Kako pomiriti sigurnost i otvorenost kontrole pristupa u savremenim zdravstvenim ustanovama? Odgovor je u novim tehnologijama koje od zdravstvenih ustanova više neće tražiti da prave nepovoljne kompromise u pogledu otvorenosti prema pacijentima i njihove zaštite

Piše: Mirza Bahić ; E-mail: redakcija@asadria.com

Kontrola pristupa u zdravstvenom sektoru opterećena je paradoksom. U drugim sektorima ovaj dio sigurnosne slagalice ograničava pristup zaštićenim prostorima bez potrebe da se posebno prilagođava korisnicima, izuzev zadržavanja elementarne pristupačnosti. S druge strane, bolnice, domovi zdravlja i ambulante su mjesta koja održavaju praksu cjelodnevne otvorenosti i pristupačnosti za što širi spektar korisnika.

Nevidljiva ali beskompromisna

Bolnice su ustanove za zaštitu i čuvanje života, zbog čega i pacijenti i medicinsko osoblje s razlogom očekuju da će se s istom posvećenošću pristupiti i zaštiti njihove privatnosti i sigurnosti. Istovremeno, većina medicinskih ustanova mora njegovati i načelo pristupačnosti jer tamo u svako doba dana morate moći potražiti pomoć i dobiti je u najkraćem mogućem roku. S druge strane, pretjerano nametljiv i strog sistem kontrole pacijenata i posjetilaca može izazvati osjećaj nelagode i navesti ih da potraže mjesto na kojem će se osjećati ugodnije.

Ipak, same prijetnje ovim ustanovama su dovoljno stvarne i česte da bi im se pristupalo stihijski. Sigurnosni problemi u bolnicama obuhvataju širi spektar rizika, od ugrožavanja zdravlja u vidu nanošenja povreda, otmica i ucjena te prijetnji nasiljem do ugrožavanja privatnosti pacijenata, krađe podataka, opreme i lijekova i pojave neželjenih posjetilaca. U konačnici, bolnice su mjesta gdje su ljudski životi često na kocki i dodatni vidovi ugrožavanja života i tjelesnog integriteta su posljednja stvar koju pacijenti, osoblje i menadžment žele imati kao dodatnu brigu.

Uz pacijente, ništa manje važna nije zaštita medicinskog osoblja, odnosno ljekara, medicinskih sestara i radnika na održavanju, među kojima su prve dvije skupine najčešće na udaru. Prema istraživanjima, zdravstveni radnici imaju pet puta veću vjerovatnoću da će se suočiti s nasiljem na radnom mjestu u poređenju sa zaposlenima u drugim sektorima, što naglašava hitnost rješavanja ovih sigurnosnih izazova.

Zdravstveni radnici imaju pet puta veću vjerovatnoću da će se suočiti s nasiljem na radnom mjestu u poređenju sa zaposlenima u drugim sektorima

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da gotovo 40% zdravstvenih radnika doživljava fizičko nasilje na poslu. Sale za operacije, ambulante za pretrage sa skupom opremom i sobe za boravak osoblja zbog toga trebaju biti strogo odvojene od prostora koji su otvoreni javnosti kao što su čekaonice i trijažne stanice. Tu kontrola pristupa mora postojati kao nevidljiva ali ništa manje robusna granica koja razdvaja dva svijeta.

Izazovi cjelodnevnog režima rada

I režim rada u bolnicama jedan je od razloga zašto je fleksibilnost kontrole pristupa u ovim ustanovama važna jednako koliko i nivo zaštite. Zdravstvena zaštita je cjelodnevni posao koji je već po svojoj prirodi dinamičan i nepredvidiv. Raspored rada osoblja često se odvija po nepredviđenim obrascima koji se ne oslanjaju samo na smjene nego uveliko zavisi i od hitnih slučajeva, epidemija, prirodnih nesreća i slično. Zato savremeni sistemi kontrole pristupa u ovim objektima moraju ponuditi fleksibilnost za prilagođavanje nepredvidivom režimu rada, uz istovremeno omogućavanje glatkog pristupa konkretnim zonama za ovlašteno osoblje.

Tu je i jedinstvena institucija posjeta pacijentima koju korisnik sistema kontrole pristupa mora uzeti u obzir. Rizici po osoblje i pacijente smanjuju se ograničavanjem potencijalnih prijetnji kroz upravljanje procesima odobravanja ulaska u objekte i prostorije, čime se podstiče kreiranje sigurnijeg okruženja. To se realizira kroz pojednostavljenu koordinaciju smjena, ograničavanje pristupa grupama korisnika i terminima posjeta te napredno upravljanje posjetiocima.

Neovlašteni pristup imovini ugrožava živote

Moderne zdravstvene ustanove su i mjesta na kojima se čuva vrijedna i skupa imovina, poput medicinske opreme za preglede, lijekova u bolničkim apotekama i medicinskih kartona pacijenata koji se tretiraju kao povjerljiva dokumentacija. Sve ovo naglašava potrebu za rješenjima za kontrolu pristupa koja će biti fleksibilna u smislu pružanja podrške za nesmetanu interakciju osoblja i pacijenata, ali i beskompromisna kada je u pitanju zaštita vrijedne imovine u ovim ustanovama.

Povreda imovine znatno utječe na kvalitet zdravstvene zaštite, kao i na društvenu reputaciju pružalaca zdravstvenih usluga. Incidenti se kreću u rasponu od krađe predmeta kao što su stetoskopi i termometri do otuđenja medicinskih aparata mnogo veće vrijednosti. Krivci su obično članovi osoblja, pacijenti ili izvođači radova.

Međunarodno udruženje za zdravstvenu sigurnost i zaštitu (IAHSS) u svom istraživanju iz 2022. navelo je da je provala u medicinske centre treći najčešći vid kriminaliteta u tim objektima nakon remećenja javnog reda i napada. Prema tim podacima, usljed neadekvatne kontrole pristupa, krađe u bolnicama su porasle za skoro 6% na stotinu kreveta u odnosu na samo godinu dana ranije.

Ipak, krađa medicinske opreme je dosta složeniji problem u odnosu na puko otuđenje stvari. Tačno je da krađa opreme zdravstvenim ustanovama nanosi veliku materijalnu štetu. No, “nevidljivi” dodatni trošak su povećani troškovi zdravstvene zaštite i usluga jer organizacije nastale troškove najčešće prenose na buduće pacijente. Osim toga, ovaj vid ugrožavanja sigurnosti ima i nematerijalnu komponentu kroz potencijal da nanese direktnu štetu samim pacijentima u slučaju da do krađe opreme dođe u najhitnijim medicinskim slučajevima.

Zaštita imovine bolnice kroz kvalitetniju kontrolu pristupa postiže se kroz implementaciju dovoljno naprednog sistema koji će zaštititi medicinsku opremu i lične predmete pacijenata na bazi primjene hijerarhije privilegija, upravljanja posjetiocima i vođenja evidencije o događajima.

Krađa opreme ima i nematerijalnu komponentu kroz potencijal da direktno naškodi samim pacijentima u slučaju da do nje dođe u hitnim medicinskim slučajevima

Krađe povjerljivih podataka

Kontrola pristupa u zdravstvu obuhvata fizički pristup objektima kao što su bolnička odjeljenja i administrativne prostorije, kao i digitalni pristup elektronskim zdravstvenim kartonima i drugim osjetljivim informacijama.

Zato je osiguravanje adekvatne kontrole pristupa podacima u zdravstvenim ustanovama esencijalno i za zaštitu privatnosti pacijenata. Jednako važna je i usklađenost s propisima kao što su Zakon o prenosivosti zdravstvenog osiguranja i odgovornosti (HIPAA) u SAD-u ili Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) u Evropskoj uniji. Ovi propisi podrazumijevaju primjenu mjera kao što su autentifikacija korisnika, enkripcija, kontrola pristupa zasnovana na ulogama (RBAC) i vođenje evidencije za ograničavanje pristupa informacijama o pacijentu na osnovu principa najmanjih privilegija. Tako se štiti povjerljivost informacija o zdravlju pacijenata i smanjuje rizik od povrede podataka kroz neovlašteni pristup.

Šta sektor zdravstva traži od kontrole pristupa?

Zbog svega navedenog, sistemi kontrole pristupa u savremenim medicinskim ustanovama moraju odgovoriti na znatno širi spektar sigurnosnih potreba koje se tiču specifičnosti njihovog načina poslovanja. Jedan od osnovnih preduslova je sofisticiran sistemski dizajn koji će jednako dobro služiti i javnim i zaštićenim prostorima. Bolnicama su potrebna rješenja za kontrolu pristupa koja se neprimjetno uklapaju u njihov arhitektonski raspored, a da istovremeno nude robusne sigurnosne mjere. Pouzdanost je još jedna ključna stavka jer su bolnice ustanove koje nemaju radno vrijeme od devet do pet i stalno su otvorene kako bi pružile pravovremenu njegu svakom pacijentu.

Kontrola pristupa u zdravstvu je otežana i činjenicom da klinički centri često obuhvataju komplekse sa više zgrada. Ona se, pri tome, mora povezati s drugim sistemima u tim objektima kao što su videonadzor ili protivpožarni alarmi. Kako imaju presudnu ulogu u vanrednim situacijama, sistemi kontrole pristupa u bolnicama moraju osigurati glatku integraciju s vatrodojavom i videonadzorom. U vanrednim situacijama, moraju podržati i procedure brze evakuacije, uz mogućnost prilagođenog ažuriranja u realnom vremenu za interventno osoblje na terenu.

Kako kontrolirati višak pristupnih tačaka?

U drugim sektorima, prostori zgrada često su nedostupni za širu javnost, tako da njihova zaštita uz standardni sistem akreditiva obično daje dovoljno dobre rezultate. S druge strane, medicinske ustanove najčešće imaju brojne pristupne tačke za javnost, uz ograničen broj sigurnosnog osoblja i primjenu politike opće otvorenosti svima koji traže pomoć.

Privremena opcija je smanjenje pristupnih tačaka za izbjegavanje sigurnosnih incidenata, poput neovlaštenog pristupa, bijega pacijenata ili otmica. Nažalost, to je moguće samo u početnoj fazi izgradnje objekta, čiji se kapaciteti s vremenom neminovno šire. Kako uskraćivanje pristupa glavnoj ulaznoj tački nije opcija, bolnice moraju dati prioritet samo najosjetljivijim prostorima i primijeniti odgovarajuću kontrolu pristupa zasnovanu na ulogama. Naprimjer, pacijenti ne bi trebali moći slobodno pristupati bolničkoj apoteci ili sobama sa zdravstvenim kartonima drugih pacijenata.

Kontrola pristupa na bazi privilegija može smanjiti vjerovatnoću od toga posjetioci izvrše krađu. U slučaju nepredviđene nezgode, evidencija korištenja pristupnih tačaka je važna kao izvor vrijednih podataka koji će pomoći u privođenju krivaca. Osim toga, same pristupne tačke u ustanovi korisno je podijeliti na standardna i sigurnosno osjetljiva područja, odnosno odjeljenja ili zone za koje postoji veća vjerovatnoća od pojave sigurnosnih problema. Tim prostorima je potrebna strožija kontrola pristupa ako se procijeni da u slučaju neovlaštenog upada može doći do ozbiljnog narušavanja sposobnosti zdravstvene ustanove da pruži visokokvalitetnu njegu pacijentima.

Zbog svega navedenog najpovoljnija opcija za kontrolu pristupa u ovakvim ustanovama su napredni sistemi koji tokom cijelog dana odobravaju privilegije pristupa prema ulogama, a uz fleksibilne opcije ograničavanja pristupa. Istovremeno, ovako osmišljena kontrola pristupa mora ponuditi i dugoročnu isplativost kroz skalabilnost i fleksibilnost u konfigurisanju pristupnih zona.

AI podržava automatizaciju pristupa

Trendovi u zdravstvu odraz su globalnih kretanja na tržištu kontrole pristupa. Ono se nakon pandemije oporavilo i doživjelo snažan rast tokom 2021. i 2022. godine, uz vrijednost koja se procjenjuje na 13,3 milijardi dolara. Najvažnije za zdravstvo ipak je temelj na kojem je ostvaren ovaj rast, a to je tehnološki napredak koji omogućava kreiranje prilagođenijih, odnosno bolje integrisanih rješenja. To se u prvom redu odnosi na mobilno upravljanje pristupom, biometriju, integracije u okviru interneta stvari i beskontaktna rješenja.

Osim integracije s vatrodojavnim i evakuacijskim sistemima, kontrola pristupa u bolnicama mora ići korak dalje i ponuditi jednako uspješne integracije s videonadzornim sistemima, protivprovalnim alarmima i ostalim tehnološkim platformama. Zato se u posljednjih nekoliko godina u sektoru zdravstva prepoznavanje lica širi “požarnom” brzinom. Pokretački faktori uključuju poboljšanu sigurnost, automatizaciju pristupa radnom mjestu i besprijekorno korisničko iskustvo.

Jedno od novih rješenja na tržištu koje prepoznaje važnost ove strategije je BioStation 3 sistem kompanije Suprema, koji podržava integrisano upravljanje cijelim sistemom kontrole pristupa. U slučaju bolnica, to donosi pogodnosti u segmentu upravljanja posjetiocima i pacijentima kao ključnim segmentima kontrole pristupa.

Za upravljanje pristupom koristi se integracija sa VoIP interfonom i RTSP (Real Time Streaming Protocol) videonadzorom s bilo koje lokacije. VoIP interfon omogućava neometanu komunikaciju sa svim vratima, dok videonadzor u realnom vremenu podiže nivo sigurnosti i omogućava cjelodnevnu kontrolu za sve pristupne tačke. Ovaj vid kontrole spušten je na nivo vrata kao kontaktnih tačaka kojim obiluju sve zdravstvene ustanove. BioStation 3 se s njima povezuje kao terminal sa skupom funkcija koje trebaju olakšati autentifikaciju i sortiranje korisnika objekata.

BioStation 3 koristi opciju za beskontaktnu autentifikaciju, koja bolnicama nudi i važne higijenske pogodnosti u smislu sprečavanja širenja zaraznih bolesti. Tu je i fleksibilnost u odabiru najprikladnije metode za zadatak filtriranja pristupa. One se kreću u rasponu od autentifikacije lica i mobilnog pristupa uz QR kodove sve do bar-kodova i RFID kartica. Za lakšu instalaciju i skalabilnost, ovaj sistem se može postaviti na gotovo svaki tip vrata u zdravstvenim ustanovama, uključujući i vanjski perimetar uz podržani standard otpornosti na prašinu i mehaničke udare IP65 i IK06.

 Suprema BioStation 3

Kako su bolnice objekti čije hitne službe imaju koristi od agilnosti sistema kontrole pristupa, one su uvijek u potrazi za tehnologijom koja će znatno ubrzati procese autentifikacije za različite profile korisnika. Tu se u svijetu kontrole pristupa kao dovoljno brzo rješenje nametnula vještačka inteligencija poput one koju koristi BioStation 3. Optimizacija AI-ja za potrebe autentifikacije postiže neusporedivo visoku brzinu prepoznavanja, što, upareno s mogućnošću prepoznavanja različitih etničkih grupa i varijacija lica, predstavlja atraktivnu opciju za kontrolu pristupa u zdravstvu. Ovi sistemi moraju posjedovati i sistem zaštite od pokušaja prevare platforme, uz neometanu funkciju samostalne prijave i registracije predstavljanjem lica ili fotografije na mobilnom uređaju, kao kod Supreminog BioStation 3 sistema.

Optimizacija AI-ja za potrebe autentifikacije postiže neusporedivo visoku brzinu prepoznavanja, što upareno s mogućnošću prepoznavanja različitih etničkih grupa i varijacija lica predstavlja atraktivnu opciju za kontrolu pristupa u zdravstvu

Prst kao neotuđivi akreditiv

Priča o biometriji kao okosnici nove strategije kontrole pristupa u zdravstvu ne završava s vještačkom inteligencijom koja ostale tehnologije treba poslati u prijevremenu penziju. I bez AI-ja procjene govore da je globalno tržište tehnologija za prepoznavanje lica u godini iza nas dostiglo vrijednost od 6,3 milijarde američkih dolara. Ova cifra bi do 2028. trebala ići do 13,4 milijarde dolara, uz godišnju stopu rasta od 16,3%, navodi Marketsandmarkets.

Osim prepoznavanja lica, kontrola pristupa u bolnicama će najviše profitirati od multimodalne autentifikacije, odnosno kombinacija otiska prsta, prepoznavanja lica, RF kartica i PIN-ova. To omogućava diverzifikaciju metoda autentifikacije na osnovu konkretnih sigurnosnih potreba ustanova, od pristupnih tačaka do javnih prostora koji se u bolnicama prepliću više nego u drugim zgradama.

Zato i provjera otiska prsta već dugo igra važnu ulogu u biometrijskoj komponenti kontrole pristupa. Osim sigurnosti, autentifikacija otiskom prsta znači da zdravstveni radnici mogu brzo i lako dobiti pristup zaštićenim područjima, bez potrebe za fizičkim ključevima ili pristupnim karticama. Ovaj pojednostavljeni proces štedi vrijeme i smanjuje rizik od izgubljenih ili ukradenih akreditiva.

Osim toga, sistemi kontrole pristupa zasnovani na otisku prsta kreiraju digitalni zapis o svakom pokušaju pristupa, uključujući identitet pojedinca i vrijeme pristupa. Važna prednost je i činjenica da za razliku od tradicionalnih metoda kontrole pristupa, kao što su kartice ili PIN kodovi, otisci prstiju predstavljaju nezamjenjiv dokaz identiteta koji se ne može dijeliti među pojedincima.

Ove prednosti bile su temelj na osnovu kojeg je Suprema razvila svoj BioEntry W2 sistem kontrole pristupa na bazi provjere otisaka prstiju. Uz novi algoritam autentifikacije pomoću otiska prsta u kombinaciji s četverojezgrenim CPU-om za detekciju otisaka uživo, BioEntry W2 nudi visoku brzinu provjere baza podataka s otiscima i preciznu kontrolu sistema zaključavanja u bolnicama. Uz rast broja incidenata u bolničkom okruženju, menadžeri ovih institucija će znati cijeniti robusni dizajn kućišta BioEntry stanice prema IP67 standardu. Uz dvofrekventnu RFID tehnologiju, BioEntry W2 podržava i LF (125 Khz) i HF (13,56 MHz) RFID, uključujući sve RFID standarde koje podržavaju HID multiCLASS čitači. Pored akreditiva za otisak prsta, BioEntry W2 podržava većinu standarda RFID kartica, uključujući MIFARE, HID iCLASS, DESFire, FeliCa, HID Prox, EM i NFC. Na kraju, osobe koje pokušaju neovlašteno pristupiti zabranjenim zonama unutar bolnica suočit će se s jedinstvenim sistemom infracrvenog i bijelog svijetla koji detektira pokušaje prevare s vještačkim otiskom i blokira sve imitacije izrađene od materijala poput gline, gume, ljepila ili papira.

U uslovima u kojima bolnice ne smiju biti prisiljene da prave kompromis sa sigurnošću nauštrb kvaliteta pružene usluge, BioEntry W2 dolazi u paketu ne samo s TCP/IP interfejsom već i s tradicionalnijim interfejsima (RS-485, Wiegand) kako bi se medicinskim ustanovama ponudila veća fleksibilnost instalacije za različita okruženja uz niže troškove instalacije i održavanja te jednostavnije kabliranje.

Osim prepoznavanja lica, kontrola pristupa u bolnicama će najviše profitirati od multimodalne autentifikacije, odnosno kombinacija otiska prsta, prepoznavanja lica, RF kartica i PIN-ova

Brzo lociranje osoblja spašava živote

I RFID uređaji igraju važnu ulogu u kontroli pristupa u bolničkim okruženjima. Riječ je o zreloj tehnologiji koja omogućava brz i besprijekoran pristup različitim zonama jer ovlašteno osoblje može lako cirkulirati između različitih odjela, bez potrebe za fizičkim ključevima ili manuelnim procesima autentifikacije. Rezultat je smanjenje administrativnog opterećenja i ušteda vremena u objektima u kojima su i sekunde nerijetko tanka barijera između života i smrti.

RFID uređaji podržavaju i postavljanje posebnih oznaka (tagova) na akreditacije osoblja, što omogućava menadžmentu da lakše prati kretanje zaposlenih. Osim standardnih prednosti u vidu osiguravanja regulatorne usklađenosti sa sigurnosnim protokolima i praćenja produktivnosti, ova tehnologija ima još jednu ključnu prednost u medicinskim ustanovama: brzo lociranje osoblja tokom prijema i tretmana hitnih slučajeva. Isto tako, RFID narukvice ili tagovi mogu se koristiti za identifikaciju i nadzor pacijenata tokom boravka u bolnici. Tu je i mogućnost praćenja dinamike primjene lijekova, pravilnog usmjeravanja pacijenata i blagovremenih medicinskih intervencija.

Kontrola pristupa mora obuhvatiti i perimetar

Sistem kontrole pristupa u medicinskim ustanovama ne počinje i završava u čekaonicama i portirnicama. Tu je i vanjski perimetar bolnica kao prva linija filtriranja neželjenih gostiju u kombinaciji s postojećim videonadzornim sistemom. To je posebno važno u dijelovima bolničkih kompleksa u kojima se odvijaju klinička ispitivanja, a koji rijetko imaju doticaja s posjetiocima ili pacijentima. Isti tretman imaju i prostori u kojima se čuvaju lijekovi ili objekti za potencijalno nasilne pacijente s duševnim oboljenjima.

Kao gotovo školski primjer tehnologije ove namjene je Supremin XPass 2 RFID uređaj, koji dolazi u formatu pogodnom za postavljanje na stubove, u kutije ili u kombinaciji s tastaturom. XPass 2 posjeduje dvofrekventnu (125 kHz / 13,56 MHz) RFID tehnologiju, što mu omogućava čitanje mobilnih kartica koristeći NFC i BLE. Pri tome se komunikacija s pametnim telefonima odvija preko Supremine Mobile Access tehnologije, koja omogućava korištenje pametnog telefona kao ključa i akreditiva za pristup vratima i objektima u sklopu bolnice. Zbog toga se sve odvija na jeftiniji i sigurniji način, koji praktično eliminira mogućnost gubitka akreditiva. Uređaj nudi otpornost na prašinu i vodu prema standardima IP65 i IP67, kao i na pokušaje neovlaštenog rukovanja ili vandalizma, što ga čini prikladnim za vanjske instalacije u medicinskim ustanovama u ambijentalno zahtjevnim okruženjima.

RFID tehnologija ima još jednu ključnu prednost u medicinskim ustanovama: brzo lociranje osoblja tokom prijema i tretmana hitnih slučajeva

Integracija kontrole pristupa i vatrodojave

Kako su bolnice objekti s velikim brojem korisnika, posebno onih s ograničenom mobilnošću, integracija kontrole pristupa s vatrodojavom je još jedan trend koji privlači interes struke i korisnika. U kompaniji Suprema, naprimjer, svjesni su važnosti zadatka olakšane koordinacije između kontrole pristupa i mjera zaštite od požara. Oni su obje komponente učinili dijelom svojih pristupnih čitača i BioStar 2 sistema koji se mogu podesiti za integraciju s vatrodojavnim zonama.

Supremin protivpožarni prozivni softver omogućava organizacijama da prate prisustvo pojedinaca u pojedinačnim zonama tokom vanrednih situacija. Ova tehnologija posebno je korisna u bolnicama i staračkim domovima jer u slučaju požara automatski generiše izvještaj sa ključnim informacijama o tome ko se i gdje nalazi u zgradi. Softveru je za obavljanje ovog zadatka dovoljna pametna kartica za kontrolu pristupa ili privjesak koji zaposleni koristi za pristup zgradi ili izlazak iz nje.

Osim toga, integracija senzora za požar u rubne uređaje i jedinice za kontrolu pristupa omogućava otkrivanje opasnosti od požara u realnom vremenu, dok signali upozorenja daju trenutna obavještenja osoblju i tako olakšavaju poduzimanje brzih protivmjera.

Ovo je tek ilustracija trenda evolucije kontrole pristupa u pravcu prelaska na hibridni model u kojem se prepliću tehnički i digitalni sistemi. Zdravstvene ustanove su tu prikladan lakmus papir za testiranje efekata ovog trenda jer holistička pristupna rješenja po definiciji nude veću otvorenost i fleksibilnost koje su prijeko potrebne ovim ustanovama.

Više od sigurnosti: podizanje kvaliteta usluga

Kako sve zdravstvene ustanove pacijentima nastoje ponuditi personaliziranu i efikasnu njegu, biometrijska tehnologija kontrole pristupa može poslužiti i kao alat za unapređenje kvaliteta usluga koje se pružaju pacijentima. Uz biometrijsku autentifikaciju, bolnice mogu pojednostaviti registraciju pacijenata uz do sada neviđeni nivo preciznosti i minimiziranja identifikacijskih grešaka.

Navedeno pomaže u sprečavanju pojave medicinskih grešaka, kao što su zamijenjene dijagnoze ili pogrešno usmjereni tretmani za pacijente, što može dovesti do ozbiljnih posljedica po sigurnost korisnika zdravstvenih usluga i kvalitet njege.

Uz prepoznavanje lica kakvo već nude sistemi kontrole pristupa, biometrijski sistemi pojednostavljuju i proces prijave tako što po dolasku automatski prepoznaju pacijente kroz njihove jedinstvene biometrijske karakteristike. Ovo smanjuje vrijeme čekanja i administrativno opterećenje osoblja, što medicinskom osoblju omogućava da se bolje fokusira na pružanje kvalitetne njege umjesto na papirologiju ili spore provjere identiteta. Isto važi i za druge sigurnosne tehnologije poput prepoznavanja šarenica oka ili otiska prsta, koje pored brze identifikacije smanjuju i mogućnost pogrešnog prepoznavanja pacijenata ili krađa zdravstvenih kartona čiji se slučajevi na godišnjem nivou u svijetu broje u milionima.

Nema tenzija između pristupačnosti i sigurnosti

Kontrola pristupa u medicinskim ustanovama podrazumijeva pronalazak delikatne ravnoteže između sigurnosti i pristupačnosti, što je ključno za dobrobit i osoblja i pacijenata. Efikasna kontrola ulazaka i izlazaka pojedinaca u bolnicama ne samo da štiti sigurnost osoblja i pacijenata već čuva i reputaciju i imovinu ustanove.

Sistemi kontrole pristupa prvobitno su osmišljeni da regulišu ulazak u prostorije i objekte, no oni su danas i u zdravstvu evoluirali dalje od svoje konvencionalne uloge. Biometrija se tu pojavila kao revolucionarna tehnologija unutar zdravstvenog sektora jer maksimalno ubrzava identifikaciju pacijenata i osoblja uz do sada neviđen nivo preciznosti. Osim toga, ona je postala i fleksibilan alat za kreiranje dodatne vrijednosti jer pojednostavljuje svakodnevne operacije bolnica, povećava efikasnost pružanja njege i olakšava usklađenost s propisima o zaštiti privatnosti. Uz dodatno profiliranje ove i srodnih tehnologija, kontrola pristupa će pacijentima ponuditi personaliziraniju, pristupačniju i sigurniju uslugu na zadovoljstvo svih karika u lancu zdravstva.

Nisu svi odjeli isti

Kontrola pristupa ne suočava se s istovjetnim izazovima širom sektora zdravstva. Pojedine medicinske ustanove imaju posebne sigurnosne potrebe koje traže fokus na specifične segmente kontrole pristupa. To se posebno odnosi na psihijatrijske ustanove i institucije za odvikavanje od droga i drugih ovisnosti. U istraživanju nasilja u Velikoj Britaniji, naprimjer, trećina (36%) psihijatrijskih pacijenata je iskusila, a skoro polovina (46%) svjedočila nasilju tokom boravka u bolnici. Takvim institucijama je potrebna znatno strožija kontrola na izlazima i ulazima, uz detaljniju kontrolu posjeta kroz integraciju s alarmima za obavještavanje osoblja, videonadzor i detektore kretanja.

 U porodilištima, s druge strane, kontrola pristupa mora uključivati sisteme orijentirane na prevenciju otmica novorođenčadi ili zamjena beba. Sistemi kontrole pristupa moraju se integrisati sa sigurnosnim sistemima radi pravilne identifikacije i povezivanja beba s odgovarajućim roditeljem, kao i njihovog nadzora i zaštite od namjernih i nenamjernih ugrožavanja sigurnosti.

U bolničkim apotekama slični sistemi trebaju pratiti pristup prostorima za čuvanje medikamenata, uključujući ormariće i rashladne jedinice kako bi se spriječile krađe ili neovlaštene upotrebe lijekova, posebno onih koji imaju potencijal za izazivanje ovisnosti. Integracija sa sistemima za upravljanja zalihama može pomoći u praćenju distribucije lijekova, datuma isteka i lakšeg naručivanja novih količina.

 Kontrola pristupa za klinička ispitivanja

Osim zaštite pacijenata i osoblja, kontrola pristupa u zdravstvenim ustanovama ima još jednu važnu komponentu: zaštitu podataka koji se odnose na klinička ispitivanja i aktivnosti na planu istraživanja i razvoja. Zaštitom podataka iz kliničkih ispitivanja medicinske ustanove štite povjerljive nalaze istraživanja o novim medicinskim sredstvima i intelektualno vlasništvo povezano s njima. Adekvatna kontrola pristupa tako postaje jedini način da medicinske ustanove zadrže status sigurnih okruženja za klinička ispitivanja i inovacije u medicini.

Biometrija igra važnu ulogu u ovom segmentu jer omogućava osoblju da brzo dođe do tačnih podataka o svim učesnicima u kliničkom ispitivanju, bez ugrožavanja privatnosti pacijenata. Uz biometrijsku tehnologiju za preciznu identifikaciju i praćenje učesnika u ispitivanjima, istraživači mogu biti sigurni da će samo odabrane osobe na kraju završiti u odgovarajućim grupama i kohortama.

Biometrijska tehnologija pomaže istraživačima i da na siguran način upravljaju dobijenim podacima i pobrinu se da samo ovlašteni pojedinci dobiju uvid u strogo povjerljive rezultate studija.