7 Maja, 2026
image
Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Kontrola pristupa

Kontrola pristupa

Pametne brave u stambenom sektoru

Pametne su brave u stambenom sektoru prešle dug put od praktičnog ali ne i nužnog dodatka do operativnog alata od kojeg korisnici danas s pravom mnogo očekuju. Kako se tržišno usvajanje ubrzava, fokus je već izašao izvan okvira praktičnosti primjene i ide ka naprednoj kontroli, pouzdanosti i performansama na sistemskom nivou

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Pametne brave u stambenom sektoru danas ne otvaraju eksperimentalna ili hi-tech vrata za pokazivanje susjedima. Nakon faze postepenog usvajanja vođenog trendovima i tržišnom skepsom, pametne brave su došle do stadija strukturne ekspanzije na bazi kvaliteta svojih funkcija i dokazane skalabilnosti. Cifre su dovoljno ilustrativne i govore da to tržište bilježi snažan rast, s prihodima koji su u 2024. godini dosegnuli približno 2,9 milijardi dolara te premašili tri milijarde u 2025. godini. Još važniji je podatak da stambene primjene čine nemali udio u implementacijama, zahvaljujući integraciji pametnih brava u ekosisteme pametnih domova i novogradnju. Sve upućuje na zaključak da je ova tehnologija izašla iz okvira primjene u niši i postala dominantan segment tehničke zaštite u stambenom okruženju.

Gadget koji to nije

Ovaj globalni zamah posebno je vidljiv u EMEA regiji. Prema Statisti, očekuje se da će EMEA regija zabilježiti dodatnih 33,3 miliona jedinica pametnih brava između 2026. i 2029. godine – što je trend koji Yale, dio ASSA ABLOY Grupe, tumači kao odmak od percepcije pametnih brava kao opcionalnih “gadgeta” i postepeno prihvatanje istih kao standardne komponente stambene infrastrukture.

Ovaj rast daje sliku čiji ram seže dalje od puke evidencije rasta potražnje. On signalizira promjenu filozofije kontrole pristupa u stambenom sektoru. Pametne brave se sve više ugrađuju u ekosisteme pametnih domova jer zamjenjuju fizičke ključeve digitalnom autentifikacijom i omogućavaju daljinsko upravljanje. Sve se odvija uz podršku za pristup koji je individualiziran u odnosu na konkretnog korisnika i odvija se uz mogućnost praćenja u realnom vremenu. U praktičnom smislu, novo razumijevanje pristupa više se ne vezuje za brave kao fizički uređaj, nego za korisnikov identitet, dozvole i povezivost.

Iako globalna, ova transformacija nije istovjetna u svim krajevima svijeta. U Evropi, sektorska ekspanzija oblikovana je potrebama za naknadnom ugradnjom, s oko 18 miliona instalacija u 2024. godini, od kojih 60% otpada na stambene objekte. Sve stariji stambeni fond, novi zahtjevi u pogledu energijske efikasnosti i fragmentirana infrastruktura diktiraju tempo i složenost implementacije pametnih brava.

S druge strane, Bliski Istok i Afrika imaju više od tri miliona instalacija i karakteriziraju ih izgradnja objekata “od nule”, luksuzni stambeni prostori i infrastrukturni projekti iza kojih stoji država, pri čemu se pametne brave često integriraju već od najranije faze.

Ovaj proces pratilo je redefiniranje uloge pametne brave u ništa manje pametnom domu kao osnovnoj ćeliji novog stambenog sektora. Pametna brava više nije samostalni uređaj, nego dio šireg pristupnog sistema u stambenom prostoru koji se prepliće s tehnologijama za upravljanje objektima i korisničkim iskustvom i operativnom efikasnošću.

Dio operativne infrastrukture objekta

Prelazak na pametne brave više nije uvjetovan samo praktičnim prednostima. Sada se on odvija uz percepciju da ova tehnologija u stambenom sektoru predstavlja operativnu nužnost, iako je nivo svijesti različit. U porodičnim kućama, pametne brave se i dalje povezuju s praktičnošću primjene, posebno kroz eliminaciju potrebe za fizičkim ključevima i pojednostavljenje pristupa za više korisnika. “Porodične kuće trenutno su najveći i komercijalno najznačajniji segment za usvajanje pametnih brava”, kaže Juan Ashida, potpredsjednik i voditelj stambenog sektora za EMEIA regiju u kompaniji ASSA ABLOY. “Iako je praktičnost primarni pokretač usvajanja, sigurnosne prednosti sve više jačaju dugoročnu upotrebu i povjerenje.”

Ova promjena percepcije pametnih brava izraženija je u objektima kolektivnog stanovanja i upravljanim stambenim okruženjima, gdje pametne brave lako prelaze granicu promotora praktičnosti i postaju dio infrastrukture. “Pametne brave su se jasno transformirale u operativnu infrastrukturu u stambenim okruženjima, kao što su projekti izgradnje objekata za iznajmljivanje, prostora za zajednički život, studentskog smještaja i apartmana s poslugom”, objašnjava Agnieszka Filipowicz, menadžerica poslovnog razvoja za Centralnu i Istočnu Evropu u kompaniji Salto Systems.

Ovdje se fokus sa samostalnih brava pomjera u pravcu efikasnosti na nivou sistema. Daljinsko uvođenje stanara u prostor, ulazak i izlazak bez ključa te integracija sa sistemima upravljanja objektima smanjuju administrativno opterećenje. Istovremeno, vođenje evidencije o historiji pristupa prostorijama podiže nivo odgovornosti korisnika objekata u zajedničkim stambenim okruženjima.

Ista logika primjenjuje se i na pristup koji je potreban izvođačima radova i servisnom osoblju u stambenim objektima. Ovo je poseban operativni izazov u zgradama kojima se upravlja, gdje se prava pristupa moraju privremeno dodijeliti, pratiti i poništavati bez fizičke razmjene ključeva. Tehnologije kao što su Salto Virtual Network (SVN) i BLUEnet omogućavaju upraviteljima da daljinski ažuriraju prava pristupa na velikom broju lokacija i tako smanje ovisnost o mehaničkim sistemima.

Sličan pristup koristi se i u naprednim projektima na Bliskom istoku. “Pametna brava više nije stavka u brošuri. Ona je dio operativne infrastrukture objekta”, kaže Karam Hamadeh, generalni direktor kompanije Technical Product Solutions (TPS), ovlaštenog predstavnika Allegiona u GCC regiji.

Jedan od primjera su operateri koji iznajmljuju stambene prostore na kraći rok. Kod njih je pristup zasnovan na digitalnim akreditivima postao standard, ne samo zbog praktične primjene, već i zbog generiranja evidencije koja igra važnu ulogu u rekonstrukciji sigurnosnih incidenata i pravnim sporovima. U ovom kontekstu, pristup postaje kontinuirani proces koji uključuje izdavanje akreditiva, evidenciju aktivnosti i eliminaciju naporne logistike povezane s fizičkim ključevima.

Na individualnom nivou, ova promjena mijenja i načine upravljanja rizikom. Martin Pansy, suosnivač i direktor kompanije Nuki Home Solutions, objašnjava da “gubljenje mehaničkog ključa zahtijeva skupu i vremenski zahtjevnu zamjenu cijelog cilindra, ali da nestanak pametnog telefona omogućava korisniku da jednostavno i odmah poništi digitalno pravo pristupa.”

Povrat uloženog mjeren efikasnošću, ne cijenom

Kako uloga pametnih brava evoluira, paralelno se mijenja i ekonomska logika za njihovu nabavku. Povrat ulaganja više se ne definira početnim troškovima nabavke, već kroz dugoročnu efikasnost u upravljanju pristupom stambenim prostorima. “Pametne brave se sve više posmatraju kao izvori podrške za dugoročnu operativnu efikasnost jer smanjuju tekuće troškove održavanja, poboljšavaju zadovoljstvo stanara i pojednostavljuju procese upravljanja objektima”, ističe Ashida.

U novogradnji, ekonomski argument je jasan. Integracija u fazi projektovanja smanjuje složenost instalacije i omogućava standardizaciju kroz sve jedinice. Ashida ističe i kućne kancelarije kao specifičan slučaj primjene pametnih brava u porodičnim kućama. Radi se o domaćinstvima u kojima više osoba treba pouzdan i fleksibilan pristup u različitim vremenskim intervalima, što digitalno upravljanje akreditivima čini praktičnom, a ne samo teorijskom prednošću.

Osim direktnih ušteda, integracija pametnih brava može ojačati percepciju vrijednosti nekretnine i njenu tržišnu diferencijaciju. Do konkretne dobiti se dolazi kroz više prodajne cijene ili prihode od najma u konkurentnim stambenim tržištima. “U projektima novogradnje ekonomska logika je jednostavna”, kaže Hamadeh. Za stambene objekte kojima se upravlja, finansijske prednosti se akumuliraju kroz smanjenje troškova upravljanja ključevima, brže useljavanje stanara i manju potrebu za zamjenom cilindara. U slučaju renoviranja, računica postaje složenija. Postojeća vrata i izazovi integracije povećavaju i troškove i vrijeme implementacije.

“Renoviranje je nešto drugačija računica jer složenost integracije raste”, napominje Hamadeh. Ipak, dugoročna vrijednost ostaje i u takvim objektima. U prostorima za privatno i kratkoročno iznajmljivanje, uštede se mogu brzo ostvariti kroz smanjenu potrebu za intervencijama bravara, dok daljinski pristup i automatizacija poboljšavaju upotrebljivost i kontrolu.

Obim stvarne primjene na terenu dodatno potvrđuje ovu logiku. U kompaniji Nuki Home Solutions navode da je u upotrebi više od 600.000 pametnih brava, uz preko dvije milijarde operacija zaključavanja godišnje. Ove brojke ne odražavaju samo ubrzanu primjenu tehnologije pametnih brava nego i kontinuirano i svakodnevno oslanjanje na njene prednosti.

Ekspresan povrat ulaganja

“Povrat ulaganja često se ostvaruje gotovo odmah”, kaže Pansy. Dio te vrijednosti leži u svakodnevnom upravljanju rizikom. Gubljenje mehaničkog ključa obično zahtijeva zamjenu cijelog cilindra, dok se digitalni akreditivi mogu trenutno opozvati i ponovo izdati. Francisco Javier Boter Vidal, menadžer za proizvodni marketing sigurnosnih rješenja za Evropu u kompaniji ZKTeco, navodi da “pametne brave postaju ekonomski opravdane kako u stanovima tako i u kućama, posebno tamo gdje unaprijeđena sigurnost i praktičnost mogu smanjiti premije osiguranja i operativne troškove.”

Segment novogradnje prolazi kroz dubinske promjene i u načinu isporuke sistema pametne kontrole pristupa. Kao primjer može poslužiti rješenje Nuki Smart Module kompanije Nuki, u kojem se digitalni pristup integrira gotovo neprimjetno u sama vrata, bez vidljivih komponenti i potrebe za zamjenom baterija, jer se modul stalno napaja.

Mobilna podrška ostaje željeni standard

Pametni telefon je od opcionalnog dodatka postao primarni alat za pristup u mnogim stambenim okruženjima. “Mobilni pristup sve više postaje standard koji se očekuje u srednjem i višem segmentu stambenog tržišta”, objašnjava Ashida. Ipak, usvajanje tehnologija ove namjene i dalje se odvija neujednačeno. “Zabrinutost u vezi s trajanjem baterije, gubitkom uređaja i nepovjerenjem u tehnologiju su realne stavke i ne treba ih zanemariti”, kaže Hamadeh.

Otpor je još snažniji među starijim korisnicima, u domaćinstvima i u okruženjima sa slabije razvijenom digitalnom infrastrukturom. Na infrastrukturnom nivou postoji dodatna prepreka. “Zastarjeli interfoni i sistemi kontrole pristupa u starijim zgradama predstavljaju integracijske prepreke koje usporavaju usvajanje. Tehnologija je spremna, no to ne važi uvijek i za bazu instalacije”, navodi Hamadeh.

Tehničke prepreke dodatno produbljuju ovaj jaz. Pouzdanost konekcije ostaje praktičan izazov, dok interoperabilnost između platformi ograničava besprijekornu integraciju u okruženjima s više uređaja.

Hibridni modeli se nameću kao praktično rješenje. “Mnogi korisnici preferiraju hibridni model umjesto oslanjanja isključivo na mobilni pristup”, kaže Ashida. Hibridni model u praksi obično kombinira pristup putem telefona, fizičkih ključeva i tipkovnice kao tri tipa akreditiva za različite profile korisnika i situacija unutar istog domaćinstva.

Agnieszka Filipowicz iz kompanije Salto posebno ističe integraciju s Apple Walletom kao jedan od mehanizama koji može smanjiti otpor prema tehnologiji pametnih brava kod nekih profila korisnika. On kombinira BLE i NFC tehnologije u poznatom i pouzdanom okruženju, čime se olakšava prelazak s fizičkih ključeva na pametne brave.

Ključ će postati nostalgičan relikt

Rješenja kompanije Salto proširuju mobilni pristup i na nosive uređaje, što omogućava korištenje pametnih satova i sličnih uređaja u kombinaciji s telefonima. Ovo je važan detalj koji dodatno proširuje spektar akreditiva i sprečava oslanjanje isključivo na telefon kao temeljni uređaj. Tu je i biometrijska autentifikacija koja uključuje otisak prsta i prepoznavanje lica. Ona posebno dobija na značaju u višem i tehnološki naprednijem segmentu tržišta pametnih brava. Kompanija ZKTeco, naprimjer, ovdje se fokusira na razvoj rješenja za prepoznavanje vena dlana i srodne tehnologije.

Ipak, Boter Vidal napominje da su u Evropi prepreke često manje tehnološke, a više regulatorne prirode. ZKTeco i slični proizvođači već su spremni za široku primjenu naprednih biometrijskih rješenja, no ono što nedostaje jeste adekvatna i usklađena regulativa koja bi to šire podržala u praksi

“Napredak u biometriji i vještačkoj inteligenciji će pokretati inovacije i učiniti pametne brave još sigurnijim i jednostavnijim za korištenje”, navodi on. To bi u budućnosti moglo značiti i da se fokus tehnološke pažnje pomjera ka smanjenju interakcije s bravom. Tehnologije kao što je Ultra-Wideband (UWB) omogućavaju autentifikaciju na blizinu, pri čemu sistem prepoznaje dolazak korisnika i automatski otključava vrata.

“Fizički ključ će postati nostalgičan relikt”, kaže Pansy i dodaje da je budućnost u tome da se pristup autentificira neprimjetno i u pozadini.

Zašto korisnici oklijevaju?

Uprkos brzom usvajanju, ograničenja u široj primjeni pametnih brava su realnost na terenu. “Ovisnost o napajanju ostaje najznačajnija operativna ranjivost”, ističe Hamadeh. Ovo je posebno izraženo u ekstremnim klimatskim uslovima. U GCC regiji, gdje ljetne temperature redovno dostižu jako visoke vrijednosti, otkazivanje baterije prelazi iz potencijalne neugodnosti u stvarni operativni rizik. To rezervna rješenja i pažljiv odabir hardvera čini ključnim korakom u svakoj implementaciji.

Otkazivanje baterije, ambijentalni uslovi i sistemske greške mogu poremetiti pristup uz pomoć pametnih brava ako ga ne prate i odgovarajući sigurnosni mehanizmi. Kao odgovor, savremeni sistemi nude određene mjere ublažavanja rizika. Kod pametnih brava, one uključuju upozorenja o niskom nivou baterije i ugrađene fail-safe mehanizme. Za dodatnu podršku smanjenju operativnih rizika, ove tehnologije su postale standard u naprednijim platformama.

I kibernetička sigurnost je trajni izvor zabrinutosti korisnika i proizvođača. Kao povezani uređaji, pametne brave su izložene rizicima povezanim s cloud servisima i mrežnim ranjivostima. Tu su i dileme korisnika u vezi sa zaštitom privatnosti, koja i dalje utiče na tempo primjene ove tehnologije u stambenom sektoru.

“Oklijevanje korisnika je potpuno razumljivo”, napominje Pansy. Priča o kibernetičkoj sigurnosti je dovoljno zanimljiva tema da se često obrađuje i na velikim industrijskim sajmovima. To pokazuje da ova pitanja nisu ograničena samo na potrošače, nego i na proizvođače koji pokušavaju ponuditi odgovore na različite načine.

Neka rješenja odgovaraju na ove izazove kroz dizajn. Sistemi instalirani s unutrašnje strane vrata smanjuju fizičku izloženost, dok druge pametne brave dobijaju podršku za rad bez obavezne povezanosti na cloud. Tako se ograničava dijeljenje podataka i jača kontrola u rukama korisnika. Na ovaj pristup oslanja se i kompanija Nuki. Kod njih korisnički račun nije obavezan, podaci se automatski ne pohranjuju na serverima, a brava može raditi i preko Bluetooth veze, bez potrebe za cloud ili Wi-Fi povezivanjem. Enkripcija se zasniva na challenge-response mehanizmu, koji je usporediv sa standardima online bankarstva, a svaki uređaj prolazi nezavisna testiranja u laboratorijama. Istovremeno, instalacija s unutrašnje strane vrata znači da je brava nevidljiva i nedostupna izvana, bez uticaja na postojeći nivo sigurnosti.

Prihvatanje tehnologije u mješovitim stambenim objektima zahtijeva i aktivno upravljanje izvan domene same tehnologije. “Sama tehnologija ne pokreće usvajanje jer i orijentacija, edukacija i podrška imaju ključnu ulogu”, kaže Hamadeh. To je posebno važno u objektima u kojima borave profili korisnika s različitim nivoima digitalne pismenosti. Problem imaju i mreže pametnih brava koji rade unutar fragmentiranih ekosistema koji ograničavaju besprijekornu kompatibilnost između platformi i sistema unutar objekta.

Agnieszka Filipowicz ukazuje i na upravljanje životnim ciklusom akreditiva kao na često zanemaren tehnički izazov u široj primjeni pametnih brava u stambenom sektoru. Cilj je osigurati ne samo da se prava pristupa daju, ažuriraju i opozivaju na siguran način nego da se to i odvija u dovoljno velikom obimu i kroz različite uređaje i profile korisnika, a bez paralelnog stvaranja sigurnosnih praznina.

Na kraju, sigurnosni napredak u svijetu pametnih brava za sada se očekuje u tri konkretne oblasti. To su unaprijeđeni protokoli enkripcije, sigurni elementi ugrađeni u hardver i robusniji okviri upravljanja identitetom.

Integracija je krajnji cilj

Ako postoji jedan pravac razvoja pametnih brava koji ima potencijal da objedini sve, to je zasigurno integracija. “Pametne brave će sve više funkcionirati kao čvorovi unutar šireg sloja inteligencije zgrade”, objašnjava Hamadeh. Ova vizija se proteže i na adaptivne politike pristupa. To znači da će sistemi reagirati na ponašanje korisnika i kontekst rizika, umjesto da rade prema fiksnim pravilima. Za još bolje rezultate, njih će se povezivati i sa sistemima za upravljanje posjetama, kao i BMS platformama. “Platforme će nastaviti da se razvijaju i nude dublju integraciju sa sistemima za upravljanje objektima, pametnim domovima i BMS sistemima putem API-ja”, dodaje Agnieszka Filipowicz.

Na Bliskom Istoku, ovaj trend već izlazi izvan okvira pojedinačnih zgrada. Veliki projekti mješovite namjene i koncepti pametnih gradova implementiraju se “od nule” na samom terenu. Tako se kreira prilika za implementaciju inteligentnog pristupa na nivou gradske infrastrukture. Taj nivo integracije se već neko vrijeme razmatra i planira u ovoj regiji.

Pametne brave postaju dio međusobno povezanih sistema koji se protežu kroz stambena okruženja. One mogu poslužiti kao okidači za koordinirane reakcije povezane sa sistemima rasvjete, klimatizacije i sigurnosti, čime se dolazi do stambenih prostora koji brže reagiraju na promjene situacije na terenu.

Ipak, integracija je često nepotpuna. Fragmentacija tehnologija i neujednačeni standardi i dalje ograničavaju razvoj potpuno objedinjenih stambenih okruženja.

Prema Hamadehu, svi ovi trendovi jasno opisuju krajnji cilj, a to je konvergencija mobilnog, biometrijskog i kartičnog pristupa u jedinstvenu interoperabilnu platformu. Vodeći proizvođači danas već rade na tom nivou, dok je šira primjena u stambenom sektoru neizbježni sljedeći korak.

Dokaz kroz upotrebu

Razvoj pametnih brava ima jasan zadani pravac, ali njihov uspjeh neće zavisiti isključivo od tehnologije. Kao i kod drugih integriranih sistema u zgradama, inteligencija u upravljanju pristupom mora se dokazati kroz mjerljive rezultate. To se prvenstveno odnosi na pouzdanost, upotrebljivost, sigurnost i integraciju.

Podaci o ponašanju korisnika podržavaju ovaj smjer djelovanja i šalju ohrabrujuće poruke kada su u pitanju pametne brave u stambenom sektoru. Nakon što korisnici iskuse pametni pristup u praksi, rijetko se vraćaju fizičkim ključevima. Razlika u percipiranom nivou praktičnosti između dvije tehnologije ostaje nepremostiva, ali je ključno pitanje koliko brzo će se ta granica preći u slučaju pametnih brava.

Još jedan faktor koji dobija na značaju jest edukacija i podizanje nivoa svijesti korisnika, što je često zanemarena komponenta naredne faze primjene tehnologije pametnih brava. Umjesto fokusa na dostupnost samih uređaja, brzinu tranzicije prema ovoj tehnologiji u stambenom sektoru odredit će razumijevanje prednosti i praktične primjene pametnih brava.

U konačnici, pametne brave neće zamijeniti tradicionalne sisteme samo kroz nove funkcije koje nude. One će to učiniti tako što će pokazati da mogu efikasnije upravljati pristupom u sve složenijim stambenim okruženjima, uz održavanje delikatnog balansa između praktičnosti i kontrole, te inovativnosti i povjerenja.

ASSA ABLOY: Digitalno upravljanje pristupom ormarićima nudi fleksibilnost i povjerenje

U užurbanim uredima, teretanama, školama, bolnicama i prostorima za zajednički rad, niko ne želi ostavljati lične stvari bez nadzora i tako ih izložiti riziku od gubitka ili krađe. Zato korisnicima prostora treba omogućiti siguran pristup ormarićima. Ipak, upravljanje fizičkim ključevima osoblju oduzima dragocjeno vrijeme. Ormarići na kovanice su nepraktični u svijetu koji brzo napušta gotovinu. Rješenje je digitalizacija pristupa ormarićima.

 Piše: Thomas Schulz, ASSA ABLOY Opening Solutions

Digitalna brava koja je namjenski dizajnirana za ormariće i ormare rješava najvažnije izazove s kojima se suočava svaki sigurnosni tim za upravljanje ovim sistemima. To može biti organizirano samostalno, npr. u svlačionicama ili poštanskim prostorijama, ili u sklopu SMARTair sistema kontrole pristupa.

Bežični digitalni sistem za ormariće unapređuje korisničko iskustvo kroz smanjenje rizika od krađe, bez potrebe za izmjenama (ili zamjenom) postojećeg namještaja. On, istovremeno, uklanja potrebu za mehaničkim ključevima, čime se smanjuju komplikacije i troškovi zamjene u slučaju gubitka ili krađe. Adekvatno rješenje mora ponuditi fleksibilan i efikasan način upravljanja pristupom ormarićima s gotovo svake lokacije.

Fleksibilno digitalno upravljanje ormarićima

Novi SMARTair i-locker razvijen je kako bi odgovorio na ove potrebe. On nudi bežično upravljanje ormarićima u realnom vremenu, uz podršku za mobilne uređaje. U ponudi je samostalno rješenje za moderne prostore za pohranu ličnih predmeta, kao i ono koje radi u sklopu povezanog SMARTair bežičnog digitalnog sistema upravljanja pristupom. i-locker nudi inteligentnu i fleksibilnu kontrolu nad prostorima za pohranu ličnih predmeta, uključujući praktično zaključavanje i otključavanje putem mobilne aplikacije. Korisnici sada znaju da su njihove stvari sigurno pohranjene i van vidokruga drugih osoba. Upravitelji objekata štede vrijeme koje je ranije trošeno na upravljanje ključevima i njihovu zamjenu.

Svaki i-locker se brzo instalira bez kablova, žica ili oštećenja. Uređaje je razvio globalni lidera u segmentu tehnologije kontrole pristupa, s naglaskom na pouzdanost, otpornost na napade i usklađenost s propisima. Napajanje pomoću baterije osigurava energetsku efikasnost bez potrebe za skupim električnim održavanjem. Uz mogućnost upravljanja u realnom vremenu i daljinskog nadzora, i-locker pomaže upraviteljima objekata da upravljaju sistemom ormarića bez ključeva ili da ih integrišu u rastuće digitalno rješenje za upravljanje pristupom.

i-locker nudi dva praktična režima rada. U slobodnom režimu rada (Free Mode), korisnici mogu odmah prepoznati dostupne ormariće i zaključati ih dodirom telefona, RFID pametne kartice, taga ili narukvice. LED indikatori daju brzu povratnu informaciju i dodatnu garanciju da su lične stvari bezbjedno pohranjene. Uz korištenje telefona, aplikacija Openow prikazuje broj ormarića radi lakšeg preuzimanja nakon korištenja. U dodijeljenom režimu rada (Assigned Mode), korisniku se dodjeljuje konkretni ormarić.

Širi raspon primjene
Osovine su dostupne u dvjema dužinama u zavisnosti od širine ormarića, a tu su i različiti mehanizmi zaključavanja. Oni omogućavaju da i-locker pokrije širok spektar primjena i pojednostavi upravljanje ormarićima u npr. bazenskim svlačionicama, bez potrebe za složenom infrastrukturom. Jedan SMARTair Hub koji se montira na zid može povezati do 60 ormarića uz intuitivan administratorski softver. i-locker se jednako lako integriše s digitalnim sistemom kontrole pristupa, što sigurnosnim timovima i upraviteljima objekata daje cjeloviti pregled situacije na terenu. Kako organizacija postavlja nove ormariće, njihovo dodavanje u sistem odvija se jednostavno.

„Škola, univerzitet ili bolnica mogu koristiti i-lockere u prostorijama za osoblje ili za zaštitu kolica s lijekovima i ormarića za medicinske potrepštine. U uredima ili prostorima za zajednički rad, i-locker je idealno rješenje za ormare s osjetljivim ili vrijednim predmetima, kao i za ladice s dokumentima. Maloprodajni menadžeri ga mogu koristiti za izložbene vitrine namijenjene kupcima. Osim svlačionica na bazenima, dodatne primjene uključuju teretane i poštanske sandučiće u stambenim zgradama“, kaže Mikel Gaztañaga, menadžer prodaje za SMARTair u kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions.

SMARTair i-locker zamjenjuje komplikovano mehaničko upravljanje i nudi praktičnost mobilnog i bežičnog rješenja. Instalira se brzo, lako se skalira i nudi upravljanje na daljinu.

Za više informacija o novom rješenju za digitalno upravljanje pristupom ormarićima, preuzmite besplatnu brošuru na https://assaabloy.com/emeia-blueprint/market-product-assets/smartair/smartair-i-locker/documents/AA_SMARTair_i-locker_Sales-brochure_2026-03_EMEIA.pdf

Assa Abloy: Jednostavan prelazak na digitalni pristup

Sve su veći sigurnosni, cjenovni i regulatorni zahtjevi koji se postavljaju pred upravitelje objekata. Ključ za njihovo ispunjenje bez povećanja obima posla i troškova mogao bi biti strateško uvođenje pametnijeg digitalnog pristupa

Piše: Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za EMEIA regiju, ASSA ABLOY; E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com

Kako kompanije brže nego ikad šire svoje poslovanje, smanjuju kapacitete ili otvaraju nove lokacije, menadžeri objekata moraju imati mogućnost fleksibilnog upravljanja pristupom i prilagođavanja u realnom vremenu. Procvat outsourcinga doveo je do toga da mnoge ključne funkcije u objektima danas obavljaju vanjski pružaoci usluga, a ne interni zaposlenici. Tim saradnicima potreban je odgovarajući pristup kako bi mogli obavljati svoj posao, uz istovremeno očuvanje visokih sigurnosnih standarda. Istovremeno, nova rješenja za upravljanje pristupom i sigurnost moraju opravdati svoju vrijednost kroz ukupni trošak vlasništva (TCO) i jasan povrat ulaganja (ROI).

Upravljanje pristupom putem programiranih ključeva

Mehanički sistemi zaključavanja nikada nisu bili osmišljeni za ovako dinamično i zahtjevno okruženje. Ipak, u mnogim sektorima oni i dalje ostaju “nova normalnost”. Dodatno, prijetnje fizičkoj, cyber i hibridnoj fizičko-cyber sigurnosti danas su veće nego ikad, uz istovremeno sve strožije propise usmjerene na zaštitu kritičnih sektora. Među njima su evropske smjernice NIS2 i predstojeći Akt o cyber otpornosti. U takvom regulatornom okruženju, usklađenost i implementacija integrisanog upravljanja sigurnošću i pristupom postaju ključni izazovi, posebno u sektorima poput infrastrukture, finansija i bankarstva, zdravstva, energetike, transporta te ICT okruženja kao što su centri podataka.

Jedna od glavnih prednosti mehaničkih ključeva je njihova dugogodišnja prisutnost i navika korisnika. U određenim slučajevima, mehanički sistem zaključavanja s patentno zaštićenim cilindrima i ključevima može i dalje biti adekvatno rješenje. Međutim, za razliku od mehaničke sigurnosti, digitalna rješenja omogućavaju dodjelu vremenski ograničenih pristupnih ovlaštenja, kao i njihovu brzu i fleksibilnu izmjenu.

Digitalni akreditiv, poput pametnog ključa, može se programirati ili deaktivirati u roku nekoliko sekundi, čime se uklanja rizik od zloupotrebe izgubljenih ključeva, ali i izbjegavaju troškovi zamjene cilindara i ponovnog kodiranja. Dodatno, povezivanje različitih sistema u objektu – poput kontrole pristupa, vatrodojave i evakuacijskog ozvučenja – može znatno unaprijediti ukupnu sigurnost i upravljanje objektima.

Fleksibilnost upravljanja

Kod digitalnih rješenja, svaka brava i svaki korisnik automatski se evidentiraju, što olakšava ispunjavanje regulatornih zahtjeva. Nasuprot tome, ručno praćenje pristupa putem mehaničkih ključeva je dugotrajno ili, u mnogim slučajevima, praktično nemoguće. Evidencija i praćenje pristupa ujedno su i jedan od zahtjeva regulative NIS2. “Naravno, prelazak s mehaničkog na digitalno upravljanje pristupom nije jednostavan kao pritiskanje prekidača. Mnoge kompanije imaju obimne sisteme koje nije moguće promijeniti odjednom, pa digitalna rješenja moraju biti postepeno skalabilna, u skladu s budžetom. Upravo to omogućavaju sistemi programiranih pametnih ključeva”, kaže Jochen Wizemann, direktor poslovnog razvoja za digitalne cilindre na bazi ključa u kompaniji ASSA ABLOY.

Sistemi pametnih ključeva jedan su od najbržih i najjednostavnijih načina prelaska s mehaničke sigurnosti na inteligentni digitalni pristup. Oni odmah povećavaju fleksibilnost upravljanja pristupom u organizacijama svih veličina i djelatnosti. Elektronski ili elektromehanički cilindri jednostavno se ugrađuju umjesto postojećih mehaničkih, bez oštećenja vrata i bez potrebe za dodatnim instalacijama ili kabliranjem.

Glavne prednosti CLIQ rješenja

Sistem digitalnog upravljanja pristupom u kojem se koriste ključevi, kao što je CLIQ kompanije ASSA ABLOY, omogućava jednostavno dodjeljivanje pristupnih prava prilagođenih tačnim potrebama i nivou ovlaštenja svakog korisnika. Budući da sistem bilježi svaki pokušaj pristupa, revizijski tragovi mogu se lako generirati putem kontrolnog panela.

Time se pojednostavljuje ispunjavanje regulatornih zahtjeva, uključujući NIS2 i CRA. CLIQ ekosistem obuhvata više od 60 različitih tipova cilindara i katanaca, što ga čini rješenjem primjenjivim u gotovo svim situacijama. “Prilagodljivost, skalabilnost, sigurnost, praktičnost i povjerenje samo su neki od razloga zbog kojih je CLIQ implementiran u nekim od najzahtjevnijih okruženja. Koristi se, između ostalog, u Londonskoj hitnoj službi, na stadionu u Düsseldorfu kapaciteta 55.000 mjesta, na udaljenim i osjetljivim lokacijama vodovodnih i elektroenergetskih kompanija, u Svjetskom trgovinskom centru u Amsterdamu, ali i u manjim uredima, bolnicama i školama širom Evrope. Sistem pruža pouzdanu i fleksibilnu sigurnost, uz mogućnost ostvarivanja konkretnog povrata ulaganja”, dodaje Wizemann.

CLIQ sistemi jednostavni su za korištenje. Korisnik umeće svoj programirani ključ u cilindar, a ako posjeduje odgovarajuća ovlaštenja, brava se otvara. Administracija sistema jednako je jednostavna – dodjela pristupnih prava za određena vrata ili grupe vrata zahtijeva svega nekoliko klikova u softveru. Nakon ažuriranja i validacije putem udaljenog uređaja ili opcionalne Bluetooth funkcionalnosti, ključ je spreman za upotrebu. Budući da se napajanje nalazi unutar samog ključa – u obliku standardne baterije koja može trajati i do deset godina – instalacija ne zahtijeva kabliranje, građevinske zahvate niti dodatnu potrošnju električne energije.

Uz mogućnost upravljanja putem lokalnog softvera (CLIQ Local Manager) ili online platforme dostupne s bilo koje lokacije (CLIQ Web Manager), kao i aplikaciju CLIQ Go za manje firme, ovaj sistem znatno pojednostavljuje prelazak s mehaničkog na fleksibilan i siguran digitalni pristup.

Kontrola pristupa: Otpornost koja može izdržati stvarne izazove

Kako sistemi kontrole pristupa postaju sve više integrisani s platformama za upravljanje identitetima, sistemima za upravljanje ljudskim resursima, videonadzorom i cloud aplikacijama, pitanje pouzdanosti u slučaju prekida rada postalo je ključno za sigurnosne stručnjake

Piše: Prasanth Aby Thomas, urednik konsultant, asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Za sistem-integratore i konsultante otpornost više nije opcionalna funkcija. To je princip koji se primjenjuje prilikom projektovanja sistema. O ovoj temi razgovarali smo sa stručnjacima iz nekoliko renomiranih kompanija: Hanchulom Kimom, izvršnim direktorom Supremе, Steveom Bellom, strateškim tehnološkim savjetnikom u Gallagher Securityju, te Gaopingom Xiaom, direktorom prodaje za Azijsko-pacifičku regiju u AMAG Technologyju. Njihova stručna mišljenja naglašavaju jednu dosljednu poruku: sistemi kontrole pristupa moraju biti projektovani tako da rade predvidljivo i sigurno, čak i kada dijelovi ekosistema zakažu.

Uzeti u obzir prekide rada

Moderni sistemi kontrole pristupa rijetko rade izolovano. Oni su povezani sa softverskim rješenjima za upravljanje identitetima kao što su Microsoft Entra ID ili Okta, sistemima za upravljanje ljudskim resursima koji služe kao autoritativni izvori identiteta te često sa softverima za upravljanje videozapisima radi verifikacije događaja. Ova međupovezanost povećava operativnu efikasnost, ali istovremeno uvodi i zavisnosti. Ako veza unutar mreže otkaže ili je baza podataka privremeno nedostupna, vrata i dalje moraju funkcionisati sigurno i konzistentno.

Steve Bell jasno definira problem: “Pouzdani sistemi kontrole pristupa trebaju biti projektovani imajući u vidu prekide, a ne da to bude izuzetak”, rekao je on. Integratori i krajnji korisnici trebaju primjenjivati pristup koji je zasnovan na procjeni rizika. “Integratori i korisnici moraju koristiti pristup koji uzima u obzir rizik kako bi odredili koje funkcije moraju ostati operativne tokom prekida rada ili u hitnim slučajevima. U mnogim okruženjima, održavanje sigurnog i kontrolisanog pristupa ljudima i kritičnim područjima važnije je od sekundarnih mogućnosti poput videonadzora.”

Za integratore to znači da već u fazi projektovanja identificiraju kritična vrata, osjetljiva područja i faktore koji su važni za zaštitu ljudi. Cilj je osigurati da se odluke o autentifikaciji i autorizaciji mogu nastaviti čak i ako centralni serveri, cloud platforme ili konekcija unutar mreže nisu dostupni.

Distribuirana inteligencija na rubu sistema

Jedan od ključnih arhitektonskih pristupa o kojem su sva tri stručnjaka govorila je distribuirana inteligencija. Hanchul Kim opisuje Supremin pristup kao praktičan: “Suprema je primijenila svjesno pragmatičan pristup kada je riječ o pouzdanosti. U distribuiranim arhitekturama, svaki pametni čitač može funkcionisati kao nezavisan čvor, čuvajući podatke o autorizaciji lokalno i nastavljajući donositi odluke o pristupu čak i ako je veza s mrežom prekinuta. Ovo omogućava da vrata nastave raditi sigurno i predvidivo tokom prekida.”

U ovom modelu, čitač ili kontroler na vratima sadrži dovoljno podataka o akreditivima i autorizaciji kako bi mogao validirati korisnike bez komunikacije u realnom vremenu sa centralnim serverom. Integratorima to smanjuje oslanjanje na stalnu vezu s mrežom i smanjuje rizik od širokorasprostranjenog prekida izazvanog pojedinačnim kvarom. “Ova otpornost postiže se raspodjelom inteligencije kroz cijeli sistem, tako da se autentifikacija i privilegije pristupa mogu nastaviti primjenjivati tokom dužih perioda, čak i kada centralni sistemi ili veza s mrežom nisu dostupni”, kazao je Bell.

Za integratore koji rade na sistemima u kritičnoj infrastrukturi, zdravstvenim ustanovama, centrima podataka ili proizvodnim okruženjima – ova je sposobnost ključna. Produženi prekidi nisu puka teorija – oni se mogu desiti zbog nestanka električne energije, kibernetičkih incidenata ili servisa. Sistem koji se u potpunosti oslanja na centralizirano donošenje odluka može postati problematičan u takvim uslovima.

Uloga centraliziranih arhitektura

Iako se distribuirani sistemi sve više preferiraju, centralizirane arhitekture i dalje imaju svoju ulogu. Kim ističe da lokacija određuje izbor arhitekture: “Centralizirane arhitekture i dalje imaju svoje mjesto. Sistemi sa centralama s kontrolerima za dvoja ili četiri vrata odgovaraju određenim okruženjima, i mi podržavamo te modele. Ključno je odabrati arhitekturu koja odgovara operativnim i regulatornim zahtjevima lokacije.” Za konsultante, ovo naglašava važnost prilagođavanja dizajna sistema regulatornim obavezama klijenta, složenosti operacija i profilu rizika. U nekim okruženjima, kontroleri zasnovani na centralama s centraliziranim nadzorom mogu bolje odgovarati propisima ili postojećoj infrastrukturi.
Gaoping Xiao naglašava potrebu za distribuiranim mogućnostima na nivou centrala: “Prvo, integratori trebaju dizajnirati sisteme sa distribuiranom arhitekturom, osiguravajući da centrale mogu nastaviti raditi nezavisno čak i ako serveri ili baze podataka budu privremeno nedostupni. Ovo osigurava da postojeći korisnici i akreditivi ostanu funkcionalni tokom prekida.”

Jedinstven izvor istine

Osim hardverske arhitekture, podjednako su važne i prakse upravljanja identitetima. Kako se sistemi kontrole pristupa integrišu s poslovnim IT platformama, može doći do neusklađenosti između sistema. Neslaganja podataka između HR sistema, ponuđača sistema za provjeru identiteta i baza podataka kontrole pristupa mogu dovesti do kašnjenja u ukidanju prava pristupa, pogrešnih dozvola ili nedostataka u reviziji. Kim naglašava važnost jasno definisanog vlasništva nad identitetom: “Bilo da organizacije koriste platformu za upravljanje identitetom poput Microsoft Entra ID ili Okta ili se oslanjaju na HR sistem kao autoritativni izvor, najvažnije je da postoji jasno definisan jedinstven izvor istine. Kada je vlasništvo nad identitetom nedvosmisleno, sistemi kontrole pristupa mogu ostati dosljedni i predvidivi čak i kada nadređeni sistemi privremeno nisu usklađeni s njima.”

To podrazumijeva rano uključivanje IT stručnjaka. Tokom projektovanja sistema ključno je definisati koja platforma upravlja podacima o identitetu i kako funkcionišu procesi sinhronizacije. Bez jasno određenog autoritativnog izvora, privremeni prekidi mogu stvoriti zabunu o tome koji su akreditivi važeći. Stoga, dizajniranje otpornosti uključuje i fizičku redundanciju hardvera i logičko upravljanje podacima.

Upravljanje neusklađenošću podataka i oporavkom

Prekidi nisu jedini izazov. Pouzdanost mogu narušiti podaci koji nisu usklađeni između različitih sistema. Xiao naglašava važnost integracija koje se mogu oporaviti: “Integracije između izvora identiteta i povezanih sistema trebaju biti takve da omogućavaju oporavak, uz jasno definisane procedure za sigurnosne kopije i ponovnu sinhronizaciju. U slučaju neusklađenosti podataka ili prekida, identiteti bi trebali moći biti obnovljeni ili ponovo sinhronizovani na kontrolisan i revizijski provjerljiv način.”

Za konsultante koji savjetuju korporativne korisnike, ovo otvara nekoliko praktičnih pitanja: Da li se čuvaju zapisi o sinhronizaciji? Postoji li definisana procedura za usklađivanje odstupanja? Kako se promjene prate i revidiraju?

Sistem kontrole pristupa koji se nakon prekida vrati u rad, ali ostavi nedosljedne dozvole, može stvoriti rizike po usklađenost i sigurnost. Kontrolisana ponovna sinhronizacija i mogućnost revizije zato su ključne komponente otpornog dizajna.

Kim naglašava da se otpornost odnosi na kontinuitet rada u nesavršenim uslovima: “U praksi, dizajniranje pouzdanosti manje se odnosi na sprečavanje svakog prekida ili neusklađenosti, a više na osiguravanje da odluke o pristupu ostanu provjerljive i sigurne kada do takvih situacija dođe.” Za integratore, ovo preusmjerava fokus s pouzdanosti kao isključivo tehničkog pitanja na pitanje upravljanja. Sistemi moraju biti projektovani tako da se ponašaju predvidivo, generišu pouzdane zapise i podržavaju analizu nakon događaja.

Izgradnja višeslojne redundancije

Osim distribuirane inteligencije i upravljanja podacima, važna je i redundancija na više nivoa sistema. Bell naglašava važnost slojevite otpornosti: “Dobro dizajnirana okruženja kontrole pristupa grade redundanciju na više nivoa – uključujući kontrolere, čitače i prateću infrastrukturu – kako bi osnovne funkcije kontrole pristupa mogle nastaviti rad tokom nestanka električne energije, prekida mreže ili cyber incidenata.” Za integratore, to može uključivati redundantna napajanja, rezervne baterijske sisteme, mehanizme za preusmjeravanje mrežnog saobraćaja (failover) i segmentirane arhitekture koje sprečavaju da jedan kibernetički incident onesposobi cijeli sistem.

Bell također povezuje dizajn fizičkog pristupa sa širim organizacijskim planiranjem: “Usklađivanje dizajna fizičkog pristupa sa širim planiranjem operativne otpornosti je ono što razlikuje sisteme koji funkcionišu samo u teoriji od onih koji pouzdano rade u stvarnom svijetu.” Ova usklađenost postaje sve relevantnija kako kompanije primjenjuju okvire za veću poslovnu otpornost. Sigurnosni stručnjaci moraju koordinirati rad s IT odjelima, službama za održavanje objekata i timovima za upravljanje rizicima kako bi osigurali da sistemi kontrole pristupa omoguće kontinuitet poslovanja.

Odabir provjerenih rješenja

Sama tehnologija ne garantuje pouzdanost. Kvalitet implementacije i kontinuirana podrška također su presudni. Xiao savjetuje integratore da daju prioritet provjerenim ekosistemima: “Na kraju, integratori trebaju implementirati provjerena rješenja koja podržavaju certificirani sistem-integratori i programi podrške koje nude proizvođači, osiguravajući dugoročnu pouzdanost i operativno povjerenje.” Za konsultante to znači da prilikom evaluacije treba razmotriti ne samo specifikacije proizvoda već i mogućnosti podrške dobavljača, procese ažuriranja firmvera i dugoročnu usklađenost s planom razvoja proizvoda. Sistemi kontrole pristupa su investicije s dugim životnim ciklusom. Odabir platformi s dobrom podrškom može s vremenom smanjiti rizik od operativne nestabilnosti.

Praktične implikacije za integratore

Uzimajući u obzir sve navedene perspektive stručnjaka, one se usmjeravaju na nekoliko praktičnih principa dizajna za integratore i konsultante:

  • Primijeniti pristup koji u obzir uzima sve rizike kako bi se identificirale kritične funkcije koje moraju ostati operativne.
  • Distribuirati inteligenciju tako da autentifikacija i autorizacija mogu nastaviti funkcionisati lokalno.
  • Uskladiti arhitektonske modele s regulatornim i operativnim zahtjevima.
  • Uspostaviti jasno definisan jedinstveni izvor istine za podatke o identitetu.
  • Dizajnirati integracije s mogućnošću kreiranja sigurnosnih kopija, ponovne sinhronizacije i revizije.
  • Implementirati redundanciju kroz kontrolere, čitače, napajanje i mrežnu infrastrukturu.
  • Uskladiti strategiju kontrole pristupa sa širim planiranjem otpornosti.

Kako sistemi kontrole pristupa postaju sve više integrisani i zasnovani na podacima, otpornost mora nadilaziti samu opremu za vrata. Ona obuhvata upravljanje identitetima, interoperabilnost sistema i koordinisani odgovor na incidente. Za sigurnosne stručnjake cilj nije eliminisati svaku moguću grešku, već osigurati da, kada dođe do prekida, vrata funkcionišu predvidivo, odluke o pristupu ostanu sigurne, a kompanija zadrži kontrolu. U sve povezanijem sigurnosnom okruženju, pouzdanost se više ne definiše samo kroz dostupnost sistema već prema tome koliko dobro sistemi nastavljaju funkcionisati u hitnim slučajevima, koliko transparentno se oporavljaju i koliko integratori mogu samouvjereno stati iza svog dizajna sistema.

ASSA ABLOY: KentixONE donosi integrisanu sigurnost i nadzor za podatkovne centre

Kompanija ASSA ABLOY predstavila je platformu KentixONE, novo rješenje za fizičku sigurnost i nadzor u realnom vremenu, razvijeno posebno za potrebe podatkovnih centara. Rastuća potražnja za podatkovnim centrima i sve veći značaj podataka dodatno naglašavaju potrebu za naprednim sigurnosnim rješenjima. Istovremeno, regulatorni okvir postaje sve zahtjevniji, uključujući standarde poput NIS2 i Cyber Resilience Act, što dodatno povećava pritisak na operatere da osiguraju visoke nivoe zaštite.

Procjene pokazuju da prosječan trošak povrede podataka može dostići 3,8 miliona eura, što sigurnost čini ključnim prioritetom za organizacije. KentixONE objedinjuje osam ključnih funkcija unutar jedinstvene platforme, uključujući kontrolu pristupa, videonadzor, detekciju provale, ranu detekciju požara i nadzor okruženja. Sistem omogućava centralizirano upravljanje i potpunu preglednost kroz jedinstveni interfejs, uz detaljno evidentiranje svih događaja i aktivnosti. Integracija s postojećim IT i infrastrukturnim sistemima dodatno omogućava povezivanje fizičke i cyber sigurnosti u jedinstven operativni okvir. Na nivou serverskih ormara, platforma omogućava precizno upravljanje pristupom, praćenje intervencija i nadzor potrošnje energije.

“Platforma KentixONE razvijena je od samog početka kako bi odgovorila specifičnim zahtjevima podatkovnih centara”, izjavio je Joachim Mahlstedt, direktor kompanije Kentix GmbH, koja posluje u okviru ASSA ABLOY grupe. “U jedinstvenom sistemu objedinjujemo osam ključnih sigurnosnih funkcija, omogućavajući operaterima potpunu kontrolu i nadzor danas, ali i u budućnosti”, dodao je.

Platforma nudi i napredne mogućnosti rane detekcije požara kroz kombinaciju termalnih kamera, detekcije gasova i analize kvaliteta zraka, čime se rizici identifikuju prije nego što dođe do incidenta. Zahvaljujući skalabilnoj arhitekturi, KentixONE se može primijeniti u različitim okruženjima – od manjih tehničkih prostora do velikih, distribuiranih podatkovnih centara.

Vueko: Nova generacija evidencije radnog vremena i kontrole pristupa

U savremenom poslovnom okruženju, u kojem su bezbednost, tačnost podataka i optimizacija troškova ključ opstanka i rasta, kompanije se više ne mogu oslanjati na zastarele sisteme evidencije radnog vremena. Kartice, PIN kodovi i papirne liste postaju slaba karika u lancu bezbednosti i efikasnosti

FaceMember donosi novu dimenziju upravljanja radnim vremenom i kontrole pristupa kroz naprednu biometrijsku identifikaciju lica, automatizaciju procesa i sistemsku zaštitu od manipulacije. Reč je o snažnom alatu za potpunu digitalizaciju evidencije radnog vremena. Dolasci i odlasci zaposlenih evidentiraju se automatski i u realnom vremenu, uz precizno beleženje kašnjenja, prekovremenih sati i rada u smenama, a podaci se mogu povezati sa sistemima za obračun plata i centralizovano pratiti na više lokacija. Proces identifikacije traje kraće od jedne sekunde, bez fizičkog kontakta i bez zadržavanja zaposlenih na ulazima, čime se eliminišu gužve, ubrzava protok ljudi i podiže operativna efikasnost.

Smanjenje troškova

Istovremeno, bezbednosnim menadžerima omogućena je kontrola pristupa po zonama i hijerarhijskim nivoima, evidencija svakog pokušaja ulaska i upravljanje pristupnim pravima po radnom mestu ili vremenskom intervalu, uz integraciju s videonadzorom i alarmnim sistemima. Jedna od najvećih prednosti ogleda se u smanjenju operativnih troškova. Uklanjaju se troškovi plastificiranih kartica, zamene izgubljenih ili oštećenih identifikacija, štampanja papirnih evidencija i održavanja čitača kartica. Smanjuje se i potreba za administrativnim radom u HR sektoru, obračuni se vrše automatski bez ručnih korekcija, a manje se vremena troši na rešavanje zloupotreba. Kompanije koje prelaze na biometrijsku evidenciju radnog vremena beleže manji broj administrativnih grešaka i brži obračun zarada.

Poseban problem tradicionalnih sistema je tzv. buddy punching, odnosno situacija u kojoj zaposleni evidentira dolazak kolege koristeći njegovu karticu ili PIN. Kod FaceMember sistema takva zloupotreba je praktično onemogućena, jer se biometrijska identifikacija lica ne može pozajmiti, kopirati niti zloupotrebiti bez fizičkog prisustva osobe. Sistem koristi napredne algoritme prepoznavanja i zaštitu od pokušaja prevare fotografijama ili video-snimcima, čime se obezbeđuje autentičnost svakog evidentiranog događaja i viši nivo bezbednosti u odnosu na klasične RFID ili PIN sisteme.

Biometrijska identifikacija

Na tržištu postoje brojna rešenja za evidenciju radnog vremena, od kartičnih sistema do jednostavnih softverskih aplikacija, ali FaceMember se izdvaja potpunom biometrijskom identifikacijom bez dodatnih medija, velikom brzinom i preciznošću prepoznavanja čak i pri intenzivnom protoku ljudi, kao i skalabilnošću za organizacije s velikim brojem zaposlenih i više lokacija. Sistem se lako integriše s postojećom infrastrukturom, uključujući ERP, HR i sigurnosne sisteme, bez složenih prepravki, dok tehnologija detekcije živosti dodatno podiže nivo bezbednosti.

Rešenje je posebno pogodno za organizacije s visokim bezbednosnim zahtevima, kao što su industrijski i proizvodni pogoni, logistički centri, bankarski i finansijski sektor, javne institucije, IT i tehnološke kompanije, kao i zdravstvene ustanove. U takvim okruženjima FaceMember nije samo alat za evidenciju radnog vremena već i važan deo ukupne bezbednosne strategije.

Salto: Digitalni pristup i na vanjskim vratima

Salto širi svoj asortiman pametnih rješenja za zaključavanje u domaćinstvima predstavljanjem DBolt Touch Outdoor modela, pametne brave s IP55 certifikatom, dizajnirane da omogući siguran, bežični pristup vanjskim vratima stambenih objekata

Piše: Agnieszka Filipowicz, menadžerica za razvoj poslovanja za Centralnu i Istočnu Evropu, Salto; E-mail: a.filipowicz@saltosystems.com

Salto DBolt Touch Outdoor pametna je brava pogodna i za stambene objekte koji se renoviraju i za novogradnju. Omogućava pametan pristup ne samo unutrašnjim vratima stanova nego i vanjskim ulazima. Model za vanjsku upotrebu napravljen je da izdrži svakodnevne vremenske uslove, a istovremeno kombinuje robusnost s modernim i prefinjenim dizajnom prilagođenim stambenim prostorima.

Pametni pristup bez fizičkog ključa

Kao i verzija za unutrašnju upotrebu, ova varijanta koristi najnovije Salto tehnologije elektronskog pristupa, uključujući Salto SVN, BLUEnet i JustIN Mobile, te podržava i cloud i samostalni način rada. DBolt Touch Outdoor u potpunosti je kompatibilan sa platformama Salto Space, Salto KS i Salto Homelok. To omogućava fleksibilno upravljanje pametnim pristupom uz viši nivo sigurnosti, veću operativnu efikasnost i ugodno iskustvo stanara bez fizičkih ključeva. Zahvaljujući više dostupnih završnih obrada, DBolt Touch Outdoor skladno se uklapa u dizajn zgrade, dok se istovremeno bežično povezuje s ekosistemom pametnog doma. Kroz Salto platforme za pametan pristup ovo rješenje objedinjuje sigurnost, kontrolu pristupa, upravljanje objektom i iskustvo stanara u jedinstven sistem koji omogućava ulazak bez fizičkog ključa.

Brza ugradnja i fleksibilni načini identifikacije

Salto Systems DBolt Touch Outdoor posebno je namijenjen vratima stanova, porodičnih kuća i postojećih stambenih objekata koji se adaptiraju. Prilagođava se standardnoj pripremi za brave i ne zahtijeva bušenje, pa se može postaviti na postojeća vrata za svega nekoliko minuta, uz upotrebu običnog odvijača. Brava ima praktičnu touchscreen tastaturu i radi na baterije, čime se uklanja potreba za kablovskim povezivanjem. Sa IP55 certifikatom pogodna je za vanjsku upotrebu i otporna na vremenske utjecaje. U potpunosti je kompatibilna sa platformama kompanije Salto te podržava različite načine pristupa, uključujući RFID kartice, NFC, JustIN Mobile BLE i PIN kodove stanara.

Digitalni ključevi mogu se izdavati, opozivati i kontrolisati na daljinu, pružajući kontrolu, sigurnost i praktičnost kakvu danas očekuju stanari i upravitelji objekata. DBolt Touch Outdoor dodatno proširuje Salto portfolio pametnog pristupa za domaćinstva – nema više traženja izgubljenih ključeva. Uz DBolt Touch pametnu bravu stanari mogu koristiti pametni telefon, privjesak ili karticu, preuzimajući kontrolu nad sigurnošću doma i podržavajući savremeni multifunkcionalni način života te rastuća očekivanja korisnika.

Višeslojni izvor inteligencije koja oblikuje kvalitet življenja i ritam investicija

Sistemi za upravljanje zgradama širom EMEA regije ostavljaju svijet automatizacije i evoluiraju u smjeru integrisanih platformi koje se oslanjaju na koncept podatkovne inteligencije. Sve se dešava u vrijeme uvođenja definicije “inteligentne” zgrade, koju danas oblikuju stroga ekološka regulativa, naglasak na cyber sigurnosti i visoka očekivanja korisnika

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Sistemi za upravljanje zgradama (Building Management Systems) polako izlaze iz niše u velikom stilu. Razlog za to je najstariji i najjednostavniji ikada: staro odumire, a alternative su preskupe i nedovoljno ispitane. Ovo je najlakše vidljivo na stambenom fondu evropskih zemalja čije se tržište našlo pod sistemskim pritiskom u vidu zastarijevanja njegove infrastrukture. Ovaj fond je danas star nekoliko decenija, fragmentiran i oslonjen na tržište adaptacije prostora. U prilog starim zgradama ne idu ni regulatorni okviri povezani s dekarbonizacijom, energetskim performansama i operativnom transparentnošću kao glasnici modernizacije. Vlasnici zgrada danas su pod pritiskom ne samo da unaprijede same zgrade već da unutar njih integrišu sisteme sposobne da isporuče mjerljive operativne performanse.

S druge strane, Evropa nema luksuz brzorastućih regija poput Bliskog Istoka, gdje se BMS sistemi od starta ugrađuju u megaprojekte, hotele, aerodrome, medicinske ustanove i pametne gradove. U tim okruženjima se digitalna infrastruktura predviđa i integriše od samog početka. Međutim, ova prednost dolazi i uz znatno viša očekivanja korisnika, što znači da se automatizacija i inteligencija zgrada moraju projektovati od prvog dana.

Zaključak je da se BMS u cijeloj EMEA regiji našao između operativnih potreba samih objekata i uspona  informatičke tehnologije koja ih sada može ispratiti. Tu je nestabilnost globalnog energetskog tržišta, koja je u prvi plan izbacila fokus na efikasnost u trošenju komunalnih resursa. Sve ovo više nije ni apstraktno ekološko pitanje, nego stvar koja zadire u novčanik korisnika čije zadovoljstvo boravkom u zgradi odavno nije periferno pitanje.

U takvom kontekstu, BMS je napustio imidž upravljačke platforme i postao višeslojni izvor inteligencije koja oblikuje kvalitet življenja i ritam investicija u građevinskom sektoru.

Reakcija više nije dovoljna

Na konceptualnom nivou, BMS je samo naglasio već dugo vremena prisutni rascjep u definiciji pametnih i inteligentnih zgrada. Za stručnjake koji se bave BMS-om, ova razlika se svodi na koncept očekivanja naspram reakcije. Valentin Vasile, zamjenik direktora za digitalnu energiju za Centralnu i Istočnu Evropu u Schneider Electricu, povlači vrlo jasnu granicu između oba koncepta. “Pametna zgrada reaguje, ali inteligentna zgrada predviđa”, kaže Vasile.

Koncept predviđanja je kontekstualan. Vasile to ilustruje konkretnim scenarijem. Inteligentna zgrada, naprimjer, neće reagovati tek onda kada senzori za detekciju zauzetosti prostora dostignu postavljene pragove, već može unaprijed prepoznati da zauzetost raste i da će promjena vremena uticati na komfor prisutnih u roku od 45 minuta. “To više nije samo: ‘Uključi rashladni uređaj u 7 ujutro.’ Sada je to na osnovu jučerašnjih obrazaca, današnje vremenske prognoze i predviđene zauzetosti prostora, unaprijed ohladi 4. sprat za 0,8°C u 6:43 ujutro radi optimalnog komfora”, kaže on. Taj pomak, tvrdi Vasile, zgradu čini ne samo pametnom već i inteligentnom.

U konkurentskoj kompaniji Honeywell, na ovu tranziciju se gleda kroz prizmu učenja na nivou portfolija. Dejan Petrović, viši menadžer prodaje za BMS sisteme za Balkan/Adria regiju, naglašava da istinski inteligentni sistemi ne optimiziraju samo pojedinačnu zgradu. Umjesto toga, oni prepoznaju ponavljajuće obrasce kroz čitave portfolije i povezuju grijanje, ventilaciju i klimatizaciju, energiju, protivpožarnu zaštitu i tehničku zaštitu kako bi unaprijedili i skalirali performanse objekta.

S druge strane, u Johnson Controlsu naglasak je na prilagodljivosti. Ilan Yaniv, šef prodaje za digitalna rješenja u toj kompaniji, objašnjava da statična automatizacija zasnovana na pravilima polako ustupa mjesto adaptivnim sistemima. Razlog za to je činjenica da oni mogu proaktivno prepoznati manjak efikasnosti putem detekcije kvarova i dijagnostike. Fokus nije samo na predviđanju nego i na operativnoj agilnosti, uz smanjenje oslanjanja na fiksne pragove detekcije parametara i unaprijed programirane reakcije.

Pitanju nove uloge BMS-a u Siemensu se pristupa kroz dijagnostiku. Saša Matošić, stručnjak za prodaju proizvoda za pametne zgrade i infrastrukturu u toj kompaniji, ističe detekciju anomalija zasnovanu na mašinskom učenju i prepoznavanje obrazaca kao pokazatelje da se sistemi odmiču od tradicionalne automatizacije. U ovom okviru, inteligencija postaje vidljiva kada se odstupanja otkriju prije nego što se aktiviraju upozorenja, a korektivne radnje postanu proaktivne umjesto reaktivnih.

To znači da automatizacija zasnovana na pravilima više nije dovoljna i da je inteligencija višedimenzionalni koncept koji uključuje predviđanje, portfolio za učenje, prilagodljivost i dijagnostičku dubinu. “Sistem se odmiče od jednostavne automatizacije i postaje platforma za donošenje odluka. Ona se prilagođava promjenjivim uslovima, uči iz operativnih obrazaca i kontinuirano poboljšava performanse bez ljudske intervencije”, kaže  Matošić.

Integracija nije samo konvergencija

Ipak, struka naglašava još jedan važan faktor: inteligencija je moguća samo tamo gdje je integracija cjelovita.

Honeywell pozicionira integraciju kao konvergenciju HVAC-a, upravljanja energijom, sistema za zaštitu života, tehničke zaštite i IT/OT infrastrukture. Sve se mora odvijati u okviru jedinstvenog operativnog modela. Petrović objašnjava da povezivanje pratećih tokova podataka otkriva obrasce koji su ranije bili nevidljivi operaterima. Tako se kreiraju vrijedni uvidi koji u realnom vremenu unapređuju performanse cijele zgrade.

A tu je i agregacija podataka kroz sisteme i IoT uređaje. Yaniv iz Honeywella ističe važnost transformacije sirovih signala u korisne uvide, uz glatki prelazak iz faze monitoringa u podršku donošenju odluka. Platforme integrišu podatke iz sistema za automatizaciju zgrada, brojila i IoT uređaja, uz oslanjanje na otvorene protokole i primjenu napredne analitike. Uz to, one pomoću AI-ja daju preporuke kroz kontrolne ploče koje prate upravljanje energijom, nivo ugljika i performanse konkretnog prostora.

Međutim, integracija je mnogo više od pukog tehničkog objedinjavanja. Za Schneider Electric ona je operativna okosnica koja usklađuje ciljeve podizanja nivoa komfora korisnika, smanjenja ugljika, cjenovne isplativnosti i otpornosti na cyber napade. Platforma EcoStruxure te kompanije postavlja upravljanje zgradom u centar pažnje i objedinjuje HVAC, rasvjetu, roletne, senzore i energetske sisteme. Istovremeno, Power Monitoring Expert funkcija donosi energetsku inteligenciju u ovo jedinstveno okruženje. Analitički slojevi imaju krovnu ulogu i pretvaraju zgradu u nešto što Vasile opisuje kao jedan “koordiniran, transparentan i samoučeći ekosistem”.

U Siemensu, srodnu funkciju po važnosti imaju objedinjene kontrolne ploče i hibridni modeli implementacije u oblaku. Oni povezuju HVAC, protivpožarnu zaštitu, rasvjetu i sigurnosne sisteme s jedinstvenim interfejsom. Matošić ističe upotrebljivost i međudisciplinarnu vidljivost kao ključne faktore za efektivan nadzor, uz cloud integraciju kroz Building X platformu, koja omogućava sofisticiranu analitiku i optimizaciju na više lokacija.

Za razliku od Honeywella i Johnson Controlsa, koji se fokusiraju na korelaciju i analitiku, Schneider Electric integraciju prvenstveno uvodi u smislu usklađivanja ishoda, dok za Siemens ona donosi operativnu jasnoću i interakciju s korisnicima. Sve u svemu, priča o integraciji je zajednički jezik svih tržišnih igrača, uz diferencirani fokus na različite aspekte njene uloge.

AI mijenja ulogu operatera?!

Možda najznačajniji organizacijski pomak koji donose inteligentne BMS platforme jeste novi nivo podrške osobama koje upravljaju zgradama. BMS je ranije predstavljao jedan “tihi” infrastrukturni sloj jer je bio stabilan, predvidljiv i reaktivan. Danas, tvrdi Vasile, on postaje “misleći” sloj zgrade i ta promjena počinje s podacima. Kada se hiljade različitih tačaka podataka objedine u zajednički sloj, zgrada dobija svoj “kontekst”. Inteligentni softver pretvara sirove podatke u korisne uvide i tako operaterima donosi jasnoću koju ranije nisu imali. Vještačka inteligencija pomaže da se iz temelja promijeni uloga operatera. “Umjesto reagovanja na alarme, operateri dobijaju interpretacije i predviđanja zasnovana na nivou pouzdanosti, vjerovatne ishode i preporučene akcije”, objašnjava Vasile. Oni prelaze iz faze gašenja požara u orkestraciju, iz pitanja “Šta nije uredu?” u “Koji je najbolji scenario koji možemo oblikovati?” “AI ne automatizira zgradu. On unapređuje ljude koji upravljaju zgradom jer im daje kopilota koji može vidjeti ono što nijedan čovjek ne bi mogao pratiti sam”, kaže on.

Sličnu filozofiju primjenjuje Johnson Controls, i to kroz platformu OpenBlue. Funkcija Fault Detection and Diagnostics donosi rano otkrivanje kvarova, dok preporuke zasnovane na AI-ju pomjeraju fokus menadžera zgrada s reaktivnog održavanja ka proaktivnoj optimizaciji. I u Honeywellu je AI dospio pod lupu tamošnjih projektanata, koji ga integrišu s rješenjima za prediktivne uvide, automatiziranu optimizaciju i benchmarking na nivou portfolija. Tu je i upravljačka platforma Buildings Sustainability Manager, koja koristi mašinsko učenje za predviđanje anomalija, optimizaciju performansi i podršku dugoročnim ciljevima održivosti i otpornosti.

Cyber sigurnost kao ljepilo koje drži zgradu na okupu

Istovremeno, svi se sagovornici slažu da je digitalna inteligencija bez kibernetičke otpornosti neodrživa. Dok u Honeywellu i Schneider Electricu naglašavaju hijerarhiju kontrole, u Johnson Controlsu je fokus na kibernetičkoj arhitekturi. Yaniv opisuje slojevite sigurnosne mehanizme i kontrole zasnovane na identitetu koje su osmišljene da smanje izloženost napadima u vrijeme kada zgrade postaju sve povezanije. Kao primjer navodi njihovo OpenBlue Airwall rješenje za umrežavanje na bazi principa nultog povjerenja (Zero Tust). Ono kreira virtuelni air-gap, odnosno čini uređaje nevidljivim za napadače i eliminira njihovo lateralno kretanje. Kao dodatni sloj sigurnosti, Airwall se oslanja i na Host Identity Protocol (HIP) i kriptografske ID-jeve za sigurnu komunikaciju, uz AES-256 enkripciju i višefaktorsku autentifikaciju.

Za Siemens, sigurnost se oslanja na usklađenosti sa standardima IEC 62443-4-2, podršku za Active Directory, LDAP i centraliziranu višefaktorsku autentifikaciju. Za dodatnu zaštitu konvergirane infrastrukture, tu je i Siemensova inicijativa o kibernetičkoj sigurnosti (Cybersecurity Initiative), koja za cilj ima zaštitu kritične infrastrukture, postrojenja i umreženih uređaja kroz saradnju države i sektora.

Zbog svega navedenog, kibernetička sigurnost danas nije dodatak BMS-u, nego jedan od njegovih nosećih stubova. U Evropi, regulatorni pritisak na što kvalitetniju zaštitu kritične infrastrukture i upravljanje podacima nastavlja rasti. Na Bliskom Istoku, brzo usvajanje digitalnih tehnologija u projektima visokog profila predstavlja test ne samo za otpornost na napade nego i za ugled investitora. U ovakvom ambijentu u EMEA regiji, cyber sigurnost je osnovni zahtjev projektovanja i takav status joj je dodijelila i kompanija Honeywell sa svojim holističkim auditima i ciljanim kontrolama konvergentnih IT/OT okruženja. Za Yaniva, jedna od ključnih ranjivosti je oslanjanje na VPN sisteme koje Johnson Controls danas mijenja kriptografski sigurnim rutiranjem zasnovanim na provjeri identiteta. “Ovaj pristup štiti kritičnu infrastrukturu i omogućava siguran udaljeni pristup bez oslanjanja na ranjive VPN-ove ili kompleksna pravila vezana za firewall”, kaže Yaniv. U konačnici, za većinu kompanija koje nude BMS tehnologiju, ovo je oblast u kojoj nema kompromisa.

Od energijske do radne efikasnosti

Energijska efikasnost ostaje primarni pokretač modernizacije zgrada, posebno u Evropi, gdje postoji i regulatorni pritisak usmjeren ka dekarbonizaciji. Ipak, ne svodi se sve na uštedu kilovat-sati, o čemu se slažu i naši sagovornici. Vasile navodi da se često potcjenjuje koliko radna i stambena okruženja utiču na kognitivne funkcije korisnika. Kvalitet zraka, recimo, određuje nivo budnosti pojedinca, dok stabilnost temperature utiče na fokus. Isto vrijedi i za boju i intenzitet svjetla, koji utiču na ritam spavanja, dok obrasci buke mijenjaju nivo stresa. Ono što je novo danas, smatra Vasile, jeste sposobnost da se ti efekti izraze u realnom vremenu pomoću takozvane metrike komfora. Tu spadaju parametri kao što su kvalitet zraka unutar prostorija, zauzetost prostora i indikatori radnog učinka koji se lako mogu povezati s ambijentalnim uslovima u zgradi. “Kada optimizirate nešto za ljude, vi često optimizirate i za efikasnost. Zgrada tako postaje aktivni faktor koji doprinosi dobrobiti i produktivnosti, a ne samo radni prostor”, kaže Vasile.

Ovi su faktori danas lako provjerljiva, a ne apstraktna kategorija. “Prednosti su danas mjerljive putem KPI-jeva kao što je indeks zadovoljstva korisnika, nivo iskorištenosti prostora i kvalitet zraka s vrijednostima prikazanim na kontrolnim pločama”, kaže Yaniv. Uz operativnu uštedu, manje vidljivi ali jednako važan faktor je podizanje ukupnog kvaliteta boravka u zgradi, uz prateći rast produktivnosti i nivoa zadovoljstva korisnika.

Najvažniji ciljevi mjerenja ambijentalnih indikatora za Honeywell su optimizacija kvaliteta zraka u zatvorenom, stabilnost termalnog komfora, smanjenje učestalosti lažnih alarma i poboljšanje vremena odgovora na incidente, dok se u Siemensu za ove učinke oslanjaju na Desigo CC platformu za rangiranje komfora i vizualizaciju ambijentalnih uslova unutar zgrade. Tu je i podrška za mobilne aplikacije, koje omogućavaju korisnicima da prijave probleme i direktno prilagode parametre komfora prema svojim željama. Inteligencija BMS-a se, u ovom okviru, mjeri kroz povratne informacije koje se razmjenjuju s korisnicima unutar zgrade. Bez obzira na razlike u pristupu prioritetima, svi sagovornici se slažu u tome da inteligentne zgrade moraju donijeti mjerljive vrijednosti, uz svijest da će se one uvijek drugačije definirati za konkretni objekat.

Skaliranje inteligencije: Između renoviranja i inoviranja

Skaliranje koncepta inteligentnih zgrada širom EMEA regije poseban je strukturni izazov koji nijedna arhitektura ne može riješiti u svakoj situaciji. Evropskim građevinskim pejzažom dominira renoviranje kao praksa koje traži faznu modernizaciju, interoperabilnost s postojećim platformama i uklapanje u različite regulatorne okvire.  “Skaliranje inteligentnih zgrada širom EMEA regije je izazovno zbog različitih regulatornih zahtjeva, nivoa digitalne zrelosti i prisustva brownfield infrastrukture mješovite starosti”, kaže Petrović. On naglašava i važnost postepenog pristupa bez fokusa na jednog proizvođača jer je to način da se klijentima omogući fazna modernizacija kroz mapu puta umjesto skupih programa potpune zamjene starih sistema.

Njegov kolega Vasile ističe i da se iskustva mogu znatno razlikovati na terenu, posebno u Evropi, gdje svaka zemlja, pa i grad, imaju vlastite propise, sisteme i radnu kulturu. Pri tome, neke zgrade mogu biti digitalno napredne, dok druge koriste infrastrukturu iz vremena prije pojave interneta. Zbog toga izazov koji BMS treba riješiti nije samo tehnički nego i regulatorni, kulturološki i logistički. Prema njemu, konačni uspjeh prilagođavanja i skaliranja uveliko zavisi od primjene otvorenih standarda, prilagodljivih arhitektura i kreiranja snažnih lokalnih ekosistema. Univerzalnost ne postoji jer svaki pristup mora poštovati regionalnu raznolikost i pretvoriti je u operativnu prednost.

Kao odgovor na promjenjivu digitalnu zrelost, Johnson Controls zagovara modularne arhitekture koje se oslanjaju na standarde i otvorene protokole kao što su BACnet, Modbus, MQTT. S druge strane, Siemens ističe hibridne strategije implementacije koje balansiraju lokalne zahtjeve usklađenosti s regulativama (uključujući GDPR) s centraliziranim nadzorom portfolija. Na taj način se njihova Desigo CC platforma skalira od malih instalacija do velikih projekata na više lokacija. Istovremeno, pojednostavljene migracijske mogućnosti pomažu da se premosti jaz između postojeće infrastrukture i savremenih inteligentnih platformi. “Standardizovani interfejsi i konzistentni radni tokovi smanjuju potrebe za obukom”, kaže Matošić, “i tako rješavaju problem nedostatka kvalifikovane radne snage, uz podršku za širu primjenu koncepata inteligentnih zgrada.”

Na drugom kraju EMEA regije je Bliski Istok, gdje integracija za potrebe skaliranja može početi već u fazi projektovanja. Ipak, obim i složenost tih projekata nose vlastite izazove u vidu očekivanja od cyber sigurnosti, potrebe za interdisciplinarnom koordinacijom i visokih kriterija za performanse od samog početka. Kako ovi projekti prelaze iz faze izgradnje u operativni životni ciklus, naglasak se pomjera s brzine implementacije na dugoročnu operativnu otpornost. I ovaj primjer je ilustracija važnosti spoznaje da skalabilnost nije jedinstveni tehnički izazov, nego problem koji ima svoju regionalnu, strukturnu i operativnu dimenziju.

Inteligencija se dokazuje rezultatima

Evolucija sistema za upravljanje zgradama pokazuje jasan pravac kretanja. Put od pametnih do inteligentnih zgrada vodi preko BMS-a, što znači da integracija sistema mora biti dublja, analitika zrelija, cyber sigurnost snažnija, a korisničko iskustvo mjerljivije. Suština je ista, a to je da BMS pomaže zgradama da više ne slijede pravila, već “sarađuju” s operaterima i usklađuje svoju funkciju s poslovnim ciljevima.

Nove i renovirane zgrade će se pomoću BMS sistema s funkcijom inteligencije vrednovati po sposobnosti da harmoniziraju podatke, kreiraju izvještaje i standardiziraju kontrolu nad ključnim parametrima svoje funkcije. U EMEA regiji, ova tranzicija se neće mjeriti suhoparnom tehničkom terminologijom, već kredibilitetom implementacije i mjerljivim rezultatima. Inteligencija kao BMS koncept se mora dokazati kroz dubinu integracije, sigurnosne garancije, kibernetičku otpornost i mjerljive operativne ishode. To znači i emotivni iskorak iz svijeta pukog mjerenja mjesečne uštede energije i ulazak u novi koncept u kojem zgrada utiče na produktivnost korisnika i nivo zadovoljstva u interakciji s njom, što je dugoročnije isplativija valuta u ovoj transakciji.

Ograničena autonomija sistema preduvjet je sigurnosti

Ipak, kako se inteligencija kao sloj sistema za upravljanje zgradama širi, raste i važnost povlačenja jasnih granica. Svi sagovornici navode da sistemi za zaštitu života moraju ostati funkcionalni i prilikom kvara. Dejan Petrović iz Honeywella naglašava da kritične protivpožarne funkcije moraju raditi lokalno i nezavisno, čak i u situaciji kada povezivost u cloudu unapređuje monitoring i procese usklađenosti s regulativama. Razlog je jednostavan: potreba za optimizacijom ne može “nadjačati” sigurnosnu logiku.

Valentin Vasile iz Schneider Electrica ovaj princip formuliše na još direktniji način. Prema njemu, autonomija sistema mora imati granice, a one su u osjetljivim okruženjima važnije od same inteligencije. Sistemi za zaštitu života uvijek moraju imati prednost nad imperativom optimizacije, a sigurnosne funkcije sačuvati svoj nezavisni autoritet. Ekosistem Schneider Electrica, naprimjer, namjenski održava certificirane hijerarhije otpornosti na kvarove. U konačnici, tvrdi Vasile, autonomija nije dopuštanje zgradi da “radi šta hoće”. Umjesto toga, zgradama se daje kapacitet da se efikasnije zaštite i ranije upozore one koje borave u njima čim nešto naruši očekivani obrazac.

Salto Dlok: Univerzalna pametna brava za stambene objekte

DLok je posljednji izdanak Saltove tehnologije pametnog zaključavanja za domove. Ovo rješenje nudi univerzalnu i motoriziranu pametnu bravu koja se besprijekorno integriše s Homelok ekosistemom pametnog stanovanja radi unapređenja korisničkog iskustva pristupa stambenim objektima

Piše: Agnieszka Filipowicz, menadžerica za razvoj poslovanja za Centralnu i Istočnu Evropu, Salto ; E-mail: a.filipowicz@saltosystems.com

Kompanija Salto predstavila je DLok, najnovije rješenje za pametno zaključavanje stambenih vrata. Riječ je o novoj etapi u razvoju Saltovih pametnih rješenja za domove. Ova univerzalna i motorizirana pametna brava povezuje se s Homelok ekosistemom kako bi podržala pristup pametnim domovima i stambenim zgradama. Na taj način se dobija unaprijeđena sigurnost, uz automatizaciju i pristup bez upotrebe ključeva. DLok stanarima omogućava korištenje digitalnog, automatiziranog i širokokompatibilnog rješenja za kontrolu pristupa u vlastitom domu.

Automatizacija nove generacije i besprijekorna integracija

Pametna rješenja za zaključavanje i napredne tehnologije kontrole pristupa mijenjaju način na koji se stambeni prostori štite i kontrolišu. DLok je osmišljen kako bi se odgovorilo na rastuću potrebu za umreženim pristupom stanovanju, uz pouzdano i univerzalno rješenje za nadogradnju koje omogućava pravilno zaključavanje i otključavanje bez fizičkih ključeva. Pri tome se cijeli proces odvija preko aplikacije digitalnog ključa za stanare kao temeljne funkcije automatizacije.

Ova pametna brava dizajnirana je za jednostavno i intuitivno korištenje u stambenim okruženjima. Potpuno automatizirano zaključavanje smanjuje potrebu za manuelnim upravljanjem, uz svijest da će vrata uvijek ostati zaključana. Stanari preko Homelok mobilne aplikacije mogu otključati vrata stana pomoću pametnog telefona, što je praktično za korisnika, goste i posjetioce. Kao univerzalna motorizirana pametna brava, DLok se direktno povezuje sa Salto Homelok ekosistemom pametnog stanovanja, omogućavajući pristup bez ključa i integraciju s drugim rješenjima te kompanije.

Novi pristup mehanici, elektronici i dizajnu

DLok donosi tehnička unapređenja u segmentu povezivosti, pouzdanosti i estetike. Brava nudi široku kompatibilnost kroz različite modele i dodatke za zamjenu postojećih okova. Olakšano je i prilagođavanje standardnim tipovima vrata, uključujući evropske, skandinavske i sjevernoameričke varijante brava sa zasunom. Ova pametna brava univerzalno podržava instalaciju i nadogradnju i može se postaviti za manje od petnaest minuta, bez potrebe za zamjenom postojećeg mehanizma brave ili kvake.

Mehanička izdržljivost unaprijeđena je snažnijim motorom, koji je certificiran za više od 50.000 radnih ciklusa, uz naprednije metalne osovine i potporne komponente. Preciznost kalibracije poboljšana je uvođenjem magnetnog senzora koji mijenja mehaničke komponente, čime se unapređuju performanse brave i tačnost izvještavanja o njenom statusu. Unaprijeđena elektronika podržava poluautomatski proces kalibracije koji kombinira automatske i ručno vođene korake radi poboljšanja ukupnih performansi i tačnosti izvještavanja. Sa dizajnerskog aspekta, redizajnirani ravni okretni element nudi estetski atraktivniji izgled, uz diskretnu oznaku koja služi kao vizuelna povratna informacija o položaju okretanja.

Dizajn za inovacije, sigurnost i jednostavnost

DLok donosi tehnička unapređenja usmjerena na dugotrajnost i pouzdanost, uz zadržavanje savremenog dizajna. Osim brave, Salto je razvio i univerzalni cilindar, kao i seriju adaptera s dodacima. Rezultat je širokokompatibilno rješenje koje omogućava nadogradnju stambenih vrata u vidu pametne kontrole pristupa uz što manji broj jednostavnih koraka. Kompletna instalacija, koja u pravilu traje petnaestak minuta, uključuje zamjenu cilindra i vizuelno vođeni i postepeno objašnjeni postupak instalacije bez bušenja ili potrebe za dodatnim alatima. Brava se u potpunosti ugrađuje s unutrašnje strane vrata i nudi minimalistički i nenametljiv vanjski izgled. Kompatibilnost je dodatno proširena pomoću Euro Compact Turner adaptera, koji omogućava nadogradnju s evropskim profilnim cilindrima (PZ). Adapter omogućava ugradnju pametne brave uz zadržavanje postojećih mehaničkih ključeva, ukoliko to stanari žele.

Pristup bez ključa

DLok je univerzalno kompatibilno rješenje koje stambena vrata pretvara u pametne pristupne tačke, a koje, pri tome, ostaje neprimjetno s vanjske strane. Kompatibilno je s većinom tipova vrata i instalacija za potrebe nadogradnje i odraz je kontinuiranog fokusa kompanije Salto na pametni stambeni pristup, uz kombinaciju praktičnosti i napredne sigurnosti u jednom rješenju. Univerzalna kompatibilnost omogućava isplativu nadogradnju, bez potrebe za zamjenom postojećih brava ili kvaka.

DLok je također važan korak naprijed za strategiju kompanije Salto u stambenom sektoru. Ovo rješenje se oslanja na stečena stručna znanja u oblasti pametnog pristupa i primjenjuje ih u stambenom okruženju. Kombinacija pametne tehnologije pristupa i univerzalnog dizajna omogućava siguran i intuitivan pristup stambenim objektima, uz fleksibilne opcije instalacije i široku geografsku kompatibilnost. Za više informacija o Saltovim rješenjima za zaključavanje u  pametnim domovima, posjetite web-portal proizvođača.

Assa Abloy: Bežične digitalne brave i pametni ključevi za bolju kontrolu

Integracijom CLIQ uređaja u SMARTair rješenje korisnici dobijaju potpuno integrisanu kontrolu i sljedivost pristupa. Bežični sistem kontrole pristupa SMARTair dio je povezanog portfolija digitalnih pristupnih rješenja kompanije ASSA ABLOY

Piše: Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za EMEIA regiju, ASSA ABLOY; E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com

Ponekad digitalni sistem ne može pokriti sve pristupne tačke koje kompanije i korisnici koriste. Čitači, maske za brave i sigurnosne brave mogu se postaviti na veliki broj vrata. Ali šta ako postoji potreba za inteligentnim sistemom zaključavanja pomoću ključeva za alarmne ormariće, skladišta lijekova, serverske sobe ili energetske uređaje? Do sada je jedina sigurna opcija bila paralelna primjena dva zasebna sistema. Nova integracija dva digitalna ekosistema upraviteljima objekata nudi do sada neviđeni nivo kontrole.

Postoji rješenje

Bežični sistem kontrole pristupa SMARTair dio je povezanog portfolija digitalnih pristupnih rješenja kompanije ASSA ABLOY. Ova tehnologija sada omogućava upravljanje CLIQ programabilnim pametnim ključevima preko jedne softverske platforme. Kada korisnici proširuju svoje SMARTair rješenje za digitalni pristup pomoću CLIQ cilindara bez baterija, dobijaju potpuni nadzor nad svojim objektima, uključujući i vanjske prostore. Nema potrebe za kabliranjem i mehaničkim ključevima i sve se svodi na pametno i fleksibilno upravljanje.

Kada se CLIQ elektronski i elektromehanički cilindri postavljaju tokom instalacije kojom upravlja SMARTair, sigurnosni timovi mogu upravljati mnogo većim brojem vrata. Digitalni pristup moguće je uvesti gotovo svuda, bez bušenja i oštećenja strukture objekta. Širok raspon prolaza koje pokriva SMARTair dodatno se proširuje s više od 60 tipova CLIQ i eCLIQ cilindara. Na taj način se štiti svaka pristupna tačka. SMARTair inteligentni softver TS1000 kontrolira i nadzire sva vrata i akreditive, uključujući pametne i mobilne ključeve, po potrebi.

“Za zdravstvene ustanove, obrazovne institucije, stambene zgrade i mnoge druge tipove objekata, nova integracija upraviteljima daje mnogo više funkcija. Upravitelji objekata dobijaju transparentan nadzor nad svim vrstama prolaza kroz dobro poznato softversko okruženje. To im pomaže da odgovore na rastuće zahtjeve u pogledu usklađenosti s regulativama i znatno detaljnije kontroliraju pristup unutar svojih objekata”, kaže Mikel Gaztañaga, menadžer prodaje za EMEIA regiju u kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions. Kroz novu integraciju SMARTair i CLIQ sistema, upravljanje i korištenje prostora postaje jednostavnije za sve aktere. “Servisno osoblje može raditi pametnije i efikasnije, dok korisnici uživaju u pojednostavljenom i jedinstvenom korisničkom iskustvu već od ulaznih vrata”, napominje Gaztañaga.

Jedno rješenje, maksimalan domet

Integracijom CLIQ uređaja u SMARTair rješenje, korisnici dobijaju potpuno integriranu kontrolu i sljedivost pristupa. Kontrola pristupa se može proširiti i na udaljene lokacije pomoću robusnih CLIQ cilindara i programabilnih ključeva, a svime se upravlja preko poznatog SMARTair TS1000 interfejsa.

Osim toga, SMARTair opcija bežičnog online upravljanja omogućava sigurnosnim timovima da vrše nadzor i kontrolu sistema u realnom vremenu putem bežičnih HUB-ova. Radi dodatne praktičnosti, svaki CLIQ ključ sadrži RFID čip koji se može programirati za otključavanje vrata sa SMARTair uređajima na baterijsko napajanje. Usklađivanjem CLIQ i SMARTair sistema, upravitelji objekata mogu birati između mobilnih i RFID akreditiva (pametne kartice, privjesci ili bedževi) za SMARTair uređaje, pametnih ključeva za CLIQ cilindre i pametnih ključeva s RFID oznakama za oba sistema.

SMARTair i CLIQ na fudbalskom stadionu

Ova nova i napredna integracija već se primjenjuje na stadionu španskog fudbalskog kluba UD Almería. Klub je za svoj stadion odabrao SMARTair digitalni pristup uz centralizirano upravljanje CLIQ pametnim ključevima i cilindrima bez kablova. Svim korisnicima i pristupnim tačkama upravlja se online preko SMARTair TS1000 Web softvera. SMARTair Wireless Online tehnologija upravljanja osoblju omogućava nadzor i kontrolu kancelarija, svlačionica i prostorija za fizioterapiju u realnom vremenu. Zaposlenici koriste prilagođene RFID kartice, koje ujedno služe kao identifikacijske iskaznice. Posjetioci i vanjski izvođači radova dobijaju vremenski ograničen pristup putem mobilnih ključeva koji se šalju direktno na njihovu SMARTair Openow aplikaciju. CLIQ cilindri štite tehničke prostorije i unutrašnje servisne zone. Osoblje za održavanje i sigurnost, uključujući policijske snage na dan održavanja utakmica, koristi programabilne CLIQ ključeve s individualno definiranim pravima pristupa.

“Komplementarne prednosti SMARTair i CLIQ sistema osiguravaju da se potrebe kluba Almería mogu zadovoljiti bez kompromisa glede sigurnosti ili fleksibilnosti. Ova inovativna hibridna instalacija omogućila je zadovoljavanje širokog spektra potreba kada je u pitanju pristup. Samo ASSA ABLOY može ponuditi jedno ovako uvezano i objedinjeno rješenje”, dodaje Gaztañaga.

Za više informacija o integraciji SMARTair i CLIQ tehnologije, možete posjetiti web-portal kompanije ASSA ABLOY te preuzeti i besplatan primjerak vodiča za ova rješenja.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.