20 Jula, 2026
image
Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Videonadzorni sistemi

Videonadzorni sistemi

JVSG: Hikvision i dalje vodeći brend videonadzora, bullet kamere najpopularniji izbor

Prema najnovijem izvještaju kompanije JVSG, zasnovanom na anonimnim podacima prikupljenim kroz alat IP Video System Design Tool, Hikvision je zadržao poziciju najpopularnijeg proizvođača sigurnosnih kamera u prvoj polovini 2026. godine. Rangiranje je formirano na osnovu podataka o 335.627 kamera koje je u stvarnim projektima odabralo 11.238 sigurnosnih profesionalaca širom svijeta. Na globalnoj listi Hikvision zauzima prvo mjesto s udjelom od 23,3 posto, a slijede Axis sa 13,5 posto, Dahua s deset posto i Hanwha Vision s 9,9 posto. U Sjevernoj Americi vodeći je Axis s 20,5 posto, ispred Hanwha Visiona i Hikvisiona, dok Hikvision ostaje dominantan u zapadnoj Evropi s udjelom od 21 posto.

Podaci pokazuju i da su bullet kamere i dalje najzastupljeniji tip videonadzornih uređaja, s udjelom od 32 posto, dok se na drugom mjestu nalaze dome kamere s 24,2 posto. Među ostalim kategorijama izdvajaju se multisenzorske kamere s 8,3 posto, PTZ modeli s 8,2 posto i termalne kamere sa 7,6 posto. Istovremeno, zabilježen je rast popularnosti multisenzorskih i termalnih kamera, dok je interes za dome i PTZ uređaje blago opao.

Iz JVSG-a napominju da rezultati mogu biti djelimično pod utjecajem geografske zastupljenosti korisnika njihovog alata i tipova projekata u kojima se koristi. Uprkos tome, izvještaj pruža vrijedan uvid u stvarne preferencije projektanata i integratora na globalnom tržištu videonadzora.

Hanwha Vision predstavila novu seriju ultraosjetljivih AI termalnih kamera

Kompanija Hanwha Vision predstavila je novu seriju VGA AI Tele Lens Thermal Camera, namijenjenu nadzoru kritične infrastrukture, zaštiti perimetra, obalnom nadzoru i graničnoj kontroli. Nova generacija termalnih kamera donosi osjetljivost manju od 16 mK NETD, što omogućava preciznije otkrivanje osoba, vozila i drugih objekata čak i u uslovima slabe vidljivosti. Serija uključuje modele poput TNO-C4040T, TNO-C4050T, TNO-C4060T te njihove varijante TNO-C4042T i TNO-C4062T, dostupne s objektivima od 13, 19, 35 i 60 milimetara.

Osim napredne detekcije na kopnu, kamere donose i funkciju AI Vessel Detection, koja omogućava prepoznavanje i klasifikaciju plovila u pomorskom okruženju. Sistem je projektiran za pouzdan rad u magli, kiši, snijegu i potpunom mraku, što ga čini pogodnim za zaštitu luka, obale i morskih granica.

Zahvaljujući AI analitici, kamere mogu preciznije identificirati osobe koje se kreću, čuče ili su djelimično zaklonjene, uz smanjenje broja lažnih alarma.

Hanwha Vision poseban je fokus stavio i na cyber sigurnost, pa nova serija uključuje sigurnosni modul certificiran prema standardu FIPS 140-3 Level 3, kao i enkripciju podataka pohranjenih na memorijskim karticama. Kamere su prilagođene radu u zahtjevnim vanjskim uslovima te posjeduju certifikate IP66/67, NEMA 4X, IK10 i MIL-STD-810H, koji potvrđuju otpornost na vlagu, vibracije, kišu i koroziju. Nova serija dodatno proširuje portfolio AI rješenja kompanije Hanwha za sigurnosne aplikacije na kopnu i moru.

Hanwha: Hibridni sistem s veštačkom inteligencijom

BLAZE, nova generacija hibridnog video-menadžmenta, donosi odličan spoj lokalnih performansi i cloud fleksibilnosti. Obezbeđuje trenutnu AI pretragu, maksimalnu sajber-bezbednost i jednostavno upravljanje sa više lokacija istovremeno

Piše: Marko Vasić, menadžer za razvoj poslovanja, Hanwha Vision Europe; E-mail: m.vasic@hanwha.com

​Hanwha Vision lansira BLAZE VMS, hibridni sistem za upravljanje video zapisima (VMS) sledeće generacije, dizajniran da pojednostavi implementaciju, napredne AI istrage i upravljanje sa više lokacija istovremeno.

​Kao kompletna Hanwha end-to-end platforma, BLAZE se besprekorno integriše sa pripadajućim kamerama i uređajima, kombinujući visoke performanse lokalnog (on-premise) sistema sa naprednim upravljanjem u oblaku.

​“BLAZE predstavlja ključni korak u našoj evoluciji ka softverski vođenoj i AI platformi. Spajanjem AI analitike i hibridne cloud arhitekture, pružamo sveobuhvatan ekosistem korisnicima širom sveta”, izjavio je Andy Jungwoo Ryu, glavni direktor za strategiju i proizvode u Hanwha Visionu.

​Integracija Hanwha ekosistema

​BLAZE izvorno podržava širi portfolio uređaja – od zvučnika i interfona, preko termalnih do Wisenet 9 kamera. Sistem automatski prepoznaje povezane uređaje i primenjuje optimizovana podešavanja. Integratori mogu masovno dodavati i konfigurisati kamere direktno unutar softvera, skraćujući vreme podešavanja sa nekoliko sati na svega nekoliko minuta.

​AI funkcije

​U kombinaciji sa WiseAI tehnologijom Hanwha kamera, BLAZE omogućava munjevitu pretragu objekata i atributa na arhiviranim snimcima. Funkcija Similarity Search (pretraga po sličnosti) koristi AI kako bi pronašla slična pojavljivanja iste osobe na različitim kamerama, olakšavajući rekonstrukciju kretanja kroz kompleksne objekte. ​Takođe, BLAZE AI uređaji uvode Semantic Search (semantičku pretragu), pokretanu generativnom AI. Umesto oslanjanja na klasične atribute (poput boje odeće), operateri mogu koristiti upite na prirodnom jeziku. Na primer, pretraga opisa “osoba sa maskom preko lica i rancem u lobiju” generiše brze rezultate za kompleksne istrage.

​Skalabilnost i rad na više lokacija

​BLAZE raste uporedo sa poslovanjem – od pojedinačnih objekata do velikih, distribuiranih sistema. Zahvaljujući federaciji u oblaku (cloud-based federation), višestruki sistemi se povezuju u jednu organizaciju sa centralizovanim korisničkim pravima i jedinstvenom prijavom (SSO). Sigurnom vezom sa sajber-bezbednim BLAZE Cloud-om, operateri i tehničari dobijaju siguran daljinski pristup bez potrebe za prosleđivanjem portova (port forwarding) ili VPN rešenjima.

​Namenski uređaji za brzu implementaciju

​Kako bi se dodatno pojednostavilo upravljanje, BLAZE je već sada dostupan na namenskim hardverskim uređajima. Ovi zaštićeni sistemi dolaze sa unapred licenciranim softverom i spremni su za rad odmah po vađenju iz kutije, što eliminiše potrebu za upravljanjem operativnim sistemom i znatno olakšava posao integratorima. ​Više informacija moguće je dobiti na: https://hanwhavision.eu/blaze/.

SysTeh: TVT EX TD-9841AE-AB

Kombinujući sertifikovanu Ex zaštitu, robusnu mehaničku konstrukciju, naprednu AI video analitiku i visok nivo sajber bezbednosti, TVT EX TD-9841AE-AB je savremeno rešenje za organizacije koje od sistema video nadzora zahtevaju maksimalnu pouzdanost, bezbednost i operativnu efikasnost u uslovima gde nema prostora za kompromis

Piše: Goran Ružić, direktor, SysTeh; E-mail: goran.ruzic@systeh.com

Digitalizacija industrijskih procesa i rastući zahtevi za bezbednošću doveli su do sve veće primene inteligentnih sistema video nadzora u kritičnim infrastrukturnim objektima. Međutim, u postrojenjima gde postoji mogućnost stvaranja eksplozivne atmosfere usled prisustva zapaljivih gasova, para ili prašine, izbor odgovarajuće opreme poseban je izazov. U takvim okruženjima neophodna su rešenja koja istovremeno zadovoljavaju najviše standarde industrijske bezbednosti i pružaju napredne mogućnosti video analitike. Upravo u toj kategoriji pozicionirana je TVT EX TD-9841AE-AB profesionalna IP kamera razvijena za rad u najzahtevnijim Ex zonama.

Sertifikovana antieksplozivna zaštita

Osnovna karakteristika ovog modela jeste sertifikovana antieksplozivna zaštita prema klasifikaciji Ex db IIC T6 Gb i Ex tb IIIC T80°C Db, koja omogućava bezbednu primenu u okruženjima sa prisustvom eksplozivnih gasova i zapaljive prašine. Kamera je smeštena u robusno kućište izrađeno od nerđajućeg čelika 304, odnosno opciono 316L za posebno agresivna i korozivna okruženja. Kombinacija antikorozivne zaštite i stepena zaptivenosti IP68 garantuje pouzdan rad u uslovima izloženosti vlazi, prašini, hemijskim uticajima i ekstremnim vremenskim uslovima.

Srce sistema čini 4 MP CMOS senzor maksimalne rezolucije 2688×1520 piksela, koji omogućava precizno evidentiranje detalja neophodnih za nadzor industrijskih procesa, kontrolu pristupa i forenzičku analizu događaja. Kamera podržava H.265+, H.265, H.264+, H.264 i MJPEG kompresione standarde, čime se značajno optimizuju zahtevi za mrežnim protokom i skladišnim kapacitetima bez negativnog uticaja na kvalitet slike. Podrška za tri nezavisna video strima omogućava istovremeno snimanje u punoj rezoluciji, udaljeni pregled i distribuciju slike mobilnim korisnicima.

True WDR, Smart IR i ROI

Za rad u složenim svetlosnim uslovima TD-9841AE-AB koristi True WDR tehnologiju od 120 dB, koja omogućava pouzdano prikazivanje detalja čak i u scenama sa ekstremnim kontrastima. Funkcije 3D DNR, BLC, HLC i Defog dodatno unapređuju kvalitet slike redukcijom šuma, kompenzacijom pozadinskog osvetljenja i poboljšanjem vidljivosti u uslovima magle, dima ili refleksija. Integrisani Smart IR sistem i automatski ICR filter obezbeđuju neprekidan rad u dnevnom i noćnom režimu, uz infracrveni domet od 20 do 30 metara. Kamera podržava ROI (Region of Interest) kodiranje, omogućavajući prioritetnu obradu kritičnih delova scene, dok funkcija korekcije distorzije slike doprinosi preciznijem prikazu nadziranog prostora. Dodatne funkcije poput Corridor Mode režima rada, video maskiranja, digitalnog vodenog žiga, ANR tehnologije za zaštitu snimaka u slučaju prekida mrežne veze i Heartbeat nadzora komunikacije dodatno povećavaju pouzdanost sistema.

Poseban segment predstavljaju inteligentne funkcije video analitike zasnovane na veštačkoj inteligenciji. Kamera podržava detekciju prelaska linije, ulaska, izlaska i upada u definisane zone uz klasifikaciju ljudi i vozila, čime se značajno smanjuje broj lažnih alarma. Dostupne su i funkcije detekcije zadržavanja, nepropisnog parkiranja, ostavljenih ili uklonjenih predmeta, kao i Smart Motion Detection (SMD) tehnologija za precizniju identifikaciju relevantnih događaja.

Simultano prepoznavanje

Napredna Video Metadata funkcija omogućava simultano prepoznavanje ljudi, motornih i nemotornih vozila, uz izdvajanje čak 13 karakteristika osoba, četiri karakteristike motornih vozila i jedne karakteristike nemotornih vozila. Ovakav pristup značajno unapređuje mogućnosti pretrage arhive i forenzičke analize. Sistem dodatno podržava detekciju i snimanje lica, brojanje prolaza kroz definisane linije ili zone, kao i generisanje heat map analiza za procenu kretanja ljudi i vozila unutar nadziranog prostora. Kamera poseduje i niz funkcija za nadzor kvaliteta rada sistema, uključujući detekciju promene scene, zamućenja slike, abnormalnih boja i audio anomalija, što omogućava blagovremeno reagovanje u slučaju tehničkih problema ili pokušaja sabotaže.

Sa aspekta integracije, uređaj raspolaže 10/100 Mbps Ethernet interfejsom i podrškom za ONVIF standard, kao i širokim spektrom mrežnih protokola uključujući IPv4, IPv6, RTSP, RTMP, HTTPS, SNMP, QoS i P2P komunikaciju. Podržano je istovremeno povezivanje do osam korisnika uz višestruki prenos video strimova u realnom vremenu. Napajanje je moguće putem DC 12 V izvora ili PoE tehnologije u skladu sa IEEE 802.3af standardom, dok audio i alarmni interfejsi omogućavaju jednostavno povezivanje sa drugim bezbednosnim sistemima.

Sajber bezbednost

Posebna pažnja posvećena je sajber bezbednosti. TVT EX TD-9841AE-AB raspolaže naprednim mehanizmima zaštite, uključujući HTTPS enkripciju, enkripciju firmvera i konfiguracionih podataka, filtriranje IP adresa, zaštitu od neovlašćenih prijava i 802.1X autentifikaciju, čime se značajno povećava nivo bezbednosti mrežne infrastrukture.

Sa radnim temperaturnim opsegom od -30 °C do +60 °C, mogućnošću zidne ili plafonske montaže i masivnom konstrukcijom težine 7,7 kg, TD-9841AE-AB projektovana je za dugotrajan i stabilan rad u najzahtevnijim industrijskim uslovima. Namenjena je primeni u naftnoj i gasnoj industriji, petrohemijskim kompleksima, rafinerijama, energetskim postrojenjima, hemijskoj industriji, skladištima goriva, rudnicima, farmaceutskim pogonima i drugim objektima kritične infrastrukture.

Mercury.AI na GITEX Europe

Posle višegodišnjeg oslanjanja na globalne, a posebno azijske lance snabdevanja, kupci u Evropi sve češće u prvi plan stavljaju otpornost dobavljačkog lanca, proverljivost porekla komponenti, sajber bezbednost uređaja i usklađenost s rigoroznim regulatornim zahtevima EU. Upravo u tome Mercury.AI vidi svoju šansu

Piše: Nikola Stanišić, direktor prodaje, Mercury.AI; E-mail: nikola.stanisic@themercury.ai

Mercury.AI učestvuje na prestižnom sajmu GITEX Europe u Berlinu, najvećem tehnološkom događaju u Evropi koji povezuje velike kompanije, investitore, vlade i startapove, gde planira izložiti svoje proizvode kao konkurentne, bezbedne i relevantne industrijske alternative. Kompanija je na vreme u svojoj razvojnoj strategiji prepoznala trendove kretenja na evropskom tržištu, gde raste potreba za dobavljačima koji spajaju tehničku pouzdanost, regulatornu usklađenost s niskim otiskom geopolitičke izloženosti. Shodno tome, Mercury.AI se pozicionirao kao partner koji redefiniše pametnu bezbednost – kreirajući modernu infrastrukturu utemeljenu na poverenju, otpornosti i dugoročnoj održivosti lanaca snabdevanja.

Zaokret ka tehnološkoj suverenosti

Evropsko tržište bezbednosti ulazi u fazu duboke strukturne promene. Posle višegodišnjeg oslanjanja na globalne, a posebno azijske lance snabdevanja, kupci u Evropi sve češće stavljaju u prvi plan otpornost dobavljačkog lanca, proverljivost porekla komponenti, sajber bezbednost uređaja i usklađenost s rigoroznim regulatornim zahtevima EU. U sektoru koji obrađuje osetljive podatke i štiti kritičnu infrastrukturu, pitanje nabavke više nije samo komercijalno, već i strateško: ko proizvodi uređaj, ko kontroliše firmver, gde se obrađuju podaci i koliko je cela arhitektura sistema zaista proverljiva.

Ovakav zaokret dodatno ubrzavaju evropske politike tehnološke suverenosti, stroži zahtevi za digitalnu otpornost i sve intenzivnija primena okvira za pouzdanu veštačku inteligenciju. Za sisteme video-nadzora to u praksi znači da tranzicija ka naprednom pametnom video-nadzoru u praksi zahteva potpunu usaglašenost sa evropskim zakonima.

Evropski kupci, posebno u kritičnoj infrastrukturi, transportu, logistici i javnoj bezbednosti – zahtevaju transparentnost tehničke arhitekture, kontrolu nad životnim ciklusom softvera i hardvera, kao i sisteme koji kroz pametne algoritme obezbeđuju nadzor u realnom vremenu i omogućavaju trenutna obaveštenja o kritičnim događajima.

Proizvođač nove generacije

U ovom industrijsko-pravnom okviru, Mercury.AI iz Srbije se pozicionira kao proizvođač nove generacije bezbednosnih rešenja, s jasnim fokusom na evropske potrebe za diversifikacijom i odvajanjem od rizičnih i netransparentnih lanaca snabdevanja. Strateška prednost leži u sopstvenom (in-house) razvoju i proizvodnji kamera, koje u potpunosti prati integrisana Mercury X VMS platforma i AI video-analitika. Kupcima se ne nudi samo bazični hardver, već kohezivan sistem u kojem hardver i softver operišu kao jedinstveno, koordinisano rešenje. To je ključni argument za investitore i operatere koji žele da eliminišu izloženost modelima nejasnog porekla i pređu na tehnološke partnere koji imaju potpunu kontrolu nad proizvodom. Potpuna kontrola nad firmverom, bezbednim ažuriranjima i politikama skladištenja podataka pruža jasne odgovore na rigorozna pitanja modernih tendera o otpornosti na kompromitaciju lanca snabdevanja.

Digitalna transformacija nije završena dok cijeli proces ne postane digitalan

Digitalna transformacija u području provedbe zakona posljednjih je godina prvenstveno bila usmjerena na automatizaciju detekcije prekršaja, integraciju senzora, kamera i radarskih sustava te bržu obradu podataka. Međutim, prava vrijednost digitalizacije ne mjeri se trenutkom kada je prekršaj evidentiran, već sposobnošću da se cijeli administrativni proces – od utvrđivanja prekršaja do njegovog konačnog zatvaranja – odvija digitalno, sigurno i transparentno.

Upravo s tom idejom razvijena je nova funkcionalnost platforme RENATA koja omogućuje sigurno online plaćanje novčanih kazni i pristojbi, čime se zaokružuje potpuni digitalni životni ciklus jednog prekršajnog postupka.

Digitalizacija ne završava izdavanjem kazne

U većini informacijskih sustava prekršaj se evidentira digitalno, no daljnji tijek procesa često ostaje vezan uz papirnatu dokumentaciju, fizičke uplate, ručnu provjeru transakcija i administrativnu obradu.

Takav model povećava administrativno opterećenje institucija, produžuje vrijeme obrade predmeta i građanima nameće dodatne korake koji danas više nisu nužni. Integracijom sigurnih online platnih servisa u platformu RENATA omogućeno je da građanin cjelokupan postupak izvrši elektroničkim putem, dok sustav automatski evidentira izvršenu uplatu i ažurira status predmeta bez potrebe za dodatnom administrativnom obradom. Rezultat nije samo brža naplata, već učinkovitiji i transparentniji proces za sve sudionike.

Građanin kao važan dio digitalne transformacije

Digitalna transformacija sigurnosnog sektora ne smije biti usmjerena isključivo prema institucijama. Jednako važan cilj jest unaprijediti korisničko iskustvo građana. Omogućavanjem online plaćanja smanjuje se potreba za odlascima u banke ili šaltere, ubrzava izvršavanje zakonskih obveza te pojednostavljuje komunikacija između građana i javne uprave. Istovremeno, policijski službenici i administrativno osoblje manje vremena provode na poslovima koji se mogu automatizirati, a više na aktivnostima koje izravno doprinose sigurnosti građana.

Sigurnost i transparentnost kao temelj arhitekture

Uvođenje financijskih transakcija u sustav namijenjen sigurnosnim institucijama zahtijeva najviše standarde zaštite podataka i kontrole procesa. Nova funkcionalnost razvijena je primjenjujući suvremene principe informacijske sigurnosti, uključujući šifriranu komunikaciju, upravljanje pristupnim pravima temeljeno na korisničkim ulogama, potpunu revizijsku sljedivost svih aktivnosti te sigurnu integraciju s platnim sustavima. Svaka izvršena radnja ostavlja revizijski trag, čime se osigurava potpuna transparentnost procesa i jednostavnija kontrola rada sustava. Takav pristup ne povećava samo sigurnost informacijskog sustava, već doprinosi većem povjerenju građana u digitalne javne usluge.

Interoperabilnost umjesto zamjene postojećih sustava

Jedno od temeljnih načela razvoja platforme RENATA jest interoperabilnost. Platforma nije zamišljena kao zatvoreni sustav koji zamjenjuje postojeću infrastrukturu, već kao integracijska platforma koja povezuje postojeće registre, operativne sustave, dokumentacijske platforme, platne servise i druge informacijske sustave javne uprave. Takav pristup omogućuje institucijama postupnu digitalnu transformaciju uz očuvanje postojećih investicija i bez potrebe za radikalnim promjenama infrastrukture.

Tehnologija kao alat odgovorne digitalne transformacije

Razvoj suvremenih informacijskih sustava za provedbu zakona danas podrazumijeva mnogo više od razvoja novih funkcionalnosti. Jednako važni postaju sigurnost, transparentnost, auditabilnost i jasno definirane odgovornosti svih sudionika u procesu.

Upravo zato je platforma RENATA razvijena kao sustav u kojem su upravljanje pristupnim pravima, revizijski zapisi, integracijski standardi i sigurnosne politike sastavni dio arhitekture, a ne naknadno dodane funkcionalnosti. Konačne ovlasti nad podacima, poslovnim pravilima i operativnim procesima uvijek ostaju u nadležnosti institucije koja upravlja sustavom, dok je uloga platforme omogućiti sigurno, pouzdano i učinkovito izvršavanje zakonom definiranih postupaka.

Digitalna transformacija kao kontinuirani proces

Uvođenje online plaćanja kazni predstavlja još jedan korak u razvoju potpuno digitalnih procesa unutar sigurnosnih institucija. Time se ne unapređuje samo operativna učinkovitost policijskih službenika, nego se građanima pruža jednostavnija, brža i transparentnija javna usluga. Digitalna transformacija nije cilj sama po sebi. Njezin je smisao omogućiti institucijama da rade učinkovitije, građanima da lakše ostvaruju svoja prava i obveze te društvu u cjelini pružiti javne usluge koje su sigurnije, dostupnije i transparentnije.

U IT Odjelu vjeruju da budućnost digitalne transformacije sigurnosnog sektora nije određena samo razvojem novih tehnologija, već njihovom odgovornom primjenom. Zato svaku novu funkcionalnost razvijaju  vodeći računa o sigurnosti, interoperabilnosti, transparentnosti i dugoročnom povjerenju institucija i građana.

 

Predstavljamo ITVDesk: Siguran i prilagodljiv prijenos desktop sadržaja u VMS sustavima

Jedna od važnih prednosti ovakvog pristupa je fleksibilnost prikaza. Ovisno o tome što podržava VMS ili NVR sustav, ITVDesk se može koristiti kao više zasebnih virtualnih IP kamera ili kao jedan ONVIF uređaj s više video kanala

Piše: Mile Brkanović, direktor, ITVDesk; E-mail: partner@itvdesk.eu; www.itvdesk.eu

Kada se računalo uključi u videonadzorni sustav, sigurnosni zahtjevi postaju znatno širi od samog prijenosa slike. Desktop sadržaj često prikazuje poslovne aplikacije, korisničke podatke, industrijske parametre, POS transakcije, administratorske alate ili druge osjetljive informacije. Zbog toga integracija računala u VMS ili NVR sustav ne smije biti promatrana samo kao tehničko pitanje streaminga, nego kao dio šire sigurnosne arhitekture. ITVDesk je razvijen kao platforma koja desktop, aplikacije, web kamere, ONVIF kamere, video datoteke i druge digitalne izvore pretvara u standardni ONVIF video izvor. U praksi to znači da se računalo može dodati u postojeći VMS ili NVR sustav slično kao IP kamera, ali s dodatnim mogućnostima koje klasična kamera nema. Organizacija tako može snimati ne samo prostor ispred kamere, nego i digitalne procese koji se odvijaju na radnoj stanici.

Fleksibilnost prikaza

Jedna od važnih prednosti ovakvog pristupa je fleksibilnost prikaza. Ovisno o tome što podržava VMS ili NVR sustav, ITVDesk se može koristiti kao više zasebnih virtualnih IP kamera ili kao jedan ONVIF uređaj s više video kanala. To je važno kod različitih proizvođača snimača jer neki sustavi bolje podržavaju više odvojenih kamera, dok drugi podržavaju višekanalni ONVIF uređaj. Takva prilagodljivost olakšava integraciju u postojeću infrastrukturu bez potrebe za većim promjenama sustava.

Osim odvojenih kanala, ITVDesk omogućava i kombiniranje više izvora u jedan video prikaz. Više monitora jednog računala, desktop aplikacija, web kamera, ONVIF kamera, slika ili video datoteka mogu se složiti u jedan zajednički stream. To je korisno u situacijama kada VMS ili NVR ima ograničen broj licenci, kada operater želi pregledniji prikaz ili kada je potrebno u jednoj snimci objediniti desktop, kameru i dodatne informacije. Na taj način jedan video kanal može sadržavati širi kontekst događaja nego što ga može dati klasična kamera.

PTZ upravljanje i sigurnost komunikacije

Kod sigurnosnih istraga posebno je važan dodatni kontekst unutar same snimke. ITVDesk može prikazivati subtitle ili overlay informacije povezane s radom korisnika, primjerice indikaciju aktivnosti tipkovnice, pokreta miša ili drugih događaja na računalu. Takve informacije pomažu kod naknadnog pregleda jer sigurnosni tim ne vidi samo sliku ekrana, nego lakše razumije što se događalo prije, tijekom i nakon incidenta.

Desktop izvor također ne mora biti samo pasivni video prikaz. ITVDesk podržava PTZ logiku upravljanja desktopom, gdje se koncept poznat iz klasičnih kamera koristi za interakciju s računalom. Umjesto pomicanja objektiva, operater može upravljati mišem i radnom površinom, ovisno o konfiguraciji sustava. To može biti korisno kod udaljene podrške, nadzornih centara, tehničkih intervencija ili sigurnosnih provjera.

Sigurnost komunikacije jedan je od ključnih elemenata ovakvog rješenja. Budući da desktop stream može sadržavati osjetljive podatke, ITVDesk podržava HTTPS, RTSPS i SRTP komunikaciju, uz sigurnu autentifikaciju i zaštićenu komunikaciju između komponenti sustava. Cilj nije samo poslati sliku prema snimaču, nego zaštititi prijenos slike, zvuka i upravljačkih funkcija od neovlaštenog pristupa.

Pouzdanost snimanja

Uz enkripciju komunikacije, važna je i kontrola pristupa. Administrator mora znati tko se pokušava spojiti na virtualnu kameru, s koje IP adrese i s kojim rezultatom. Zbog toga audit zapisi imaju veliku vrijednost u profesionalnim instalacijama. Oni pomažu u analizi sigurnosnih događaja, otkrivanju pogrešnih konfiguracija, ponovljenih pokušaja prijave ili pokušaja pristupa iz nepredviđenih mrežnih zona. Pouzdanost snimanja također je važna, posebno u mrežama gdje može doći do privremenog prekida komunikacije između računala i snimača. ITVDesk po potrebi podržava ANR buffering scenarije, gdje se u slučaju prekida veze zapis privremeno zadržava i kasnije nadoknađuje prema snimaču kada se komunikacija ponovno uspostavi, ovisno o podršci VMS ili NVR sustava. Takav pristup smanjuje rizik od gubitka važnih dijelova snimke kod udaljenih lokacija, poslovnica ili industrijskih sustava.

Profesionalna integracija mora voditi računa i o transparentnosti prema korisniku. Ako je računalo dio videonadzornog sustava, korisnik može biti jasno obaviješten da je radna stanica pod nadzorom. Takva mogućnost pomaže organizacijama da desktop nadzor uvedu kao jasno definirani dio sigurnosne politike, umjesto kao skriveni ili nekontrolirani nadzor.

Dodatni sigurnosni element je integritet same aplikacije. Digitalno potpisane izvršne datoteke i biblioteke pomažu u provjeri autentičnosti softvera i smanjuju rizik od neovlaštene izmjene aplikacijskih komponenti. U organizacijama koje imaju strože IT sigurnosne politike, takav pristup olakšava prihvaćanje softvera unutar postojeće infrastrukture.

Kontrola i performanse

Važna prednost ITVDesk arhitekture je i lokalna kontrola nad podacima. Obrada, konfiguracija i streaming mogu se odvijati unutar infrastrukture korisnika, bez potrebe za vanjskim cloud servisima. To je posebno važno u bankarstvu, industriji, državnim sustavima, sigurnosnim centrima i svim okruženjima gdje se podaci ne smiju nepotrebno iznositi izvan organizacije.

Performanse su jednako važne kao i sigurnost. Streaming desktopa u realnom vremenu, rad s više monitora, više paralelnih kanala i kombiniranje više izvora mogu opteretiti procesor ako sustav nije optimiziran. ITVDesk koristi GPU akceleraciju, uključujući Intel Quick Sync, NVIDIA NVENC i AMD AMF, uz vlastitu GPU_ZERO arhitekturu. Time se smanjuje opterećenje procesora i omogućava stabilniji rad u zahtjevnijim VMS instalacijama.

ITVDesk se zato ne može promatrati samo kao alat za prijenos slike s ekrana. On je sigurnosni i integracijski sloj između računala i videonadzornog sustava. Desktop, aplikacije, više monitora, kamere, audio, overlay informacije, alarmi i različiti video izvori mogu se pretvoriti u upravljiv, zaštićen i prilagodljiv ONVIF video izvor.

Hytera: Kako pametne nosive kamere mijenjaju sigurnost

Godinama su se zaštitari na terenu, redari na događajima i upravitelji objekata oslanjali na dvosmjerne radioveze koje podržavaju samo glasovnu komunikaciju za koordinaciju timova. Kako sigurnosni scenariji postaju sve složeniji, korisnici traže brži odgovor, transparentnost na terenu i provjerljivu odgovornost

Piše: Melina Politi, voditeljica marketinga za Jugoistočnu Evropu, Hytera Communications Europe; E-mail: melina.politi@hytera-europe.com

Glasovna komunikacija omogućava timovima da opišu incidente, ali ne i da vizuelno dokumentuju ono što se dešava na terenu. Stoga se jasno pojavio operativni jaz unutar tradicionalnih sigurnosnih i radnih procesa. Ovo dugogodišnje ograničenje postepeno je narušilo efikasnost odgovora, vjerodostojnost rješavanja sporova i ukupni profesionalizam usluga zaštitarskih agencija.

Moderne komercijalne sigurnosne operacije zahtijevaju mnogo više od same glasovne komunikacije i koordinacije s operativnim centrom. Privatne zaštitarske kompanije širom Jadranske regije pod velikim su pritiskom da povećaju operativnu transparentnost, pravedno rješavaju sporove na terenu, zaštite osoblje od neosnovanih optužbi i osiguraju čvrste dokaze za potrebe osiguranja i rješavanje sporova.

Nova realnost

Ova evolucija industrije – prelazak s koordinacije pomoću glasa na integrisano snimanje vizuelnih dokaza – više nije stvar izbora. Postalo je to neizbježna potreba za podizanjem profesionalnih standarda usluga, ublažavanjem operativnih rizika i ispunjavanjem regionalnih regulatornih zahtjeva za pružaoce sigurnosnih usluga.

Zastarjeli radiouređaji dizajnirani su isključivo za prijenos glasa i nemaju mogućnost vizuelnog snimanja i zadržavanja dokaza. Oni ne mogu dokumentovati interakcije na mjestu događaja, snimiti krađu niti podržati daljinski nadzor u realnom vremenu. Prijelaz na objedinjene komunikacijske uređaje koji dokumentuju dokaze postalo je od suštinskog značaja za moderne sigurnosne operacije.

Pametna rješenja

Hyterin portfolio profesionalnih nosivih kamera SC880, SC780, SC580 i GC550 razvijen je kako bi podržao ovu tranziciju sigurnosne industrije. Kombinacijom pouzdane komunikacije i snimanja u visokoj rezoluciji, Hyterine nosive kamere unapređuju efikasnost rada na terenu, jačaju operativnu odgovornost i pružaju veću zaštitu osoblju komercijalnih sigurnosnih kompanija širom Jadranske regije i Evrope.

Kao vodeći 5G model za najzahtjevnije sigurnosne scenarije, Hytera SC880 omogućava 4K videoprijenos u realnom vremenu uz ultranisku latenciju preko javnih 5G mreža, što komandnom centru pruža trenutni uvid u visokokvalitetne snimke s terena te bržu i precizniju reakciju na vanredne situacije. Uređaj je opremljen i integrisanom Push-to-Talk (PoC) funkcijom preko mobilne mreže, čime objedinjuje glasovnu komunikaciju u realnom vremenu i videonadzor u jednom prenosivom uređaju. Zahvaljujući naprednoj korekciji širokougaonog izobličenja, elektronskoj stabilizaciji slike u šest osa i snažnom infracrvenom osvjetljenju, SC880 snima jasne i detaljne videosnimke čak i tokom patrola u pokretu i noćnih smjena u uslovima slabog osvjetljenja, osiguravajući da nijedna kritična informacija s terena ne ostane nezabilježena.

Hytera SC780 izuzetno je pouzdano 4G rješenje visokih performansi za svakodnevne komercijalne sigurnosne operacije. Podržava do 120 sekundi predsnimanja, čime bilježi događaje koji su prethodili incidentu, a koje bi ručna aktivacija snimanja mogla propustiti. Uz stabilan video visoke rezolucije i vjeran prikaz detalja s terena, uređaj eliminiše slijepe tačke tokom iznenadnih vanrednih situacija. Potpuno integrisan s Hyterinom objedinjenom sigurnosnom platformom, SC780 podržava HD prijenos uživo, šifrovani prijenos audio i video sadržaja te praćenje situacije u realnom vremenu.

Kombinujući malu masu, ergonomski dizajn i visoke performanse, Hytera SC580 donosi ultratanak profil prilagođen nošenju na uniformi. Uprkos kompaktnim dimenzijama, uređaj omogućava stabilan 4G prijenos u realnom vremenu, napredno noćno snimanje uz Starlight tehnologiju i stabilizaciju slike pomoću vještačke inteligencije.

Čuvanje dokaza

Ultrakompaktna nosiva kamera Hytera GC550 projektovana je za diskretno prikupljanje dokaza u svim uslovima rada. Njen ultraširokougaoni objektiv od 150 stepeni bilježi sveobuhvatan prikaz mjesta događaja, pružajući objektivne i nepristrasne video i foto dokaze za svakodnevne patrole objekata, sigurnost u maloprodaji i diskretni nadzor na terenu. Kombinacija optimiziranog hardvera i inteligentnog softvera dodatno povećava transparentnost intervencija te doprinosi zaštiti zakonskih prava i sigurnosti samih zaštitara.

Međutim, prava vrijednost Hyterinog ekosistema nosivih kamera ne ogleda se samo u kvalitetu snimanja, već i u standardizovanom i sigurnom upravljanju dokaznim materijalom. Videosnimci imaju punu dokaznu vrijednost samo kada su zagarantovani integritet podataka i neprekinut lanac čuvanja dokaza. Uz podršku Hyterine platforme za digitalno upravljanje dokazima (Digital Evidence Management), sve datoteke se automatski preuzimaju, u potpunosti šifruju i sistematski arhiviraju čim se uređaji postave na dok-stanicu za punjenje i prijenos podataka. Ovaj potpuno automatizovan proces osigurava potpunu sljedivost i sigurnost podataka te ujedno ispunjava sve strožije evropske zahtjeve u oblasti zaštite privatnosti i upravljanja dokaznim materijalom.

Strateška modernizacija

Savremene sigurnosne operacije zahtijevaju objedinjeni sistem koji omogućava efikasnu koordinaciju timova, ali i prikupljanje pravno valjanih i objektivnih dokaza s terena. Hyterin portfolio nosivih kamera pruža visoku pouzdanost, usklađenost s propisima i vrijedne operativne podatke, pomažući zaštitarskim kompanijama da smanje broj sporova, zaštite terensko osoblje, povećaju pravnu zaštitu od odgovornosti i unaprijede kvalitet svojih usluga.

Za proaktivne pružaoce usluga privatne zaštite širom Jadranske regije i Evrope ovo predstavlja mnogo više od obične zamjene opreme. Riječ je o strateškoj modernizaciji operativnih modela koja tradicionalne zaštitare pretvara u umrežene, taktički koordinisane i podacima vođene sigurnosne profesionalce, u potpunosti spremne za složene izazove.

Kako pametne kamere postaju platforma za poslovnu inteligenciju

Najnoviji izvještaj kompanije Axis Communications “The Intelligent Edge – Axis Perspectives Report 2026” ambiciozan je pokušaj da se definiše buduća uloga videonadzora u digitalnom društvu

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Za razliku od klasičnih industrijskih pregleda koji se uglavnom bave novim proizvodima i tržišnim pokazateljima, ovaj dokument nastoji objasniti kako se mrežne kamere transformišu iz uređaja za snimanje događaja u inteligentne platforme koje generišu podatke, podržavaju donošenje odluka i postaju dio poslovnih procesa. U izvještaju se poseban naglasak stavlja na razvoj vještačke inteligencije, obradu podataka na rubu mreže, cloud infrastrukturu, cyber sigurnost i integraciju s drugim poslovnim sistemima. Stručnjaci kompanije Axis tvrde da se videonadzor danas nalazi na prekretnici sličnoj onoj koju je prije nekoliko decenija doživjela informatička industrija prelaskom na internet i umrežene servise. Kamere više nisu samo pasivni posmatrači okruženja nego aktivni izvori podataka koji mogu unaprijediti sigurnost, operativnu efikasnost i poslovnu inteligenciju. Upravo zbog toga je ovaj dokument zanimljivo štivo ne samo za sigurnosne profesionalce nego i za menadžere, IT stručnjake i donosioce odluka koji planiraju buduću digitalnu transformaciju svojih kompanija.

Evolucija IP kamera

Prve su mrežne kamere prvenstveno služile za udaljeni pregled slike i naknadnu analizu snimaka nakon incidenta. Njihova vrijednost bila je gotovo isključivo vezana za sigurnosne funkcije, dok je mogućnost obrade podataka bila veoma ograničena. Međutim, razvoj specijaliziranih procesora, poput Axisove ARTPEC platforme, omogućio je da se dio obrade prebaci direktno u kameru. Time su otvorena vrata za pojavu prve generacije videoanalitike, od jednostavne detekcije pokreta do naprednog prepoznavanja objekata i događaja.

Veliki tehnološki iskorak donijeli su megapikselni senzori, tehnologije za rad u lošim svjetlosnim uslovima i napredni algoritmi za obradu slike. “Kamere su postale sposobne da generišu kvalitetne podatke čak i u okruženjima sa slabim osvjetljenjem ili visokim kontrastima. Paralelno s tim razvijali su se standardi kompresije videa, od MPEG-4 i H.264 pa sve do savremenog AV1 kodeka. Zahvaljujući njima, postalo je moguće prenositi i pohranjivati ogromne količine videozapisa bez proporcionalnog rasta zahtjeva za mrežnim kapacitetima i prostorom za pohranu”, navode stručnjaci iz Axisa.

Cloud servisi i hibridne arhitekture dodatno su ubrzali ovu transformaciju, pa korisnici danas mogu kombinovati lokalnu obradu podataka s cloud resursima, čime dobijaju veću fleksibilnost i skalabilnost. Istovremeno su otvoreni standardi, poput ONVIF-a, omogućili bolju interoperabilnost različitih proizvođača i sistema.

Posebno je zanimljivo, ističu autori, to da su kamere danas postale “inteligentni, povezani uređaji sposobni da isporučuju uvide u realnom vremenu na rubu mreže i integrišu se s poslovnim sistemima”. Drugim riječima, njihova funkcija više nije ograničena na bilježenje događaja, nego uključuje aktivno generisanje informacija koje imaju poslovnu vrijednost. Axis zato zaključuje da su moderne IP kamere postale “temeljni elementi otvorenih i povezanih IoT ekosistema”. Takva promjena možda je i najveća transformacija koju je industrija videonadzora doživjela od pojave prve mrežne kamere sredinom devedesetih godina.

Ključne promjene

Drugo poglavlje izvještaja bavi se pokretačima koji danas oblikuju razvoj inteligentnih videosistema, odnosno odgovorom zašto klijenti uopće traže naprednija rješenja i koje poslovne potrebe stoje iza ubrzane digitalizacije. Jedan od glavnih razloga je činjenica da su mnogi sigurnosni procesi i dalje izrazito zavisni od ljudskog rada. Veliki dio troškova i dalje se odnosi na osoblje, nadzor, instalaciju i održavanje sistema. “Takav model postaje sve skuplji i teže održiv u okruženju koje zahtijeva brže reakcije i veću efikasnost. Upravo zato kompanije sve više koriste automatizaciju, videoanalitiku i umjetnu inteligenciju kako bi smanjile broj lažnih alarma i rasteretile operatere. Umjesto da osoblje prati desetke ili stotine tokova videopodataka, inteligentni sistemi izdvajaju samo relevantne događaje”, kažu autori. Axis navodi podatak da su AI alati u određenim slučajevima omogućili znatno smanjenje broja nepotrebnih intervencija i brže donošenje odluka.

Drugi važan trend odnosi se na promjenu percepcije sigurnosti. Nekada su sigurnosni sistemi uglavnom smatrani troškom, dok ih se danas sve više posmatra kao investiciju koja može donijeti mjerljive poslovne koristi. “U istraživanju koje smo naveli čak 64 posto korisnika navodi modernizaciju infrastrukture kao prioritet u naredne tri godine, dok više od trećine ispitanika planira dodatna ulaganja u AI i IoT tehnologije”, navodi se u izvještaju.

Inteligentni rub kao odgovor na nove zahtjeve

Posebno mjesto zauzima konvergencija IT-a, operativnih tehnologija i sigurnosti, pri čemu tradicionalne granice između tih područja ubrzano nestaju. “Kamere, senzori, kontrola pristupa, poslovne aplikacije i cloud platforme sve češće postaju dijelovi jedinstvenog ekosistema. Prema istraživanju, 41 posto korisnika smatra integraciju različitih sigurnosnih sistema u jedinstvenu platformu jednim od najvažnijih prioriteta za budući razvoj”, objašnjavaju iz Axisa. Autori također ukazuju na rast značaja edge i hibridnih AI arhitektura. Umjesto da se svi podaci šalju u centralni data centar ili cloud, sve više analitike izvršava se direktno na uređajima. Takav pristup smanjuje latenciju, rasterećuje mrežu i omogućava donošenje odluka gotovo u realnom vremenu.

Ni cyber sigurnost više nije dodatna funkcija, nego osnovni zahtjev. “Izvještaj navodi da 44 posto organizacija zaštitu podataka i cyber sigurnost vidi kao jedan od ključnih prioriteta u narednom periodu. Kako se povećava broj povezanih uređaja, raste i potencijalna površina napada. Zbog toga se od proizvođača očekuje da sigurnost bude ugrađena u sam dizajn uređaja, od sigurnog pokretanja sistema do enkripcije i zaštite firmwarea”, ističu iz Axisa. Sve navedeno vodi ka jednom zaključku: inteligentni rub mreže više nije samo tehnološki koncept, nego odgovor na konkretne poslovne, operativne i sigurnosne izazove savremenih organizacija.

Nova uloga inteligentnih kamera

Inteligentne kamere više nisu samo uređaji za nadzor nego platforme koje istovremeno podržavaju sigurnost, poslovnu inteligenciju i operativnu efikasnost. Naravno, sigurnost i dalje ostaje osnovna funkcija. “Moderne kamere danas mogu automatski prepoznati neuobičajena ponašanja, otkriti upad u štićeno područje, identifikovati okupljanja većeg broja ljudi ili generisati upozorenja prije nego što incident eskalira. Time se videonadzor pretvara iz reaktivnog u proaktivni alat”, navodi se u izvještaju.

Međutim, mnogo zanimljivije su primjene izvan tradicionalne sigurnosti. Axis ističe da korisnici sve češće koriste videosisteme za analizu poslovnih procesa. “Kamere mogu brojati posjetioce, pratiti kretanje kupaca, analizirati vrijeme zadržavanja u određenim zonama ili generisati toplotne mape koje pokazuju najposjećenije dijelove objekta. Takvi podaci pomažu trgovcima da optimiziraju raspored proizvoda, upravljaju osobljem i poboljšaju korisničko iskustvo”, napominju u Axisu.

Sličan trend prisutan je u transportu i logistici. Videosistemi danas prate tokove robe, vozila i zaposlenih, omogućavajući preciznije planiranje i efikasnije upravljanje resursima. U industrijskom sektoru kamere se koriste za nadzor proizvodnih procesa, otkrivanje anomalija i kontrolu kvaliteta proizvoda. BMW je u izvještaju naveden kao primjer kompanije koja koristi kamere i umjetnu inteligenciju za automatske inspekcije tokom proizvodnje vozila.

Posebnu pažnju privlači i koncept multimodalne analitike. Kamere više ne funkcionišu kao izolovani uređaji, već kao dio mreže senzora. Vizuelni podaci mogu se kombinovati sa zvukom, termalnim snimcima, radarima ili podacima iz drugih senzora. Takav pristup omogućava mnogo preciznije razumijevanje događaja i smanjuje broj lažnih alarma.

Izvor podataka za donošenje odluka

Zanimljivo je i poglavlje o nosivim kamerama. Njihova upotreba odavno nije ograničena na policijske službenike. Danas ih koriste zdravstvene ustanove, maloprodajni lanci, transportne kompanije i regulatorna tijela. Razlozi uključuju veću transparentnost, zaštitu zaposlenih i jednostavnije upravljanje dokaznim materijalom.

Možda najvažnija poruka cijelog poglavlja jeste da kamere postaju izvori podataka za donošenje odluka. One više ne pružaju samo odgovor na pitanje “šta se dogodilo”, nego sve češće pomažu vlasnicima da razumiju zašto se nešto dogodilo i kako spriječiti slične situacije u budućnosti. Izvještaj zbog toga govori o prelasku s pasivnih sistema prema proaktivnim, prediktivnim i na kraju autonomnim rješenjima. U tom kontekstu kamera postaje sastavni dio šire digitalne infrastrukture organizacije, a ne samo element sigurnosnog sistema.

Inteligencija na rubu mreže

Ako su prethodna poglavlja objašnjavala zašto se videonadzor mijenja, četvrto poglavlje odgovara na pitanje kako se ta transformacija uopće odvija. Današnji napredak nije rezultat jedne revolucionarne tehnologije, već kombinacije nekoliko paralelnih tehnoloških trendova koji zajedno stvaraju temelje za novu generaciju inteligentnih sistema. Među njima se posebno izdvaja razvoj senzora i sistema za obradu slike. “Današnje kamere nude značajno više rezolucije, bolju reprodukciju boja i veći dinamički raspon nego prije samo nekoliko godina. Takve karakteristike nisu važne samo za operatere koji pregledaju snimke. One postaju ključne i za algoritme umjetne inteligencije koji zavise od kvalitetnih ulaznih podataka kako bi mogli pravilno prepoznati objekte, ponašanja i anomalije”, ističu u Axisu.

U izvještaju se dalje naglašava da je upravo kvalitet podataka presudan za uspješnu primjenu AI-ja. Drugim riječima, ni najnapredniji algoritam neće dati pouzdane rezultate ako radi s nekvalitetnom slikom. Zato se značajna pažnja posvećuje tehnologijama poput naprednog rada u uslovima slabog osvjetljenja, širokog dinamičkog raspona i inteligentne stabilizacije slike.

Jednako važnu ulogu ima i upravljanje ogromnim količinama podataka koje proizvode moderne kamere. Što su rezolucije više, a analitika složenija, to raste potreba za efikasnijim metodama kompresije i pohrane. Otuda i važnost AV1 kodeka. Johan Paulsson, glavni tehnološki direktor kompanije Axis Communications, kaže: “AV1 tehnologija omogućava atraktivne bit rateove i proširenu kompatibilnost s klijentima, dok su ključne riječi koje opisuju ovaj standard jednostavan pristup i otvorenost.” Njegovim riječima, upravo su otvoreni standardi osnova budućeg razvoja videonadzorne industrije.

Smanjenje opterećenja mreže

Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji na rubu mreže. Umjesto da se svi podaci šalju centralnim serverima, današnje kamere sve češće same analiziraju videosadržaj i generišu metapodatke. Takav pristup smanjuje opterećenje mreže, ubrzava reakcije i povećava nivo privatnosti jer osjetljivi podaci ne moraju napuštati lokalnu infrastrukturu. Axis navodi da sve veći broj korisnika ulaže upravo u takve sisteme. Prema podacima iz izvještaja, 37 posto ispitanika planira ulaganja u AI i IoT tehnologije kako bi unaprijedili automatizaciju i donošenje odluka zasnovanih na podacima.

Govoreći o značaju edge analitike, Ettiene Van Der Watt, potpredsjednik kompanije Axis za Azijsko-pacifičku regiju, kaže: “Inteligencija na rubu mreže korisnicima omogućava brže i pametnije donošenje odluka, pojednostavljene operacije i snažniju sigurnost kroz fleksibilne platforme.”

Uz AI i obradu slike, značajnu ulogu imaju i otvorene arhitekture. Klijenti sve manje žele biti vezani za jednog proizvođača ili zatvoren ekosistem. Umjesto toga, traže platforme koje se mogu integrisati s postojećim sigurnosnim, IT i poslovnim sistemima. Upravo zbog toga Axis veliki dio poglavlja posvećuje API-jima, SDK alatima i otvorenim standardima.

Ne ovisi sve o kamerama

Izvještaj navodi da će upotreba cloud servisa u sigurnosti znatno rasti tokom narednih godina. Dok danas oko četvrtine organizacija koristi cloud u određenom segmentu sigurnosne infrastrukture, očekuje se da će taj procenat značajno porasti u narednom periodu.

Sve zajedno pokazuje da budućnost videonadzora neće zavisiti samo od kamera. Ona će podjednako zavisiti od mrežne infrastrukture, cloud servisa, otvorenih platformi, umjetne inteligencije i cyber sigurnosti. Upravo sinergija tih elemenata omogućava nastanak inteligentnog ruba mreže, koji predstavlja centralnu temu cijelog izvještaja.

Zašto AV1 postaje toliko važan

Dok se posljednjih godina najviše govori o umjetnoj inteligenciji, Axis u svom izvještaju veliku pažnju posvećuje i tehnologiji koja će omogućiti njenu širu primjenu – novoj generaciji videokompresije AV1. Riječ je o otvorenom standardu koji omogućava prijenos i pohranu videozapisa uz znatno manju potrošnju propusnog opsega u odnosu na starije kodeke, pri čemu se zadržava visok kvalitet slike. To je posebno važno u vrijeme kada sigurnosni sistemi generišu sve veće količine podataka zahvaljujući 4K i višim rezolucijama, naprednoj videoanalitici i cloud servisima. Axis ističe da AV1 donosi podršku za videosadržaje rezolucije veće od 8K, smanjuje troškove pohrane te olakšava reprodukciju zahvaljujući širokoj podršci u web preglednicima, operativnim sistemima i mobilnim uređajima. Dodatna vrijednost je činjenica da je riječ o otvorenom standardu iza kojeg stoji savez vodećih tehnoloških kompanija, što bi trebalo ubrzati njegovu primjenu u cijeloj industriji. Za sigurnosni sektor to znači efikasnije korištenje mrežnih resursa, jednostavniju integraciju cloud servisa i stvaranje tehničkih preduvjeta za novu generaciju inteligentnih videonadzornih sistema.

Pogled unaprijed

Posljednje poglavlje izvještaja možda najbolje pokazuje kako Axis vidi razvoj industrije u narednoj deceniji. Umjesto da govori o konkretnim proizvodima ili modelima kamera, kompanija pokušava definisati pravac u kojem se kreće čitav sektor inteligentnog videonadzora.

Autori smatraju da se današnja industrija nalazi negdje između reaktivne i proaktivne faze razvoja. Većina savremenih sistema može prepoznati određene događaje i upozoriti operatere na potencijalne prijetnje. Međutim, naredni korak bit će sistemi koji ne samo da registruju događaje nego i razumiju njihov kontekst.

Prema modelu predstavljenom u izvještaju, evolucija počinje pasivnim kamerama koje služe za snimanje i arhiviranje događaja. Nakon toga dolaze reaktivni sistemi koji koriste osnovnu videoanalitiku i generišu upozorenja na osnovu unaprijed definisanih pravila.

Treća faza obuhvata proaktivne sisteme koji koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje obrazaca ponašanja i identifikaciju potencijalnih rizika prije nego što dođe do incidenta. Upravo se tu danas nalazi najveći dio tržišta naprednog videonadzora.

Međutim, Axis smatra da će se razvoj nastaviti prema prediktivnim sistemima. Takve platforme neće analizirati samo ono što se trenutno dešava, nego će koristiti ranije podatke kako bi procijenile vjerovatnoću budućih događaja. Naprimjer, sistem bi mogao prepoznati obrasce koji ukazuju na povećan rizik od krađe, zastoja u proizvodnji ili saobraćajnih gužvi prije nego što se problem zaista pojavi.

Najambiciozniji dio vizije odnosi se na autonomne sisteme. U toj fazi kamere postaju aktivni učesnici procesa odlučivanja. One ne samo da detektuju događaje nego automatski komuniciraju s drugim sistemima, pokreću unaprijed definisane akcije i prilagođavaju svoje ponašanje u skladu sa situacijom.

Takav razvoj posebno je vidljiv u integraciji videonadzora s kontrolom pristupa, robotikom, sistemima upravljanja zgradama i IoT platformama. Kamera budućnosti neće djelovati samostalno, nego kao dio šire mreže inteligentnih uređaja.

Ključ je u integraciji

Verena Rathjen, potpredsjednica Axisa za EMEA regiju, smatra da će upravo sposobnost pretvaranja videa u korisne informacije predstavljati najveću vrijednost za korisnike. “Pretvaranjem videa u upotrebljive uvide kompanije mogu smanjiti rizike, ubrzati reakcije i donositi bolje odluke koje unapređuju efikasnost i korisničko iskustvo”, kaže Rathjen. Sličan stav iznosi i Josh Woodhouse iz kompanije Novaira Insights. “Proizvođači danas stvaraju novu vrijednost povezivanjem videonadzora, IoT uređaja, umjetne inteligencije i digitalnih servisa u jedinstvene platforme”, kaže Woodhouse i napominje da rast procesorske snage na rubu mreže omogućava istovremeno pokretanje više analitičkih funkcija, čime se otvara prostor za potpuno nove primjene videonadzora izvan tradicionalne sigurnosti.

Možda najzanimljivija poruka cijelog izvještaja zapravo je ta da će se za nekoliko godina uspješnost videonadzornog sistema sve manje mjeriti brojem kamera ili megapikselima, a sve više kvalitetom podataka koje generiše i sposobnošću da te podatke pretvori u konkretne poslovne akcije.

U tom smislu budućnost videonadzora više nije priča o kamerama. Ona postaje priča o inteligenciji, automatizaciji i podacima. A upravo inteligentni rub mreže predstavlja mjesto gdje se svi ti trendovi spajaju u jedinstvenu tehnološku cjelinu.

700 miliona razloga zašto se tržište mijenja

Pozivajući se na analize kompanije Novaira Insights, Axis navodi da je do kraja 2025. godine izvan Kine instalirano približno 562 miliona kamera, dok bi taj broj do 2029. mogao porasti na čak 736 miliona uređaja. Međutim, još važnija od samog rasta jeste promjena strukture tržišta. Već danas gotovo 80 posto isporučenih kamera dolazi s određenim analitičkim mogućnostima, dok dvije trećine novih modela koristi tehnologije zasnovane na dubokom učenju. Prema projekcijama iz izvještaja, do 2029. godine čak 96 posto prihoda od mrežnih kamera dolazit će od uređaja opremljenih deep learning analitikom. Ovi podaci jasno pokazuju da umjetna inteligencija više nije dodatna funkcionalnost rezervisana za premium projekte, nego novi industrijski standard koji će oblikovati budućnost videonadzora.

BMW: Videonadzor van okvira sigurnosti

Jedan od najzanimljivijih primjera upotrebe kamera u Axisovom izvještaju dolazi iz automobilske industrije, gdje se mrežne kamere koriste za zadatke koji nemaju direktne veze sa zaštitom ljudi i imovine. Kompanija BMW integrisala je kamere visoke rezolucije u svoju AIQX platformu za automatiziranu kontrolu kvaliteta unutar proizvodnih pogona iFACTORY. Kamere u realnom vremenu snimaju različite komponente vozila – od logotipa i karoserijskih elemenata do ručki na vratima – dok algoritmi umjetne inteligencije analiziraju snimke i provjeravaju postoje li odstupanja ili greške u proizvodnji. Zahvaljujući naprednoj obradi slike, sistem može pouzdano raditi i u zahtjevnim uslovima osvjetljenja te trenutno upozoriti osoblje na uočene nedostatke. Takav pristup omogućava brže otkrivanje grešaka, smanjuje troškove proizvodnje i unapređuje kvalitet završnog proizvoda. Primjer BMW-a jasno pokazuje kako se inteligentne kamere sve više koriste kao alat za optimizaciju poslovnih procesa i donošenje odluka, a ne samo kao dio sigurnosne infrastrukture.

Mogu li regionalne luke pratiti ritam globalne modernizacije

Dok svjetski lučki centri implementiraju AI i 5G mreže, jadranski bazen se suočava s izazovima digitalne transformacije i naslijeđene infrastrukture. Otvara se pitanje koliko su lukama naše regije, koje su dio ključnih evropskih trgovinskih koridora, ovi trendovi bliski – i koliko su zaista spremne za takav iskorak

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Kolaps morske luke Nagoja u Japanu iz jula 2023. godine, kada je hakerska grupa zaključala centralni operativni sistem preko kojeg Toyota izvozi svoje automobile, potpuno je zaustavio rad na terminalima. Više od dva dana kolosalne dizalice su mirovale, a hiljade kontejnera ostalo je zarobljeno jer sistem nije mogao popuniti podatke o tome šta se gdje nalazi. Ovaj napad, kao i onaj koji je nekoliko mjeseci kasnije paralisao četiri najveće morske luke u Australiji pod upravom DP Worlda, ogolio je novu realnost: moderne luke više nisu samo fizički objekti, već digitalni ekosistemi izuzetno ranjivi na nevidljive napade.

Sukob vizije i realnosti

Ovi globalni incidenti nisu iznimka – oni su jasni simptomi sistemske ranjivosti infrastrukture na kojoj počiva više od 80% svjetske trgovine. Pod pritiskom rasta e-trgovine, sve složenijih lanaca snabdijevanja i strožijih ekoloških regulativa, koncept lučke sigurnosti prolazi kroz temeljnu transformaciju. Prema podacima agencije Fortune Business Insights, globalno tržište lučke infrastrukture raste prema vrijednosti od 316,51 milijardi dolara do 2034. godine. Paralelno, segment pametnih luka (Smart Ports), prema istraživanju MarketsandMarketsa, bilježi snažan rast te se predviđa da će sa 2,53 milijarde dolara u 2025. skočiti na 7,95 milijardi dolara do 2030. godine, uz visoku složenu godišnju stopu rasta od 25,8%.

Dok tehnološki giganti i vodeći lučki operateri implementiraju privatne 5G mreže, AI i IoT, stvarnost na terenu često se sudara s tehničkim i finansijskim preprekama. Analize globalnog tržišta lučke sigurnosti pokazuju da jedan od najvećih izazova savremenih sigurnosnih sistema ostaje integracija s naslijeđenom, zastarjelom infrastrukturom.

Stare ranjivosti

Mnoge luke operišu na infrastrukturi staroj između trideset i pedeset godina, što stvara jaz između vizije o pametnoj luci i zatečenog stanja na terenu. Istraživanja sigurnosnog sektora ističu da čak 37% lučkih uprava prijavljuje probleme s kompatibilnošću između starih nadzornih sistema i modernih AI platformi, a 32% lučkih operatera i dalje se oslanja na analogne CCTV mreže. Operativni troškovi integracije dodatno rastu kada se pokuša povezati više od 5.000 senzora, kamera i pristupnih tačaka unutar velikih terminala.

Manji regionalni operateri, koji čine preko 45% ukupnih globalnih lučkih kapaciteta, posebno su izloženi – budžetska ograničenja često odgađaju modernizaciju uprkos rastućim sigurnosnim rizicima, ostavljajući kritične sisteme ranjivima upravo u trenutku kada opasnosti s kojima se suočavaju radikalno mijenjaju svoj oblik. Zastarjele analogne barijere i nepovezani sistemi više nisu prepreka za napadače koji sada koriste potpuno nove metode proboja.

Nove prijetnje

Digitalizacija koja ubrzava operacije istovremeno otvara nove vektore napada, a prijetnje koje su nekada zvučale futuristično – neovlašteni dronovi, autonomna plovila i sofisticirani cyber napadi – postaju svakodnevna operativna realnost. Lučka uprava Drač taj spektar prijetnji opisuje sveobuhvatno.

“Danas se luke suočavaju sa širokim spektrom sigurnosnih i operativnih izazova, uključujući neovlašteni pristup, zaštitu perimetra, sigurnost tereta i imovine, cyber prijetnje, rizike od prekida usluga te nove rizike povezane s novim tehnologijama kao što su neovlašteni dronovi, autonomni sistemi i sve sofisticiraniji cyber napadi. Rješavanje ovih izazova zahtijeva kontinuiranu modernizaciju, obučeno osoblje, interne procedure, praćenje u realnom vremenu, kapacitete za odgovor na incidente i saradnju s nadležnim nacionalnim organima i relevantnim akterima”, navode iz Lučke uprave Drač.

Iz Luke Ploče također izdvajaju cyber napade kao prijetnju koja danas drži na oprezu menadžment i sigurnosne timove širom svijeta. “Ako bismo morali izdvojiti jednu prijetnju koja danas drži na oprezu luke diljem svijeta, to su kibernetički napadi. Digitalizacija donosi operativnu efikasnost, ali istovremeno predstavlja i potencijalnu ulaznu točku za napadača. Upravo nam je zato pitanje kibernetičke sigurnosti jedan od ključnih operativnih prioriteta. U Luci Ploče d.d. trenutačno smo u procesu usklađivanja s Direktivom o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava koja postavlja obvezujući okvir za upravljanje kibernetičkim rizicima za operatere ključne infrastructure”, ističu iz Luke Ploče.

Prijetnja dronovima u lučkom okruženju više nije hipotetski scenario. Slični obrasci sigurnosnih incidenata, poput onih u Japanu i Australiji, zabilježeni su i u evropskim morskim lukama i ključnim pomorskim rutama u posljednjem periodu, što ukazuje na trend koji poprima kontinentalni karakter, a ne na izolovane slučajeve. Istovremeno, bespilotne platforme sve češće koriste kriminalne mreže za krijumčarenje, izviđanje i nadzor kritične infrastrukture, ali se pojavljuju i kao potencijalni alat u hibridnim operacijama i prikupljanju obavještajnih podataka. Regulatorni i tehnički odgovori na ovu prijetnju i dalje zaostaju za brzinom njenog razvoja.

Drugačiji pristupi

Regionalna lučka industrija i dalje razvija standardizirane odgovore na ovakve izazove. Interna 5G mreža i napredni senzorski sistemi, koje Luka Ploče implementira u sklopu koncepta pametnih luka, stvaraju tehničku osnovu za detekciju i upravljanje takvim prijetnjama. “Riječ je o području koje će zahtijevati kontinuirano ulaganje i prilagodbu regulatornom okviru”, precizirali su. Zajednički imenitelj svih ovih prijetnji nije samo njihova tehnička sofisticiranost već brzina kojom se mijenjaju i skaliraju. Luke koje su jučer bile fokusirane prvenstveno na fizičku zaštitu perimetra danas istovremeno upravljaju cyber rizicima, autonomnim sistemima, neovlaštenim dronovima i sve složenijim zahtjevima za sljedljivošću tereta. Odgovor na takav pritisak više ne može biti reaktivan – mora biti integrisan, kontinuiran i zasnovan na operativnoj slici u realnom vremenu. Međutim, uvođenje takvog kontinuiteta u realnom vremenu odmah udara u najveći zid savremene logistike – u sisteme i beton koji su projektovani za neko potpuno drugo vrijeme. Taj neizbježni sudar modernih prijetnji i starih operativnih sistema otvara pitanje kako se nositi sa teretom naslijeđa.

Tereti naslijeđa

Zastarjela infrastruktura nije samo tehnički problem – ona određuje tempo i cijenu svake modernizacije koja dolazi nakon nje. Mnoge luke na Jadranu i globalno i dalje operišu na temeljima projektovanim prije nekoliko decenija. Integracija novih digitalnih platformi, AI analitike i cyber sigurnosnih rješenja u sisteme stare decenijama nije linearan proces, a svaka greška u tom spoju može ugroziti kontinuitet operacija koje ne smiju stati.

Zamka kompatibilnosti

Lučka uprava Drač taj izazov opisuje kao zajednički imenitelj lučkog sektora: “Zastarjela infrastruktura ostaje zajednički izazov za luke i operatore kritične infrastrukture, posebno kada postojeći sistemi moraju biti integrisani sa novim digitalnim platformama, naprednim alatima za praćenje, tehnologijama zasnovanim na vještačkoj inteligenciji i modernim rješenjima za cyber sigurnost. Iz tog razloga, modernizacija se mora provoditi pažljivo i na kontrolisan način, osiguravajući kontinuitet poslovanja, kompatibilnost sistema, integritet podataka i usklađenost sa zahtjevima informacione sigurnosti”, pojasnili su iz Lučke uprave Drač.

Ovaj oprez o kojem govore iz Drača otvara možda i najveću stratešku dilemu moderne logistike. Kada lučka uprava odluči modernizovati stare sisteme, ona se najčešće suočava sa “zatvorenim” rješenjima velikih eksternih dobavljača. To stvara opasnu zamku: svaka naredna nadogradnja, dodavanje novog senzora ili promjena u sigurnosnom protokolu postaje finansijski iscrpljujuća i spora, jer luka zavisi od razvojnih faza i cijena treće strane. U industriji gdje sekunde kašnjenja na terminalu znače ogromne novčane gubitke, čekanje na eksterne programere da prilagode softver zastarjelom betonu i hardveru postaje neodrživo.

Premošćavanje ovog jaza zahtijeva radikalan i hrabar zaokret – preuzimanje potpune kontrole nad vlastitim digitalnim kodom. Upravo na tom tragu, prepoznavši da krpljenje tuđih sistema vodi u slijepu ulicu, Luka Ploče otišla je korak dalje i pronašla vlastiti izlaz iz te zamke – razvoj vlastitog Terminal Operating System (TOS) rješenja. “Zastarjela infrastruktura je realnost s kojom se suočava većina luka i ona izravno utječe na način na koji pristupamo modernizaciji sigurnosnih sustava. Glavni izazov nije samo tehnička nekompatibilnost starih i novih sustava nego i činjenica da svaki dio integracije može postati dugotrajan i skup ako ovisite o eksternom dobavljaču koji svoje rješenje mora prilagođavati vašoj specifičnoj arhitekturi. Upravo zato smo krenuli u razvoj vlastitih digitalnih rješenja i vlastitog sustava Terminal Operating System (TOS)”, pojasnili su.

Cilj ovog projekta nije bio samo modernizovati postojeće procese, nego stvoriti sistem koji će dugoročno omogućiti bržu i jednostavniju integraciju novih tehnologija. “Kada se pojavi nova tehnologija, bilo da je riječ o senzorima, AI analitici ili naprednim sustavima videonadzora, možemo je integrirati u vlastiti sustav bez ovisnosti o tuđim razvojnim procesima. Time se ubrzava modernizacija, smanjuju troškovi prilagodbe, povećava ukupna sigurnost i operativna učinkovitost luke te dobiva kontrola u daljnjem razvoju”, rekli su iz Luke Ploče d.d.

Dok se digitalna transformacija najčešće posmatra kroz upravljanje operacijama i podacima, jednako važan segment ostaje fizička sigurnost infrastrukture, posebno sistemi zaštite od požara koji moraju pratiti istu logiku kontinuiteta i integracije.

Upravo u ovom segmentu najvidljivije se ogleda složenost prelaska sa zastarjele infrastrukture na digitalne platforme, jer modernizacija mora biti usklađena s činjenicom da lučki sistemi ne mogu prekidati rad.

Iz kompanije Siemens navode da modernizacija sistema zaštite od požara u starijim lučkim objektima i terminalima uključuje niz strukturnih izazova. Od zastarjele kabelske infrastrukture, gdje stari terminali često imaju kabele koji ne podržavaju savremenu digitalnu komunikaciju, do njihove zamjene koja je skupa i logistički zahtjevna.

“Dodatni izazov je neprekidnost lučkih operacija, jer luka ne smije stati s radom tokom modernizacije, pa je potrebno implementirati novu opremu bez ometanja utovara, istovara i kretanja tereta. Otežan pristup detektorima u starim hangarima i na dizalicama dodatno komplikuje održavanje i nadzor, dok ekstremni uslovi okoline, poput morske soli, vlage i korozije, dodatno utiču na pouzdanost sistema. Također, značajan izazov predstavlja integracija s digitalnim platformama, odnosno povezivanje izoliranih starih sistema s modernim rješenjima poput Building X, što zahtijeva prelazak s lokalnog nadzora na daljinsko upravljanje”, pojašnjava Andrej Potočnik, voditelj prodaje, Smart Infrastructure – Fire and Safety, Siemens.

Softverska nezavisnost i preuzimanje kontrole nad vlastitim digitalnim razvojem otvara vrata za potpunu transformaciju lučkih procesa na terenu. Kada se ukloni softverska nekompatibilnost, infrastruktura prestaje biti zarobljena u prošlosti i ulazi u fazu aktivne tranzicije

Infrastruktura u tranziciji

Modernizacija lučke infrastrukture na jadranskoj obali više nije stvar prestiža ili dalekih planova – ona je postala ultimativni uslov opstanka na globalnoj logističkoj mapi. Regionalni operateri danas se nalaze pod trostrukim pritiskom: s jedne strane su zastarjeli kapaciteti koji teško prate obim savremenog pomorskog prometa, s druge sve agresivnije cyber prijetnje, a s treće strogi zahtjevi za transparentnošću i potpunom sljedljivošću svakog komada tereta. Odgovor na ove izazove zahtijeva duboku metamorfozu: luke više ne mogu biti samo tačke pretovara, već moraju postati visokoosjetljivi tehnološki ekosistemi. Spajanjem naprednih komunikacijskih mreža, inteligentnog softvera i robusnih senzora na terenu, regionalni operateri već u praksi demonstriraju obrise potpuno transformisanog poslovanja.

Najbolji primjer takve tranzicije je Luka Ploče, gdje su teorijski koncepti digitalizacije pretočeni u opipljive pomake na terenu. Interna 5G mreža, napredni senzorski sistemi i digitalno praćenje robe u stvarnom vremenu promijenili su način na koji luka funkcionira iznutra, a promjena je najvidljivija upravo u onome što se ranije činilo rutinskim:

“Papir u lukama ima svoja ograničenja i svi koji su radili u lukama to dobro znaju. Zato je Luka Ploče posljednjih godina snažno krenula u digitalizaciju i razvoj koncepta ´pametne luke´. Uvedena je interna 5G mreža, uvedeni su napredni senzorski sustavi, digitalno praćenje robe te integracija operativnih podataka u stvarnom vremenu”, navode iz ove kompanije.

Pametne luke

Nekada je koordinacija između njihovih službi, špeditera i carine bila sporija i podložnija greškama, jer se velik dio procesa oslanjao na papirnu dokumentaciju. “Danas su ti procesi digitalizirani i razlika se jasno osjeća u svakodnevnom radu. Kada je svaki korak evidentiran u sustavu, puno je lakše na vrijeme uočiti nepravilnost, ali i osigurati veću odgovornost svih uključenih u proces. Upravo su takve promjene značajno unaprijedile sigurnost luke, ali i operativnu učinkovitost cijelog sustava”, pojasnili su iz ove luke.

S druge strane, Luka Drač, glavna pomorska kapija Albanije i ključna tačka Panevropskog koridora VIII koji povezuje Zapadni Balkan s Jugoistočnom Evropom, modernizaciji pristupa iz drugog ugla. Za njih je tehnološki zaokret primarno u funkciji izgradnje mrežne otpornosti i sposobnosti sistema da preživi i funkcioniše čak i u uslovima krize ili eksternih napada. “Lučka uprava Drač kontinuirano poduzima mjere za modernizaciju svoje IKT infrastrukture, jačanje cyber sigurnosti te poboljšanje otpornosti i operativne efikasnosti lučkih usluga. Ovaj proces modernizacije dio je šire digitalne transformacije luke i ima za cilj podržati sigurnije, pouzdanije i efikasnije operacije”, naveli su.

Jačanje otpornosti

U Draču su svjesni da prelazak na pametne sisteme otvara i nove vektore ranjivosti. Zbog toga je njihov fokus usmjeren na podizanje bedema oko digitalnog jezgra luke. Posljednjih godina poseban fokus je stavljen na postepeni prelazak sa zastarjele infrastrukture prema modernijim i otpornijim sistemima, jačanje mrežne zaštite i zaštite krajnjih tačaka (endpoint protection), praćenje sigurnosnih događaja, upravljanje ranjivostima, prakse pravljenja rezervnih kopija (backup) i oporavka podataka te na poboljšanje internih procedura.

“Ove mjere doprinose boljem nadzoru, bržem otkrivanju potencijalnih incidenata, poboljšanim sposobnostima odgovora i većem kontinuitetu kritičnih lučkih operacija”, kazali su iz Lučke uprave Drač. Svi ovi napredni regulatorni okviri, interne 5G mreže i softverske arhitekture čine digitalnu osnovu moderne luke. Međutim, da bi taj sistem uopće mogao funkcionisati u realnom vremenu, neophodni su mu precizni podaci sa samog terena – unutar lučkih terminala, na perimetru i na prvoj liniji kontrole tereta.

Tehnologija u pogonu

Arhitektura lučke sigurnosti više se ne projektuje u kabinetima, već se kalibrira na samom terenu – kroz svakodnevni sudar naprednih softvera i operativne realnosti. Dok globalni trendovi nameću potpunu automatizaciju, praksa pokazuje da implementacija pametnih rješenja zavisi od sposobnosti operatera da uravnoteže dva suprotstavljena imperativa: tehnološku modernizaciju i strogo čuvanje operativnih tajni. Lučka uprava Drač u tom smislu slijedi princip koji je u sektoru kritične infrastrukture sve češći – transparentnost do granice sigurnosti: “Primjenjujemo kombinovani pristup sigurnosti, koji uključuje organizacijske, proceduralne, fizičke, tehničke i mjere cyber sigurnosti. U opštim uslovima, ovo uključuje kapacitete za praćenje i nadzor, mehanizme kontrole pristupa, mrežnu zaštitu i zaštitu krajnjih tačaka, centralizovano praćenje sigurnosti, procjenu ranjivosti, sposobnosti odgovora na incidente i mjere za kontinuitet poslovanja.”

Lučki ekosistem

Međutim, kako su dalje pojasnili, zbog osjetljive prirode lučke sigurnosti, operacija kritične infrastrukture, arhitekture cyber sigurnosti i internih procedura, detaljne informacije o specifičnim tehnologijama, konfiguracijama, ranjivostima, operativnim procedurama ili konkretnim sigurnosnim scenarijima, ostaju iza zatvorenih vrata:

“Takvim informacijama se upravlja u skladu sa internim politikama informacione sigurnosti, principima ISO/IEC 27001 i važećim zakonskim i regulatornim okvirom o cyber sigurnosti i zaštiti kritične infrastrukture”, dodali su.

Za razliku od povjerljivih sigurnosnih protokola, operativni procesi na samim terminalima moraju biti potpuno transparentni i digitalno vidljivi. Luka Ploče ovom pitanju pristupa konkretno, implementirajući rješenja koja pokrivaju cijeli lanac – od manipulacije teretom do interne dokumentacije: “U Luci Ploče trenutačno je implementirano niz naprednih digitalnih rješenja koja pokrivaju više operativnih točaka u svakodnevnom radu. Digitalno praćenje i evidencija manipulacije teretom omogućuju eliminaciju ručnih unosa i potencijalnih grešaka koje uz njih dolaze”, kažu oni.

U ovom pametnom pogonu automatizovano je i vaganje robe, dok se praćenje narudžbi i procesa izvršavanja odvija u stvarnom vremenu, što omogućava trenutačnu reakciju u slučaju odstupanja od očekivanog toka operacija.

“Uz to, interni DMS (Document Management System) zamijenio je papirnatu dokumentaciju za odobravanje računa i radnih naloga, čime je smanjen rizik od prijevara i operativnih propusta. Podaci o efikasnosti zaposlenika dostupni su gotovo u stvarnom vremenu, što stvara osnovu za kvalitetnije planiranje i brzo reagiranje kada je potrebno”, precizirali su.

Održavanje bez prekida

Upravo u ovakvom okruženju, gdje luka mora funkcionisati bez zastoja, ključnu ulogu imaju sistemi koji omogućavaju održavanje bez prekida operacija. DFT tehnologija (Diagnostic Function Test) iz portfolija Siemensa omogućava automatizirane samotestove detektora bez prekida rada sistema i bez potrebe za fizičkim pristupom detektorima. Oni se često nalaze na teško dostupnim mjestima, poput visokih dizalica i krovnih konstrukcija. Time se garantuje da je svaki senzor u lučkoj infrastrukturi u svakom trenutku potpuno funkcionalan, bez ometanja utovara ili istovara robe.

Dok se veliki dio digitalne transformacije luka fokusira na videonadzor i upravljanje podacima, jednako kritičan segment ostaje protivpožarna zaštita u okruženjima s ogromnom koncentracijom goriva, kontejnera i opasnih materija. U takvim uslovima, savremeni sistemi detekcije požara sve više prelaze s klasične alarmne funkcije na inteligentnu analitiku i prediktivni odgovor u realnom vremenu.

Inteligentna detekcija

Iz kompanije Siemens navode da savremeni sistemi detekcije požara, zasnovani na Sinteso liniji, znatno smanjuju vrijeme reakcije u složenim lučkim okruženjima.

“U kompleksnim lučkim operacijama, gdje velika gustina tereta i neprestana kretanja otežavaju nadzor, efikasnost se postiže kroz eliminaciju lažnih alarma uz ASAplus tehnologiju. U lukama su prašina, izduvni gasovi mašina i vlaga (para) stalno prisutni, pri čemu standardni detektori često ne razlikuju ove faktore od stvarnog dima. ASAplus tehnologija koristi kombinaciju tri infracrvena, jedan plavi optički i dva termalna senzora, a ovaj multisenzorski pristup omogućava sistemu da precizno identifikuje stvarni požar, ignorišući smetnje poput cigaretnog dima ili prašine pri pretovaru, čime se sprečavaju nepotrebni prekidi rada”, navodi Potočnik.

Na otvorenim terminalima i velikim skladištima dodatnu ulogu imaju linearni detektori, detektori plamena i videoanalitička rješenja poput Fire Catcher kamera, koje omogućavaju vizuelnu potvrdu incidenta u realnom vremenu i bržu lokalizaciju izvora požara među velikim brojem kontejnera i objekata.

“U skladištima s visokim plafonima ili na otvorenim terminalima tačkasti detektori dima često su neefikasni zbog strujanja zraka, dok linearni detektori pokrivaju velike prostore i detektuju dim duž cijele nadzirane linije, što je idealno za duge lučke hangare. Detektori plamena su robusni uređaji s tri piroelektrična senzora za precizno otkrivanje bezdimnih tekućina, plinova i otvorenog plamena kako u zatvorenom tako i na otvorenom prostoru, dok Fire Catcher kamere omogućavaju vizuelnu potvrdu incidenta u realnom vremenu i mogu identificirati plamen ili dim u ranoj fazi čak i u vanjskim uslovima, omogućavajući operaterima da trenutno lociraju žarište među hiljadama kontejnera”, kazao je Potočnik.

Brža reakcija

Paralelno s razvojem detekcijskih sistema, savremeni protivpožarni modeli sve više prelaze na centralizovano digitalno upravljanje incidentima.

Iz Siemensa ističu da Building X Fire Manager omogućava centralizovan pregled više lokacija unutar luke, daljinski monitoring i mobilna upozorenja sigurnosnim timovima i vatrogasnim jedinicama, čime se značajno ubrzava koordinacija odgovora u kompleksnim lučkim zonama.

“Brzina reagovanja direktno zavisi od toga koliko brzo informacija stigne do prave osobe, pri čemu Building X Fire Manager i pripadajuće aplikacije omogućavaju centraliziran pregled više lokacija unutar luke (multi-site pregled). Mobilna obavještenja i prediktivni uvid omogućavaju da umjesto čekanja da neko primijeti alarm na centrali, obavještenja stižu direktno na mobilne uređaje osiguranja ili vatrogasnih jedinica, dok daljinski monitoring omogućava timovima da vide tačno stanje sistema prije nego što stignu na lice mjesta, što je ključno za brzu koordinaciju u zakrčenim lučkim zonama”, pojašnjava Potočnik.

Kombinacijom precizne senzorske tehnologije (ASAplus), napredne optike (Fire Catcher) i digitalnog upravljanja (Building X), savremeni sistemi omogućavaju prelazak s reaktivnog na proaktivno upravljanje sigurnošću, minimizirajući rizik od katastrofalnih šteta u lučkoj infrastrukturi, zaključuju iz Siemensa.

Krovne platforme

U tom širem kontekstu digitalne transformacije lučkih sistema, gdje se svakodnevno prepliću podaci o teretu, vaganju, DMS-u i sigurnosnim kamerama, industrijski dobavljači naglašavaju važnost integracije svih ovih slojeva u jedinstvene krovne platforme upravljanja. Milan Džepina, viši predstavnik prodaje za sigurnosna rješenja u kompaniji Honeywell, ističe da je centralizacija ključ efikasnosti: “Honeywell je uložio mnogo truda u kamere iz serija S60 i S70, integrišući sve karakteristike koje dolaze s novim zahtjevima sa tržišta. U lučkim i terminalnim okruženjima naglašavamo naše glavne platforme (master platforms) kao što su OnGuard i ProWatch, koje donose sve integracijske mogućnosti uz najviše standarde cyber sigurnosti”, rekao je Džepina.

On naglašava da vještačka inteligencija igra važnu ulogu u unapređenju brzine i fleksibilnosti sigurnosnih sistema, posebno kroz analitiku u videonadzoru i integraciju sa VMS platformama, koje se mogu povezivati i sa drugim sistemima poput protivpožarne zaštite i BMS rješenja. “Vještačka inteligencija igra ključnu ulogu u našoj sigurnosnoj politici, omogućavajući našim sistemima da budu fleksibilniji, brži i u toku s najvišim sigurnosnim standardima. Također je i komercijalno efikasna, jer podiže sigurnosnu ljestvicu više, držeći troškove pod kontrolom u svakom trenutku. Korisnik može izabrati AI isključivo putem firmvera kamere ili ugrađen u VMS (sistem za upravljanje videom). VMS se može integrisati u veći sistem, koji ujedno ima integrisane i protivpožarne sisteme kao i BMS (sistem za upravljanje zgradama)”, tumači Džepina.

Finansijska optimizacija

Kao poseban inžinjerski i komercijalni izazov ostaje pitanje integracije s naslijeđenim sistemima, što direktno korespondira sa problemom “tereta naslijeđa” koji muči većinu regionalnih luka. Cilj je maksimalno iskoristiti postojeću infrastrukturu uz postepenu nadogradnju. “Uvijek imamo na umu da iskoristimo što je više moguće od zastarjelih sistema, omogućavajući našim partnerima isplative nadogradnje. Nikada ne bih izbjegao priliku da ostvarim moguće uštede za naše partnere i krajnje klijente gdje god je to izvodljivo”, konstatuje Džepina.

Senzorski kontinuitet

Dok krovne platforme upravljaju podacima, tehnološki lideri na tržištu nude hardverska rješenja za prvu liniju odbrane. U uslovima kada klasični videonadzor gubi efikasnost zbog prostranstva perimetra, potpunog mraka ili ekstremnih vremenskih prilika na moru, industrija rješenje pronalazi u naprednim senzorskim sistemima.

Pierpaolo Piracci, regionalni menadžer prodaje za regiju Jadrana i Jugoistočnu Evropu u kompaniji Teledyne FLIR, objašnjava da u takvom okruženju termalne kamere danas igraju temeljnu ulogu koja daleko prevazilazi klasični noćni nadzor:

“Kada je riječ o zaštiti luka i druge kritične infrastrukture, termalne kamere igraju temeljnu ulogu – posebno noću i u uslovima slabe vidljivosti. Termalne sigurnosne kamere, u kombinaciji s inteligentnom videoanalitikom, automatski detektuju uljeze, dok PTZ kamere za praćenje koje spajaju termalne i optičke senzore pružaju operaterima najbolju moguću situacionu svjesnost. Ono što termalnu tehnologiju zaista izdvaja jeste to što se ne oslanja na vidljivu svjetlost. Ona omogućava sigurnosnim timovima da jasno vide u potpunom mraku i kroz većinu vremenskih uslova, kao što su magla, kiša, dim ili snijeg – u situacijama u kojima se tradicionalne kamere muče”, rekao je Piracci.

Posebnu vrijednost termalna tehnologija dobija u zaštiti velikih lučkih perimetara, gdje se ljudi i vozila jasno izdvajaju od pozadine, što sigurnosnim operaterima omogućava bržu procjenu prijetnji i potpun uvid u stanje na terenu u realnom vremenu. “Budući da se ljudi i vozila pojavljuju s visokim kontrastom u odnosu na gotovo bilo koju pozadinu, uljeze je lakše uočiti, pratiti i procijeniti na velikim udaljenostima, čak i preko širokih lučkih perimetara”, dodaje Piracci.

Imperativ privatnosti

On pritom naglašava i pitanje privatnosti, objašnjavajući da termalna tehnologija pruža mogućnost verifikacije alarma bez otkrivanja identiteta osoba, što je idealno za osjetljiva okruženja sa strogim zakonskim regulativama.

“Termalno snimanje također nudi snažne prednosti u pogledu privatnosti. Kvalitet slike je idealan za verifikaciju alarma i procjenu prijetnji, ali ne dozvoljava ličnu identifikaciju. To ga čini pogodnim za osjetljiva okruženja u kojima propisi o privatnosti ograničavaju upotrebu standardnih kamera. Ukratko, uparivanje termalnih kamera s videoanalitikom donosi pouzdanu detekciju na velikim udaljenostima, bolje performanse analitike u izazovnim uslovima i pristup zaštiti perimetra koji vodi računa o privatnosti – upravo ono što je lukama potrebno za cjelodnevan siguran rad”, kazao je Piracci.

Primjena termalne tehnologije u lukama ne staje na detekciji uljeza i zaštiti perimetra. Jedna od njenih najkritičnijih uloga danas jeste rano otkrivanje požara, što je prijetnja koja u lučkom okruženju može eskalirati brže nego bilo gdje drugo zbog velike koncentracije goriva, kontejnera i opasnih materija.

“Termalne sigurnosne kamere mogu otkriti abnormalno nakupljanje toplote mnogo prije nego što doticajni dim ili plamen postanu vidljivi – često znatno ranije od tradicionalnih sistema za detekciju požara ili dima. Ovo rano upozorenje je od vitalnog značaja u lučkim okruženjima, gdje eskalacija požara može biti izuzetno brza zbog uskladištenih materijala, goriva, kontejnera ili opasnih materija”, pojašnjava Piracci.

Bejrut kao lekcija o toplotnim anomalijama

Da posljedice propuštene detekcije nisu apstraktne, naš sagovornik ilustruje konkretnim i opominjućim primjerom katastrofalne eksplozije u luci u Bejrutu, koja je jasno naglasila razorne ishode koji mogu uslijediti kada situacije s toplotom i požarom ostanu neotkrivene ili neartikulirane u svojim najranijem stadiju.

“Iako nijedna tehnologija ne može eliminisati sav rizik, termalne sigurnosne kamere dizajnirane za rano otkrivanje požara posebno su namijenjene identifikaciji opasnih toplotnih anomalija u najranijem mogućem trenutku, dajući operaterima priliku da intervenišu, obuzdaju situaciju i spriječe da mali incidenti prerastu u velike katastrofe“, zaključuje Piracci.

Svi ovi sistemi u pogonu – od automatizovanih vaga i pametnih kamera do krovnih integracijskih platformi – svake sekunde generišu masivne količine operativnih i sigurnosnih podataka. Međutim, stvarna vrijednost te tehnologije ne leži samo u trenutnoj reakciji na alarm ili požar, već u onome što se s tim podacima dešava dugoročno. Lučka infrastruktura, da bi zaista bila sigurna, mora evoluirati iz sistema koji samo vide i reaguju u sisteme koji pamte.

Sistemi koji pamte

Moderna lučka sigurnost više se ne mjeri samo sposobnošću da zaštiti fizički perimetar, već sposobnošću sistema da u svakom trenutku zna šta se unutar tog perimetra dešava – ne retroaktivno, nego u realnom vremenu. Vozila, vozači, teret i rute moraju biti evidentirani i kontinuirano praćeni od trenutka ulaska do izlaska iz lučkog područja. Takva transformacija istovremeno redefiniše i ulogu videonadzora, koji iz pasivnog sigurnosnog alata prerasta u aktivni sloj operativne inteligencije luke. U takvom modelu, luka više ne funkcioniše kao statičan prostor nadzora, već kao dinamičan sistem koji kontinuirano “pamti” i obrađuje sve operativne događaje. Svaki ulazak, svaka promjena statusa i svako kretanje unutar zone postaju dio jedinstvenog digitalnog toka informacija koji omogućava trenutno uočavanje odstupanja i brzu reakciju.

Digitalni trag

Lučka uprava Drač taj princip opisuje kroz širi okvir otpornosti i upravljanja rizikom. “Iz praktične perspektive, moderni sigurnosni sistemi i procedure su od suštinskog značaja za otkrivanje, sprečavanje, odgovor na incidente i oporavak od incidenata koji mogu uticati na lučku infrastrukturu, zaposlene, teret ili kontinuitet poslovanja. Stoga, modernizacija sigurnosti nije samo tehnička investicija, već ključni element institucionalne otpornosti i sigurnog rada luke”, navode iz uprave ove kompanije. Na operativnom nivou, Luka Ploče taj koncept demonstrira kroz napredni sistem praćenja vozila i tereta u realnom vremenu, čime se eliminiše mogućnost neovlaštenih aktivnosti.

“Najbolji primjer je činjenica da je Luka Ploče d.d. razvila sustav zahvaljujući kojem je u svakom trenutku poznato koje se vozilo nalazi u lučkom području, tko njime upravlja, koji je teret preuzet i kojim se rutama vozilo kretalo. Svako odstupanje od očekivanog obrasca, poput vozila koje se predugo zadržava na određenoj lokaciji ili neautoriziranog pristupa pojedinim zonama, može biti detektirano i provjereno u stvarnom vremenu”, opisuju iz Luke Ploče.

Takav sistem temelji se na digitaliziranom procesu najave i praćenja vozila i vozača pri ulasku u lučko područje. Špediteri najavljuju vozilo i vozača Lučkoj upravi Ploče izravno s narudžbenice, a podaci se automatski sinhroniziraju između svih relevantnih strana. “Time je omogućeno preciznije praćenje kretanja unutar luke te viša razina sigurnosti infrastrukture, zaposlenika i tereta”, navode oni.

Senzorska fuzija

Upravo u takvom okruženju – gdje svaki pokret unutar lučkog perimetra postaje podatak, a svaki podatak dio operativne slike u realnom vremenu – dolazi do ključne smjene generacija u tehnologiji videonadzora. Na ovoj tački mrežna kamera prestaje biti pasivni uređaj za snimanje i postaje aktivni senzor sistema.

U kontekstu razvoja pametnih luka, Dejan Markić, inženjer prodaje za Jugoistočnu Evropu u kompaniji Axis Communications, objašnjava da se moderna kamera danas posmatra kao sofisticirani edge senzor koji djeluje kao dio digitalnog nervnog sistema luke. “Integracijom videa visoke rezolucije u operativni tok rada luke, omogućavamo daljinsko praćenje identifikacionih brojeva kontejnera, podataka o željezničkim vagonima i integriteta tereta. Ovaj prelazak sa ručnih inspekcija na terenu na automatizovano, centralizovano prikupljanje podataka značajno povećava svakodnevnu efikasnost i skraćuje vrijeme zadržavanja brodova i kopnenog transporta”, pojašnjava Markić.

Kada je riječ o sigurnosti, strategija pametne luke se više ne oslanja na prosto bilježenje incidenta, već na proaktivnu zaštitu imovine od upada, što zahtijeva drugačiju tehnološku arhitekturu. “Korištenjem decentralizovane arhitekture zasnovane na samim uređajima (edge-based), osiguravamo da sigurnost kritičnih pomorskih dobara – od obala do skladišta – bude i skalabilna i otporna. Ovaj pristup omogućava lučkim upravama da zaštite vrijednu robu i osoblje, dok istovremeno prikupljaju bogate metapodatke koji se mogu koristiti za optimizaciju protoka saobraćaja i raspodjelu resursa kroz čitav objekat”, kazao je Markić.

AI klasifikacija

Uloga analitike dodatno pomjera granicu između puke detekcije kretanja i predikcije događaja. Markić ističe da današnja AI videoanalitika ima ključnu ulogu u zaštiti velikih lučkih perimetara i kontejnerskih terminala, jer se fokusira na klasifikaciju događaja, a ne samo na detekciju kretanja. Pokretanjem analitike direktno na samom uređaju (na rubu mreže), sistemi mogu razlikovati potencijalnog ljudskog uljeza od bezopasne životinje ili ograde koja se pomjera, drastično smanjujući broj lažnih alarma.

“U velikim okruženjima kao što su parking prostori ili ulazi za vozila, prepoznavanje registarskih tablica (LPR) pokretano vještačkom inteligencijom i praćenje kontejnera osiguravaju da se kroz objekat kreće samo autorizovana imovina, pojednostavljujući kontrolu pristupa bez ljudske intervencije”, ukazuje Markić.

Za prostrana i kritična područja gdje je vizuelna identifikacija otežana, industrija koristi multimodalni pristup – uparivanje vizuelnih kamera s mrežnim radarima i termalnim senzorima kako bi se u realnom vremenu pratile pozicija, brzina i smjer cilja. Kada sistem potvrdi prijetnju, aktivira se automatizovani lanac odvraćanja: “Kada AI klasifikuje sumnjiv događaj, sistem može automatski aktivirati PTZ kameru da zumira radi verifikacije i pokrenuti mrežne zvučnike koji emituju živu ili snimljenu audioporuku za odvraćanje, zaustavljajući povredu sigurnosti prije nego što se ona uopšte dogodi. Uparivanjem naših višesenzorskih kamera od nerđajućeg čelika s radarskim uređajem, operateri mogu koristiti AXIS Radar Data Visualizer kako bi vidjeli kretanja koja prati radar u vidu vizuelnih slojeva (overlays) direktno u 8K video-izvoru kamere. Ova kombinacija robusnog hardvera i inteligentnog spajanja podataka (data fusion) pruža rješenje spremno za budućnost koje osigurava neprekidne lučke operacije i potpunu situacionu svjesnost, bez obzira na ekološke izazove”, pojasnio je Markić.

Inženjering za najteže ekološke uslove

Lučka okruženja su opštepoznata kao surova za elektroniku, zbog čega tehnologija na prvoj liniji mora biti mehanički i hemijski otporna na uticaje mora i mraka. U uslovima morske soli, korozije i magle, standardna oprema brzo propada, pa rješenje leži u namenskim industrijskim kućištima. “Za upravljanje na velikim udaljenostima i u noćnim operacijama, raspoređujemo termalne kamere i naše najnovije 8K višesenzorske kamere pokretane vještačkom inteligencijom, kao što je AXIS Q3839-SPVE. Ovi panoramski uređaji pružaju besprijekoran pregled od 180° bez slijepih tačaka, koristeći zumiranje bez gubitka kvaliteta (lossless zoom) za praćenje objekata na velikim udaljenostima. Zatvoreni u kućišta od elektropoliranog nerđajućeg čelika morskog kvaliteta (marine-grade 316L), ovi uređaji su specifično razvijeni da izdrže ekstremne temperature i visokokorozivnu prirodu morskog vazduha, osiguravajući zaštitu kritičnih pomorskih dobara uz minimalno održavanje”, opisuje Markić.

Zaključna razmatranja

Pitanje s kojim smo otvorili ovu analizu – mogu li regionalne luke pratiti ritam globalne modernizacije – nema jednostavan odgovor. Primjeri iz prakse jasno pokazuju da regionalni operateri nisu pasivni promatrači globalnih trendova. Oni moderniziraju sisteme, ulažu u infrastrukturu i prilagođavaju se izazovima, svako u skladu sa svojim trenutnim mogućnostima i fazom razvoja.

Međutim, tempo globalnih promjena i tehnološkog napretka je neumoljiv, a prijetnje često pretiču dinamiku investicija.

Prijetnje koje industrija tek počinje standardizirati, poput neovlaštenih dronova, autonomnih plovila ili sofisticiranih ransomware napada na operativnu tehnologiju (OT) – ne čekaju na dovršetak kompleksnih regulatornih okvira niti na zatvaranje budžetskih rupa.

U tom raskoraku između brzine asimetrične prijetnje i brzine institucionalnog odgovora zapravo leži suština problema s kojim se danas suočavaju ne samo regionalne već i većina evropskih luka.

Tehnologija koja može premostiti taj jaz već postoji i na tržištu je sve dostupnija – od naprednih termalnih senzora i edge AI videoanalitike do krovnih integrisanih platformi koje spajaju videonadzor, kontrolu pristupa, radare i protivpožarnu zaštitu u jedinstvenu operativnu sliku u realnom vremenu. No, njena stvarna vrijednost se na kraju dana ne mjeri tehničkim specifikacijama u brošurama, već pouzdanošću i otpornošću u sekundi kada nastupi krizna situacija.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.