

U tehnološkom i sigurnosnom dijelu projekta važnu je ulogu imao KING ICT, koji je bio zadužen za projektiranje i implementaciju naprednih ICT rješenja i sustava tehničke zaštite koja djeluju kao jedinstvena funkcionalna cjelina. Time je nastavljena suradnja dviju kompanija nakon logističko-distributivnog centra u Velikoj Gorici, na kojem je KING ICT također radio na sigurnosno-komunikacijskim i infrastrukturnim sustavima.

Kompleksan projekat

Riječ je o infrastrukturno i organizacijski kompleksnom projektu koji obuhvaća cjelovitu implementaciju komunikacijske i sigurnosne arhitekture velikog kapaciteta. Izgrađena je pasivna mrežna infrastruktura s 14 komunikacijskih ormara, 14 UPS uređaja i više od 55 kilometara položenih instalacija, uključujući svjetlovodne, S/FTP i signalne kabele.

Uspostavljena su i temeljna mrežna i komunikacijska rješenja bazirana na Cisco i Cisco Meraki opremi, koja čine okosnicu sustava, uz CheckPoint vatrozidni sustav usklađen sa sigurnosnom politikom naručitelja, Cisco WebEx videokonferencijski sustav te osobnu IT opremu za zaposlenike centra.

Poseban segment projekta odnosio se na integralni sustav tehničke zaštite. On uključuje videonadzor s 335 kamera, kontrolu pristupa, sustav evidencije posjetitelja, IP portafonsku komunikaciju, evidenciju radnog vremena, protuprovalnu i protuprepadnu zaštitu te sustav rampi s kamerama za prepoznavanje registarskih oznaka. Takva integrirana arhitektura omogućuje centraliziran nadzor i upravljanje sigurnosnim događajima u stvarnom vremenu, preciznu kontrolu ulazno-izlaznih točaka te pouzdanu podršku svakodnevnim logističkim operacijama.

Nastavak uspješne suradnje

Projekt u Dugopolju je nastavak i skaliranje modela suradnje koji su Studenac i KING ICT već uspješno primijenili u Velikoj Gorici te potvrđuje sve važniju ulogu tehnološke i sigurnosne infrastrukture u funkcioniranju velikih logističkih sustava. Ujedno je riječ o potvrdi uspješne implementacije složenih rješenja u okruženju koje traži visoku pouzdanost, dostupnost sustava i usklađenost sa suvremenim standardima kibernetičke sigurnosti.

“Projekt u Dugopolju nastavak je uspješne suradnje sa Studencem i potvrda našeg iskustva u projektiranju i integraciji složenih sigurnosno-komunikacijskih sustava za logistička okruženja. Fokus nam je bio na pouzdanosti, međusobnoj integraciji sustava i visokoj razini kibernetičke sigurnosti kako bismo korisniku osigurali stabilnu infrastrukturu za daljnji rast i optimizaciju logističkih procesa”, ističu iz KING ICT-a.

Krobel: Kako K-ERV redefinira evidenciju radnog vremena

Siniša Mikuličić, vlasnik riječke kompanije Elite Systems i bivši olimpijac, otkriva kako je fleksibilan domaći softver nadmašio velike globalne konkurente i postao najpouzdanije rješenje za evidenciju radnog vremena na tržištu

Piše: Antun Krešimir Buterin za Krobel; E-mail: redakcija@asadria.com

Kada je 2017. godine zagrebačka kompanija Krobel, inače poznati distributer opreme tehničke zaštite, lansirala K-ERV, malo je tko slutio da će ovaj domaći softver za evidenciju radnog vremena u samo nekoliko godina postati popularan standard za kompleksne poslovne sustave. Jedan od onih koji su u njega povjerovali od prvog dana bio je Siniša Mikuličić, poslovni čovjek iz Rijeke, bivši vrhunski sportaš i reprezentativac koji ne pristaje na prosjek.

Njegov put od jedrenja na Olimpijskim igrama u Pekingu do vođenja tvrtke Elite Systems obilježen je redom, radom, disciplinom i traženjem savršenstva – sportskim vrijednostima koje je našao upravo u K-ERV-u. Sinišin prvi susret s tim softverom bio je ujedno i najveći mogući izazov.

Bez konkurencije na tržištu

Kompanija Istragrafika, s gotovo 400 zaposlenika i radom u četiri smjene te s kompleksnim poslovnim procesima, tražila je novo i kvalitetno rješenje koje im postojeći etablirani svjetski proizvođači nisu mogli ponuditi. “Klijent je bio nezadovoljan krutim zatvorenim sustavima, i od nas su zatražili potpuno prilagođenu verziju K-ERV-a. Trebali su nešto što će se prilagoditi njima, a ne obratno. U tom smo projektu u istom sučelju integrirali kontrolu prolaza i evidenciju radnog vremena. Za mene je to bio prvi susret s K-ERV-om, i odmah – prvi uspjeh. Danas, osam godina kasnije, sustav i dalje radi besprijekorno, a mi smo ga još i nadogradili. Tako je počela uspješna suradnja s Krobelom i K-ERV-om, a ostalo je povijest”, ističe Mikuličić.

Glavna prepreka s kojom se instalateri susreću na terenu obično su rješenja zatvorenog tipa. Međutim, K-ERV je u tom segmentu bez konkurencije. “Dok su kod drugih sustava promjene gotovo nemoguće, mi s K-ERV-om sve što klijent zamisli – pretvorimo u stvarnost”, objašnjava Mikuličić te dodaje da nema “nemoguće misije”. “Dok konkurentski sustavi zapinju na banalnim promjenama, K-ERV je potpuno prilagodljiv svakom specifičnom zahtjevu”, kaže on.

Jednostavnost korištenja

Sinergija modula omogućuje da kontrola prolaza, evidencija i LPR funkcionalnosti rade unutar jedinstvene aplikacije, čime se osigurava visoka razina integracije i učinkovitosti. Unatoč složenosti sustava u pozadini, korisničko sučelje ostaje intuitivno i jednostavno za korištenje (user-friendly). Za Sinišu, softver vrijedi onoliko koliko vrijedi podrška koja stoji iza njega. Ključ uspjeha Elite Systemsa leži u partnerstvu s Krobelovim timom. “Aplikacija nema smisla bez ljudi poput Hrvoja i Ivana. U svakom trenu imam dostupnu osobu koja će odgovoriti na najneobičniji zahtjev korisnika. Taj ljudski, normalan odnos, kakav njegujem i s Mirnom Ivanuš, neprocjenjiv je u našoj industriji”, kaže Mikuličić.

Drugi uspješni projekti

Da K-ERV nije samo “još jedna aplikacija za prijavu radnika”, potvrđuju i projekti poput onoga za globalnog giganta Maersk. U njihovom logističkom centru u Kukuljanovuu, Elite System je implementirao sustav koji ukjučuje 130 kamera, 16 km mreže i specifične module za obračun plaća koji je prilagođavaju internim pravilima kompanije. Slična je priča i u autokući Gašparić Grupa, gdje sustav putem prepoznavanja lica upravlja prijavama stotinjak zaposlenika na 7-8 lokacija istodobno. Iako radi s velikim kompanijama širom Hrvatske, Mikuličić naglašava da mu nije cilj kvantiteta, već elitna kvaliteta usluge, što je jasno i iz imena kompanije. S ukupno četvero zaposlenih pokriva cijelu Hrvatsku, oslanjajući se, bez imalo reklame, na najjači marketinški alat – usmenu predaju i preporuku zadovoljnih klijenata.

Stiže verzija 2.0

Što se tiče K-ERV-a, uskoro stiže nova revolucija: verzija 2.0, sustav baziran na cloudu koji će dodatno pojednostaviti i instalaciju i korištenje. Za instalatere će to značiti manje vremena za tehničke poteškoće s računalima klijenata, a za vlasnike tvrtki još veću mobilnost i pristup podacima s bilo kojeg mjesta. “Ako je dosad bilo izvrsno, sada postaje savršeno. Uzmi i vozi”, poručuje Mikuličić svima koji razmišljaju o ovom softverskom rješenju. U svijetu gdje je sigurnost prioritet, on bira rješenja koja, baš poput brodskog jedra na Olimpijskim igrama, donose vjetar u leđa modernom poslovanju.

K-ERV se u novijoj verziji dodatno ističe kao potpuno cloud rješenje. Aplikacija i baza nisu vezane za jedno računalo, nije potrebna lokalna instalacija, a sustavu se pristupa preko browsera s bilo kojeg računala, uz sigurno pohranjene podatke. Uz to, partnerski portal omogućuje upravljanje svim klijentima i njihovim licencama na jednom mjestu, dok pregledno i intuitivno sučelje olakšava administraciju i troubleshooting. Sve to prati i kompetentna tehnička podrška pri ugradnji sustava i puštanju u pogon, što dodatno potvrđuje da K-ERV nije samo softver nego kompletno rješenje.