Home Vertikalna tržišta Kategorija Zdravstvo (Page 2)

Zdravstvo

Rast i stabilnost sektora uprkos pandemiji

Kao i ranijih godina, strukovna zaštitarska komora Hrvatski ceh zaštitara (HCZ) u saradnji sa časopisom Zaštita izradila je analizu osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju firmi i obrta unutar sektora privatne zaštite prema šiframa N80.10 i N80.20 u Republici Hrvatskoj
Priredila: Redakcija a&s Adrije
E-mail: redakcija@asadria.com

Cilj analize je kontinuirano praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti privatne zaštite, kao i sagledavanje tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi Hrvatske, a prvenstveno je usmjerena na poslovanje zaštitarskih firmi i obrta koji se uglavnom bave fizičkom i tehničkom zaštitom osoba i imovine kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih. Analizu je proveo Ekonomski institut Zagreb (EIZ) uz konsultacije s HCZ-om, a rađena je prema podacima Financijske agencije (FINA) kojima raspolaže EIZ u periodu 2010–2020. za trgovačka društva i obrte iz sektora N80.10 i N80.20 prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. (u nastavku: NKD).

Ovim dokumentom nisu tretirane fizičke osobe (obrti) koje djeluju unutar djelatnosti N80.10, unutrašnje službe za zaštitu imovine i lica, firme koje posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan djelatnosti N80.10 i N80.20 te firme koje nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite. Njome su ponovo obuhvaćena dva podsektora unutar sektora privatne zaštite: tehnička i fizička zaštita. Kriterij za ulazak kompanije na listu 30 najvećih bio je uslov da su bile aktivne na tržištu u 2020. godini, što je utvrđeno na osnovu podataka FINA-e.

Pokazatelji poslovanja djelatnosti privatne zaštite
Tabela 2 prikazuje skraćeni račun dobiti i gubitka za sektor privatne zaštite i ukupne privrede u periodu 2018–2020. Iz nje je vidljivo povećanje ukupnih prihoda od 2014. do 2019. i u ukupnoj privredi i u privatnoj zaštiti. Međutim, usporedimo li 2020. s 2019. godinom, vidljivo je stabiliziranje ukupnih prihoda u privatnoj zaštiti s praktički istim ukupnim prihodom u obje godine, dok je ostatak privrede zabilježio pad od 6,6%, što govori o većoj stabilnosti sektora privatne zaštite u odnosu na ostatak privrede. Udio ukupnih prihoda privatne zaštite u ukupnoj privredi je relativno malen (0,33%) i ustalio se približno na vrijednosti iz 2013. Bitno je naglasiti da rezultati analize prihoda uključuju i dotacije i podršku države tokom zatvaranja cjelokupne privrede uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

Primjetan je rast bruto dobiti u 2019. te pad u 2020, s tim da je pad dobiti u periodu 2019–2020. izraženiji u privatnoj zaštiti (9,3%) u odnosu na ukupnu privredu (6,1%). Nakon rekordnih gubitaka sektora privatne zaštite iz 2018. godine, pokazatelj pada znatno je manji u posljednje dvije analizirane godine (2019. i 2020) te se vratio na nivo iz 2014. i 2015. U prošloj godini, u odnosu na 2019, gubici su manji u privatnoj zaštiti za 18,8%, dok su se u ukupnoj privredi povećali za 41,7%. Što se tiče prosječnog broja zaposlenih po preduzeću, sektor privatne zaštite bilježi kontinuirani pad od 2014. do 2020. U odnosu na 2019, kada je prosječan broj zaposlenih iznosio 75,9, u 2020. ova vrijednost iznosi 74,1, što je smanjenje od 2,3%. Također, prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru je stagnirala na nivou od oko 3.500 kuna (477 eura) u periodu 2012–2017, nakon čega počinje rasti, pa u 2020. dostiže vrijednost od 4.169 kuna (569 eura), što je povećanje od 2,4% u odnosu na 2019. U odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi koja bilježi konstantan rast od 2012. naovamo, plate u sektoru privatne zaštite su konstantno niže od hrvatskog prosjeka.

Fizička zaštita
Top 30 preduzeća prema kriteriju broja zaposlenika u podsektoru fizičke zaštite prikazan je u Tabeli 2. Za ovih 30 firmi rađena je analiza svih ostalih pokazatelja. Kada je u pitanju broj zaposlenih, od ukupnog broja zaposlenih u sektoru fizičke zaštite u 2020. od 12.121 radnika, trideset najvećih poduzeća zapošljava njih 11.258 ili čak 92,9%. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih Securitas Hrvatska i Sokol zapošljavaju ukupno 4.379 zaposlenika u 2020. ili 36,1% cijelog sektora. No, iako je broj zaposlenih u sektoru fizičke zaštite imao tendenciju kontinuiranog rasta do 2016. godine, ukupan broj zaposlenih je u 2020. manji u odnosu na 2019. za 3%, dok je u 2019. u odnosu na 2018. porastao za 3,4%. Trideset najvećih kompanija bilježi konstantan rast broja zaposlenih u cijelom promatranom periodu, posebno od 2017. godine, dok ostala preduzeća bilježe konstantan pad broja zaposlenih u istom periodu.

Ukupan prihod
Od ukupnog prihoda od 1.466.645 hiljada kuna (oko 200 miliona eura) u 2020. trideset najvećih firmi ostvarilo je 1.354.812 hiljada kuna (blizu 185 miliona eura) ili 92,4% (87,2% u 2019; 86,1% u 2018), što ukazuje na rast udjela najvećih kompanija. Dva najveća preduzeća po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti, Securitas Hrvatska i Sokol, ostvarila su ukupno 539.918 hiljada kuna (73,6 miliona eura) prihoda u 2020. ili 36,8% cijelog sektora. Ukupni prihodi sektora u 2020. u odnosu na 2019. manji su za 4,7, dok su u 2019. u odnosu na 2018. porasli za 7,7%. Vrhunac rasta prihoda zabilježen je u 2019. (1.538.536 hiljada kuna ili 209.824.447 eura) te počinju opadati u 2020., zasigurno dijelom i zbog posljedica pandemije COVID-a 19. Trideset najvećih kompanija bilježe konstantan rast ukupnih prihoda u cijelom promatranom periodu, a ostali konstantan pad.

Od ukupne bruto dobiti/gubitka u 2020. trideset najvećih ostvarilo je 89,3% (61,5% u 2019) dobiti u odnosu na kompletan sektor. No, ukupna dobit je u 2020. u odnosu na 2019. pala za čak 23,1%, iako je do 2017. godine bila prilično konstantna. Podaci kažu da 30 najvećih preduzeća bilježe konstantan rast dobiti u cijelom promatranom periodu, a posebno od 2017.

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom
Ukupan prihod po zaposlenom u fizičkoj zaštiti u 2020. iznosio je 121 hiljada kuna (16.501 eura), što je u odnosu na 2019. pad za 20,1%, dok je u 2019. taj prihod bio veći u odnosu na 2018. za 7,9%. Zanimljivo je da su dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu po zaposlenom u sektoru fizičke zaštite, FINA GS i Klemm sigurnost, zabilježili povećanje ovog pokazatelja u 2020. za 7,8% u odnosu na 2019, odnosno 14% u odnosu na 2018, kao i da je ukupan prihod po zaposlenom u fizičkoj zaštiti bio relativno konstantan na nivou od oko 91 hiljada kuna (12.410 eura) do 2018. Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u sektoru fizičke zaštite u 2020. iznosila je 3.892 kuna (531 eura), što je u odnosu na 2019. tek neznatno povećanje od 0,9%, dok je u 2019. povećanje spram godine ranije iznosilo tek 0,2%. Dva najveća preduzeća po prosječnoj mjesečnoj neto plati po zaposlenom u ovom sektoru su FINA GS i Klemm sigurnost.

Tehnička zaštita
Kada je riječ o trideset vodećih preduzeća, prema kriteriju broja zaposlenika u podsektoru tehničke zaštite (Tabela 3), vidljivo je da od ukupnog broja zaposlenih u tehničkoj zaštiti u 2020. (1.222 radnika) ove firme zapošljavaju čak 70,4% (69,2% za 2019; 69,8% za 2018), dok dva najveća preduzeća po ovoj osnovi, Eccos inženjering i Alarm automatika, zapošljavaju gotovo petinu cijelog sektora. No, ukupan broj zaposlenih je manji u 2020. u odnosu na 2019. za 4,5%, dok je u 2019. u odnosu na 2018. porastao za 4,4%. Zanimljivo je da 30 najvećih firmi bilježe isti trend broja zaposlenih kao i ukupan podsektor, dok ostala preduzeća bilježe konstantan rast broja zaposlenih, ali u manjem obimu.

Ukupan prihod podsektora
Od ukupnog prihoda u prošloj godini 30 najvećih kompanija ima udio od 78,2%, što je nešto manje nego u 2019. i 2018. godini (81,8% – 82,9%), što ukazuje na njihov relativno konstantan udio. U ovom sektoru prednjače dva najveća preduzeća, Alarm automatika i Eccos inženjering, sa četvrtinom ukupnih prihoda u 2020. Inače, ukupni prihodi su u 2020. u odnosu na 2019. ipak povećani za 7,5%, što je pokazatelj da pandemija nije previše uzdrmala sektor, a 28 drugih najvećih preduzeća također bilježe isti trend. Dva najveća preduzeća po ukupnoj bruto dobiti u tehničkoj zaštiti, Tehnozavod Marušić i Eurokod Pisačić, učestvuju u ukupnoj dobiti sektora sa 27,4%. Inače, bruto dobit se u 2020. u odnosu na 2019. povećala za čak 19,9%, i ovaj trend prati sve kompanije s liste.

Prihodi po zaposlenima
Ukupan prihod po zaposlenima u tehničkoj zaštiti u 2020. iznosio je 803 hiljade kuna (109.513 eura), pa i tu imamo povećanje u odnosu na 2019. i 2018. godinu. Dva najveća preduzeća po ukupnom prihodu po zaposlenima u tehničkoj zaštiti su Aling i Securus, a prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2020. iznosila je 6.918 kuna (943 eura), što je u odnosu na 2019. povećanje od 12%, odnosno 17,9% u odnosu na 2018. Dva najveća preduzeća po prosječnoj mjesečnoj neto plati po zaposlenom u tehničkoj zaštiti su Vidikom i Aling, a prosječnu platu prati konstantan rast svih ovih godina.

Zaključak
Na kraju možemo reći da je sektor privatne zaštite Republike Hrvatske, uprkos prilično turbulentnoj 2020. godini i svim izazovima koje je pandemija COVID-a 19 donijela, ipak pokazao stabilnost, a svakako da raduje i rast kada su u pitanju ukupni prihodi kompanija, pa i prihoda po zaposlenima.

Zdravije zgrade za pacijente i osoblje

Veliki je uspjeh koji su zdravstvene ustanove postigle u sprečavanju širenja zaraze. On svjedoči o ključnoj ulozi koju te ustanove imaju u osiguravanju najboljih mogućih ishoda za pacijente. Zdraviji prostori u zgradama dopunjuju zdravstvene usluge koje se u njima pružaju, iskorištavaju podatke za optimizaciju procesa, donose finansijske uštede i čak pomažu u spašavanju života
Piše: Siniša Pintarić, menadžer za razvoj poslovanja, Honeywell Fire & PA/VA rješenja – istočna Jadranska regija
E-mail: sinisa.pintaric@honeywell.com

Pandemija španske gripe od 1918. do 1919. godine ubila je više od 50 miliona ljudi. “Medicinari su otkrili da su se teško bolesni pacijenti s gripom koji su njegovani na otvorenom brže oporavili od onih koji su se liječili u zatvorenom. Čini se da je kombinacija svježeg zraka i sunčeve svjetlosti spriječila smrt pacijenata i širenje zaraze među medicinskim osobljem”, opisuje dr. Richard Hobday iskustvo koje je donijela tadašnja pandemija.

Nova rješenja za stare probleme
No, fokus na svježi zrak i danas je aktuelan. Prilagođavanje grijanja, ventilacije i klimatizacije za dovođenje veće količine svježeg zraka, poboljšanje ventilacije i filtracije, upravljanje temperaturom, vlažnošću i CO2 te primjena strategija korištenja pritiska mogu pomoći u poboljšanju kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru. Oko 51% zaposlenih u anketi kompanije PWC izjavilo da se ne žele vratiti na posao ako postoji opasnost da će se zbog toga razboljeti. Zato su ovi faktori posebno važni za zdravstvene ustanove. Efikasna izmjena zraka smanjuje količinu hemikalija i nivo ugljičnog dioksida i izbjegava recikliranje čestica u zraku. Tako je moguće kreirati sigurnije okruženje i, u kombinaciji s filterima i kontrolom pritiska, pomoći da se određene zone unutar zgrada kvalitetno izoliraju od štetnih utjecaja.

Praćenje sigurnosti i poboljšanje kvaliteta zraka
HVAC sistemi s UV tehnologijom za prečišćavanje igraju ključnu ulogu u osiguravanju odgovarajućeg kvaliteta klimatiziranog zraka, kao i u uklanjanju opasnih zagađivača iz zraka u kritičnim zonama bolnice. Precizna kontrola protoka zraka je stoga neophodna, zbog čega bolnice, istraživački centri i institucije koriste proizvode poput Phoenix Controls Venturi Valve sistema. On se koristi za efikasnije i preciznije upravljanje protokom zraka u kritičnim okruženjima. U zdravstvenim ustanovama ovaj sistem kontrolira i stabilizira dovod zraka uz održavanje ispuha i praćenje dovoda zraka kako bi se osigurao usmjereni protok.
Tako se omogućava kreiranje prostora s pozitivnim i negativnim pritiskom, uz jednostavno prebacivanje s neutralnog pritiska po potrebi, što može pomoći u procesu kreiranja i opremanja privremenih izolacijskih prostorija i zona za medicinske tretmane.

Održavanje objekata
Prevencija i kontrola širenja infekcija jedna je od primarnih zadaća i briga zdravstvenih ustanova. Ipak, troškovi održavanja objekata moraju biti usklađeni s potrebama onih koji direktno komuniciraju s pacijentima. Njima su potrebni kreveti, mašine, lijekovi i potrošni materijal. Efikasni sistemi za održavanje higijene su tu od suštinskog značaja i njihova implementacija može pomoći da se smanji potreba za angažmanom timova za kreiranje biološki sigurnih okruženja. Tako se smanjuje rizik po njihovo zdravlje i ometanje procesa pružanja medicinskih tretmana. Ovo je oblast u kojoj je bolje spriječiti nego liječiti. Sprečavanje nakupljanja patogena smanjuje vjerovatnoću da će objekti biti prinuđeni obustaviti rad zbog dubinskog čišćenja, što se može postići ugradnjom pasivnih sistema za čišćenje pomoću ultraljubičastih zraka. UVC je alat za dezinfekciju površina koji može pomoći u prevenciji širenja ili uništavanju virusnih, bakterijskih i gljivičnih organizama.

Inteligentno praćenje resursa
Centralizacija sistema kontrole i nadgledanja resursa i sistema unutar objekata odvija se preko objedinjenog korisničkog interfejsa, čime se korisnicima omogućava da prepoznaju rizike prije nego što oni postanu problemi. Kontrolne ploče na sličan način omogućavaju upotrebu integriranih lokacijskih sistema u realnom vremenu (RTLS) za praćenje fizičkih resursa i ljudi.
To se radi nadogradnjom tradicionalnih sistema zaštite koji uključuju praćenje kontakata i zalutalih pacijenata. Istovremeno, senzori i videoanalitika mogu otkriti da li korisnici unutar zgrade nose maske i da li se pridržavaju propisa o socijalnoj distanci.

Cyber i tehnička sigurnost
Rješenje za lociranje u stvarnom vremenu i srodne tehnologije su ključni alat kada je u pitanju zaštita osjetljivih zona unutar zdravstvene ustanove. Njihova primjena može ograničiti pristup sigurnosno osjetljivim zonama, kao što su operacijske sale i sobe za oporavak te prostori za skladištenje medicinskih sredstava, lijekova i radiološkog materijala. Od ključne je važnosti da takve mjere u isto vrijeme ne ometaju kretanje ovlaštenog osoblja. Opcije biometrijske kontrole, kao što je IDEMIA MorphoWave, rješavaju ovaj problem. One mogu regulirati pristup osjetljivim područjima i ponuditi provjeru identiteta za manje od jedne sekunde po korisniku, a sve se odvija uz održavanje protoka ovlaštenog osoblja kako bi se omogućio blagovremeni pristup svakoj željenoj zoni.

Centralizirana kontrola pristupa ključna je komponenta u arhitekturi povezanih bolnica. Tako je moguće brzo i jednostavno proširiti postojeći sistem instaliranjem biometrijskih čitača gdje god su oni potrebni. Povlačenje podataka iz objedinjene baze podataka smanjuje troškove i složenost instalacije, dok primjena biometrije kao alternative akreditivima na kartici ili tagu može unaprijediti sigurnost. Također, izgubljene kartice više nisu izvor rizika koji može omogućiti pristup neovlaštenim korisnicima.

Protivpožarna zaštita
Pomaganje pacijentima, osoblju i posjetiocima da se zaštite od požara i sigurnosnih incidenata važna je za zdravstvene ustanove. To je posebno važno za pacijente koji su nepokretni ili zdravstveno ugroženi, jer je njihova mobilnost i sposobnost reagovanja znatno smanjena. Kada se dogodi požar, za pravovremeno suzbijanje vatre jako je važno da integrisani sistem pruži rano upozorenje. Prioritet je rana i pouzdana detekcija i verifikacija, kojima se izbjegava evakuacija zgrade i ometanje pacijenata. Ovi sistemi također detektuju ostale opasnosti poput curenja kisika i otrovnih plinova. Kvalitetan protivpožarni sistem može smanjiti broj lažnih i alarma koji nisu opasni po život. Time se sprečava bespotrebna panika i zbrka, što, u konačnici, utječe na povjerenje i pouzdanje pacijenata. Izvan same detekcije i prevencije, razglas i glasovni alarm mogu ukazati na, potvrditi i komunicirati hitne slučajeve svih vrsta. Instrukcije mogu biti ranije snimljene ili se puštati uživo, tako da će pacijenti, osoblje i posjetioci pravovremeno dobiti jasne i koncizne informacije.

 

Postpandemijske teme: Višestruka upotreba sistema za upravljanje posjetiocima

Krajnji korisnici i njihove organizacije sve više se suočavaju s novim svijetom nakon pandemije COVID-a. Oni moraju uspostaviti ravnotežu između ponovnog otvaranja za posjetioce i zaštite zdravlja i sigurnosti osoblja. Za taj zadatak kvalitetan sistem upravljanja posjetiocima je i više nego poželjan
Izvor: asmag.com
E-mail: redakcija@asadria.com

Iako pandemija još nije okončana, krajnji korisnici u različitim dijelovima svijeta aktivno se uključuju u ponovno otvaranje ohrabreni smanjenom stopom broja zaraženih i masovnim aktivnostima na planu vakcinacije. New York je, naprimjer, sredinom ljeta dozvolio da ugostiteljski objekti, poput restorana i barova, mogu početi raditi punim kapacitetom. Velika Britanija je još u maju najavila ublažavanje ograničenja, gdje je većina poslovnih subjekata u zatvorenom prostoru ponovno otvorena.

Upravljanje posjetiocima
Kada se poslovni subjekti u konačnici ponovo otvore, neizbježan je kontakt s armijom posjetilaca. To može biti prilično izazovno, jer oni mogu biti zaraženi ili izloženi koronavirusu. Zbog toga je upravljanje posjetiocima postalo važnije nego ikada za organizacije krajnjih korisnika u vremenu nakon pandemije COVID-a 19. “Kompanije koje vraćaju fizička radna mjesta imaju najveću odgovornost da osiguraju zdravlje i sigurnost zaposlenih tako što će svi posjetioci najprije proći kroz postupak provjere, koji uključuje pitanja iz oblasti zdravstva, a u vezi s COVID-om, provjeru temperature, beskontaktne radne procese i procese samostalne prijave posjetilaca. Sve se radi kako bi se ograničila interakcija sa zaposlenima”, kaže Debbie Pendleton, operativna direktorica STOPwarea. “Kompanije će morati razmotriti hoće li i dalje dopuštati slobodne ulaske posjetilaca ili ne. Mnoge će zahtijevati njihovu registraciju prije dolaska kako bi ih mogle unaprijed autorizirati, provjeriti i odrediti ko će se zateći na licu mjesta u svakom trenutku”, kaže ona. Na ovaj način, jednom kada se pojave, posjetioci će biti u potpunosti provjereni i autorizirani za dolazak.

Promjena strukture radnog mjesta također čini upravljanje posjetiocima jako važnim u ovom trenutku. “U budućnosti predviđamo pojavu složenih radnih mjesta, s većim naglaskom na hibridnim, odnosno fleksibilnim rasporedima radnog vremena i sve većoj upotrebi privremeno ili ugovorno angažiranih lica. To znači da više neće biti kritične mase ‘poznatih’ ili ‘sigurnih’ pojedinaca, nego da će se formirati fluidna grupa osoblja koje ima različite radne rasporede. Fizička i logička sigurnost morat će usvojiti ʻpristup bez povjerenjaʼ prema kojem se svi posjetioci tretiraju kao izvor rizika”, kaže Roger Lall, zamjenik direktora marketinga proizvoda u Traction Guestu.

VMS može pomoći
U ovim okolnostima sistemi za upravljanje posjetiocima mogu igrati važnu ulogu u pomaganju krajnjim korisnicima da ponovo otvore objekte, a istovremeno ponude i sigurno i zdravo okruženje. “Ovakvim sistemima dajete posjetiocima, izvođačima radova i osoblju garanciju da vaša organizacija ozbiljno shvata zdravlje i sigurnost na radnom mjestu. Praktično neprimjetan VMS će se integrisati s postojećim sistemima te minimizirati prekide aktivnosti i poboljšati svakodnevno vođenje operacija”, kaže Hadleigh Ford, izvršni direktor SwipedOna. “Sigurnost zaposlenih i njihovo povjerenje su najvažniji i do njih je moguće doći samo kroz dobro osmišljen sistem koji mora biti lako dostupan, omogućiti koordinaciju timova i ne smetati u odvijanju svakodnevnih poslova”, kaže Leela Voges, direktorica marketinga proizvoda u Envoyu. Sistemi za upravljanje posjetiocima mogu pomoći zaposlenima da na siguran način dovode goste i kolege na radna mjesta, dok će alati za praćenje kontakata, koji potvrđuju usklađenost sa zdravstvenim smjernicama i mjerama na radnim mjestima, osigurati da svako bude siguran i zaštićen na licu mjesta.

Organizacije krajnjih korisnika s različitih vertikalnih tržišta mogu imati dodatne koristi od sistema za upravljanje posjetiocima, posebno u vremenu iza pandemije. “Upravljanje posjetiocima putem rješenja koja koriste QR kodove posebno je korisno u zgradama koje redovno imaju brojne posjetioce i moraju upravljati pristupom unutar zona s različitim nivoima ograničenja. To može biti zajednička zgrada u kojoj se, naprimjer, nalaze zone s radnim stolovima za freelancere ili studente, kao i uredi u start-up firmama. Tamo se mora osigurati da određeni ljudi mogu ući isključivo tokom radnog ili vremena predviđenog za učenje, kao i da uredi ostanu sigurni i zaštićeni”, kaže Derek Wang, globalni menadžer proizvoda u Axis Communicationsu. “U bolnicama se isto rješenje može iskoristiti kao multiplikator pozitivnog učinka kroz smanjenje zajedničkih dodirnih tačaka (naprimjer u korištenju tastatura) na kojima se klice i bakterije mogu prenositi između posjetilaca, pacijenata i osoblja. U svijetu koji nas čeka nakon pandemije, u kojem trgovci smiju ponovo otvoriti svoja vrata, kontrola pristupa integrisana s procesima upravljanja posjetiocima može ponuditi temelj za produženo radno vrijeme bez prisustva osoblja”, dodaje on. Uz jedinstveni sistem zasnovan na IP-u, prodajni objekti bi mogli nuditi ispisani QR kod na ulazu, pri čemu se kupci mogu prepoznati pomoću elektronske identifikacije za ulazak u trgovinu.

Od beskontaktnih do prilagođenih sistema
Današnji sistemi za upravljanje posjetiocima su evoluirali i sada predstavljaju više od pukih rješenja koja zamjenjuju nekadašnje evidencije uz korištenje olovke i papira. Konkretno, ovi sistemi danas nude različite funkcije koje zadovoljavaju potrebe korisnika u periodu nakon pandemije. Tri su ključne funkcije koje će odrediti njihovu upotrebljivost u vremenu pred nama. Svi sigurnosni sistemi danas se podvrgavaju naporima da ih se pretvori u beskontaktne platforme. Sistemi za upravljanje posjetiocima tu nisu izuzetak. Kod beskontaktnih sistema prijava se vrši s korisnikovog ličnog mobilnog uređaja. Oni moraju biti dovoljno jednostavni za upotrebu, ali i dovoljno složeni da repliciraju funkcionalnost potpuno opremljenog sistema za upravljanje posjetiocima.

Integracija sa sistemima za praćenje zdravstvenih parametara
Mnoge organizacije razvile su sisteme praćenja zdravstvenih parametara svojih posjetilaca. Oni se sada mogu integrisati sa sistemom za upravljanje posjetiocima. “Kompanije danas žele slijediti preporuke, poput onih Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, kada je u pitanju praćenje temperature svakog posjetioca. One mogu automatski upravljati primanjem posjetilaca na osnovu postavljanja prilagodljivog praga dozvoljene tjelesne temperature. Ako osoba ima tjelesnu temperaturu koja ide preko određenog praga, sistem za upravljanje posjetiocima će automatski blokirati njihovu prijavu”, kaže Pendleton.

Napredne mogućnosti prilagođavanja
Sistemi za upravljanje posjetiocima su prilagodljivi kako bi odgovorili različitim potrebama i zahtjevima vremena koje dolazi iza pandemije. “Alati za upravljanje posjetiocima administratorima moraju pružiti mogućnosti prilagođavanja. Sve se mora uraditi kako bi se odgovorilo na buduće zahtjeve, od kojih su neki trenutno nepoznati. Naprimjer, korporativni klijenti su tokom pandemije koristili našu platformu za rješavanje zahtjeva iz oblasti zdravstvene kontrole zaposlenih, kao što su zdravstvene potvrde, dokazi o vakcinaciji i upravljanje kapacitetima. Vodeći ponuđači sigurnosnih tehnologija morat će omogućiti jednostavne izmjene svojih alata kako bi organizacije mogle izaći na kraj s novim izazovima poput provjere valjanosti zdravstvenog osiguranja, statusa tokom rada od kuće i ostalih zahtjeva koje će tek trebati definisati u budućnosti”, kaže Lall. Integrisanjem VMS-a s drugim sistemima unutar zgrada i na radnim mjestima kroz uvođenje beskontaktnih funkcija menadžeri objekata moći će utjecati na smanjenje širenja virusa.

Kako beskontaktni sistemi pomažu organizacijama?
Za početak, oni štite zdravlje zaposlenika i posjetilaca. Ostvarivanje pristupa bez fizičkog kontakta sa sistemima kontrole pristupa znatno smanjuje širenje opasnih klica. S poslovne strane, to dovodi do skraćivanja perioda bolovanja i veće produktivnosti jer se na radnim mjestima osigurava kontinuitet radnih aktivnosti. Pri tome, menadžeri mogu u svakom trenutku znati gdje i kada pristižu posjetioci pomoću trenutnih obavijesti o njihovom dolasku. Isto važi i za prijave i odjave svakog zaposlenika. Zaštita zdravlja počinje od recepcije. Beskontaktni sistemi se lako programiraju za slanje obavještenja u stvarnom vremenu preko glasovnog poziva, tekstualne poruke, e-maila, Slacka, Microsoft Teams i Google Hangouts platformi. Praćenje kontakata pomaže menadžerima da prate jesu li posjetioci možda bili u kontaktu s oboljelima od koronavirusa ili osobom koja ima povišenu temperaturu. Istovremeno, ovi sistemi se povezuju s platformama za vođenje evidencije o radnom vremenu koje prate sve osobe koje dolaze na svoja radna mjesta i odlaze s njih. Posjetilac se prijavljuje kada stigne na radno mjesto, na kiosku se prikazuje QR kod, a posjetioci šalju tekst koda da započnu postupak prijave. Cjelokupna prijava se obavlja s njihovog uređaja, bez potrebe za preuzimanjem aplikacije.

Izazovi u upravljanju posjetiocima
Organizacije se suočavaju s nizom izazova u upravljanju posjetiocima. Jedan od najvećih je provođenje politika ulaska i izlaska kako bi se zadovoljili složeni zahtjevi upravljanja rizicima u kompanijama s više lokacija, smatra Brian Phillips, direktor globalne sigurnosne strategije u Traction Guestu. “Objektima se mora proaktivnije upravljati u skladu sa državnim propisima za svaku regiju i nivoom tolerancije na rizik za svaku organizaciju u datom trenutku. Kada se primijene na odgovarajući način, sistemi za upravljanje posjetiocima omogućavaju kompanijama da se sigurno i efikasno fokusiraju na produktivnost vremenu kada se posjetioci i zaposlenici vraćaju na svoja radna mjesta”, kaže on.

Primjena beskontaktnih sistema
Bilo da je riječ o papiru, dodirnom ekranu ili tastaturi, svaki interfejs nosi opasnost od zaraze. Uz stalnu higijenu koja je bila u prvom planu tokom pandemije, i beskontaktne funkcije danas postaju sve važnije. Omogućavanje posjetiocima da se prijave koristeći vlastite uređaje umjesto dodirivanja zajedničkih površina pomoći će u smanjenju mogućnosti za prijenos virusa. Iako beskontaktno upravljanje posjetiocima nije nov koncept, danas mu se zasigurno posvećuje mnogo više pažnje zbog iskustva iz pandemije. Podrška za korištenje QR kodova za beskontaktnu prijavu posjetiocima može pomoći u stvaranju besprijekornog korisničkog iskustva koje isključuje fizički kontakt, uz omogućavanje posjetiocima da se prijave pomoću vlastitih uređaja. Gregory Blondeau, izvršni direktor Proxyclicka, napominje da je ta firma zabilježila nagli rast potražnje za beskontaktnim sistemima za upravljanje posjetiocima. Razlog za to je činjenica da se iPadi, kiosci za tablete i drugi fizički interfejsi danas povlače iz upotrebe kako bi se izbjegao nepotreban kontakt s izvođačima radova i posjetiocima.

Integracija sa drugim sistemima
Kreiranje besprijekornog iskustva upravljanja posjetiocima uključuje integraciju drugih sistema, kao što su kontrola pristupa, parkiranje i praćenje zdravstvenih parametara. Naprimjer, ako se neka kompanija odluči na primjenu funkcije provjere temperature, sistem upravljanja posjetiocima bi se morao integrisati s navedenim alatima kako bi se uspostavila standardna procedura odgovora na dobijene rezultate, objašnjava Matt Harris, direktor tehnologije za radna mjesta u kompaniji Envoy.
Druge integracije, poput sistema za kontrolu pristupa i Wi-Fi mreža, mogu automatski ograničiti pristup resursima zgrade prije nego što se izvrše potrebne provjere, dodaje Harris. Evidencija kontrole pristupa menadžerima objekata može pružiti i dodatne podatke u svrhu praćenja kontakata. Phillips ukazuje na važnost stalnog ažuriranja kontrolnih listi za putovanja i procjene simptoma. “Globalnim širenjem i prijenosom koronavirusa sve više zemalja gotovo svakodnevno prelazi s upozorenja o niskom riziku putovanja na ona s višim rizikom. Organizacije moraju biti svjesne situacije koja se brzo razvija kako bi osigurale tačan i efikasan uvid u situaciju s koronavirusom”, kaže Phillips.

Upravljanje posjetiocima u oblaku
Primjena digitaliziranih sistema za upravljanje posjetiocima se širi, no nakon pandemije COVID-a 19 će morati biti još efikasnija i fleksibilnija. “Danas više nego ikad menadžerski timovi moraju održavati kontinuitet poslovanja uspostavom procedura za održavanje sigurnosti osoblja. To će voditi daljoj digitalizaciji radnih mjesta, što bi trebalo uključivati primjenu softverskih rješenja u oblaku kako bi se što više smanjio rizik po zdravlje radnika”, objašnjava Blondeau. Prednosti sistema za upravljanje posjetiocima zasnovanog na oblaku uključuju lakšu integraciju s postojećim alatima i tehnologijama, daljinski pristup, manje održavanja, visok nivo sigurnosti i veću skalabilnost.

Sigurnosni odgovor na izazove transporta

Tekuća godina je izazovno razdoblje u kojem se države i kompanije utrkuju s vremenom kako bi isporučile što više vakcina protiv COVID-a 19 u svaki kutak svijeta. Ovo je pravi herkulijanski zadatak zbog kojeg čak i sama pomisao na njega zadaje noćne more logističkim planerima i sigurnosnim menadžerima
Izvor: asmag.com
E-mail: redakcija@asadria.com

Problematika proizvodnje i transporta vakcina je po mnogo čemu specifična. Danas sve više kompanija proizvodi vakcine za COVID-19. Većini su potrebne i hladnjače, dok nekima, poput Pfizerove, trebaju i rashladni objekti koji podržavaju izuzetno niske temperature. Osim organiziranja logistike, kompanije i državna tijela moraju brinuti i o sigurnosti vakcina. Budući da je riječ o resursima velike vrijednosti u aktuelnom trenutku pandemije, njihova krađa ili uništavanje izvor je velike zabrinutosti koja se mora otkloniti. Već smo vidjeli naznake ovih problema kada su bočice s vakcinom kompanije Moderna ukradene iz Državne bolnice Florida u gradu Chattahoocheeu početkom ove godine. U nastavku teksta dajemo pregled potencijalnih prijetnji sigurnom transportu vakcina protiv COVID-a 19 i načina na koje se državne vlasti i sigurnosni sektor moraju boriti s njima.

Tehnologija i dobre prakse
Da bismo razumjeli važnost zaštite lanca opskrbe vakcinama, dovoljno se upoznati s karakteristikama logističke rute kojom one dolaze do mjesta za javnu imunizaciju. Prva tačka na tom putu je proizvodno postrojenje s čijih pokretnih traka silaze. Nakon toga se zračnim putem transportiraju do distributivnih centara, a to znači da je iduća faza kopneni transport do skladišnih prostora. Na njima je neophodno osigurati cjelodnevni fizički i videonadzor, a prije nego što se dragocjene doze pošalju do centara za masovnu vakcinaciju.

Države širom svijeta provode planove vakcinacije, a iako se zemlje i zdravstvene organizacije nalaze u različitim fazama ispitivanja, regulatornog pregleda i odobravanja vakcina, sve one imaju zadatak da koordiniraju njihovu nabavku, logistiku i distribuciju. Javne institucije, humanitarne organizacije, privatne i multinacionalne kompanije na globalnom nivou rade zajedno kako bi osigurali brzu i efikasnu primjenu sigurnosnih programa prilagođenih potrebama različitih aktera u opskrbnom lancu. Dok farmaceutske kompanije i dalje danonoćno rade na što bržoj proizvodnji, neophodna je i državna podrška, kao i izgradnja snažnih i pouzdanih partnerstava sa zainteresovanim stranama iz svijeta sigurnosti. Svima njima su važni ključni koraci koji zahtijevaju pažljivo planiranje za sigurno i efikasno vakcinisanje zajednica širom svijeta.

Potencijalne prijetnje za transport
Verghese Thirumala, izvršni direktor kompanije Maxitulin, smatra da su primarna prijetnja u prvoj fazi distribucije vakcina teroristički napadi. To je zato što u većini zemalja prvom fazom transporta upravlja država, s namjerom da se osujeti mogućnost pojave crnog tržišta. Teroristi mogu ciljati zone i rejone transporta ili skladištenja vakcina kako bi nanijeli što veću štetu.

“U većini slučajeva rizik od napada je najviši na posljednjem kilometru isporuke. Obično bi se vakcine premještale iz proizvodnog pogona na odlazni aerodrom, s kojeg se šalju na odredišni aerodrom, a potom u distribucijske centre. Iz distribucijskih centara se dalje šalju na masovnu upotrebu. Udruženje za zaštitu transportirane imovine (TAPA) prijavilo je 58 slučajeva farmaceutskih krađa između novembra 2019. i novembra 2020. godine”, kaže Thirumala. Neke zemlje kao što su Meksiko, Brazil, Indija, Italija, Rusija i SAD poznate su po prijetnjama po farmaceutski sektor, što može biti faktor koji treba uzeti u obzir kada je riječ o vakcinama protiv COVID-a 19.

“Drugi izazov koji primjećujem je nagli porast elektronske trgovine tokom trajanja karantina, što je dovelo do toga da logistički radnici budu izloženi većoj količini stresa, a kada su oni pod stresom, sigurnost na lokacijama poput skladišta možda neće biti toliko kvalitetna koliko bi trebala biti”, kaže on. Ove prijetnje nisu ograničene samo na vakcine. Povećava se i potražnja za špricama i svim pratećim materijalima koji se odnose na vakcinaciju, a to su resursi koje kriminalne organizacije na crnom tržištu mogu pokušati otuđiti jer je njima lako raspolagati.

Šta da rade menadžeri logistike?
Postoje neka osnovna pravila. Vozila koja prevoze vakcine trebaju biti opremljena GPS uređajima za praćenje (lokatorima), treba nadgledati potrošnju goriva kako bi se izbjeglo zaustavljanje na benzinskim pumpama koje su izvor potencijalnih prijetnji, a videonadzorni sistemi moraju biti prisutni unutar i izvan vozila. “Druga kritična stavka je osigurati pouzdanost samih vozača, jer samo provjereni i obučeni vozač može biti ovlašten za prijevoz vakcina protiv COVID-a. Osim toga, kriminalci mogu pokušati oteti pošiljku koristeći mobilne ometače. Pokretni ometač često je uređaj na baterijski pogon koji može prekinuti komunikaciju između komandnog centra i kamiona”, smatra Thirumala.

Thirumala preporučuje da se pri transportu predmeta velike vrijednosti koristi više lokatora. To mogu biti standardni lokatori koji rade na baterije. Jedan se mora postaviti na vrh kontejnera i on bi trebao raditi na solarnu energiju. Oni su nešto otporniji na ometanje. “Treba instalirati i RFID Bluetooth lokatore, male uređaje koje možete postaviti u četiri ili pet različitih dijelova vozila. Ako neko uspije oteti vozilo, sigurno će ih isključiti. Ovi Bluetooth uređaji za praćenje koriste RFID ultravisoki frekvencijski opseg i mogu pomoći u identificiranju posljednje praćene GPS lokacije”, kaže on.

Zabrinutost zbog crnog tržišta vakcina protiv COVID-a 19 danas možda nije previše izražena, ali će svakako biti u fokusu u narednim mjesecima. Sigurnost transporta i skladištenja vakcina je značajna oblast na koju bi se integratori i proizvođači rješenja morali fokusirati.

Uloga hladnog lanca u podršci transportu vakcina
Hladni lanac je isporuka proizvoda u strogo kontroliranom okruženju s određenom temperaturom, a u njegovom osiguravanju ključnu ulogu će imati internet stvari i vještačka inteligencija. U vremenu distribucije vakcina protiv COVID-a hladni lanac je ove godine postao prepoznatljiv koncept o kojem se mnogo govori. Srećom, danas vještačka inteligencija i internet stvari mogu odigrati značajnu ulogu u širenju njegove funkcionalnosti.

Sada se čini da je završna faza u borbi protiv COVID-a u velikoj mjeri ovisna o vakcinama koje je na tržište izbacilo nekoliko velikih farmaceutskih kompanija. Ranije se češće razgovaralo o sigurnosnom aspektu prijevoza vakcina, a danas je jednako važan aspekt njihovog čuvanja na niskim temperaturama tokom cijelog procesa isporuke. Tu hladni lanac igra presudnu ulogu. Ova tehnologija omogućava držanje proizvoda u strogo kontroliranom okruženju, što je čini idealnom i prijeko potrebnom za određene vertikale.

“Među raznim implementacijama nadzora hladnog lanca, nekoliko njih je vrijedno spomenuti i detaljno analizirati. Prvi je zdravstveni sektor zbog vrlo strogih uvjeta koji moraju biti ispunjeni za njegove potrebe. Naprimjer, temperatura određenih vakcina i lijekova mora se neprestano nadzirati, počevši od kliničke laboratorije do konačnog odredišta u ordinaciji ljekara”, kaže Tomasz Mazan, menadžer proizvoda u kompaniji AVSystem. “Ništa manje važan nije hladni lanac u maloprodaji i prehrambenoj industriji. Postoji više vrsta svježih i smrznutih namirnica (poput voća i povrća, mesa, ribe i mliječnih proizvoda) koje su dovoljno osjetljive da ih držanje izvan hladnog lanca može ne samo pokvariti nego i, što je još gore, izazvati ozbiljne zdravstvene probleme”, dodaje on.

Vrijednost tržišta
S obzirom na sve veću važnost isporuke putem hladnog lanca, potražnja za njim će sigurno rasti. Prema prognozama kompanije MarketsandMarkets, globalno tržište hladnog lanca je u 2020. vrijedilo 233,8 milijardi američkih dolara, a danas se predviđa da će doseći vrijednost od 340,3 milijarde dolara do 2025. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od 7,8 posto.

Važan segment tog rasta vjerovatno će se odnositi na isporuku vakcina protiv COVID-a. “Distribucija se iz dva razloga oslanja na hladni lanac čak i u većoj mjeri nego ranije. Prvo, sada se bavimo farmaceutskim proizvodima koji su od presudne važnosti u ograničavanju i završetku aktuelne pandemije. Drugo, vakcine na bazi mRNA tehnologije (kompanija Pfizer i Moderna) izuzetno su osjetljive na uslove skladištenja u svakoj pojedinačnoj fazi transporta. Zamrznute vakcine moraju se držati na temperaturi između -60 i -90 stepeni. Nakon što se odmrznu, moraju se držati na temperaturi između 2 i 8°C i iskoristiti u roku 120 sati. Na sobnoj temperaturi taj interval je još kraći i iznosi samo šest sati”, kaže Mazan.

“Vakcine protiv COVID-a, poput onih koje su napravili Pfizer i Moderna, oslanjaju se na logistiku hladnog lanca. Vrlo je vjerovatno da će kratkoročno doći do rasta potražnje za hladnim lancima, ali to ne možemo nužno uzeti kao uzrok ili pokazatelj na duže staze. U najmanju ruku možemo očekivati da će važnost hladnih lanaca biti izraženija među širom populacijom”, kaže Naveen Joshi, direktor kompanije Allerin.

Kako AIoT pomaže hladnom lancu?
Nekada se hladni lanac prvenstveno osiguravao “ručnim” praćenjem temperature. To je dovelo do raznih poteškoća. Naprimjer, vozači kamiona ili dostavno osoblje mogli su pogrešno očitati mjerače temperature ili, još gore, unositi lažne vrijednosti kako bi formalno pokrili propuštena očitanja. Tu IoT senzori i vještačka inteligencija mogu igrati ključnu ulogu. “Jasno je da se za određene vrste robe (poput vakcina) ne možemo osloniti na netačne podatke. Rješenja na bazi interneta stvari omogućavaju logističkim kompanijama, apotekama i medicinskom osoblju da koriste najrelevantnije informacije, uz povjerenje koje pružaju senzori i sistemi. Sve uključene strane imaju koristi od rada sa 100 posto preciznim podacima i mogu jednostavno prilagoditi svoje procese u skladu s tim kako bi povećale efikasnost i sigurnost”, kaže Mazan.

“Internet stvari dodaje veći nivo vidljivosti i kontrole ne samo robe koja se prevozi već i ostalih komponenti lanca opskrbe, maksimizirajući efikasnost i efektivnost hladnih lanaca”, kaže Joshi. Internet stvari se vrti oko senzora koji generišu podatke za što detaljniju poslovnu inteligenciju. Senzori i drugi uređaji igraju važnu ulogu i u hladnom lancu. Naprimjer, temperaturni senzori automatski bilježe temperature u intervalima koje je korisnik unaprijed definisao. “Kako je rečeno, temperaturni senzor je apsolutno nužan. On je efikasan samo ako se svim stranama uključenim u lanac opskrbe može potpuno vjerovati u pogledu internih procedura, posebno onih za osiguranje kvaliteta. Zbog toga bismo se trebali više oslanjati na tehnologiju i koristiti naprednija rješenja za praćenje dodatnih faktora poput senzora sunčeve svjetlosti i vremena potrebnog za otvaranje vrata ili dodatnih senzora (ili markera osjetljivih na temperaturu) po svakoj seriji doza”, kaže Mazan.

Čarolija u ispravnom shvatanju
Tehnologije prijenosa variraju, ovisno o proizvođaču. “Dok 5G mreže ulaze na tržište, i dalje postoji mnoštvo efikasnih rješenja za povezivanje koja koriste etablirane standarde, kao što su LTE-M ili još češće korištenih LTE (4G) mreža. Ono što je danas važno nije samo mrežni sloj komunikacije. Za uređaje interneta stvari važan je i komunikacijski protokol. Kao efikasnija opcija u odnosu na MQTT, LwM2M danas osvaja tržište polako ali sigurno”, kaže Mazan. Ipak, prava čarolija je u vještačkoj inteligenciji, koja može “shvatiti” podatke prikupljene u okviru logistike hladnog lanca. To će krajnjim korisnicima pomoći da optimiziraju i planiraju sva buduća poboljšanja.

“Vještačka inteligencija definitivno može dodati vrijednost logistici hladnog lanca. Svaka komponenta u hladnom lancu koja uključuje ponavljajuće zadatke ili obradu podataka može se ojačati uz pomoć vještačke inteligencije. Kao jednostavan primjer, ona se može koristiti za obradu informacija koje generišu senzori i izradu detaljnih izvještaja za analizu. Vještačka inteligencija se može upotrijebiti i za upravljanje aktuatorima u hladnom lancu, poput onih koji regulišu rashladne sisteme, kako bi se rad hladnog lanca učinio automatiziranijim”, kaže Joshi.

Izazovi u hladnom lancu koji koristi AIoT
Primjena AIoT-a u hladnom lancu podložna je istim izazovima kao u drugim IoT aplikacijama. Jedan je postojanje različitih protokola. Uređaji koriste različite jezike za komunikaciju, što otežava njihovu primjenu. Drugi splet izazova odnosi se na sve komponente softverskog rješenja za obradu podataka, analitiku, vještačku inteligenciju i prezentaciju rezultata različitim zainteresovanim stranama uključenim u logistiku hladnog lanca. “Logistika vakcina uključuje medicinsko osoblje, vozače, tehničare itd. Što više profila imate, to će vaše konačno rješenje biti složenije. Da bi se pozabavili svim mogućim aspektima pristupa podacima i učinili ih što bolje usklađenim s profilima osoblja, tu u igru ulaze platforme za podršku aplikacijama. Naš pristup se temelji na izgradnji i primjeni zrelih rješenja za svaku vertikalu. U isto vrijeme, naša platforma omogućava vam da prilagodite finalna rješenja u hodu, ako bude potrebno”, kaže Mazan.

 

Novo normalno u lunaparkovima

Rijetko ko u doba pandemije koronavirusa razmišlja o tome kako se zabavni parkovi nose s novonastalom krizom. Jednostavno, oni ne spadaju u esencijalne potrebe, pa samim time i ne okupiraju pažnju ljudi u toku njihove svakodnevnice. Ipak, i lunaparkovi imaju zaposlenike i porodice koje treba prehraniti
Pišu: Vesna Matić Karić i Senad Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Upravitelji zabavnih parkova širom svijeta sada moraju udovoljiti nekim novim zahtjevima kako bi uopće mogli nastaviti s radom, a to uključuje i period nakon pandemije. Kako bi period prilagođavanja novim uslovima protekao što bezbolnije, lunaparkovi bi se morali okrenuti sigurnosnim tehnologijama kako bi posjetiocima obezbijedili siguran boravak, ali i ojačali sam menadžment.

Novi početak
Najveći talas pandemije koronavirusa u mnogim zemljama je prošao, pa se zabavni parkovi spremaju za otvaranje tokom nadolazeće ljetne sezone. A neki su, poput šangajskog Disneyja ili američkih Six Flags Frontier City iz Oklahome, Coney Island zabavnog parka te Hersheypark, već otvoreni. Svi otvoreni parkovi, kao i oni koji se tek planiraju otvoriti, moraju udovoljiti zahtjevima zdravstvenih ustanova kako bi mogli nastaviti s radom. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuje lunaparkovima da vode računa da distanca među posjetiocima bude barem dva metra kako bi smanjili rizik od širenja zaraze. Dobar primjer poštivanja novonastalih mjera jesu Universal tematski parkovi na Floridi, koji ograničavaju broj posjetilaca i praktikuju socijalno distanciranje, kao i beskontaktno plaćanje gdje god je to moguće.

Termalna tehnologija kao osnova
Zahvaljujući novim zahtjevima koji stižu od država i zdravstvenih ustanova, postojeće sigurnosne tehnologije mogu itekako biti od koristi lunaparkovima i pomoći im da koliko-toliko neometano funkcionišu u ovom promjenjivom vremenu. Mišljenje stručnjaka je da bi zabavni parkovi ove tehnologije trebali implementirati u cjelokupnu infrastrukturu kako bi potpomogli rad svog menadžmenta i nastavili raditi bez nekih prevelikih trzavica. Naravno, neke su od ovih tehnologija već primijenili, poput masovnog brzog skeniranja ljudi koji ulaze, doduše s ciljem pronalaska skrivenog oružja, kao i skeniranja posjetilaca u potrazi za onima koji imaju povišenu temperaturu. U skladu s time, govoreći o rješenju koje su implementirali u švicarskom tematskom parku, Pavlo Shpak, direktor marketinga u Partizan Securityju, spomenuo je Partizan STD-2MP uređaj s pametnim funkcijama za prepoznavanje lica i očitavanje tjelesne temperature.

“Partizan STD-2MP je veoma dobro rješenje za mjesta na kojima se okuplja veliki broj ljudi, kao što su tematski parkovi. Tačnije, ovo rješenje je savršeno za Swiss Wheel park u Ženevi. Prije svega, radi vrlo brzo. Kada bi na ulazu bio obični termalni skener, koliko bi vremena trošio na provjeravanje temperature stotine posjetilaca? A šta u slučaju hiljade posjetilaca? Možete li zamisliti koliki bi pred ulazom bio red? Ali uz Partizan STD-2MP takvi problemi ne postoje. Osoba dolazi do ekrana i uređaj odmah pokazuje njenu tačnu tjelesnu temperaturu”, kaže Shpak.

Tačno ili netačno
To nas dovodi do činjenice da obični uređaji za očitavanje tjelesne temperature koji se koriste na ulazima u supermarkete, institucije i kompanije nisu posve tačni. Partizanovo rješenje taj problem prevazilazi tako što u obzir uzima više različitih faktora pri očitavanju temperature. “Naš sistem u obzir uzima brojne faktore: temperaturu zraka, odjeće, pa i drugih posjetilaca. Tokom toplog dana tjelesna temperatura zdrave osobe može se popeti iznad 37,5 stepeni, a kada je hladno, čak i osobe s visokom temperaturom mogu se ohladiti na prihvatljivih 36,6–36,9 stepeni. Ali, Partizan STD-2MP će ipak sve to ‘razumjeti’ i odrediti stvarnu temperaturu te identifikovati je li osoba zaista bolesna”, objašnjava Shpak. On još dodaje i to da Partizanov sistem može raditi s više pristupnih tačaka, tako da posjetioca koji ne prođe temperaturnu kontrolu na jednoj tački sistem neće pustiti na narednoj. “Svi podaci o posjetiocima se snimaju. Nije riječ samo o temperaturi nego i o biometrijskim indikatorima, kao i vremenu posjete. Partizan STD-2MP može zapamtiti 22.400 lica i 100.000 događaja. Administracija parka uvijek može proslijediti ove informacije vlastima kako bi pomogla u prevenciji COVID-a”, objašnjava on.

Iskustva iz Italije i Švedske
Jedan od tematskih parkova koji je već implementirao tehnologiju termalnog skeniranja jeste i Gardaland u Italiji. “Već smo primijenili različite nove tehnologije za otvaranje parka u junu 2020. te ćemo ih zadržati i ove godine kada budemo mogli otvoriti vrata. Na ulazu se nalaze termalne kamere koje bez direktnog kontakta detektuju tjelesnu temperaturu posjetilaca prije nego što uđu u park”, kaže direktor Gardalanda Danilo Santi.
Provjeru tjelesne temperature kao osnovu za ponovno otvaranje koristi i nagrađivani High Chaparral tematski park u Švedskoj, koji ima temu Divljeg zapada i postindustrijskog doba. “Još prošle godine smo koristili skeniranje svih zaposlenika radi otkrivanja potencijalne groznice prije svake smjene, a isto ćemo raditi i ove godine. Tokom 2020. niko od naših zaposlenika nije imao pozitivan test na COVID-19 na poslu, na čemu smo veoma zahvalni”, kaže direktor tog parka Mathias Bergendahl. Međutim, High Chaparral još nije uveo termalno rješenje za skeniranje posjetilaca u potrazi za pojedincima koji imaju groznicu. “Razmatrali smo da dodamo termalno skeniranje za sve posjetioce, ali su nam vlasti savjetovale da to ne uradimo”, ističe Bergendahl. Švedska je svakako drugačije od ostalih zemalja prolazila kroz pandemiju, pokušavajući ne nametati stroge kontrole, tako da se i ovaj slučaj uklapa u tu sliku. S obzirom na to da o novom soju koronavirusa postoji još dosta nepoznanica, uključujući i to kako će vakcine dugoročno utjecati na imunu sliku populacije, maske se na mnogim mjestima i dalje moraju nositi. Ono što je zanimljivo jeste to da one neće otežavati rad Partizanovog rješenja za kontrolu posjetilaca. “Prisustvo maske ne ometa funkcije prepoznavanja lica. One će ostati jednako efikasne. Još jedan bitan faktor je to da većina posjetilaca koji dođu u park da se zabave ne voli uređaje koje moraju dodirivati. Očitavanje temperature bez kontakta je neprimjetno i brzo, pa posjetioci neće imati osjećaj da su kontrolisani”, naglašava Shpak.

Brzo skeniranje i brojanje ljudi
Kada je u pitanju masovno brzo skeniranje, razlog zašto se odustaje od dugo korištenih detektora metala jeste taj što oni uzrokuju stvaranje dugog reda ljudi, a to nije u skladu sa zahtjevima za stvaranje socijalne distance. Zbog toga se prelazi na skeniranje koje koristi radiofrekvenciju za stvaranje 3D slika koje mogu biti analizirane pomoću vještačke inteligencije. Ovo omogućava posjetiocima da brzo prođu kroz ulaz u zabavni park, jer ne moraju skidati jakne i kapute pri ulasku ili otvarati tašne i ruksake, dok se istovremeno misli na sigurnost svih prisutnih.

“Radi zaštite posjetilaca prve strategije vezane za ponovno otvaranje uključivale su socijalno distanciranje, tako da je beskontaktno iskustvo sada postalo od ključne važnosti, sigurnosna provjera na ulazu mora se brzo usvojiti u novom svijetu. Uzimajući u obzir novonastalu situaciju, lunaparkovi odustaju od tradicionalne upotrebe detektora metala kao dijela njihovog procesa sigurnosne provjere”, rekao je na ovu temu Anil Chitkara, osnivač Evolv Technologyja. Ova kompanija posjeduje Evolv Express tehnologiju, koja koristi radiofrekvenciju i kamere za vizualizaciju prijetnji, a navodno može skenirati i do 3.600 ljudi u jednom satu, što je deset puta brže u odnosu na tradicionalno korištene tehnologije. Naime, zahvaljujući kombinaciji senzora velike brzine i AI softvera, ova tehnologija je u stanju da odmah identifikuje prijetnju ili oružje bez ikakve potrebe da zahtijeva od posjetilaca da zastanu, isprazne džepove i uklone torbu koju nose. Čim Express detektuje prijetnju, pokreće se alarm u stvarnom vremenu koji sigurnosnom timu pokazuje tačno gdje se nalazi potencijalno opasni predmet i da li je u torbi ili se nalazi na samoj osobi.

SafeSpace rješenje
Tehnologije za brojanje ljudi su već neko vrijeme u upotrebi i uveliko se koriste u poslovnom svijetu kako bi se znao broj posjetilaca na određenim mjestima. Konkretno, u lunaparkovima ova tehnologija se koristi kako bi se utvrdili sati kada je posjeta parku na najvišem nivou, kao i da se izračuna vrijeme koje posjetioci provedu čekajući na neku vožnju ili sadržaj. Međutim, sada je ovaj tip tehnologije još potrebniji. “Svaki lunapark je drugačiji, ali većina ih radi po principu računanja procenta maksimalnog kapaciteta kako bi osigurali da gosti mogu održavati određenu socijalnu distancu. Zbog toga senzori koji se koriste za brojanje ljudi na ulazu u parkove kombinuju podatke s više ulaza kako bi izračunali zauzetost u realnom vremenu. Ovo radnicima omogućava da prime više ljudi u park ako su podaci zadovoljavajući ili da jednostavno pričekaju dok drugi gosti odu”, rekla je Jessica Lipply, koordinatorica marketinga u Sensourceu. Ona je dodatno pojasnila na koji tačno način funkcioniše njihovo rješenje – 3D videosenzori za brojanje ljudi montiraju se iznad ljudi, koristeći mrežnu konekciju za slanje podataka na njihovu Vea Analytics cloud paltformu. Tehnologija ima i novi dodatak, SafeSpace rješenje za praćenje broja ljudi, koje operaterima zabavnih parkova omogućava uvid u zauzetost prostora u stvarnom vremenu i to na tabletu ili TV-u na ulazu uz integraciju sa svojim web-sajtom kako bi gosti mogli odlučiti koje je pravo vrijeme za dolazak.

Kraći redovi pomoću RFID tehnologije
RFID tehnologija je jedna od onih dokazanih koje se koriste već decenijama, pa se tako i lunaparkovima savjetuje da je u eri pandemije ugrade u svoje sisteme. Preciznije rečeno, RFID tehnologija se može iskoristiti za virtuelno stajanje u redu, socijalno distanciranje i beskontaktno plaćanje. Zapravo, virtuelno stajanje u redu je već u upotrebi u nekim lunaparkovima, poput Disney parkova, što znatno pojednostavljuje čekanje na red. U ovim slučajevima posjetilac dodirne svoju RFID narukvicu ispred kioska kako bi se registrovao u virtuelni red i ako u sistemu već postoje informacije o posjetiocu, njemu će biti poslata notifikacija kada na njega dođe red za vožnju.

I socijalno distanciranje se može uspješnije organizovati zahvaljujući ovoj tehnologiji. Kompanija Connect&Go ima tehnologiju koja šalje upozorenje ukoliko se dvije osobe koje nose RFID narukvicu nađu na određenoj, nedozvoljenoj udaljenosti. I na kraju, RFID tehnologija pomaže da beskontaktno plaćanje protekne što jednostavnije – i to na način da posjetilac jednostavno postavi narukvicu na čitač za plaćanje, što mu omogućava da plati šta god poželi na licu mjesta u lunaparku. Osim toga, moguće je koristiti i mobilne aplikacije kako bi se smanjila ili potpuno eliminisala potreba za fizičkim čekanjem u redu.

“Kako bismo garantovali kontrolu dnevnog broja ulazaka, razvili smo novi sistem za rezervacije na našem web-sajtu, koji potiče kupovinu online karti. Počeli smo koristiti QODA aplikaciju za upravljanje redovima, kako za naše atrakcije tako i za restorane”, kaže Santi. QODA aplikacija korisnicima omogućava prijavu u virtuelne redove i čekanje čak i od kuće. Kada je u pitanju Gardaland zabavni park, posjetioci mogu povezati svoje jednokratne ili sezonske karte skeniranjem odgovarajućeg QR koda pomoću kamere, tako da se svaka karta poveže s telefonom korisnika. Nakon toga će posjetioci moći pratiti koliko je vrijeme čekanja na pojedinim atrakcijama te će se moći uključiti u virtuelni red za atrakciju, s tim da nije moguće čekati na više atrakcija istovremeno. U High Chaparralu su se, pak, koncentrisali na rješenja za smanjivanje gužvi prilikom kupovine hrane i druge robe. “Ove godine dodajemo dva digitalna rješenja. Jedno je online servis za naručivanje hrane, koji omogućava posjetiocima da naruče hranu s bilo koje lokacije u parku bez čekanja u redovima. Drugo je proširena web-prodavnica na kojoj posjetioci mogu unaprijed naručiti robu kako bi je mogli preuzeti po dolasku. Oba rješenja su implementirana kako bi se minimizirao rizik od dugih redova u restoranima i kafićima, kao i u prodavnicama”, kaže Bergendahl.

Budućnost poslovanja tematskih parkova i integratora
Pitali smo naše sagovornike na koji način posmatraju COVID-19 iz poslovne perspektive, kao i na koji način spomenute tehnologije mogu pomoći u oporavku poslovanja zabavnih parkova. Svi se manje-više slažu da je pandemija donijela priliku da se implementiraju tehnologije koje omogućavaju unapređivanje poslovanja i nakon nje. “Moramo uskladiti poslovne ciljeve s pandemijskim zahtjevima. Također se moramo uskladiti s mjerama za kontrolu pandemije ukoliko želimo dobro poslovati. Ove tehnologije će nam i sljedeće sezone biti od velike pomoći da pružimo sigurno mjesto za naše posjetioce”, kaže Santi. “COVID-19 je problem za čitavo čovječanstvo, ali se može prevazići. Kada je u pitanju poslovanje, to je postalo test snage. Prošli smo ga, rasli smo, kreirali nova rješenja te ih uspješno implementirali. Sada moramo pomoći čovječanstvu ne samo pomoću sigurnosnih rješenja u oblasti videonadzora i kontrole pristupa nego i u borbi protiv koronavirusa. Promjene vode ka novim rješenjima. Svijet se mijenja. To nije loše, nije strašno. To je normalno”, objašnjava Shpak, naglašavajući da je njihovo STD-2MP rješenje instalirano na razne komercijalne i industrijske objekte u Rumuniji, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Britaniji, Srbiji, Litvaniji, Švicarskoj i drugim zemljama.

Zaštita i nakon pandemije
Kako bi ilustrirao na koji način se tehnologije implementirane za borbu protiv koronavirusa mogu koristiti i nakon pandemije, Shpak ističe da je njihovo rješenje višefunkcionalno te da se zahvaljujući mogućnosti prepoznavanja lica može koristiti i za praćenje radnog vremena zaposlenika. “Na uređaj se mogu instalirati razni moduli, naprimjer skeneri otisaka prstiju. Stoga smo sigurni da će tehnologije implementirane u Partizan STD-2MP uređaju pomoći parkovima da se pretvore u sigurna rekreativna mjesta. Osim toga, ovakvi uređaji su već dokazali da su nezamjenjivi na graničnim prijelazima, aerodromima, željezničkim stanicama, u tržnim centrima i prodavnicama, stadionima, kinima, muzejima, bibliotekama, zabavnim centrima, vladinim objektima, fabrikama, zdravstvenim institucijama… Drugim riječima, svugdje”, dodaje Shpak.

U High Chaparralu se također slažu da će implementirana rješenja biti korisna i u budućnosti. “Dok upotreba rješenja vezanih za naručivanje hrane očigledno proistječe iz potrebe nastale usljed COVID-a, mi ćemo pobliže pratiti da li takva rješenja zaista doprinose većoj prodaji kao što su oni koji ih nude i naveli. Najbitnije od svega jeste to da su sva naša rješenja, izuzev onog za prodavnice, koje možda i bude izbačeno iz upotrebe u normalnim okolnostima – namijenjena dugoročnoj upotrebi, a ne samo još jednoj godini pogođenoj COVID-om”, kaže Bergendahl.

Šta činiti kada tehnologija nije odgovor?
Međutim, za pojedine tematske parkove primjena određenih tehnologija predstavljala bi narušavanje teme parka. U takvim slučajevima vlasnici moraju implementirati kreativnija rješenja za kontrolu gužvi i generalno koristiti manje primjetna tehnološka rješenja. High Chaparral je jedan od takvih parkova. “Većina naših rješenja nije nužno digitalne ili tehnološke prirode zbog činjenice da, kao park s temom Divljeg zapada iz 1800-ih, ne želimo previše odmaći od nedigitalnog iskustva. Umjesto toga smo proširili prostor našeg parka, pomoću potpuno novog područja. Uložili smo i u nova piknik područja oko parka kako bismo dodatno raširili posjetioce te dodajemo drugi ulaz kako bismo smanjili broj posjetilaca na svakome od njih. I konačno, zatvorili smo manju prodavnicu koja inače služi kao primarna prodavnica za robu u normalnim uslovima. Na njenom mjestu je novo rješenje unutar našeg skladišta s više od 1.000 kvadratnih metara površine, koje ima jedna vrata za ulaz i druga za izlaz. Izvana se nalazi trg od 2.000 kvadratnih metara na kojem posjetioci mogu čekati svoj red na ulazak u prodavnicu”, objašnjava Bergendahl.

Swiss Vapeur park u Švicarskoj, čija su tema stare parne lokomotive i vozovi koji u pitoresknom okruženju putuju između malih naselja, također ima malo drugačiji pristup. Kako tvrdi njegova direktorica marketinga Patricia Richards, Swiss Vapeur koristi beskontaktno plaćanje, ali ne i tehnologije za kontrolu posjetilaca. “Gosti moraju rezervisati mjesto na internetu prije nego što dođu, a ako to ne urade, na recepciji imamo papir koji moraju popuniti radi praćenja COVID-slučajeva. Zahvaljujući online rezervacijama, znamo koliko nam osoblja treba”, završava ona.

Bez obzira na to, jasno je da velika većina zabavnih parkova neće moći ignorisati postpandemijske tehnološke zahtjeve za upravljanje gužvama i smanjenje rizika od širenja bolesti ukoliko žele nastaviti relativno normalno poslovati. Da li će se, kada i kako to promijeniti nakon što se završi masovna vakcinacija populacije, ostaje da se vidi.

Zaštita privatnosti u kontekstu primjene novih tehnologija
Pojedini zabavni parkovi u SAD-u su već otvoreni i, mada funkcionišu s dosta manjim kapacitetima, ipak uvode i testiraju nove tehnologije koje će im omogućiti što jednostavniji rad u vrijeme pandemije. Tako, recimo, Walt Disney World testira upotrebu tehnologije za prepoznavanje lica na ulazu u zabavni park, dok drugi koriste skenere zasnovane na vještačkoj inteligenciji koje proizvodi Evolv Technology. Ova tehnologija se inače koristi još od 2017. godine, ali tek sada se našla u upotrebi i u zabavnim parkovima. I kako raste usvajanje novih tehnologija tako raste i zabrinutost posjetilaca kada je riječ i njihovoj privatnosti te sigurnosti njihovih podataka. Međutim, iz Disneyja tvrde da razloga za zabrinutost nema: “Primijenili smo tehničke, administrativne i fizičke sigurnosne mjere koje su dizajnirane tako da štite podatke posjetilaca od neautorizovanog pristupa, otkrivanja, upotrebe i modifikacija.” Disney je obećao da će sve slike posjetilaca izbrisati nakon probnog perioda te da podatke neće dijeliti s vanjskim saradnicima. Zbog svega navedenog pitali smo i kako u High Chaparralu planiraju otkloniti i umanjiti bojazni vezane za privatnost koje bi posjetioci mogli imati. Bergendahl je i na ovo pitanje odgovorio sasvim iskreno: “Kako mnogi posjetioci već koriste rješenja za mobilna plaćanja poput Swisha, nismo baš previše zabrinuti da postoji neki veliki rizik od toga da oni budu zabrinuti. Ipak, priznajemo da ovo pitanje ima smisla, tako da ćemo se pobrinuti da naši posjetioci znaju da ovo koristimo samo za naručivanje hrane i ništa više.”

Spremnost proizvođača na postpandemijsku potražnju
Kako smo htjeli znati u kojoj mjeri je Partizan spreman odgovoriti na potražnju za specifičnim CCTV tehnologijama u post-COVID eri, iz kompanije su nam odgovorili da su već započeli s pripremama da udovolje potražnji. “Partizan STD-2MP je samo početno rješenje. Razrađujući sve, analizirali smo razne sisteme za provjeru temperature koji su se već pojavili ili će se tek pojaviti na tržištu. U ovoj fazi zaključili smo da su uobičajeni sistemi za videonadzor koji dolaze s funkcijom mjerenja temperature preskupi, kompleksni i nepouzdani. Vrijeme, odjeća, temperatura obližnjih objekata – sve su to faktori koji su veoma bitni prilikom dobijanja rezultata mjerenja temperature”, kažu iz ove kompanije. Međutim, to ih nije obeshrabrilo. U STD-2MP ugradili su 2-megapikselnu HD CCTV kameru, što je omogućilo primjenu funkcije za prepoznavanje lica, a kamera se može povezati s uređajima sistema za kontrolu pristupa. “Partizan STD-2MP nije namijenjen trajnom videonadzoru kao što je slučaj sa sličnim, skupljim rješenjima. Njegova glavna funkcija je da skenira posjetioce i zaposlenike, što ga čini znatno jeftinijim od CCTV kamera koje nude videonadzor uz mjerenje temperature”, naglasio je Shpak. On je objasnio da Partizan bira zlatnu sredinu u svojim nadzornim rješenjima. STD-2MP jeste pametan uređaj, ali nudi optimalan balans između cijene i kvaliteta. Osim toga, može se koristiti uz Partizanovu mobilnu aplikaciju, što znači da je moguće kontrolisati rad uređaja preko pametnog telefona.

Suprema: Kako ostvariti supremaciju nad virusom

Nije sve počelo niti će završiti s aktuelnom pandemijom. Čak i prije njenog izbijanja timovi kompanije Suprema aktivno su radili na beskontaktnim rješenjima za kontrolu pristupa, pri čemu je taj trend prvobitno potaknut širenjem sistema beskontaktnog plaćanja. Danas su prioriteti ponešto drugačiji, ali korisnici i dalje traže ista rješenja, samo iz drugih razloga. U paketu s mobilnom kontrolom pristupa i prepoznavanjem lica, u Supremi su svjesni da se važan segment tehnoloških napora mora uložiti i u povratak u predpandemijski normalan život, uključujući i nastavak poslovanja. Stručnjaci su ustanovili da je kontrola pristupa ključna u ovom segmentu, jer je ta tehnologija nadrasla svoju prvobitnu namjenu i ulogu pukog sigurnosnog alata. Ona u 2021. služi i kao sredstvo zaštite pojedinaca od zaraze i prateća zaštita kontinuiteta poslovanja.

Porast potražnje za mobilnim akreditivima
“Kao prvo, tehnološki napredak na polju senzora i procesora povećao je performanse prepoznavanja lica i smanjio troškove. Drugo, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji i mašinskom učenju, naši algoritmi su postali složeniji, poboljšavajući performanse uređaja”, kaže Baudouin Genouville, Supremin direktor prodaje za Evropu. Dodaje da je COVID-19 ubrzao potražnju za mobilnim akreditivima i rješenjima za prepoznavanje lica. Zbog toga su u ovoj kompaniji pozitivno iznenađeni brzinom ove promjene u 2020. godini. Zato se udio proizvoda za prepoznavanje lica u njihovoj prodaji utrostručio sa 10% u 2019. na 35% u periodu između krizne 2020. i 2021. godine.

Kao odgovor na sve izraženije zahtjeve korisnika za zaštitom od bolesti, odgovor su ponudili Supremini proizvodi druge generacije nazvani FaceLite i FaceStation F2. FaceStation F2 je kao multimodalni terminal još ranije ponudio naprednu tehnologiju prepoznavanja lica (s interno razvijenom tehnologijom Fusion), a od izbijanja pandemije je preuzeo vodeću ulogu na polju borbe protiv njenog širenja. Tehnologija Suprema Fusion Matching kombinira infracrveno i vizuelno prepoznavanje lica s algoritmom dubokog učenja kako bi se postigla izuzetna preciznost autentifikacije i spriječili pokušaji prevare sistema. FaceStation F2 je prisutan u portfoliju kompanije od novembra 2019, no Suprema mu je zbog pandemije dodala i neke posebne funkcije za borbu protiv COVID-a 19, poput otkrivanja nošenja maske, provjere tjelesne temperature i autentifikacije korisnika čak i kada nose masku.

Beskontaktni pristup osvaja sve
Tokom pandemije rad na daljinu postao je nova norma za mnoge zaposlenike. Međutim, u Supremi navode da su prepoznali da, uprkos tome, još postoji mnogo poslova koji zahtijevaju fizičko prisustvo na licu mjesta. To se u prvom redu odnosi na građevinske kompanije, bolnice, domove zdravlja, fabrike i srodna preduzeća. Te su organizacije brzo počele tražiti prikladna rješenja koja su im zatrebala, posebno ona za otkrivanje povišene tjelesne temperature. Prema podacima Sharp Healthcarea, groznica je navedena kao ključni simptom za detekciju zaraze COVID-om u čak 78% slučajeva. To je navelo stručnjake kompanije da ponude odgovor na rast potražnje u ovom segmentu, a prvi korak je bio integracija namjenske kamere za mjerenje tjelesne temperature TCM10 s uređajima koji su, također, povezani s platformom FaceStation 2 ili FaceStation F2. U Supremi istraživanje i razvoj metoda za suzbijanje koronavirusa otišli su u pravcu kreiranja specifičnog firmwarea koji omogućava otkrivanje ispravnog nošenja maske na licu, jednako kao i autentifikaciju lica na kojem se nalazi maska. To znači da lica koja se podvrgavaju kontroli identiteta uopće ne moraju skidati masku jer će ih Supremin FSF2 prepoznati i odobriti i uz ovakvu vizuelnu prepreku.

“Dobili smo dosta pozitivnih povratnih informacija, ali najbolja koja je došla do nas je ona po kojoj je asmag.com uvrstio Supremin softver (BioStar2) i tehnologiju mobilnih akreditiva (SMAC) u najviši rang svjetskih proizvođača. Prema istraživanju sa 550 čitalaca asmaga, Suprema je izabrana za rješenje br. 1 kao softver za kontrolu pristupa i mobilne akreditive. Ovo je rezultat godina ulaganja u istraživanje i razvoj i posvećenosti našim kupcima i mi ćemo nastaviti ići ovim putem”, kaže Genouville.

Mobilnim pristupom za sigurnije okruženje
Kontrola pristupa u tzv. novoj normalnosti uključivat će pregled ljudi na ulazima u zgrade radi pridržavanja higijenskih mjera, a najsigurniji način provođenja ovih mjera jeste izvoditi ih bez fizičkog kontakta, odnosno koristeći rješenja za beskontaktnu kontrolu pristupa. Ipak, nijedan uređaj ili rješenje za kontrolu pristupa s beskontaktnom funkcijom ne može samostalno zadovoljiti različite potrebe velikog broja objekata. Zato organizacije moraju birati tehnologije iz portfolija za beskontaktnu kontrolu pristupa kao što su one za prepoznavanje lica i integraciju termalnih kamera. Isto važi i za mobilni pristup kao ključnu beskontaktnu tehnologiju u usponu.

Tako se platforma za mobilni pristup Mobile Access kompanije Suprema našla u centru napora za suzbijanje pandemije. Ova tehnologija korisnicima omogućava da svoj pametni telefon koriste kao ključ za pristup vratima i objektima, pri čemu telefon služi kao akreditiv umjesto pristupne kartice. Pored praktičnosti korištenja i smanjenja troškova u odnosu na fizičke kartice, ovaj pristup je i “zdraviji” jer je riječ o beskontaktnom sistemu kod kojeg je dovoljno prisloniti telefon na RFID čitač i vrata će se otvoriti bez potrebe za dodirivanjem potencijalno zaraženih površina. Istovremeno, izdavanje i opoziv pristupnih akreditiva odvijaju se znatno lakše jer se cijeli postupak premješta na mrežu. Suprema Mobile Access skraćuje i period izdavanja kartica direktnim slanjem linka za preuzimanje aplikacije putem e-maila. Kao bonus, korištenje pametnog telefona kao akreditiva za pristup smanjuje rizik od gubitka komponenti i troškova njihovog održavanja.

Pandemija mijenja biometriju i sisteme plaćanja
Pandemija je poslužila i kao katalizator za uspon postojećih, ali još nedovoljno etabliranih tehnologija. U kompaniji Suprema skreću pažnju na važan trend po kojem bi prepoznavanje lica moglo postati glavna metoda biometrijske autentifikacije u budućnosti. Otisci prstiju i dalje imaju važnu ulogu jer su brzi, jednostavni, tačni i pristupačni. Istovremeno, pitanje je vremena kada će prepoznavanje lica preuzeti vodstvo u segmentu biometrijske autorizacije. COVID-19 je ubrzao i plaćanje kreditnim karticama i beskontaktnim tehnologijama u vidu kartica ili telefona. U Supremi se pitaju da li će, npr., Evropljani ponovo koristiti gotovinu u svijetu koji nas čeka nakon prolaska pandemije, i to nakon što su već navikli na pogodnosti beskontaktnog plaćanja. Zato se u Supremi već pripremaju na postpandemijski svijet u kojem će rješenja koja su se dokazala tokom pandemije zadržati korisnike i u budućnosti.

Partizan Security:Simbioza ekonomskih i tehnoloških faktora

Kada je u pitanju izbor između opcije da se za potrebe borbe protiv COVID-19 mijenjaju postojeća rješenja ili kreiraju potpuno nova, u kompaniji Partizan tvrde da su se za svoje rješenje STD-2MP odlučili na simbiozu ekonomskih i tehnoloških faktora. U pitanju je uređaj ne veći od tableta koji na jednom mjestu objedinjuje sistem za mjerenje temperature, kontrolu pristupa i praćenje pridržavanja epidemioloških mjera, poput nošenja maske. Kao slabost dostupnih uređaja za borbu protiv pandemije prepoznali su potrebu da se s njima ostvari fizički kontakt, što u ovo vrijeme predstavlja pravi rizik. Kao odgovor je odabrano beskontaktno rješenje za daljinsko mjerenje temperature. Za ekonomsku komponentu u dizajnu rješenja pobrinula se činjenica da su CCTV kamere s funkcijama mjerenja temperature često preskupe opcije, zbog čega se Partizan opredijelio za sistem koji jeste nov, ali se jednostavno vezuje i za postojeća rješenja za kontrolu pristupa i, kao bonus, nudi sistem prepoznavanja posjetilaca. Na taj način žele ponuditi ekonomično rješenje, uz svijest da korisnicima za borbu protiv pandemije ne trebaju i dodatne složene funkcije koje se rijetko koriste, ali i dižu cijenu proizvoda.

Zaštita privatnosti i inteligencija u borbi protiv COVID-a
U ovoj su kompaniji svjesni da je pitanje zaštite privatnosti već dovoljno osjetljivo i da mu se ni u vrijeme pandemije ne može pristupiti na “ho-ruk” način. S druge strane, zauzdavanje opakog virusa u centar pažnje stavlja identifikaciju pojedinaca koji mogu biti izvor opasnosti. STD-2MP sistem za mjerenje temperature i kontrolu pristupa može u bazu podataka pohraniti 22.400 lica, odnosno 100.000 događaja, ali je istovremeno usklađen sa zahtjevima evropske GDPR direktive. To znači da će osobe koje se provjeravaju u sklopu protivpandemijskih mjera moći mirno spavati uz svijest da uređaj neće prikupljati njihove lične podatke, dok je pohrana informacija o događajima vremenski ograničena.

Pored zaštite privatnosti, uređaji koje sigurnosna industrija ubacuje u pohod na COVID-19 moraju biti dovoljno brzi, precizni i otporni na ometanje svakodnevnih poslovnih aktivnosti. Zato su u Partizanu tehnološke karte bacili na vještačku inteligenciju (AI), koja ovdje mora ponuditi odgovore na više zahtjeva istovremeno. Oni ključni se tiču same pandemije i odnose se na mjerenje temperature posjetilaca i identificiranje osoba koje imaju povišenu temperaturu, kao i detekciju nošenja maske i mogućnosti prepoznavanja lica čak i kod osoba koje nose masku. No, kako biti precizan i brz u ambijentu u kojem vanjski faktori poput ambijentalne temperature predstavljaju prepreku za pravilno mjerenje one tjelesne? Po hladnom vremenu temperatura izloženih dijelova tijela može pasti za jedan stepen ispod stvarne. Po vrućini, s druge strane, ona može porasti na 37,4°C, iako njena stvarna vrijednost zapravo iznosi 36,6°C. Situaciju otežava činjenica da se skeneri i ručni uređaji obično instaliraju i koriste u zatvorenom prostoru, a ljudi u te prostore dolaze izvana, gdje je temperatura obično drugačija. Tu na scenu stupa AI algoritam, koji upoređuje temperaturu osobe i predmeta oko nje i izračunava nominalnu normalnu temperaturu čak i unutar skupine ljudi.

Kontrola pristupa za borbu protiv budućih sezonskih epidemija
STD-2MP će u svijetu sigurnosti ostaviti onoliko dubok trag koliko bude mogao ponuditi trajnost i korisnost jednom kada aktuelna pandemija prođe, smatraju predstavnici kompanije Partizan. Zato su u njega ugradili dugotrajnu isplativost i održivost koja se odražava u dvojakoj namjeni: kao uređaj za borbu protiv pandemije i budućih sezonskih bolesti, ali i za obavljanje općih zadataka iz oblasti kontrole pristupa. STD-2MP će tako služiti i kao sistem za upravljanje posjetama (uključujući registraciju vremena dolaska i odlaska), kontrolu i evidenciju radnog vremena, ograničavanje ili odobravanje pristupa i aktiviranja alarma u slučaju kršenja pravila. Univerzalnost primjene ovog uređaja bila je od ključnog značaja tokom njegovog razvoja. To znači da je sistem morao biti pogodan za postavljanje na što većem broju ulaza, prostora, prolaza, ograda, pa čak i vrata s elektromagnetskom bravom. Kada su u pitanju sezonske bolesti, sistem će u budućnosti imati koristi od činjenice da je groznica, odnosno povišena temperatura simptom ne samo COVID-a 19 nego i velikog broja čestih oboljenja. Zaštitom osoblja od ovih bolesti STD-2MP će osigurati bolju zdravstvenu zaštitu radnika i ponuditi kontinuitet visokih radnih učinaka koje neće ometati odsustva zbog bolesti.

Trajna zaštita zdravlja kao nova i pozitivna normalnost?
U Partizanu smatraju da će njihov proizvod kompaniji osigurati dugoročno pozicioniranje na tržištu, čak i nakon što prođe trenutna prijetnja od pandemije. Razlog za to je činjenica da zaštita zdravlja pomoću sigurnosne tehnologije postaje dio životnog i poslovnog stila i u to u različitim industrijama i vertikalama. Zato je STD-2MP, između ostalog, morao biti dizajniran za što lakše i pristupačnije korištenje i uklapanje u što različitija javna i poslovna okruženja. Kako to izgleda u praksi? Za početak, glavni modul Partizanovog STD-2MP uređaja nije veći od običnog tableta sa 7-inčnim IPS ekranom. Tu su i modul za mjerenje temperature, bijelo pozadinsko osvjetljenje, 2 MPx IP CCTV kamera i ugrađeni kontroler pristupa. Partizan STD-2MP se može ugraditi u blizini obrtne rampe, na okvir prolaza ili na sama ulazna vrata. Da biste to učinili, u katalogu dodatne opreme možete pronaći sve vrste različitih nosača za podove i zidove.

Istovremeno, sistemi za borbu protiv pandemije moraju biti ne samo estetski i funkcionalno lako uklopivi u sva okruženja nego i ponuditi jednostavno upravljanje na sveprisutnim platformama današnjice – mobilnim telefonima. Kako pandemija traži agilnost u djelovanju, Partizanov uređaj podržava upravljanje preko mobilne aplikacije pored desktop verzije pratećeg softvera. To znači da će korisnici uvid u stanje svog tehnološkog sistema na prvoj liniji borbe protiv COVID-a dobijati jednostavnim posezanjem u džep – tamo će im aplikacija ponuditi uvid u notifikacije za alarme, evidenciju posjeta i praćenje aktuelnih dolazaka i odlazaka.

Kako je pandemijska borba i globalna, Partizan je ponudio uređaj koji će lako naći mjesto na objektima kritične infrastrukture, graničnim prijelazima, aerodromima, prodajnim prostorima, stadionima, školama i dr. Do danas STD-2MP već otežava prodor COVID-a i drugih virusa u klinikama i zabavnim parkovima u Švicarskoj, proizvodnim pogonima u Rumuniji, tržnim centrima u Indoneziji i Gruziji, ali i skladištima na području Kanade te tvornicama u Nigeriji.

ISEO Serrature: Bluetooth i RFID u vrijeme socijalnog distanciranja

Značaj preventive u traženju rješenja za složenu pandemijsku zagonetku prepoznala je i italijanska kompanija ISEO. Kao jedna od vodećih grupacija za projektovanje i proizvodnju sistema zaključavanja, kontrolu pristupa prepoznala je kao esencijalnu oblast za borbu protiv pandemije. Pri tome, ona svoju sigurnosnu tehnologiju usmjerava na sprečavanje širenja bolesti uz izbjegavanje dodirivanja potencijalno zaraznih površina, posebno na kontaktnim tačkama. Tu na scenu stupa beskontaktna, ali ništa manje efikasna kontrola pristupa u pratećem kompletu rješenja za suzbijanje vektora širenja pandemije.

Zero1 i x1R SMART
Bluetooth i RFID tehnologija u ISEO-ovom Zero1 elektronskom sistemu zaključavanja kombinirani su s automatskim upravljačima za vrata te elektromehaničkim i električnim bravama. Zahvaljujući ovom tehnološkom koktelu, korisnici sada mogu otvarati vrata bez potrebe za dodirivanjem ručica ili ključeva, što doprinosi zauzdavanju zaraze. x1R SMART i IS9100 automatski upravljači vrata čine jezgru sistema koji ISEO baca na megdan aktuelnoj pandemiji. x1R SMART je motorizirana elektronska brava koja je namjenski dizajnirana za upotrebu na zaštitnim vratima koja se mogu lako programirati i kontrolirati pomoću aplikacije Argo. Motor i elektronska kartica s mikroprocesorom kontroliraju funkcije otvaranja i zatvaranja. X1R Smart se otvara u kombinaciji s RFID akreditivima, Apple Watch satom, karticama, tagovima, PIN kodovima i čitačem otisaka prstiju. Cilj je, naravno, ponuditi fleksibilnost u situaciji u kojoj svaki korisnik može biti potencijalni prijenosnik zaraze.

Bluetooth Smart tehnologija
Zahvaljujući Bluetooth Smart tehnologiji, vrata se mogu otvarati i pomoću pametnog telefona. Besplatna aplikacija Argo omogućava svakom Bluetooth Smart Ready telefonu (iOS, Android) da otključa vrata opremljena tehnologijom x1RSmart. Istovremeno, tehnologija omogućava daljinsko otključavanje vrata na udaljenosti i do 10 metara. Tako se svaki telefon praktično pretvara u daljinski upravljač za otvaranje vrata, uz sigurno distanciranje koje je neophodno u vrijeme lakšeg širenja bolesti. Osim toga, moguće je dati pristup samo određenim osobama u konkretnim zonama, uz vremensko tempiranje trajanja ovlaštenja, čime se olakšava filtriranje pristupa objektima i prostorima za ovlaštene osobe, što opet olakšava kontroliranje cirkuliranja potencijalnih prijenosnika zaraze. Radi lakšeg vođenja evidencije i prepoznavanja trendova, x1R Smart pohranjuje podatke o svim ulascima i izlascima.

U slučaju nestanka struje, vrata se i dalje mogu otvoriti pomoću mehaničkog ključa. Tu je i reverzibilna ručica, anti-panik funkcija te podrška za standard EN 14846: 2008. Vrata idu u kombinaciji s IS9100 automatskim upravljačem, koji se može instalirati na jednokrilna ili dvokrilna vrata. Podržano je automatsko otvaranje vrata putem pametnog telefona zahvaljujući Bluetooth tehnologiji, bez potrebe za dodirivanjem ručica ili ključeva koji se obično dijele s drugim ljudima. Istovremeno, snaga zatvaranja i brzina mogu se prilagoditi konkretnim potrebama.

Hardver i softver
ISEO ne polaže sve nade u hardver, nego podjednak značaj daje i softverskoj komponenti. Zato je aplikacija Argo ažurirana uz dodavanje funkcije koja podržava otvaranje vrata glasom, tj. glasovnom naredbom. Sve navedeno treba poslužiti lakšoj provedbi globalno provjerenih metoda za ograničavanje širenja koronavirusa. Za dodatnu fleksibilnost kompanija će uskoro predstaviti i čitač Multi-Reader, koji treba raditi u kombinaciji sa x1R Smart sistemom. On će korisniku unutar jednog objekta omogućiti da odabere koji će akreditiv koristiti za otvaranje vrata (PIN kod, čitač otisaka prstiju, RFID kartica ili pametni telefon), a sve radi postizanja veće fleksibilnosti kod beskontaktnog, odnosno epidemiološki sigurnog otvaranja vrata.

Globalna borba
ISEO za svoju ponudu antipandemijskih proizvoda dobija ponude iz cijelog svijeta, što je potvrda teze da borba protiv bolesti može uspjeti jedino kao globalni napor. ISEO-ovi proizvodi i sistemi za kontrolu pristupa su na prvi pogled raznoliki, no svi oni mogu doprinijeti sprečavanju širenja zaraze, posebno ako se fokusiraju na namjenske sektore.

Argo će tako poslužiti za stambene i manje poslovne zgrade i ugostiteljske objekte, dok su sistemi V364, Locken LSA i Sirio razvijeni za industrijske i finansijske objekte, transportne i logističke kompanije, velike ugostiteljske centre, kulturne objekte i zgrade za komunalne usluge. U međuvremenu, ISEO će nastaviti raditi na razvoju beskontaktnih rješenja u sklopu svojih istraživačkih napora, a novi proizvodi će se prilagođavati i globalnim trendovima u borbi protiv COVID-a 19.

 

HID Global: Povratak na radna mjesta samo uz obnovu vjere u sigurnost

Potreba za fizičkim povratkom na radna mjesta u čijoj je srži obnova globalno poljuljanog povjerenja u sigurnost samih poslovnih prostora i javnih mjesta dva su ključna cilja kompanije HID Global kada je u pitanju borba protiv pandemije. Fokus je na tehnologiji koja može održati radna mjesta otvorenim i time odmah “isplatiti” svoje postojanje. Zato se HID Global odlučio na vlastitu tehnologiju koju korisnici već imaju instaliranu, a kojoj su sada dodijeljene i dodatne uloge. To su, u prvom redu, rješenja koje mogu automatski odrediti lokaciju radnika u stvarnom vremenu i pratiti historiju njegovog kretanja. Pri tome se Bluetooth odašiljači povezuju s privjescima koje nosi osoblje, a historija kretanja ostaje poželjan parametar i kod praćenja potencijalnog pravca širenja zaraze, uz bonus u vidu brze i fleksibilne instalacije. “Velika većina kupaca kupuje infrastrukturu jer je ona relativno jeftina. Većina kupuje hardver, a zatim plaća softver kao uslugu”, navode u HID-u. Čak i uz vakcine i manje stroge propise u pogledu socijalnog distanciranja, organizacije moraju učiniti sve da se zaposlenici i posjetioci osjećaju sigurno.

Beskontaktna kontrola
S tehničke strane, fizički pristup je glavno područje interesa HID Globala kada je u pitanju davanje doprinosa borbi protiv globalne bolesti. Pretrpani ulazi, liftovi i zajednički radni prostori prijetnja su sigurnom socijalnom distanciranju. Upravljanje kontrolom pristupa može pomoći u usmjeravanju kretanja zaposlenika u željenom smjeru, što donosi dobre rezultate u kombinaciji s aktivnostima na vođenju evidencije o radnom vremenu.

Pri tome, sistemi za fizičku kontrolu pristupa (PACS) mogu koristiti servise dostupne na lokaciji kako bi podržali praćenje kontakata i smanjili gužvu, kao i ponuditi pametno upravljanje posjetiocima. Da bi se došlo do sigurnih prostora, potrebno je optimizirati operacije, osigurati da osoblje dođe do pravih informacija, kao i da osobe koje ulaze u zgradu budu svjesne politika koje se primjenjuju. Iako tehnologija može igrati značajnu ulogu u kontroli socijalne distance i ostalih potreba povezanih s pandemijom, politike su ključne za uspješan fizički povratak na posao. Jako bitno je, naprimjer, imati kvalitetne sisteme vođenja evidencije. PACS sistemi generišu zapisnike, izvještaje i arhivski materijal. Ako se dobro iskoriste, mogu ponuditi neprocjenjive informacije. Upravitelji zgrada mogu iskoristiti ove ključne podatke da prate ko je bio u objektu i kada i tako dobiju potpuniju sliku o operativnim rizicima.

Bežično izdavanje akreditiva i usluge lociranja
I automatski pokretači vrata, rotirajuća i klizna vrata mogu pomoći u smanjenju kontakta na prometnim ulaznim i izlaznim tačkama. Oni se mogu kombinirati s beskontaktnim akreditivima i čitačima kako bi se došlo do veće sigurnosti, uz minimiziranje površinske kontaminacije. Tu je i primjena čitača s velikim dometom koji koriste Bluetooth Low Energy (BLE) vezu za bolje performanse čitanja na daljinu. S dometom čitanja do nekoliko metara, BLE može dodatno udaljiti zaposlenike koji bi se inače mogli naguravati oko čitača i vrata. Beskontaktni akreditivi također podržavaju higijenske protokole za prijavljivanje na mreže, plaćanje ili korištenje štampača.

Moderni sistemi s bilo koje lokacije mogu slati akreditive na svaki ovlašteni uređaj, što znači da zaposlenici i posjetioci mogu dobiti svoje akreditive bez potrebe za kontaktom. Posjetioci uvode novu varijablu u ovaj proces. Njihovi akreditivi se provjeravaju prilikom ulaska, a iz sigurnosnih razloga se mora pratiti njihovo kretanje u zgradi. Tu postoji i potreba za potencijalnim praćenjem kontakta. Kvalitetna politika i napredne tehnologije mogu osigurati sigurno kretanje posjetilaca. Rješenja za upravljanje posjetiocima mogu se koristiti samostalno ili u kombinaciji sa sistemom kontrole pristupa na nivou organizacije.

Automatizacija praćenja kontakata
Ključnu ulogu u držanju fizičke distance među ljudima ima svijest o tome gdje se oni nalaze u svakom trenutku. Slično načinu na koji se GPS koristi na otvorenom, usluge lociranja koriste BLE odašiljače koji šalju signale do gatewaya. Ti mrežni prolazi mogu prepoznati lokaciju pojedinaca u fizičkom prostoru. Identitet osobe može biti zabilježen na ID kartici koja kontinuirano šalje signale, čime se kreira virtuelna mapa lokacije u odnosu na fiksne mrežne prolaze. Usluge lociranja menadžmentu daju alat u ruke da može djelovati proaktivno, a ne reaktivno u svojim nastojanjima da promovira fizičko distanciranje. Na taj način se u svakom trenutku može znati broj ljudi u određenom prostoru. Povezani odašiljači šalju informacije i o popunjenosti prostorija. To, naprimjer, znači da se osoblje informira o tome koji su prostori slobodni, a koji zauzeti. Štaviše, ovi sistemi mogu automatizirati praćenje kontakata jer se pomoću njih zna je li neko stupio u kontakt s osobom čiji je test pozitivan na COVID-19.

Tehnologija i najbolje prakse se nadopunjuju
Da bi ove mjere bile efikasne, poslodavci će morati primijeniti općeprihvaćene najbolje prakse u vezi s iskorištavanjem prostora, a naročito higijenom. U nastavku su neke od ključnih politika.
Vizuelna komunikacija – kao ključ za provođenje novih politika i postupaka, vizuelna komunikacija je dobar način da se ljudima predstave nova očekivanja.
Dezinfekcija ruku – stanice za dezinfekciju ruku moraju biti dostupne svim zaposlenim i osoblje treba podsjećati da često pere ili dezinficira ruke.
Održavanje fizičke distance – rasporedite mjesta za sjedenje kako biste omogućili odgovarajuće socijalno distanciranje, dodajte natpise na zidovima i oznake na podu kako biste preusmjerili protok ljudi, zabranite nenajavljene sastanke u sobama i privremeno onemogućite sadržaje u zajedničkim prostorima.
Beskontaktne tehnologije – gdje god je to moguće, obustavite procese koji zahtijevaju dodirivanje ili ih ograničite na jednu osobu. Sarađujte s dobavljačima usluga kako biste identificirali i implementirali tehnologije i procese koji ne podrazumijevaju dodirivanje, posebno u zonama gdje je to često, poput vrata i dizala.
Lična zaštitna oprema – medicinski stručnjaci širom svijeta preporučuju svima da nose masku preko usta i nosa. Poslodavci bi maske trebali staviti na raspolaganje svim zaposlenicima.
Pojačano redovno čišćenje – sve površine koje se često dodiruju trebaju se čistiti i dezinficirati nekoliko puta dnevno. To može uključivati stolove i kvake, prekidače za svjetlo i telefone. PACS tehnologije kao što su tastature i biometrijski čitači također se moraju često dezinficirati.
Ažurirane politike za posjetioce – implementirajte politike pristupa za posjetioce koje ograničavaju kontakte tokom boravka u prostoriji. To uključuje upitnik o zdravstvenom stanju, ekrane za mjerenje temperature i ograničavanje nepotrebnog kretanja.

 

Cambium Networks: Sigurna komunikacija, sigurniji ambijent

Cambium Networks je kompanija poznata po radijskim komunikacijskim rješenjima za povezivanje ljudi, mjesta i stvari, tako da je fokus stavljen na komunikaciju kao alat zauzdavanja pandemije. U konačnici, u pokušaju pronalaska ravnoteže između kretanja “od nule” ili redizajna postojećih rješenja za potrebe kreiranja arsenala za borbu protiv koronavirusa, oslonili su se na redizajniranje već dostupnih proizvoda.

Bežični pristupni uređaji i cnVision
Jedno od takvih rješenja su Wi-Fi pristupni uređaji za montažu na otvorenim ili u zatvorenim prostorima, u kombinaciji sa sistemom za pozicioniranje ljudi u prostoru u situacijama kada oni nisu povezani na Wi-Fi mrežu. Pri tome, triangulacija Wi-Fi signala služi da se dođe do naprednog vizuelnog prikaza kretanja ljudi u određenom prostoru, što je posebno značajno za praćenje njegove popunjenosti u odnosu na propisane epidemiološke mjere, a ključne značajke povezane s kretanjem jesu lokacija zadržavanja, kao i njegovo trajanje, odnosno dužina. Na kraju, na potrebe održavanja socijalne distance odgovoreno je funkcijom za praćenje udaljenosti među praćenim osobama, što se pokazalo posebno efikasnim kao odgovor na pandemiju koja se, istraživanja su pokazala, najviše širi upravo preko aerosola.

Drugo rješenje koje je Cambium Networks ponudio kao protivpandemijsku tehnologiju jeste cnVision – radijski sistem za bežično povezivanje videonadzornih kamera. I u ovoj instanci, pridržavanje mjera za ograničavanje kretanja tretira se kao ključni faktor, tako da se ove kamere koriste za detaljnu analizu obrazaca kretanja ljudi i razmaka među njima. Ponudu zaokružuje i mogućnost mjerenja temperature, čime je ovaj sistem kompletiran u smislu podrške za efikasniju borbu protiv pandemije.

Upotreba nakon pandemije
U Cambium Networksu smatraju da rješenja koja su danas “mobilizirana” za borbu protiv koronavirusa moraju biti spremna da ponude poslovnu vrijednost klijentima jednom kada pandemiju, uz uzdah olakšanja, ostavimo za sobom. Iskustvo prikupljeno u radu protivpandemijskih sistema i njihovoj instalaciji bit će dragocjeno za povratak ovih sistema “mirnodopskoj” upotrebi nakon pandemije.

Za tu kompaniju to znači izvlačenje pouka iz velikog broja instalacija u 2020, koje su realizirane na području različitih općina i gradova u cijeloj Evropskoj uniji. Povod je bila realizacija inicijative WiFi4EU, u okviru koje je Cambium pokrio gotovo 2.000 gradova u kojim su instalirana Wi-Fi i druga radijska rješenja za povezivanje hotspot lokacija. Isti sistemi korišteni su u gradovima i za povezivanje nadzornih kamera, senzora za kontrolu kvaliteta zraka i vode, javni IP razglas, nadzor ljudi i slično. Pri tome se Cambiumova komunikacijska rješenja koriste i za interventna vozila službi spašavanja, hitne pomoći, vatrogasaca, policije i drugih. Ovo iskustvo bilo je dragocjeno i za planiranje primjene rješenja koja su se našla na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa. Zapravo, iskustva prikupljena na terenu tokom nesretne 2020. ovoj kompaniji bi trebala olakšati planiranje dugoročnog pozicioniranja na tržištu u postpandemijskom svijetu.

Radijska komunikacijska rješenja
Cambium Networks se zato u posljednjih deset godina fokusirao na radijska komunikacijska rješenja u različitim primjenama, uz fokus na sektore koji su posebno aktuelni u vrijeme pandemije, kao što je zdravstvo. Tačnije, situacija s koronavirusom i promjena svijesti o važnosti borbe protiv zaraznih bolesti potaknula je mnoga tržišta na investicije u rješenja koja mogu osigurati veći nivo sigurnosti, kontrolu, praćenje ljudi, dobivanje informacija iz okruženja putem senzora i dr.
Upravo tu u Cambiumu vide svoju šansu, jer ovo je segment u kojem neće biti ekonomskog usporavanja u dogledno vrijeme. Kompanija bi tako, uz dekadu rasta u različitim tržišnim vertikalama, mogla ojačati svoj udio na valu rasta potražnje za rješenjima iz njenog portfolija, a koja se koriste za borbu protiv virusa. Ipak, to je dvostruka oštrica, jer povećana potražnja u određenim sektorima znači da njen tempo često ne prate dodatni napori koje moraju uložiti proizvođači čipova i drugih elektronskih komponenti kako bi odgovorili na potrebe kupaca. U međuvremenu, bila pandemija ili ne, Cambium će nastaviti s instalacijom svojih rješenja u sektoru telekomunikacija, gradovima, državnim službama, hotelijerstvu, školstvu, naftnoj industriji, vojsci i policiji, interventnim službama i dr.