17 Aprila, 2026
image
Home Vertikalna tržišta Kategorija Zdravstvo (Page 4)

Zdravstvo

Rješenja iz Hikvisiona: Termalni odgovor na svaki scenarij

Termalna kamera vrlo je učinkovit uređaj za otkrivanje pojedinaca s povišenom temperaturom na površini tijela. Takav oblik detekcije može nam osigurati brzo mjerenje temperature u svim prostorima u kojima se kreće i okuplja velik broj ljudi kao što su aerodromi, bolnice, uredi, tvornice…
Piše: Odjel marketinga za Evropu, Hikvision
E-mail: marketing.eu@hikvision.com

Korištenje beskontaktnog termalnog rješenja jedan je od sve aktualnijih načina otkrivanja ljudi s povišenom temperaturom na površini kože (EST – elevated skin temperature). Kad se takva osoba detektira, za daljnju potvrdu temperature i drugih simptoma treba koristiti standardnu medicinsku opremu. Glavne prednosti mjerenja temperature uz pomoć termografskih kamera jesu brzina testiranja i zaštićenost onih koji provode mjerenje jer nema kontakta. Hikvisionovo rješenje za mjerenje temperature sastoji se od više različitih tipova proizvoda s nizom raznovrsnih primjena u stvarnim scenarijima, s posebnim naglaskom na javne prostore. Korisnicima tih rješenja ključni su elementi – učinkovitost i cijena, pa je pitanje – koje je savršeno rješenje za njihove potrebe?

Mjerenje temperature s brzom instalacijom
Za scenarije s velikim brojem ljudi u prometu (željeznički i autobusni kolodvori, javni prijevoz, aerodromi…) ili zgradama (škole, sveučilišta, uredi, tvornice, trgovački centri…) najbolje je koristiti privremeno rješenje za mjerenje temperature. Ono se može postići zasebno, uz pomoć različitih uređaja (termografskih fiksnih ili ručnih kamera, vrata za detekciju metala…). Takvo je rješenje praktično i jeftino, a instalacija brza i laka. Hikvisionovi uređaji garantiraju odstupanje od maksimalno ±0.5°C ili ±0.3°C ako se koristi kalibrator (“blackbody”).

Mjerenje temperature + kontrola pristupa
Velika i manja poduzeća, škole, tvornice i drugi zatvoreni prostori kroz koje prolazi velik broj ljudi pogodna su za korištenje zidnih terminala MinMoe za mjerenje temperature (DS-K1T671TM-3XF). Lijepo dizajnirani terminali koji se uopće ne moraju dirati idealna su kombinacija kontrole pristupa i brzog mjerenja temperature za svaku zgradu s mnoštvom posjetitelja.

Mjerenje temperature u patroli
Mjerenje temperature u patroli možemo nazvati i ručnim mjerenjem temperature u pokretu. Takvo rješenje omogućuje brzo postavljanje na fiksnim ulazima i izlazima za slučaj evakuacije, npr. na priredbama na otvorenome, gradilištima, kontrolnim točkama, a pogodno je i za postavljanje u kabinama, šatorima itd. Hikvisionove termografske “bulletice” podržavaju i simultano mjerenje temperature kod više ljudi (20–30 odjednom), što drastično povećava učinkovitost kod velikih gužvi.

Detekcija maske
Na kraju, za potrebe država i zona koje nakon olakšavanja mjera zahtijevaju od ljudi da nose zaštitne maske, Hikvision nudi rješenje koje uključuje NVR DeepinMind s termografskim kamerama. Rezultat je specijalni interfejs koji vizualno prikazuje temperaturu i status ljudi s maskom (imaju li je na licu ili ne). Hikvisionova rješenja za mjerenje temperature već se naveliko koriste po aerodromima, lukama, uredima i tvornicama širom Europe i svijeta, jer korisnicima nude brzo i učinkovito mjerenje temperature velikog broja ljudi odjednom, sa sigurne udaljenosti, u sklopu borbe za povećanjem javnog zdravlja i opće sigurnosti.

Noviteti kompanije ZKTeco: Rješenja za mjerenje temperature i detekciju nošenja maski

Kao vodeći multinacionalni proizvođač biometrijskih sistema, ZKTeco je ponudio čitače za kontrolu pristupa, IP videonadzorne kamere i detektore metala koji mogu mjeriti tjelesnu temperaturu i detektovati nošenje maski
Piše: Carmen Cantalapiedra, direktorica marketinga, ZKTeco Europe
E-mail: carmen.cantalapiedra@zkteco.eu

Sada kada je kritična faza epidemije Covida-19 gotovo završena, veliki dio globalne populacije i dalje je socijalno izoliran kako bi se spriječilo širenje bolesti. Postavlja se pitanje kako se vratiti normalnom životu i poslovima nakon izolacije. Bez obzira na to kako će se povratak u normalnost odvijati, jedno je sigurno: moramo biti oprezni da se zaraza ne počne ponovo širiti. To znači da se moramo vratiti na naša radna mjesta, uz potrebne mjere koje moraju spriječiti širenje rizika od zaraze. Za to postoje tri osnovne smjernice kojih se moramo pridržavati: socijalna distanca i sprečavanje kontakta, obavezno nošenje maski i redovna kontrola simptoma.

Spriječiti povratak zaraze
Na ova pitanja se osvrnuo i Fernando Ducaya, direktor kompanije ZKTeco za Evropu. “Naša nova sigurnosna rješenja s funkcijom praćenja tjelesne temperature sada su stvarnost i nasušna potreba, posebno u ovo vrijeme, jer pomažu u identificiranju i ograničavanju pristupa ljudima s povišenom tjelesnom temperaturom. Tako će se spriječiti njihovo kretanje na javnim mjestima s velikim brojem ljudi, uključujući škole, bolnice, poslovne i stambene objekte. Osim zaštite prostora u kojima se nalaze ljudi, želimo zaštititi i njihovo zdravlje i učiniti sve što možemo kako bismo spriječili širenje koronavirusa”, kaže Ducay.
U ZKTecu su se potrudili da svoja rješenja obogate novim funkcijama usklađenim s pravilima koja se danas primjenjuju zbog pandemije koronavirusa. Uređajima su dodane funkcije kao što su mjerenje temperature i detekcija nošenja maski kako bismo omogućili usklađenost sa zdravstvenim smjernicama i omogućili povratak normalnom životu. Fleksibilniji rad pomaže u održavanju socijalne distance i odsustvu kontakata, pa tako fleksibilno vrijeme dolaska na posao i odlaska s njega sprečava da previše ljudi istovremeno uđe u poslovni objekat ili ga napusti. Tu spada i pametna organizacija rada i aktivnosti koje se mogu pratiti na licu mjesta ili na daljinu pomoću GoTimeCloud rješenja za praćenje radnog vremena u oblaku.

VLFR tehnologija
No, šta je s kontrolom pristupa za osobe koje ne nose maske ili imaju povišenu tjelesnu temperaturu? Kompanija je nedavno napravila tehnološki iskorak i predstavila novu seriju proizvoda za prepoznavanje lica pomoću vidljivog svjetla (VLFR). Ova tehnologija koristi duboko učenje za preciznije prepoznavanje i daleko je naprednija u identifikaciji lažnih lica. Sistem koristi dvije kamere: jednu za prepoznavanje i provjeru te drugu infracrvenu za detekciju lažnih lica. Naprimjer, neke osobe mogu pokušati kreirati lažni identitet pomoću slike ili videozapisa visoke rezolucije, ali brzo će ustanoviti da im je pristup uskraćen. Ljudi se mogu prepoznati “u hodu” dok se približavaju ulazima, čak i pod uglom od 30% – s lijeva nadesno te gore i dolje. Moguće je prepoznati više lica istovremeno, kao i snimiti lica u određenoj zoni, npr. na sportskom događaju ili u maloprodajnim objektima.

Dostupni sistemi za mjerenje temperature
Proface X[TD] i SpeedFace V5L[TD] dizajnirani su za tradicionalnu kontrolu pristupa i praćenje radnog vremena. Oba sistema posjeduju algoritam za zaštitu od pokušaja prevare, što znači da uljezima neće pomoći nikakav video ili slika. Tu je i 100% beskontaktni pristup, brzina prepoznavanja manja od 0,3 sekunde i rad pri različitim jačinama osvjetljenja (<50 000 Lux). Provjera lica je moguća i uz nošenje zaštitne maske, a temperatura se mjeri s prosječnim performansama od ±0,3°C na udaljenosti 30 do 50 cm i bez potrebe za korištenjem tzv. crnog tijela. Instalateri imaju širok spektar mogućnosti za instalaciju sistema jer je pogodan za gotovo svaku podlogu. Koje su razlike između ova dva uređaja? Proface X ima više kapaciteta za pohranu obrazaca i zapisa i posjeduje kameru za snimanje događaja, a može se pohvaliti i platinastom nagradom Govies Government Security 2020, koja mu je dodijeljena za vrhunske funkcije.

ZK-D3180S [TD] je detektor metala sa senzorom temperature, dostupan za rad u 18 ili 33 zone detekcije preklapanja, uz podesivu osjetljivost u rasponu od 0 do 255. Montiranje uređaja je jednostavno – potrebno je postaviti samo dvije komponente. Tu su i opcionalni infracrveni daljinski upravljač i rezervna baterija, koja traje 4–8 sati, indikatori zvučnih i LED alarma te funkcija automatskog brojanja ljudi. Sistem je bezopasan za osobe koje koriste pejsmejker ili trudnice, a prosječno mjerenje performansi se odvija u rasponu od ±0,3°C i odstupanje od ±0,5°C za udaljenost do 50 cm. ZN-T5/W & TH-01 uključuje mrežnu kameru kompanije ZKTeco za mjerenje tjelesne temperature i prijenosno crno tijelo, što je savršeno rješenje u situacijama kada je potrebno izmjeriti temperaturu na većoj udaljenosti ili za više pojedinaca istovremeno. Sistem je kompatibilan s ONVIF-om i nudi pametnu detekciju temperatura za najviše 30 osoba. Ovo rješenje posjeduje integrisani algoritam za mjerenje temperature, jednu IP adresu, dva kanala te efektivnu rezoluciju piksela od 400×300 uz osjetljivost od ≤40 mK. Kamera nudi termalne funkcije i posjeduje fiksne objektive od 8 mm kao i standardne motorizirane objektive od 2,7 ~ 12 mm, s preciznošću mjerenja temperature od 0,3ºC i vremenom odziva od ≤30 ms.

Scenarij primjene
Da bi upotpunili svoje rješenje, u postojeći softver za kontrolu pristupa dodan je i novi modul, ZKBioAccess i ZKBioSecurity, a ova funkcija je sada omogućena i za aplikaciju GoTime Cloud za praćenje radnog vremena u oblaku. To znači da u izvještajima dolaze podaci o temperaturi i upotrebi maske u svakoj situaciji te potvrde da li nekome odobrite ulaz ili ne. Budući da će mjerenje temperature zaposlenicima, posjetiocima ili čak i klijentima igrati ključnu ulogu u zaustavljanju širenja bolesti, ova rješenja će biti veoma tražena. Zaposlenici finansijskih i javnih institucija i radnici općenito moraju se zaštititi od bolesti kako bismo im pomogli u napornom radu na oporavku naše oslabljene ekonomije u ovim teškim vremenima. Šta kada konačno budemo mogli normalno uživati u slobodnom vremenu? Teretanama i sportskim centrima bit će potreban jednostavan i isplativ način nadogradnje postojećih sistema na ulazima, uz mogućnost mjerenja tjelesne temperature. Ovaj instalacijski komplet posebno je dizajniran za prilagođavanje radu s obrtnim barijerama i nudi jednostavnu montažu čitača. Osobama s temperaturom iznad dozvoljene će se onemogućiti pristup. Tu su i gradski prijevoz, obrazovne institucije, hoteli, muzeji i historijske građevine, gdje kretanjem ljudi unutar popularnih lokacija sada možemo sigurno upravljati pomoću detektora metala s termalnim senzorom.

Suradnja MOBOTIX-a i Konica Minolte: Termalne kamere za poslovnu i javnu upotrebu

Tehnologija toplinskog snimanja sve se više koristi kao proaktivni sustav prevencije. Tvrtke u područjima kao što su zdravstvo, trgovina na malo, transport i logistika koriste MOBOTIX kamere za zaštitu imovine i zaposlenika
Piše: Vito Lalić, menadžer za razvoj poslovanja, Konica Minolta Hrvatska
E-mail: Vito.Lalic@konicaminolta.hr

Pružanje sigurnosti osobama na javnim mjestima i poslu uobičajena je praksa u modernom razvijenom svijetu. Za videonadzorna rješenja važno je da svoju funkciju izvršavaju što učinkovitije i ekonomičnije. U praksi se izazovi unutarnjih i vanjskih nadzornih kamera često očituju u nedostatku integriteta snimanja slike, niskoj rezoluciji, lošoj kvaliteti slike u mraku, a ponekad previsokoj osjetljivosti i nemogućnosti razlikovanja bezopasnih pokreta uzrokovanih vjetrovima ili pticama i stvarnih sumnjivih događaja, te je rezultat visok udio lažnih alarma. Napredni sustavi videonadzora za poslovnu i javnu upotrebu, koji kombiniraju MOBOTIX visokotehnološke kamere za videonadzor s inteligentnim softverskim sustavima Konica Minolte, razvijeni su imajući na umu sve ove čimbenike.

Višestruka primjena
Sveobuhvatan pristup dviju kompanija, temeljen na analizi radnih procesa i sigurnosnih rizika, doveo je do razvoja MOBOTIX kamera s termalnom radiometrijom, koje u kombinaciji s vlastitom videotehnologijom nude mnogo mogućnosti primjene. Nadzor i otkrivanje objekata koji se kreću u potpunom mraku, mjerenje temperature objekata i ljudi u pokretu, rano otkrivanje vatre te usklađenost sa zahtjevima za sigurno radno okruženje – samo su neki od njih. Tehnologija toplinskog snimanja temelji se na beskontaktnom postupku stvaranja slike koja omogućava vidljivost toplinskog zračenja iz predmeta ili tijela u inače nevidljivom spektru za ljudsko oko (infracrvena duljina). MOBOTIX termalne kamere imaju mogućnost korištenja dvije vrste senzora unutar jedne kamere, termalni i optički, što ih čini jedinstvenim rješenjem. Čim objekt prođe kroz promatračko područje, MOBOTIX sustav s dvostrukom kamerom automatski prelazi s termalnog na optički senzor.

Posebnosti M16 termalne kamere
Konica Minolta pruža robusno, pouzdano i učinkovito rješenje koje će omogućiti prepoznavanje kritičnih i rizičnih područja i reagiranje, poduzimanje bržih radnji, sprečavanje oštećenja, otkrivanje topline objekata, raznih lokacija i ljudi. Termalne kamere karakteriziraju: unaprijed definirani alarmi za temperature koje prelaze ili su ispod propisane temperature, nadzor u smanjenim svjetlosnim uvjetima, temperaturni raspon od -40 do +550ºC, kvaliteta slike čak i bez osvjetljenja, ušteda na preventivnim popravcima, a ne na kvarovima, te robusnost i mala potrošnja energije. Moguće je postaviti 20 zona s raznim akcijama i reakcijama koje nam omogućavaju da putem tehnologije termalne radiometrije vršimo nadzor nad objektima koji se nalaze ispred kamere i da nam se automatski dojavljuju neuobičajene temperature za koje smatramo da su anomalije, s osjetljivosti od 50 mK (0,5°C). Upravljački softver MXMC uključen je u cijenu kamere, nema ograničenja u broju korisnika ili kamera, a sistem je siguran od cyber napada (SYSS, CNPP, Secure by Default). Kako biste dobili najtočnije rezultate, potrebno se konzultirati s tvrtkinim stručnjacima o načinu instalacije kamere, optimalnim pozicijama i točnosti koja se može postići. Više o MOBOTIX termalnom sistemu možete saznati na www.konicaminolta.hr.

COVID-19 | Šta ne znamo da ne znamo, a trebalo bi da znamo

Piše: prof. dr Zoran Keković – predsednik Centra za analizu rizika i upravljanje krizama.
http://www.caruk.rs/blog/

PAPIR-KAMEN-MAKAZE (I ČIN)

Šta ne znamo da ne znamo, a trebalo bi da znamo?

U neizvesnosti tvoj pogled se obara, jer nemaš u sebi organe i čula koji bi te obavestili o prostoru. T. Man

U rat protiv nevidljivog neprijatelja COVID19 Srbija nije ušla bez iskustva. Pre 21 godinu i nekoliko dana ratovali smo protiv još jednog nevidljivog neprijatelja. Tada su mnogi saznali za reč „Avaks“. Taj zagonetni sled događaja uvek te tera da postaviš pitanje svih pitanja: Kako znaš da ne znaš što bi trebalo da znaš?

Svaka opasnost, pa ni COVID19 nije izuzetak, stavlja nas pred izazove prirodne selekcije. Prvi deo romana odigrala je biologija. Niko zdrav ne umire, pa se još jednom potvrdilo da su najranjivije osobe sa slabim imunim sistemom. Ostalo je stvar karaktera: oni koji su, svesno ili nesvesno, bili izloženi infekciji, dodatno su pružili šansu bolesti.

Organizmi su algoritmi

Dok traje izolacija, vreme je da se bar u mislima vratimo prirodi.

Autor bestselera Tajni život drveća, Peter Wohlleben, uči nas kako prirodna selekcija, u sudaru sa spoljašnim okolnostima, isključuje iz životne trke manje otporno drveće. Kada će drvo odbaciti lišće, zapravo je stvar karaktera. Drveće ne može naslutiti kakva će biti zima koja dolazi: jaka ili slaba? Sve što registruje jeste sve kraći dan i temperature koje padaju. Jesenje temperature zbog klimatskih promena ostaju sve duže visoke, ali kada počnu oluje povećava se rizik da stabla puna lišća budu srušena. Očito je da svako stablo odlučuje za sebe. Treba li iskoristiti blage vremenske prilike i produžiti fotosintezu, te spremiti još nekoliko kalorija šećera, ili će igrati na sigurno i odbaciti lišće u slučaju da zima naglo stisne? Jedno stablo je bojažljivije ili razumnije. Čemu korist od dodatnih zaliha ako ne može odbaciti lišće i čitavu zimu bude u životnoj opasnosti? Drugo stablo je odvažnije. Ostaje dugo zeleno, što se do tada pokazalo ispravnim, ali ne zna se koliko će dugo tako biti. Pametni algoritmi drveća procenjuju kombinaciju temperature i dužine dana i izazivaju pravu reakciju. Oprezna stabla u budućnosti imaju više šansi za preživljavanje – zaključuje pisac ovog fenomenalnog štiva.

Do sličnog zaključka došao je Juval Harari, doduše preispitujući granice ljudske imaginacije u svom delu Homo deus. Pošto mi ne živimo sadašnjost, već istoriju sutrašnjice, svi ljudski napori vode ka tome da se kontroliše ili smanji neizvesnost. Neizvesnost je u osnovi instinkta preživljavanja, produženja vrste i pitanje se svodi na matematički problem izračunavanja verovatnoće. Zahvaljujući korona virusu preživljavamo egzistencijalnu krizu, pa je razumno pozvati se na iskustvo našeg najbližeg rođaka. Naime, verovatnoća da će majmun umreti od gladi ako ne pojede banane, u odnosu na verovatnoću da će ga uloviti lav ukoliko siđe sa drveta, nateraće ga na pravu oluju osećanja (straha, gladi..). Ako skapava od gladi, ima smisla zbog banana dovesti život u opasnost. Ali ako je želja za bananama čista pohlepa, zašto dovoditi život u opasnost? Bojažljivi majmun – onaj čiji algoritmi precenjuju opasnosti – umreće od gladi, a geni koji su oblikovali te kukavičke algoritme nestaće zajedno s njim. Ishitreni majmun – onaj čiji algoritmi potcenjuju opasnost – postaće lavlji plen i njegovi se nesmotreni geni takođe neće preneti na idući naraštaj. Algoritmi stalno prolaze kontrolu kvaliteta koju sprovodi prirodna selekcija, a potomke ostavljaju samo životinje koje tačno izračunavaju verovatnoću.

A onda je na scenu stupio čovek koji je spoznao da tu algoritamsku strukturu koja utiče na odlučivanje može da menja posredstvom promena u genetskoj strukturi materijala. Sada nam je jasno da čovek, pored sposobnosti da oblikuje veštački soj virusa, dostignućima genetskog inženjeringa može u budućnosti oblikovati ljudske algoritme odgovora na opasnosti, time što će selektivno usađivati gene straha i hrabrosti. U takvom distopijskom scenariju (trenutno živimo jedan), umesto lekara koji su u očaju zbog nedostatka medicinskih sredstava i opreme, morali odlučivati ko će da živi, a ko da umre, o tome će znatno ranije odlučivati neka druga struka. Već danas su skupi zdravstveni sistemi suočeni sa kolapsom usled preopterećenja svojih kapaciteta. Nema razloga da sumnjamo da će se stvari još više pogoršati kada za nekoliko decenija eksponencijalni rast stanovništa ne bude mogao da prati ni jedan zdravstveni i ekonomski sistem, sve pod pretpostavkom da će se učestalost epidemija povećavati.

Prevođenjem ljudskih fikcija u genetske i elektronske kodove, intersubjektivna stvarnost progutaće objektivnu i biologija će se pomešati sa istorijom. Zato bi u 21 veku fikcija mogla postati najmoćnija sila na Zemlji, premašivši čak i nepredvidive asteroide i prirodnu selekciju, veli Harari. Ideološke fikcije iznova će napisati lance DNK, politički i ekonomski interesi preobraziće klimu, a geografiju planina i reka zameniće kiberprostor. Tako dolazimo do pitanja s početka ovog teksta: Kako da znamo da ne znamo ono što bi trebalo da znamo? Pre nego što se na njega vratimo, razmotrićemo na primeru krize COVID19 prethodna dva pitanja u čuvenoj taksonomiji neizvesnosti Donalda Ramsfelda, bivšeg američkog državnog sekretara za odbranu: Šta znamo da znamo i Šta znamo da ne znamo?[1]

Šta znamo da znamo?

Smart gradovi, smart kuće, smart tehnologije… čovek je danas svemu što radi dodelio ovaj atribut. Svedoci smo urušavanja ove goleme iluzije o čovekovoj moći, jer imamo protiv sebe, ne samo nevidiljivog, već i smart neprijatelja. Virusi koji mutiraju prolaze prirodnu selekciju, kao i ljudi, iz koje izlaze jači i otporniji. Svi idealni mikroorganizmi nastoje da uspostave takav odnos sa domaćinom u kojem će oni moći u domaćinu da se reperkutuju, ali neće domaćina ubiti, jer kad ubiju domaćina, onda I oni umiru. Idealni parazit je onaj koji uspeva da živi na račun domaćina ali da ga ne ubije, ili bar da ga ne ubije brzo. “Pametni” virusi

Mutacija virusa je kao meta u pokretu. Iako njihova virulentnost posustaje sa brojem ljudi koji su inficirani, globalna povezanost između ljudi i planetarni saobraćaj predstavljaju dobitnu kombinaciju za virus. Tokom  2019. aviokompanije su prevezle 4.5 milijarde putnika, a deset godina pre toga gotovo upola manje – 2.4 mld. Sve dok su živeli u organizmu životinja, oni nisu predstavljali realnu opasnost. Zapravo, virus je izvukao bingo onog momenta kada se uselio u organizam čoveka.

Paradoks je što se za virus korone odavno zna, kao i za mnoge druge opasne patogene, a čovečanstvo se, uprkos napretku nauke, pre svega molekularne genetike i imunologije, ipak stalno suočava sa ad hoc situacijama vezanim za reagovanje, pripremu vakcina i resursa.[2]

Ukupna dinamika infekcije COVID19, tokom svog trajanja, pokazuje i red i haos. Mi pokušavamo da uočimo svetlu stranu haosa. Široka je lepeza onoga što znamo: broj zaraženih je mnogo veći od broja registrovanih slučajeva, ali niko ne zna pouzdano koliko; muškarci obolevaju više od žena; većina zdravstvenih sistema ima ograničene kapacitete za testiranje, pa su i kriterijumi selekcije često pristrasni; zemlje izveštavaju o različitoj stopi smrtnosti, a ti procenti su nepouzdani; socijalno distanciranje se pokazalo kao dobra praksa za zaustavljanje širenja, itd.

Takođe, znamo da je pandemijska kriza pokazala brojne ekološki prihvatljive ishode – čistiji vazduh, vodu i zdraviji način života. Od kada su počela merenja, tradicionalno najzagađenija područja u Kini sada su najčistija. Westphalian order will survive coronavirus disorder

Znamo i da je, bar privremeno, vraćeno poverenje u struku. Od epidemiologa smo odmah naučili da su lični kontakti opasni. Više se ne postavlja pitanje, da li je opravdano raditi od kuće, tj on line, već da li je opravdano biti fizički prisutan na radnom mestu? Istovremeno, internet komunikacija nas je približila ljudima od kojih smo bili fizički udaljeni. Od politikologa i profesora socijalne psihologije ćemo saznati da će politička i kulturološka polarizacija ustupiti mesto međunacionalnoj solidarnosti i funkcionalnosti. Videli smo da su Velika Britanija, Francuska i Nemačka, uprkos sankcijama SAD, snabdele Iran medicinskom opremom. Ljudi su spremni da zaborave na razlike kada imaju zajedničkog neprijatelja. Drugi će nas ubeđivati u suprotno, da će se polarizacija ubrzati, posežući za argumentima trgovinskog rata i bespoštedne borbe između država, država i kompanija, kompanija međusobno, (rat svih protiv svih) za zdravstvene resurse i medicinsku opremu koja spasava živote.

Šta znamo da ne znamo?

Ko među nama nije pomislio da smo suočeni sa egzistencijalnom pretnjom? Ko do sada nije napunio svoje ambare, frižidere i podrume? Je li dostojno uma trpeti glad i junačiti se protiv mera predostrožnosti? Karantin i izolacija će razuveriti i one koji su u to sumnjali. U međuvremenu, političari će se potruditi da pokažu da je u ovom trenutku najpotrebnije da se poveća proizvodnja hrane. COVID19 je učinio radikalan zaokret ka autoritarnosti. Vrlina je sada manje dostupna. Da li je razumno i dalje zvati na kafu dragog komšiju koji odbija da se povinuje strogim merama izolacije? No još uvek nagađamo, da li će opstati vrednosti slobodnog tržišta, individualizma? Da li će se povećati izdvajanja u zdravstvo, kvalitet komunalnih usluga, a smanjiti investicije u turističku privredu?  Da li će ekumenska misija crkve biti podrivena? Ako je strah protivan veri, da li će vernici posećivati versku službu bez straha od zaraze ili će svoje verske simbole posmatrati posredstvom zuma? Da li će muslimani slaviti Ramazan, ako ne mogu posećivati džamije?

Odgovore nam stižu iz perspektive različitih struka. Kao u Bajaginoj pesmi Buđenje ranog proleća, zavisno od životnog ciklusa krize, smenjivaće se (zanemarite redosled): epidemiolozi i virusolozi, psiholozi i psihijatri, socijalni antropolozi, etičari, pravnici, politikolozi, informatičari…

Epidemiolozi će se pitati koje su terapije, s obzirom na kliničku sliku, u ovom momentu optimalne. Najveća je enigma obim socijalne interakcije, da bi se znalo koliko će osoba u narednom periodu biti inficirano. S obzirom da je gotovo nemoguće izmeriti obim socijalne interakcije, možda je pravo mesto da se povuče jasnija granica između odgovornosti države i pojedinca. Naša je ultimativna odluka da li ćemo kafanisati u širem krugu za vreme izolacije, kući ili na poslu, da li ćemo poštovati higijenske mere, brisati šape kućnim ljubimcima po povratku iz šetnje…Situacija podseća na (ne)poštovanje propisa u saobraćaju. Možete ignorisati crveno svetlo na semaforu ili strah od saobraćajne policije, ali ne bi bilo pametno potceniti rizik od ugrožavanja sopstvenog života ili tuđeg.

Socijalni psiholozi se pitaju koliko će mere socijalnog distanciranja biti prihvatljive u dužem vremenskom periodu i da li će dodir u budućnosti postati tabu.

Sociolozi i etnolozi: da li će COVID19 iznedriti nove forme patriotizma, zato što se na liniji fronta ne nalaze regruti, plaćenici, već lekari, medicinske sestre, negovatelji, policajci, prodavci, komunalni radnici, taksisti, i razni drugi volonteri, suočeni sa rizikom kontaminacije i smrti, kojima ćemo salutirati kao novim vojnicima.

Profesori politikologije i studija bezbednosti će nas iznova uveravati da je pandemijska kriza razotkrila slabosti globalizacije i da bi mogla ubrzati niz dezintegracionih procesa. Pokazali su se ključnim apsorbcioni kapaciteti država da odgovore na ovakve krize, u vidu deviznih rezervi, pregovaračkih strategija i mobilizacije obaveštajno-bezbednosnih resursa u nabavci opreme, kapaciteta domaćeg tržišta roba i usluga i lanaca snabdevanja (u čemu je Kina neprikosnovena), centralizovanih ili decentralizovanih sistema zdravstvene zaštite i medicinskog zbrinjavanja, itd. Istovremeno, za progresivističke, liberalne evropske vlade, kao i mainstream medije, dramatična javno-zdravstvena kriza koja je protresla Kinu bila je nezamisliva u Evropi. Opasne epidemije pripadaju teritorijama na kojima su vlade totalitarističke, korumpirane, u kojima nedostaju pristojne infrastrukture, medicinsko snabdevanje je nedovoljno, kvalitet života nizak, a ljudi neobrazovani. Sada svaka evropska vlada za sebe uspostavlja ratni, sanitarni režim – cordon sanitaire – koji u potpunosti potkopava proklamovane zajedničke vrednosti. Granice i protekcionizam ponovo su „in“, uprkos široko promovisanoj globalističkoj paradigmi 21. veka – sveta bez granica. Novouspostavljene granice, mnogi vide kao trajno nasleđe koje će oblikovati novi međunarodni poredak, međutim, vrlo je tanka linija između liberalizma i totalitarizma. Za sada ostaje činjenica da se protiv bolesti ne možemo efikasno boriti na pojedinačnom nivou, već samo kao društvo. To zahteva intervencionističku snažnu državu koja će raditi u korist svih građana, ne tek u interesu lobističkih grupa koje su nas i dovele u ovu bezbednosnu situaciju. Kako je EU zakazala u zdravstvenoj krizi s COVID-om 19

Na kontinumu između izvesnosti i neizvesnosti, gotovo je izvesno da će ova kriza uticati na političku, ekonomsku i drugu fragmentaciju, unutar i između država, budući da se države i regioni već dele na one više ili manje pogođene (svojom ili tuđom krivicom). Uvećaće se antagonizmi između EU i nacionalne države, pošto su se suverene države pokazale još uvek kao dominantni akteri u situacijama koje karakteriše velika neizvesnost. Da li će ova situacija još više osnažiti desničarske i nacionalističke ideologije u evropskim državama? Kroz istoriju se pokazalo da su autoritarne mere kratkog daha i da su ti sistemi fragilni. Posle ekonomske krize 30tih, ceo svet se odusevljavao Hitlerovim dizanjem Nemacke iz pepela i Musolinijevom i Staljinovom industrijalizacijom, ali znamo kako se to zavrsilo.[3] Na kraju, ne samo da nacionalni identiteti konkurišu supranacionalnim, već smo na lošem primeru u Italiji videli da nacionalnim identititetima konkurišu regionalni (lombardijski) identiteti. Reč je zapravo o tome da u praksi jačaju regionalni i lokalni nivoi odgovora na krizu. Otuda je moguć, kao posledica krize, makar kratkoročan povratak na priču o katalonskom, baskijskom, škotskom, velškom, bavarskom, lombardijskom i drugim identitetima.

Tehnolozi će na primeru Južne Koreje i Tajvana, braniti prednosti tehnologije u nadgledanju kretanja ljudi i kontroli mera izolacije i socijalnog distanciranja, ali će etičari postaviti nove poznate nepoznanice: da li će te mere ugroziti našu privatnost, a pravnici, kako će izgledati regulatorni mehanizmi koji će da odvrate autoritarne vlade od zloupotrebe tehnologija?

Pravnici: Lavina političkih inicijativa da se spreče lažne vesti, s jedne strane, i pritisci organizacija civilnog društva da se zaštite ljudska prava, sa druge,  oživeće tržište pravnih poslova. Po prestanku vanrednog stanja, pljuštaće tužbe protiv države od strane privatnih poslodavaca da bi se naplatila neostvarena dobit.

Ekonomisti uveliko procenjuju ekonomske i finansijske posledice COVID19 krize. Jedna od suštinskih dilema je da ne znamo koliko dugo se mogu održati mere socijalne distance bez većih posledica, ne samo po ekonomiju, već i po društvo i mentalno zdravlje pojedinca, što će opet imati ekonomske posledice. Stopa smrtnosti za čitavo stanovništvo je u nekim državama niža od sezonskog gripa i iznosi 1% od ukupnog broja registrovanih slučajeva. Ako je to tačno, zaustavljanje svih privrednih aktivnosti, sa potencijalno ogromnim socijalnim i finansijskim posledicama, može biti potpuno iracionalno. To je poput slona kojeg je napala kućna mačka. Frustriran i pokušavajući da izbegne mačku, slon skače sa litice i umre (we know enough now to act decisively against Covid-19. Social distancing is a good place to start). Više će ljudi stradati od ekonomije nego od virusa, reći će D. Tramp. Mnoge ekonomije su pred recesijom, a veliki broj ljudi širom sveta je već suočen sa gubitkom radnih mesta. Drugi ekonomisti će nas tešiti: nije vreme za ekonomske čistunce, priznati novu realnost, zaboraviti fiskalnu stabilnost i monetarnu ravnotežu. Filantropi: ekonomija će se oporaviti, ali ne i zdravlje građana. A u tom ekvilibrijumu, pečat svemu će dati proizvođač malina iz sela Lještansko kod Bajine Bašte, nema fakultet, ali onako razmišlja: Kad su ovce bolesne, o lečenju ne govori ovan, nego veterinar.

CEO kompanija: Pandemija koronavirusa stvoriće pritisak na korporacije da procene efikasnost globalizovanog sistema lanca snabdevanja naspram robustnosti lanca snabdevanja na domaćem tržištu. Prelaskom na domaći lanac snabdevanja, umanjiće se zavisnost od uvoza i globalnog tržišta, mnogi će se orijentisati ka proizvodnji deficitarne robe, što će verovatno povećati troškove i korporacijama i potrošačima.

Kakogod, u odsustvu podataka, mi ne znamo da li će i koliko primena strogih mera predostrožnosti voditi genijalnim ili katastrofalnim rezultatima. Moglo bi doći do katastrofičnog razvoja situacije, uključujući finansijske krize, nemire, građanske neposlušnosti, a u najcrnjoj perspektivi, i većih ratova. U najboljem scenariju, postpandemijska trauma primoraće društvo da prihvati ograničenja na masovnu potrošačku kulturu kao razumnu cenu koju ćemo platiti da se branimo od budućih zaraza i klimatskih katastrofa.

Međutim, preostaje još mnogo nepoznanica na strateškom, taktičkom i operativnom nivou: može li se verovati donosiocima odluka na političkom nivou koji postupaju ili možda ne postupaju po savetima zdravstvenih stručnjaka; kako procenjivati savete zdravstvenih eksperata i njihove interpretacije sirovih podataka o broju testiranih, zaraženih, preminulih; kakav je stvarni učinak preduzetih mera na populaciju i željene ishode posebno u pogledu socijalnog distanciranja? U najkraćem, lideri u ovoj krizi su vojskovođe na bojnom polju koje odlučuju o životu i smrti u uslovima neizvesnosti.

Šta ne znamo da ne znamo? (Nastaviće se)

[1] https://www.theatlantic.com
[2] http://www.caruk.rs/data/covid19/Elizabeta%20Ristanovic-COVID19.pdf.
[3] “Power tends to corrupt, and absolute power corrupts absolutely. Great men are almost always bad men.”

Pandemija koronavirusa: Godina iskušenja za sigurnosnu industriju

Sasvim neočekivano, događaj godine u globalnoj sigurnosnoj industriji neće biti ni rast ni revolucionarna tehnologija ili poslovna akvizicija. Umjesto toga, kandidat za navedenu titulu uopće ne dolazi iz svijeta sigurnosti i odaziva se na ime COVID-19 ili, kolokvijalno, koronavirus

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Sam izraz koronavirus prilično je neprecizan jer opisuje skupinu virusa kojoj COVID-19 pripada. Od početnog izbijanja epidemije u kineskom gradu Wuhanu krajem 2019. novi virus je već okarakterisan kao pandemija, sa sekundarnim žarištima u Evropi (Italija) i na Bliskom Istoku (Iran). Pored kontinuiranog rasta broja oboljelih i smrtnih slučajeva, sigurnosni sektor s opravdanom bojazni očekuje nastavak 2020. jer se negativni utjecaj pandemije na globalnu ekonomiju već u martu, prema podacima Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju, procjenjuje na gubitke u rasponu od jednog do dva triliona dolara. U nastavku teksta donosimo vam pregled postojećeg stanja u sigurnosnoj industriji, s posebnim osvrtom na utjecaj pandemije na tržišta videonadzornih sistema i rješenja za pametne domove, uz oprezne prognoze budućeg razvoja situacije.

Žaoka globalne ekonomske krize

Kako sigurnosna industrija ne posluje u vakuumu, posebno u savremenoj globaliziranoj ekonomiji, koronavirus ima potencijal da značajno utječe na njene godišnje rezultate, prvenstveno iz dva razloga: pogođenosti Kine kao tehnološke proizvodne baze i Evrope i Amerike kao važnih tržišta za sigurnosnu industriju. Žaoku krize već su osjetili i organizatori sigurnosnih sajmova serijom otkazanih i odgođenih skupova i konferencija, čije je održavanje ključno za zdravo poslovanje cijelog lanca opskrbe u ovoj industriji. 

Zapravo, ključni ekonomski problem s koronavirusom nije samo broj umrlih i oboljelih nego poremećaji do kojih dolazi usljed preduzimanja mjera na sprečavanju njegovog širenja. Na globalnom nivou tržišta i dionice na berzama već pokazuju znatan pad prinosa u odnosu na planirane vrijednosti. Pored svega navedenog, situacija na sigurnosnom tržištu je još složenija, posebno zbog činjenice da bi neki njegovi segmenti mogli pretrpjeti još teže udarce, naročito videonadzor. 

Manjak radne snage i komponenti 

Analitičari smatraju da bi širenje koronavirusa i njegov utjecaj na dostupnost radne snage i nedostatak komponenti u Kini mogli ozbiljno utjecati na sigurnosno tržište. Prema novom izvještaju kompanije Omdia, bivšeg IHS Markita udruženog s Informa Techom, trenutna epidemija koronavirusa mogla bi značajno utjecati na globalno tržište videonadzora zbog pada potražnje i problema s dostupnošću proizvoda izazvanih manjkom radne snage i komponenti u Kini. S obzirom na to da na Kinu otpada 90% globalne proizvodnje videonadzornih kamera i 45% prihoda ostvarenih na svjetskom tržištu u 2019. godini, opravdan je strah da bi svaki poremećaj toka proizvodnje, lanca snabdijevanja ili dostupnosti radne snage u toj zemlji mogao bitno utjecati na videonadzorno tržište i, posredno, cijeli sektor sigurnosti. O tome govore i donedavno aktuelne prognoze o prihodima u segmentu videonadzora u ovoj godini, čija se vrijednost prije izbijanja krize procjenjivala na skoro 20 milijardi dolara. “S obzirom na to da je Kina najveći svjetski proizvođač i kupac kamera videonadzornih kamera, ona ima ogroman proporcionalni utjecaj na globalnom tržištu tih proizvoda. Dobavljači opreme za videonadzor u Kini trenutno se suočavaju sa smanjenom proizvodnjom zbog nedostatka radne snage i kašnjenja isporuka nakon lunarne Nove godine. U međuvremenu, domaća potražnja za sistemima za videonadzor opće namjene će vjerovatno stati ili će opasti jer se kineska vlada sada fokusira na kontrolu koronavirusa”, kaže Tommy Zhu, analitičar za videonadzor u kompaniji Omdia. 

Zhu dodaje da je nedavno zatvaranje pokrajine Hubei, izazvano širenjem virusa, teško pogodilo i susjedne oblasti poput pokrajina Guangdong, Zhejiang i Jiangsu te gradova Peking i Šangaj. Sve ove regije danas preduzimaju različite mjere radi kontrole širenja epidemije, a istovremeno je u većinu pokrajina, općina i autonomnih regija u toj zemlji stigla naredba da kompanije ne otvaraju vrata minimalno do 10. februara. Za određene grupe stanovništva pogođenog izbijanjem epidemije uveden je i 14-dnevni karantin, što je utjecalo na dostupnost radne snage. “Iako je problem dostupnosti radne snage do sada imao tek neznatan utjecaj, ako se u drugom kvartalu epidemija nastavi širiti i poraste broja infekcija, efekti koronavirusa na snabdijevanje hardverom za videonadzor bit će veoma ozbiljni, ne samo u Kini već i širom svijeta”, kaže Zhu.

Logistički problemi i poremećaj lanca snabdijevanja

Problemi u oblasti transporta i logistike također imaju ogroman utjecaj na nabavku opreme za videonadzor. Kina je zemlja u kojoj posluje nekoliko ključnih dobavljača objektiva, CMOS senzora i uređaja na čipu, koji se koriste u kamerama i drugim sistemima za videonadzor. Iako se ove kompanije sada postepeno vraćaju u biznis, Zhu kaže da je nedostatak radne snage potencijalni problem, jer epidemija može oboriti proizvodnju različitih komponenti čak i ako potpuni utjecaj pojave virusa u ovom segmentu još nije do kraja utvrđen. S druge strane, ima razloga i za optimizam, jer su veliki dobavljači opreme za videonadzor, zapravo, glavni kupci pojedinačnih komponenti, a snabdijevanje ovog sektora će vjerovatno biti određeno kao prioritet u budućnosti. Ako se epidemija uspješno ograniči do početka aprila, a industrijski poremećaji saniraju, utjecaj virusa na tržište videonadzora bit će znatno smanjen. Međutim, ako se epidemija nastavi širiti i broj zaraza poraste u drugom tromjesečju, učinci epidemije na ovaj i druge sigurnosne sektore bit će mnogo ozbiljniji.

Udar na tržište pametnih domova 

Epidemija koronavirusa ne štedi nijedan sektor, no neki bi mogli biti posebno pogođeni kao što je tržište sistema za pametne domove. Prema sadašnjim prognozama, njegovi prihodi bi usljed epidemije mogli pasti i za 19,5 milijardi dolara u ovoj godini. U odnosu na isprva prognoziranih 120,6 milijardi dolara, prihodi industrije pametnih domova bi, prema predviđanjima kompanije Omdia, trebali biti ograničeni na 101 milijardu. Razlog za to je predviđeni pad u broju isporučenih uređaja s planiranih 693,8 miliona na 603,5 miliona. Potencijalni razlog za optimizam ipak leži u činjenici da tržište pametnih domova obuhvata širok spektar uređaja koji se koriste, u rasponu od sigurnosnih sistema do rješenja za kontrolu rasvjete i temperaturu. “Zbog velikog broja dostupnih proizvoda tržište pametnih domova moglo bi se pokazati otpornijim u suočavanju s ekonomskim izazovima poput koronavirusa u odnosu na druge, manje diverzificirane industrije. Ipak, očekuje se da će tržište pametnih domova doživjeti korekciju tokom 2020. godine, pri čemu će rast usporiti u većini zemalja”, kaže Blake Kozak, analitičar u kompaniji Omdia.  

Regionalne razlike u pogledu pogođenosti epidemijom

Očekuje se da će Azija doživjeti najveće usporavanje u 2020. godini, pri čemu će pad prihoda iznositi 7,8 milijardi dolara, uz 66,2 miliona proizvoda manje isporučenih od prvobitno predviđenih. Kako se regija počne oporavljati od pandemije, proizvodnja bi trebala ubrzavati. Međutim, iscrpljene zalihe mogle bi predstavljati dodatno opterećenje za potencijalno slabiju potražnju sve do početka drugog tromjesečja 2020. godine. Na području Sjeverne i Južne Amerike prihodi od prodaje uređaja za pametne domove pali su za 10,6 posto. Ipak, očekuje se da će rast ovih uređaja u Sjedinjenim Državama biti nešto veći u odnosu na ostale zemlje. Projekcije rasta mogu se dodatno smanjiti ako se berze ne oporave ili se virus proširi u mjeri u kojoj bi negativno utjecao na američke lance snabdijevanja. 

U nekim regijama Sjedinjenih Američkih Država i drugim zemljama sa široko rasprostranjenim slučajevima oboljelih od koronavirusa broj instalacija u pametnim domovima mogao bi biti manji. Iako potražnja možda i neće pasti za neke prodajne kanale, mogućnost slanja i isporuke proizvoda ili instaliranja uređaja mogla bi se drastično umanjiti. Ovo se već dogodilo u Kini, u kojoj platforme poput Alibabe preuzimaju narudžbe za pametne zvučnike, ali su isporuke odgođene. Ukupno gledajući, uprkos raznolikosti ekosistema pametnih domova, problemi u lancu snabdijevanja u kombinaciji s nešto suzdržanijim potrošačkim tržištem i kašnjenjem instalacija i pružanja usluga mogli bi dodatno usporiti širenje primjene tehnologije pametnih domova u 2020. godini.

Opasnost iz sjene – otkazivanje sajmova i konferencija

Štetan utjecaj izbijanja nove pandemije leži i u odgodama ili otkazivanju sajmova i drugih skupova posvećenih sigurnosti, što će zasigurno izazvati lančane gubitke za sve aktere u ovom sektoru. Ovo su neki od do sada otkazanih važnih događaja. 

– Sajam sigurnosti ISC West, koji se trebao održati između 17. i 20. marta, pomjeren je za juli. Will Wise, potpredsjednik grupacije Reed Exhibitions, kaže da to nije bila odluka koju su organizatori lako donijeli. “Neophodno je da zadržimo svoju opredijeljenost da nam prioritet budu zdravlje i sigurnost svih uključenih u ISC West”, kaže Wise.

– Kompanija Messe Frankfurt odgodila je tajvanski sajam Secutech za april 2021. godine, a prvobitno se trebao održati u Taipeiju od 22. do 24. aprila. Regina Tsai, direktorica kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media, ovako je komentarisala najnovija dešavanja: “Dobrobit naših partnera uvijek je naš ključni prioritet. U skladu s tim, odlučili smo preduzeti odgovarajuće mjere kako bismo podržali napore lokalne samouprave u borbi protiv epidemije COVID-19. Pokušali smo utvrditi nove datume za Secutech 2020, međutim nismo uspjeli pronaći adekvatno rješenje za naše partnere. Na raspolaganju smo imali vremenski okvir za pomjeranje sajma u drugu polovinu 2020. Ipak, s obzirom na blizinu sljedećeg izdanja sajma i marketinške aktivnosti naših izlagača koje su već isplanirane za ovu godinu, ovaj vremenski okvir nije ponudio kvalitetnu vrijednost za naše partnere, tako da je sajam odgođen do aprila 2021. godine.” 

– Umjesto u maju 2020, IFSEC će biti održan u septembru. Organizator Informa Markets odlučio se na pomjeranje termina za period od 8. do 10. septembra, naravno na istom mjestu – u Excel centru u Londonu. U saopćenju organizatora navodi se da je odluka donesena nakon savjetovanja s izlagačima i drugim zainteresiranim stranama. Cilj je bio doći do najbolje odluke za sve. “Čvrsto vjerujemo da će novi termin biti od koristi za sve naše događaje i ponuditi najbolju moguću platformu za poslovanje kako izlagačima tako i posjetiocima”, ističu organizatori.

– Milestone Systems je otkazao planiranu konferenciju APAC/EMEA MIPS kao odgovor na sve veću zabrinutost zbog potencijalnih zdravstvenih rizika. Događaj je prvobitno planiran za 20. i 22. april u Dubaiju, a novi datum nije naveden. Iz kompanije javljaju da će u naredna dva mjeseca slijediti preporuke relevantnih državnih tijela i međunarodnih zdravstvenih organizacija u uvođenju proaktivnih zdravstvenih mjera. “Dobrobit zaposlenih, partnera i drugih aktera uvijek ima prednost za nas u Milestoneu. Konferencija MIPS je važna jer na njoj razmjenjujemo informacije i inovacije te istražujemo nadolazeće trendove, nove tehnologije i izazove zajedno s našim partnerima. Iako je bila teška, čvrsto vjerujemo da smo donijeli najodgovorniju moguću odluku”, kaže Kenneth Hune Petersen, direktor prodaje i marketinga u kompaniji Milestone.

– Kompanija Hikvision odlučila se na odgodu vlastitog Innovation Summita predviđenog za 12. i 13. mart u Amsterdamu. U kompaniji kažu da su dobili brojne poruke prijavljenih posjetilaca, koji su javili da otkazuju dolazak. Organizatori navode da pojava virusa sprečava uspješnu organizaciju skupa, koji je do sada služio kao prilika za stvaranje novih kontakata. Novi datum Summita još nije određen, uz obećanje organizatora da će o njemu naknadno obavijestiti sve zainteresirane. 

– S istim problemom se suočavaju i regionalni organizatori manifestacija posvećenih sigurnosti, jer su vlade svih naših zemalja zabranile održavanje većih skupova. U Hrvatskoj je otkazano održavanje nacionalnog strukovnog savjetovanja “Novi zakon – privatna zaštita”, planirano za 19. mart u Zagrebu. Organizator Hrvatski ceh zaštitara je najavio da će obavijestiti učesnike o novom terminu savjetovanja čim se steknu uvjeti za sigurno i stabilno održavanje skupa. Također je otkazan i Dan otvorenih integracija kompanije King ICT, koje godišnje okuplja više stotina ljudi iz IT-a, sigurnosti, telekomunikacija i sličnih oblasti.

Jačanje svijesti o važnosti vertikale biosigurnosti?

Postojeća kriza je, ako ništa, pokazala da u svijetu postoji izražena potreba za jasnim definiranjem sigurnosnih praksi u rukovanju biološki opasnim materijalima. U februaru 2020. objavljen je novi međunarodni standard za sisteme upravljanja biološkim rizicima ISO 35001, upravo u vrijeme širenja globalne epidemije koronavirusa. Učinkovito upravljanje rizicima od biološki opasnih materijala znači smanjenu šansu za pojavu nesreća, širenje bolesti i negativnog utjecaja na okoliš. Fizička i tehnička sigurnost usko je povezana s ovom oblašću jer uključuje fizičke prepreke i druge načine da se neovlaštenom osoblju spriječi pristup laboratorijima i opremi za čuvanje biorizičnih materijala. To uključuje detaljne mjere provjere osoblja, zgrada, laboratorija i prostora za skladištenje biološkog materijala. Elementi fizičke i tehničke sigurnosti bi se, u skladu s tim, uvodili prema potrebi, odnosno na temelju procjene rizika. U konačnici, svijet sigurnosti prije i nakon izbijanja globalne pandemije koronavirusa zasigurno neće biti isti, uz poseban skup izazova kojim će se morati pozabaviti cijeli lanac aktera, u rasponu od proizvođača i distributera do organizatora sigurnosnih skupova, kreatora međunarodnih standarda sigurnosti i krajnjih korisnika. 

Termalno rješenje: Dahua podržava prevenciju i kontrolu epidemije

Globalna godina 2020. bit će posebna godina s izbijanjem koronavirusne bolesti 2019. (COVID-19) na globalnoj razini. Do danas je visoko zarazna bolest oduzela mnoge živote, posebno u Kini, Italiji, Južnoj Koreji, Japanu.

Dahua Technology, vodeći svjetski pružatelj usluga za video nadzor, rani je sudionik u prevenciji i kontroli epidemije. Dahua se pridružila globalnim naporima u borbi protiv virusa kako bi se umanjio utjecaj na čovječanstvo. Otkako je 24. siječnja poslala svoju prvu seriju termalnih kamera u najteže pogođeni Wuhan, Dahuino termalno rješenje postavljeno je na tisuće mjesta u Kini, uključujući aerodrome, trgovačke komplekse, banke i razne druge lokacije. Danas se to rješenje može pronaći na čak dva velika europska aerodrome, u Turskoj i u Poljskoj. Također rješenje možete pronaći i u turskom veleposlanstvu.

Dahua termalno rješenje za mjerenje temperature ljudskog tijela
Dahua termalno rješenje funkcionira tako da mjeri tjelesnu temperaturu na daljinu. Usporedite s tradicionalnim načinom mjerenja tjelesne temperature – toplomjerom na čelu, upotrebom Dahua termalnog rješenja značajno će se poboljšati brzina i točnost, a ujedno će se pomoći i smanjenju unakrsne infekcije bezkontaktnim mjerenjem. Za mjerenje temperature od 5000 ljudi, trebaće oko 4,2 sata pomoću toplomjera, jer će trebati najmanje 3 sekunde za mjerenje osobe. Međutim, potrebno je samo 30 minuta ako koristite Dahua termalno rješenje, koje mjeri 3 osobe u sekundi. Također se odlikuje velikom točnošću od ± 0,3 ℃.

“Termalno rješenje Dahua pomoglo nam je da otkrijemo nekoliko sumnjivih slučajeva u samo nekoliko sati rada, što izuzetno cijenimo”, komentirao je korisnik iz Hong Konga.

Dahua termalno rješenje nalazi se na prvoj liniji fronta i pomaže u sprječavanju i kontroli epidemije u zračnim lukama, željezničkim stanicama, bolnicama, školama i drugim mjestima širom svijeta. Zahvaljujući visokoj preciznosti, visokoj učinkovitosti, snažnoj prilagodljivosti i jednostavnom primjeni, Dahua termalno rješenje može se primijeniti na sve vrste ulaza i izlaza, kuhinje i vrtiće.

Kako do veće sigurnosti u farmaceutskoj industriji?

U sigurnosnoj industriji farmaceutski sektor često se tretira kao segment zdravstva. Iako to može imati smisla, on je ipak samostalna vertikala koja zahtijeva poseban tretman. Potražnja za rješenjima u farmaceutskom sektoru jača s obzirom na očekivan brz rast sektora i interesa za prateće sigurnosne rizike. U nastavku analiziramo ključne prijetnje u farmaceutskom sektoru, prateća rješenja i primjere njihove implementacije
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Vertikala zdravstva u sigurnosnoj industriji često dobija mnogo pažnje zbog svojih specifičnih potreba, mada se o potrebama farmaceutskog sektora u kontekstu sigurnosti često ne razgovara dovoljno. Ipak, očekuje se da će farmaceutska industrija između 2017. i 2021. godine rasti uz složenu godišnju stopu od gotovo 6 posto. Kada su u pitanju rast i trendovi u segmentu sigurnosti tog sektora, izvjesno je da će američko tržište najbrže rasti, a slijedit će ga Kina. Ove podatke iznio je Business Research Company. Njih potvrđuje i Paul Baratta, menadžer poslovnog razvoja za zdravstvo u SAD-u u kompaniji Axis Communications. Govoreći o američkom tržištu, on dodaje da farmaceutska industrija i dalje raste kroz akvizicije i otkupe. „Jedna od glavnih briga menadžera u sektoru biofarmacije je zaštita osoblja, proizvoda i informacija. Velike korporacije su pokrenule programe restrukturiranja zbog pritisaka na distribuciju opioida, koji igraju ulogu u preusmjeravanju fokusa s proizvoda na istraživanje i razvoj“, kaže Baratta.

Faktori poticaja rasta
Promjena trenda dovela je do većih ulaganja u klinička ispitivanja i preusmjeravanja sredstava u razvoj i kvalitetniju zaštitu od cyber napada i industrijske špijunaže. Osim toga, kombinacija smanjenja broja osoblja, konsolidacije kompanija, intenzivnijih istraživanja i općenito pojačana zaštita igraju važnu ulogu u potražnji za nadogradnjom sistema kontrole pristupa i videonadzora. To uključuje i sisteme za upravljanje videom (VMS), kamere i audioopremu. „Trend uključuje pad broja osoblja i veći fokus na tehnologiju, budući da se biofarmaceutski sektor morao izvući iz lošeg poslovanja i osloboditi pritiska države na distribuciju opioida i njihovu zloupotrebu. I ovaj trend će biti prisutan u narednih tri do pet godina, kako se konsolidacija kompanija nastavlja. Osim toga, dolazi i do objedinjavanja proizvodnih pogona, distributivni centri se otvaraju bliže kupcima, a raste i broj informatičkih i industrijskih tajni pomoću kojih se želi ostvariti prednost na tržištu“, objašnjava Baratta.

Trendovi dovode do većeg zamaha rasta
Paralelno s rastom, u farmaceutskoj industriji su prisutni i strogi propisi. Eric Green, menadžer marketinga proizvoda u kompaniji Honeywell, vjeruje da će se rast nastaviti, ali da će ga u dolazećim godinama pratiti i strožija regulativa. No, možda bi za pružatelje sigurnosnih usluga i sistem-integratore neki novi podsegmenti unutar farmaceutske vertikale mogli biti još zanimljiviji.
„Unutar ove industrije pojavilo se i jedno sasvim novo tržište povezano s legalizacijom marihuane na državnom i lokalnom nivou širom Sjedinjenih Američkih Država i Kanade“, smatra Jeff Whitney, zamjenik direktora marketinga u kompaniji Arecont Vision Costar. „Proizvodni objekti se grade ili su već završeni i obuhvaćeni su strogim zahtjevima u pogledu vođenja evidencija i potrebe za naprednijom sigurnošću. Osnovan je veliki broj novih kompanija s ciljem iskorištavanja ove prave farmaceutske zlatne groznice. Paralelno s tim, i postojeće kompanije u sektoru farmacije i izvan njega danas ulaze na ovaj teren“, kaže on.
To otvara potpuno nove mogućnosti za igrače u sigurnosnoj industriji koji posluju izvan poznatih kanala proizvodnje, opskrbe, prodaje, distribucije i maloprodaje za potrebe farmaceutskog sektora. Oni dolaze iz oblasti kao što su fizička zaštita, videonadzor, kontrola pristupa i cyber sigurnost.

Trendovi na globalnom tržištu
SAD je trenutno najbrže rastuće tržište lijekova, za koje se očekuje nastavak rasta po složenoj godišnjoj stopi od četiri do pet posto, navode u kompaniji IQVIA. Slijedi ga Kina s prognoziranom stopom rasta između tri i šest posto. Trenutno je u Sjedinjenim Američkim Državama obnovljena debata o cijenama i pravilima za nadoknade iz polica osiguranja. Iako promjene police osiguranja možda neće utjecati na sektor kao takav, svaka promjena cijena smanjila bi marže za proizvođače, ugrozila njihove budžete i smanjila sposobnost ulaganja u sigurnosna rješenja.

Prijetnje i rizici s kojima se suočava farmaceutski sektor
Vertikala zdravstva kao cjelina zaslužuje posebnu pažnju sektora sigurnosti zbog svojih specifičnosti. Farmaceutska industrija suočena je s izazovima u pogledu zaštite intelektualnog vlasništva i reputacije brenda, a da pri tome mora ispoštovati i stroge regulatorne zahtjeve, smatra Green. „Neuspjeh u bilo kojem od ovih segmenata može vas koštati milione. Osim tehničke sigurnosti, rješenja kompanije Honeywell Security kupcima nude i pomoć prilikom utvrđivanja i primjene procedura usklađivanja s propisima. Ona posjeduju i napredne funkcije za vođenje evidencije, što pomaže u pripremi dokaza o usklađenosti s propisima“, dodaje Green. Za sistem-integratore pravilno razumijevanje prijetnji od suštinske je važnosti ako žele pružiti kvalitetna rješenja.

Šta nude sigurnosna rješenja?
Integracija je ključna za uspostavu sveobuhvatnog upravljanja sigurnošću u ovoj vertikali. U zavisnosti od namjene proizvoda i pratećih procesa, svaka kompanija se razlikuje od drugih prema potrebama za koje se traže različita rješenja. Na višem nivou nekoliko komponenti mogu se smatrati dijelom integrisanog rješenja za sigurnost i zaštitu.

Integrisana kontrola pristupa i videonadzorna rješenja
Najvažnija komponenta su elektronski sistemi kontrole pristupa koji se integrišu s protivprovalom i IP rješenjima s funkcijama nadzora s udaljene lokacije. Rick Tampier, direktor prodaje i proizvodnih strategija u kompaniji Red Hawk Fire & Security, odnosno ADT Commercial, navodi da uspješno kombiniranje tri tehnologije omogućava kompanijama da ponude dvostruki sistem autorizacije. Kod njega se odgovarajuća kartica za kontrolu pristupa mora koristiti paralelno s unosom šifre za aktiviranje ili deaktiviranje protivprovalnog sistema. Kada dođe do ugrožavanja sigurnosti, IP videonadzorni sistem omogućava daljinski uvid u stanje nadziranog područja. Sistem kontrole pristupa također može aktivirati alarm i u slučaju provaljivanja vrata ili njihovog nasilnog otvaranja.

Praćenje kritičnih parametara jedna je od ključnih funkcija jer čak i najmanje odstupanje od zadatih temperaturnih vrijednosti može prouzrokovati potencijalno životno opasne situacije u slučaju negativnog utjecaja na lijekove ili njihove komponente. Inventar lijekova vrijedan je više miliona eura i problemi s njim mogu dovesti do značajnih gubitaka za kompaniju. Zato su mu potrebna rješenja koja izlaze izvan okvira jednostavnih alarma. Naprimjer, ADT Commercial nudi alate za nadzor koji su dizajnirani za aktiviranje alarma u slučaju da temperatura ormarića ili sefova za lijekove pređe dozvoljene temperaturne vrijednosti.

Krađa proizvoda i intelektualnog vlasništva
Lijekovi su veoma skupi, a osjetljivi na okolinske uvjete. Zato je potrebno osigurati da se farmaceutskim proizvodima rukuje na siguran način. Zaštita farmaceutskih formula je nužna iz poslovnih razloga, a i kako bi se izbjegli problemi poput krivotvorenja lijekova. „Formule, lijekovi i komponente lijekova su skupi i podložni krađi. Ako se ne pohrani pravilno, inventar čija temperatura ide izvan dozvoljenih granica, čak i u kratkom vremenskom intervalu, može ugroziti život pacijenata. Ako farmaceutske kompanije nisu u stanju da ponude dokaze o usklađenosti s propisima ili se ustanovi da se oni krše, prijete im zatvaranje ili potencijalni višemilionski gubici, uz narušavanje ugleda i šansi za nastavak poslovanja“, kaže Tampier.

Sigurnost i prevencija štete
Pored sigurnosnih rizika, operateri farmaceutskih proizvodnih pogona i laboratorija suočavaju se s izazovima koji se tiču sprečavanja i ograničavanja nastanka štete koja može dovesti do velikih gubitaka. Isto važi i za sprečavanje obustave proizvodnje i smanjenje rizika po ljude i imovinu koji se odnose na požare i zaštitu života. „Svaki objekt zahtijeva izradu procjene opasnosti kako bi se identificirali rizici i preduzele odgovarajuće zaštitne mjere koje mogu uključivati umreženu vatrodojavnu centralu za detekciju požara, ugljik-monoksida, dima i topline, kao i sisteme detekcije visoke osjetljivosti namijenjene posebnim izvorima prijetnji“, napominje Tampier.

Cyber sigurnost
Danas nijedna industrija nije imuna na prijetnje iz sfere cyber sigurnosti. S obzirom na visoku vrijednost intelektualnog vlasništva kojim farmaceutske kompanije raspolažu, osiguravanje kvalitetne zaštite podataka igra ključnu ulogu. „Farmaceutske organizacije koje se bave pitanjima cyber sigurnosti često analiziraju potencijalne rizike, uključujući i procjenu ranijih slučajeva ugrožavanja sigurnosti“, kaže Whitney. „Kompanija se nakon toga može fokusirati na identifikaciju i saniranje najosjetljivijih tačaka i sistema kod kojih postoji opasnost od nezakonitog ili zlonamjernog upada u sistem i izmjene ili brisanja podataka. Ona može poboljšati kontrolu pristupa sistemima i podacima i primijeniti nove najbolje prakse u oblasti cyber sigurnosti uz praćenje evolucije industrijskih standarda.“

Regulatorni zahtjevi
Farmaceutske kompanije se suočavaju sa širokim spektrom prijetnji: od ilegalnih upada, pljački, unutrašnjih i vanjskih krađa do kvarenja i kontaminacije robe. Ipak, to je izrazito regulisana industrija, posebno na razvijenim tržištima. Kompanije se moraju pridržavati različitih državnih i saveznih propisa. Mnogi podrazumijevaju stroge kontrole kakva je, naprimjer, obaveza apotekarskog osoblja da bude prisutno prilikom ulaska drugih uposlenika u zaštićene prostorije. Whitney smatra da farmaceutske kompanije posluju u složenim zakonskim uvjetima, uključujući zakone, propise i smjernice za industriju. „U SAD-u je Agencija za hranu i lijekove uvela set zakona iz kodeksa saveznih propisa koji predviđa mjere kontrole u svim fazama procesa, uključujući provjeru sistema i vođenje elektronske evidencije. I druge zemlje imaju slične propise“, kaže Whitney. I na Starom kontinentu se primjenjuju strogi propisi. Evropska agencija za lijekove propisuje standarde proizvodnje za zemlje Evropske unije i koordinira provjere usklađenosti sa standardima.

Rješenja za kontrolu kvaliteta zraka
U nekim slučajevima Agencija za hranu i lijekove zahtijeva da se određeni objekti pridržavaju zahtjeva u pogledu režima izmjene zraka. Rješenja za serijsko zaključavanje su prikladna u ovim situacijama. Ovo rješenje koristi više vrata koja su povezana sa „čistim okruženjem“. Dizajn uključuje vremenski programirano zaključavanje u kojem osoblje može otvoriti samo jedna vrata u određenom intervalu, pri čemu se kod svakog ulaska aktivira ventilator koji cirkuliše i čisti zrak od nečistoća u svakoj prostoriji. To se radi u dva do tri intervala za svaka vrata.

Protivpožarna zaštita i razglas
Tampier navodi da je u zavisnosti od konkretnog vida primjene dostupno više opcija za suzbijanje požara, uključujući vlažne, suhe, preventivne i otvorene prskalice. Sistemi koji koriste gas, pjenu i vodenu maglu su također primjenjivi za ovu namjenu, zajedno s tehnologijama za rano otkrivanje dima, optičku detekciju plamena i sistemima za gašenje požara na bazi vode ili čiste tvari. „Sistemi za suzbijanje požara pomoću čistih tvari pogodni su za zone s osjetljivom opremom u kojima se nalaze i ljudi, kao što su laboratoriji za lijekove, računarske sobe i prostorije za kontrolu procesa. Tekućine čiste tvari liče na vodu, ali ne uzrokuju oštećenja koja se obično povezuju s vodom koja gasi požar“, kaže Tampier. Sistemi za obavještavanje i evakuaciju pomažu u obavještavanju i upozoravanju korisnika objekta u slučaju vanrednih situacija poput prirodnih katastrofa, požara i nesreća, kao i fizičkih prijetnji ili napada. Razglasi mogu trenutno obavještavati velike grupe ljudi u slučaju vanrednih situacija i tako ubrzati odgovor na njih i potencijalno spasiti ljudske živote.

Rješenja za apoteke
Apotekama trebaju tehnologije slične onim za, naprimjer, filijale banaka, što uključuje protivpožarnu zaštitu, zaštitu ljudi, sigurnosne tehnologije, sisteme kontrole pristupa s kontrolom vrata i senzorom za pokrete, bežične ili žičane alarme za slučajeve pljačke ili prijetnji, IP kamere za rad unutar i izvan objekta, pneumatske transportne cijevi s dvosmjernim audiom i videom te eventualno stakla i prozore otporne na metke i posebne ladice i šalterska stakla za apoteke.

Rješenja za zaštitu sefova i distributivnih centara
I zaštita farmaceutskih sefova i distributivnih centara je važan zadatak, kaže Baratta. Ovu oblast se tretira kao segment sigurnosti na najvišem nivou. „Često se u takvim centrima nalaze zalihe i eksperimentalni lijekovi koji su vrijedni više miliona dolara. Razvoj sigurnosnog programa koji će pokriti sve, od perimetra do sefa, najvažnija je komponenta zaštite osoblja i proizvoda. Standardi zaštite perimetra su brojni, počevši od vanjskog perimetra, visokih ograda i podzemnih prepreka koje sprečavaju ulazak u objekat kopanjem ispod njega, sve do termalnih i vizuelnih kamera, sirena i radara“, kaže Baratta.
Postoji nekoliko funkcija kontrole pristupa koje su često uključene u ove sisteme radi vođenja evidencije o tome ko ulazi, kada i gdje. Instalacija videonadzornog sistema izvan objekata i prostorija omogućava identifikaciju ljudi i vozila koji se kreću u blizini farmaceutskih sefova. Primjena analitike za praćenje ljudi koji se zateknu u blizini ograđenog prostora ili se penju preko ograde s namjerom da uđu u krug objekta mora se tretirati kao standard. Osim toga, treba instalirati i alarme za detekciju upada i osigurati dovoljno široku pokrivenost videom za svaki vid transporta proizvoda kroz distributivne centre i izvan njih. Sistem se može podesiti tako da aktivira alarm koji obavještava sigurnosno osoblje ili, po potrebi, policijske snage.

Izazovi cyber sigurnosti i integracija s operativnom tehnologijom
Odjeli koji bave informacijskom (IT) i operativnom tehnologijom (OT) imaju iskustvo u primjeni zakona, propisa, industrijskih standarda i smjernica. OT odjeli se uglavnom bave sigurnošću u svim fazama proizvodnje, testiranja, razvoja, skladištenja i isporuke, dok se IT tradicionalno fokusira na mrežu, sisteme i zaštitu podataka. „Granice između odjela postaju sve tanje zbog stalne prisutnosti i porasta broja prijetnji od cyber napada. Ovi faktori utječu na procjenu rizika, povjerenje dioničara i operativne aktivnosti. Industrijska oprema sve više koristi povezivanje preko interneta stvari, odnosno prateću mrežnu infrastrukturu u kombinaciji ili paralelno sa IT sistemima. Internet stvari je od velike koristi za proizvodnju, ali bez pratećeg podizanja nivoa sigurnosti on može pojačati izloženost rizicima od cyber napada, poslovne špijunaže, neovlaštenog rukovanja, terorizma, akcija aktivista i krađa podataka i proizvoda“, smatra Whitney. Organizacije u farmaceutskoj i drugim proizvodnim industrijama danas traže provođenje kontrole sigurnosti i procjene rizika za svaku opremu unutar lanca opskrbe, proizvodnog procesa i postupka skladištenja i otpreme. Ovaj trend uključuje i njihove partnere i dobavljače. On će se nastaviti razvijati i postepeno pretvarati u nove sigurnosne standarde farmaceutske industrije, najbolje prakse i različite zakone širom svijeta.

Česta meta
Baratta navodi da je studija kompanije Deloitte otkrila da je farmaceutska industrija glavna meta cyber kriminala u cijelom svijetu. To uzrokuje štetu od više miliona američkih dolara usljed krađe intelektualnog vlasništva. „Biofarmaceutska industrija je stalno na udaru hakera koji svakodnevno vrše napade. Najbolja odbrana je intenziviranje procesa obuke kao i podizanje nivoa svijesti uposlenika o potencijalnim prijetnjama. Pravila su jednostavna. Ako ne prepoznate pošiljatelja emaila, nemojte otvarati ili preuzimati priloženu datoteku. Isto tako, ako negdje pronađete diskove, nikada ih nemojte priključivati na uređaje koji su u vlasništvu kompanije. Antivirusni programi i firewall predstavljaju tek minimum zaštite od malicioznih napada hakera“, kaže Baratt

Ključni prioriteti
Green se slaže s navedenim i dodaje da su IT odjeli često u centru pažnje kada je u pitanju zaštita integriteta podataka i imovine. Ipak, takav pristup vas može puno koštati na duže staze. „Operativne tehnologije odnosno sistemi koji nadgledaju, kontroliraju i štite procese, opremu i operativno okruženje također mogu poslužiti kao ulazna tačka za napade. Kao takvim im je često potrebno jednako ili više pažnje u današnjem kontinuirano umreženom tehnološkom ambijentu“, navodi Green i pojašnjava kako je na ponuđaču rješenja za fizičku sigurnost da ponude funkcije i alate koji su neophodni ne samo za zajednički rad s drugim tehnologijama, nego i za jačanje cyber sigurnosti u okruženjima u kojim se koriste proizvodi kompanije. “Naši proizvodi prolaze opsežno testiranje i preglede iz oblasti cyber sigurnosti. Kontinuirano pratimo standarde i najbolje prakse vezane za softver za cyber sigurnost kako bismo osigurali da se naši proizvodi mogu sigurno integrisati u radna okruženja naših klijenata“, zaključuje on.

Kako do zaštite poslovnih informacija
Zaštita podataka koji su pogrešnim rukama mogu nanijeti štetu preduzećima prioritet je većine farmaceutskih kompanija. Baratta dodaje i da se efikasna cyber sigurnost fokusira na procjene rizika i poduzimanja efikasnih mjera za njihovo ublažavanje kroz odgovarajuće korake koji uključuju zaštitu svih uređaja lozinkom. „To uključuje i sve sigurnosne uređaje koji su dio mreže. Oni moraju biti zaštićeni od upada, backdoor napada pa čak i od proizvođača koji nude portale za usluge preko kojih strane vlade mogu dobiti pristup vašoj IT infrastrukturi“, dodaje Baratta. Od ključne je važnosti da se sigurnost i smanjenje rizika prvenstveno postižu odgovarajućim lozinkama, firewallom, testiranjem i obukom korisnika i uposlenika. Kako sigurnosni uređaji mogu poslužiti kao kanali za upade u sistem, za njih su dostupni različiti vodiči za jačanje otpornosti na napade ovog tipa.

Fisheye kamere: Kako skloniti mrtve uglove s puta

Pokrivanje mrtvih uglova videonadzorom oduvijek je bilo izazov. Kao rezultat toga, fisheye kamere koje nude panoramski pregled od 360 stepeni postale su popularna alternativa za krajnje korisnike koji moraju nadgledati velike prostore. U ovom članku spominjemo neke od prednosti i ograničenja fisheye kamera s kojima korisnik treba biti upoznat prije odabira modela koji odgovara njegovim potrebama
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Organizacije koje moraju nadzirati velike prostore, kao što su maloprodajni objekti, hotelski lobiji ili skladišta, često su ograničene ukoliko koriste konvencionalne box ili bullet kamere, koje mogu prikazivati sliku samo iz jednog pravca. To rezultira mrtvim uglovima, koje kriminalci mogu iskoristiti. Panoramska kamera koja ima pogled od 180 ili 360 stepeni, bez obzira na to je li riječ o višesenzorskoj ili fisheye kameri, može riješiti ovaj problem.

Prednosti i ograničenja
Velika prednost fisheye kamera u odnosu na višesenzorske kamere je veličina i težina. Kao što im i samo ime govori, višesenzorska kamera ima tri do četiri senzora te je stoga često teška i glomazna. Neki modeli mogu imati dimenzije od 31 do 51 centimetra i biti teški i 4,8 kilograma. Fisheye kamere su, s druge strane, mnogo manje i lakše, s prečnikom od 146 do 160 milimetara i težinom manjom od kilograma. Iako fisheye kamere imaju određene prednosti, važno je upoznati se i s njihovim ograničenjima. Da budemo precizniji, one imaju manju rezoluciju od višesenzorskih kamera. “Rane fisheye kamere nisu imale dovoljno visoku rezoluciju da bi se razaznalo lice osobe osim ako bi stajala veoma blizu kamere. Najnovija IP rješenja koriste 4K kamere s rezolucijom do 12 megapiksela i rješavaju taj problem”, kaže Bob Mesnik, predsjednik Upravnog odbora Kintronicsa. Međutim, i tu postoji problem. “Rezolucija panoramske kamere varira od centra prema rubu slike. Rezolucija je najveća na rubu, a najgora u sredini”, kaže Mesnik. U međuvremenu, maksimalna udaljenost na kojoj je moguće razaznati objekte je nešto s čime bi korisnik također trebao biti upoznat. Prema Kintronicsovim kalkulacijama, fisheye kamera s rezolucijom od 4000×3000 piksela i objektivom od 180 stepeni omogućava dovoljno visoku rezoluciju da se prepozna osoba udaljena 3,6 metara od kamere. “Ukoliko je ona smještena dalje, korisnik može razaznati manje detalja. Jednosenzorske fisheye kamere od 360 stepeni prisutne su na tržištu mnogo godina. Problem s panoramskim kamerama oduvijek je bio manjak detalja na slici ukoliko se (objekat) snima iz daljine”, kaže Mesnik.

Vanjska primjena
Primjena na vanjskim prostorima također može biti problem. “Za većinu primjena na vanjskim prostorima fisheye kamere nisu bolje od višesenzorskih kamera. Naprimjer, na uglovima zgrada – korisnici neće dobiti dubinu slike ili njen generalni kvalitet koji bi mogli dobiti s višesenzorskom kamerom. No, fisheye kamere u manjim unutrašnjim prostorima mogu biti mnogo bolje ukoliko je potrebna pokrivenost čitavog prostora”, kaže Thomas Carnevale, osnivač Umrella Technologiesa. Prema Mesniku, fisheye kamere su najbolje kada je potrebno omogućiti generalni pregled situacije za korisnike koji nadgledaju veliki prostor, a ne pri upotrebi u kompleksnim implementacijama kao što je, naprimjer, prepoznavanje lica. “Fisheye kamere se koriste u okviru nekih od komercijalnih primjena u kojima je poželjno imati generalni pregled prostora. Ukoliko potencijalni klijent traži druge načine upotrebe, usmjeravamo ga na standardne kamere. Naprimjer, ponekad moramo objašnjavati da panoramske kamere nisu dobre za prepoznavanje lica”, kaže Mesnik. Korisnik također može kombinovati nekoliko fisheye kamera sa standardnim kamerama kako bi se omogućio bolji nadzor. “Naprimjer, maloprodajni objekat može koristiti pregled čitavog prostora kako bi pratio sve u prodavnici, uz istovremeno korištenje kamere na vratima kako bi se snimilo lice osobe dok ulazi i izlazi”, objašnjava Mesnik.

Neki načini primjene
Fisheye kamere se generalno mogu koristiti u svim vertikalama, pomažući krajnjim korisnicima u nadzoru velikih prostora. Prema TKH Securityju, posebnu korist od ovih kamera imaju javni transport i zdravstvo, budući da mrtvi uglovi mogu predstavljati opasnost za putnike i pacijente. Još jedna vertikala koju TKH spominje su brodovi. “Pomorski brodovi obično su ogromni i kompleksni te se sastoje od mnogih odjeljaka i područja, a fisheye kamere mogu biti od koristi (u takvom okruženju). Širokougaona fisheye kamera omogućava potpunu pokrivenost područja, pri čemu koristi manje prostora. Brodski menadžer može pokriti mnogo veći prostor s pola ili čak trećinom kamera koje se obično koriste”, kaže u TKH Securityju. Prema Mesniku, sve fisheye kamere su veoma slične. “Bitno je istaći da nisu kamere te koje su bitne za vertikalu, nego iskustvo s instalaterom i dobavljačem. Većina dobavljača odabire kamere na osnovu veze s proizvođačem, pouzdanosti kamera, politike korisničke podrške i vraćanja kamera proizvođača ili distributera. Na njihov odabir također utječe softver za upravljanje videom koji radi s kamerom, cijena, iskustvo u instalaciji te izbor modela dostupnih kod proizvođača, kaže Mesnik.

Ispravljanje iskrivljene slike
Panoramski pogled snimljen fisheye kamerama, iako koristan za nadzor svih uglova određenog prostora, obično je iskrivljen i ljudskom oku može djelovati neprirodno. Tu dolazimo do ispravljanja iskrivljene slike, odnosno tehnologije koja to radi.
Ispravljanje se obavlja pomoću softvera koji kreira korigovanu verziju slike od 360 stepeni koju prikazuje fisheye kamera. Vrsta objektiva u kameri igra ključnu ulogu u ovom procesu. “Objektiv može omogućiti stereografsku, istostraničnu ili ortografsku sliku. Softversko mapiranje će biti različito u zavisnosti od objektiva”, kaže Mesnik.

Proces ispravljanja slike može se odraditi fabričkim softverom kamere ili u podržanom softveru za upravljanje videom. “Neki proizvođači kamera imaju softverski plugin koji radi mapiranje u VMS-u. Naprimjer, Hikvision je osigurao softver za Milestone. Kombinacija softvera i objektiva dostupna je kod Immervisiona. Ta kompanija ima objektiv i algoritam koji se procesira na kameri. Ona ima specijalne Panamorph objektive te softver koji poboljšava kvalitet videa”, pojašnjava Mesnik.
Ipak, korisnik bi trebao biti upoznat s nekim problemima koje donosi proces ispravljanja slike. “Neki proizvođači fisheye kamera podržavaju ispravljanje slike samo na kameri te ne nude plugin za VMS, dok drugi imaju ispravljanje slike na kameri, ali algoritam za to nije sofisticiran i slika stoga djeluje iskrivljeno”, kaže Carnevale. “Osim toga, zajednica okupljena oko softvera za upravljanje videom je podijeljena, budući da je posvećena ispravljanju slike na uređaju klijenta. Neki VMS-ovi imaju vlastite algoritme za ispravljanje slike, dok su drugi vezani za određene marke ili modele, uz integraciju s razvojnim softverom. Ipak, mnoge integracije između proizvođača kamera i kompanija za razvoj softvera za upravljanje videom su naprosto generičke, što za korisnika rezultira velikim problemima zbog zahtjevnog procesiranja ispravljanja slike u realnom vremenu”.

Odabir i instalacija
Prema Carnevaleu, korisnici bi trebali prvo provjeriti optičke karakteristike kamere. Fisheye objektivi se mnogo manje proizvode nego tradicionalni board, P-Iris ili varifokalni objektivi, pa je zbog toga razlika u kvalitetu velika. To obično utječe na kvalitet slike na njenom rubu, što uzrokuje pojavu artefakata i nejednak fokus. “Veća rezolucija nije uvijek bolje rješenje pri odabiru fisheye kamera. Na drugom mjestu je slabo osvjetljenje. Jednako osvjetljenje na slici fisheye kamera nije lak zadatak. Vidio sam nekoliko modela koji osvjetljavaju sliku samo pravo prema dole, tako da je slika na rubu potpuno tamna. Također, pošto postoji nekoliko infracrvenih iluminatora, slika može biti presvijetla”, kaže on. Prema Mesniku, odabir pravog proizvoda, zapravo, zavisi od potreba i zahtjeva kupca. “Postavljamo pitanja kao što su: kakve detalje trebate moći vidjeti? Na kolikoj udaljenosti želite moći razaznati objekat? Kakvi su uslovi osvjetljenja? Je li kamera okrenuta prema svijetlom prozoru koji uslovljava veliki dinamički raspon? Želite li nadgledati prostor koji je veoma taman? Odabir prave fisheye kamere počinje s ciljevima kupca”, objašnjava on.

Savjeti za najbolji učinak
Za najbolji rezultat fisheye kamere se obično postavljaju na plafon. Slijede neki Reolinkovi savjeti prilikom instalacije:
– Izbjegavajte postavljanje fisheye kamere od 360 stepeni u ugao ili blizu njega, budući da će zidovi ograničiti njenu panoramsku sliku.
– Ukoliko korisnik planira postaviti panoramsku fisheye IP kameru na plafon, pripazite da bude smještena u centru nadzirane zone.
– Kameru smjestite dalje od ventilacijskih otvora i električnih vrata.
– Pripazite da ne bude blizu sijalica na plafonu ili indikatorskih svjetala, budući da to može smetati kameri i negativno utjecati na kvalitet slike.
– Stabilizujte fisheye sigurnosnu kameru od 360 stepeni pomoću učvršćenih šarafa kako biste spriječili da ona nakon određenog vremena padne s plafona.

Bolnice udružujuresurse i sigurnosne sisteme

Sektor zdravstva se odnedavno počeo mijenjati usljed sve većeg broja spajanja i akvizicija. Sve više zdravstvenih ustanova udružuje svoje snage kako bi se u konačnici smanjili troškovi. Potreba za integracijom posebnih sigurnosnih sistema samo je dodatni izazov za osiguravanje ovih institucija. PSIM rješenja mogu predstavljati kvalitetan izbor za upravljanje sigurnošću na više lokacija

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Bolnice su na usluzi pacijentima i njihovim porodicama. Njihov cilj je da bolesnicima ponude medicinsku njegu, udobnost i mir. Tradicionalni sigurnosni sistemi u zdravstvu koriste se za kontrolu pristupa i nude forenzički video i obavještavanje osoblja u slučaju izbijanja nasilja. Oni služe i za praćenje rizičnih populacija poput novorođenčadi ili pacijenata oboljelih od demencije, kao i za zaštitu od otmice i nepotrebnog lutanja pacijenata.

„Zadatak upravljanja sigurnošću u zdravstvu je da doprinese zaštiti i sigurnosti svih lica koja pružaju zdravstvene usluge, kao i da javnu i privatnu imovinu zaštiti od gubitaka, krađe, prevare, oštećenja i ometanja rada, koji mogu biti pogubni po njegu pacijenata i izložiti ih riziku. Pacijenti, uposlenici i posjetioci misle da su bolnice imune na lokalni kriminal i društvene probleme jer se brinu za zajednicu“, kaže Nick van der Bijl, počasni predsjednik Nacionalne asocijacije za sigurnost u zdravstvu u Velikoj Britaniji i bivši menadžer sigurnosti u oblasti zdravstva.

Sigurnosni standardi

Ipak, bolnice su same po sebi lokacije obilježene nasiljem, koje može biti kliničke prirode. Tu spadaju razne postoperativne traume, ozbiljni duševni poremećaji i bol. Prisutni su i slučajevi kada je nasilje kriminalne prirode, poput onoga usmjerenog protiv drugih lica. Bolnički sigurnosni timovi neprimjetno rade svoj posao i suočavaju se sa izazovima zaštite uposlenika, pacijenata, posjetilaca i povjerljivih ličnih informacija. Osim toga, oni su zaduženi i za čuvanje opasnih i farmaceutskih materijala. Upad u neke od zaštićenih zona može prouzrokovati finansijsku i pravnu štetu, kao i narušavanje reputacije ustanove.

Pored toga, bolnice rade u strogo regulisanom ambijentu, pri čemu moraju zadovoljiti brojne standarde. Oni najvažniji se tiču zaštite informacija o zdravstvenom stanju pacijenta. Ostali propisi uređuju svakodnevne aktivnosti unutar bolnica: od finansijske regulative (koja određuje da li bolnice, naprimjer, prihvataju plaćanje kreditnim karticama) do uredbi koje se tiču pohrane opasnih i radioaktivnih materijala. Potreba za poštivanjem standarda predstavlja značajan faktor u poslovanju zdravstvenih ustanova. „Zdravstvo je po svojoj prirodi izrazito otvoreno, tako da svaki instalirani sigurnosni sistem mora funkcionisati u jednom takvom okruženju i ponuditi siguran ambijent za pacijente, uposlenike, imovinu i medicinske podatke, a da pri tome ne utječe na kretanje pacijenata, posjetilaca i osoblja“, kaže Drew Neckar, direktor sigurnosnih službi u mreži  Mayo Clinic Health System.Uza svoje brojne odjele, ulaze, liftove, parkinge i kontinuirani protok ljudi, „bolnice su izrazito prometne lokacije“, kaže Courtney Dillon Pedersen, voditelj poslovne komunikacije u kompaniji Milestone Systems. „Praćenje ovih scenarija mogu olakšati sveobuhvatni videonadzor i kontrola pristupa, koji se danas uveliko traže kao unificirano rješenje za postizanje bolje učinkovitosti.“

Učestala spajanja i akvizicije jačaju potražnju

Nedavne promjene poslovnog okruženja u zdravstvu SAD-a dovele su do serije spajanja i akvizicija među ponuđačima zdravstvenih usluga. Do njih je došlo izmjenom regulative i strateških inicijativa. Bolnice se objedinjuju kako bi ostvarile uštede i izašle na kraj sa finansijskim rezovima ili ostvarile povoljniju stratešku poziciju na tržištu, kao i radi kupovine malih, manje profitabilnih bolnica koje se ne mogu finansijski nositi sa troškovima poštivanja standarda.

Prema izvještaju Hammond Hanlon Campa, konsultantske kompanije za bankarske investicije, u 2012. u SAD-uje kroz spajanja i akvizicije ostvaren promet od 143,3 milijarde dolara, što je jedna od najviših vrijednosti u posljednjih deset godina. SAD je globalni lider u segmentu spajanja i akvizicija u zdravstvu, no ovaj trend nije ograničen samo na ovu zemlju.Počeo se javljati u Evropi (uglavnom u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj) i zemljama Azijsko-pacifičke regije (Tajland, Kina, Indija i Australija). Iz sigurnosne perspektive, ovakav razvoj događaja ima za posljedicu dvije pojave. Prva se tiče prevazilaženja izazova prilikomupravljanja većim brojem lokacija sa nerijetko različitim sistemima koji moraju raditi zajedno. Druga posljedica odnosi se na sve izraženiju potrebu za sigurnosnim sistemima koji će donijeti povrat investicija i opravdati svoju cijenu.

„Sigurnosni sektor danas se orijentiše na perspektivu povrata investicija, odnosno sigurnosni menadžeri moraju dokazati svoju vrijednost i ponuditi finansijski doprinos, naprimjer kroz prevenciju pojave gubitaka“, kaže Sean Ahrens, menadžer za usluge sigurnosnog konsaltinga u kompaniji AonGlobal Risk Consulting SecurityPractice. Jedan od načina za ostvarivanje prevencije gubitaka jeste i borba protiv krađa. Osim toga, korisni su i podaci koje prikupljaju sigurnosni sistemi. Naprimjer, sistemi za kontrolu pristupa mogu ponuditi informacije o tome koliko je ljudi prošlo kroz određena vrata. Ovi podaci su također korisni: u slučaju da kroz određena vrata prođe više ljudi nego što je planirano, bolnička uprava može izvršiti održavanje ili revidirati planove za evakuaciju u slučaju opasnosti. Na taj način bolnice mogu izbjeći potencijalna uska grla u slučaju da preveliki broj ljudi koristi jedna vrata.

Interoperabilnost

Najveći izazov u upravljanju sigurnošću na više lokacija jeste pitanje interoperabilnosti kao posljedice spajanja i akvizicija koje podrazumijevaju uvezivanje više objekata. „Svaka od ovih bolnica posjeduje različite sisteme i izazov leži u načinu njihova uspješna kombiniranja. Ovo sa sobom povlači brojne probleme, od brze i učinkovite registracije svih uposlenika unutar sistema do rješavanja pitanja prevencije korištenja više kartica. Još jedno važno pitanje je neblagovremeno isključivanje uposlenika ili izvođača iz sistema. Ja sam, naprimjer, u jednoj bolnici u sistemu imao 3.000 aktivnih kartica za samo 700 uposlenika“, kaže Ahrens.

Uloga videoanalitike u zdravstvu

U otvorenim i prometnim okruženjima kakva su većina zdravstvenih ustanova, tradicionalna analitika poput detekcije prelaska preko linije ili prepoznavanja brojeva na registarskim tablicama do sada je demonstrirala ograničenu upotrebljivost. „Analitička rješenja i dalje imaju cijenu koja za zdravstvene ustanove nije opravdana“, kaže Drew Neckar, direktor sigurnosnih službi u mreži Mayo Clinic Health System. „Ipak, nova generacija ‘pametne’ videoanalitike se u manjoj mjeri oslanja na unaprijed programirana pravila, a više na uzbunjivanje u situacijama koje odstupaju od uobičajenog i, kao takva, obećava više.“Robusni videonadzorni sistem u kombinaciji sa kvalitetnom videoanalitikom može obavještavati sigurnosno osoblje o incidentima i prije nego što se oni dese tako što će pratiti anomalije u pogledu kretanja i ponašanja. „Određeni tipovi ponašanja mogu upućivati na pripremu vršenja krivičnog djela ili na incident. Inteligentna videonadzorna rješenja mogu prepoznati ove obrasce i o tome obavijestiti sigurnosno osoblje, koje na taj način ima više vremenada reaguje na incident, umjesto da samo prati ekrane“, kaže Daniel Wan, voditelj marketinga za područje Velike Britanije u kompaniji Honeywell Security. Osim toga, integrisani sistemi za kontrolu pristupa mogu obavještavati timove o tome koja lica ulaze u objekat i, što je važnije, koje osobe ga napuštaju i s čime.

Dodatno ograničenje predstavlja činjenica da se u bolnicama često ne razmišlja o samome prostoru. Ne postoji posebno predviđen prostor za kontrolnu sobu i to negativno utječe na učinkovitost izvođenja sigurnosnih operacija. „U postojećem ambijentu akvizicija, reorganizacije i nesigurnog finansiranja, sigurnosni eksperti rijetko imaju priliku da odaberu jedan novi sigurnosni sistem kao rješenje i instalaciju za potrebe više lokacija. Češće se dešava da oni dobiju zadatak da osiguraju resurse za integraciju postojećih, često zastarjelih sistema za potrebe njihovog paralelnog rada, a da pri tome ponude i besprijekorno korisničko iskustvo“, kaže Neckar.

Fokusiranje na obuku

Kao i u drugim segmentima tržišta, adekvatno korištenje sigurnosnih sistema i realizacija njihovog punog potencijala predstavlja svojevrsni izazov. Korisnici često ne razumiju mogućnosti sistema i ne iskorištavaju njegove kapacitete u potpunosti. „Važan problem koji se tiče sigurnosnih sistema jeste to što ne znamo šta kupujemo. Mi ih instaliramo, ali i ne iskorištavamo njihov puni potencijal. To je nerijetko tekformalna stavka“, kaže Ahrens.

Pored tehničkih izazova, važan faktor je i onaj ljudski. „Prilikom integracije bolnica i drugih zdravstvenih ustanova tehnologija ponekad ne predstavlja toliki problem koliko psihologija ljudi i njihovi različiti pristupi sigurnosti“, objašnjava Van der Bijl. Naprimjer, uposlenici ustanova za duševno oboljele posjeduju razvijeniju sigurnosnu svijest u odnosu na obične domove zdravlja, u kojima je ova svijest na nešto nižem nivou. U ovakvim slučajevima, integracija dvije ustanove predstavlja složeniji proces od pukog objedinjavanja sigurnosnih sistema.

Vander Bijl preporučuje da se pitanjem sigurnosti pozabavi cjelokupno bolničko osoblje, a ne samo sigurnosni menadžeri. „Jedna od uloga sigurnosnih struktura je da sigurnost učine vidljivom i da je promovišu među uposlenicima. Prijavljivanje sigurnosnih incidenata ne treba se vršiti u okviru samostalnog sistema, nego ga treba učiniti dijelom sistema za obavještavanje na nivou bolnice“, kaže Van der Bijl. Konačno, mnogo toga zavisi i od sposobnosti samih sigurnosnih menadžera. „Inteligentni menadžeri su od velike važnosti jer predstavljaju lice sigurnosti i, stoga, moraju proći adekvatnu obuku o ponašanju u bolnicama“, zaključuje on. Odabir adekvatnog sigurnosnog sistema čini se kao najveći izazov, no strukture u zdravstvu također trebaju staviti akcenat i na ulogu edukacije i obuke za adekvatno korištenje sistema.

Popularizacija mobilnih tehnologija

„Mobilni klijent je izrazito popularna opcija za ustanove poput bolnica i škola koje preko njega mogu dijeliti videosadržaje s lokalnom policijom i dati joj pristup i ovlasti za praćenje videa preko njihovih mobilnih uređaja“, kaže Courtney Dillon Pedersen, voditelj poslovne komunikacije u kompaniji Milestone Systems. Na taj način se preko naprednih telefona omogućavaslanje videozapisa operaterima centralnih sigurnosnih centara, gdje ihse može pregledati i arhivirati, a time i povećati broj potencijalnih senzora u određenoj zoni. Istu tehnologiju mogu koristiti i pripadnici interventnih službi na terenu, koji mogu slati dragocjene snimke sa lica mjesta ili iz kola hitne pomoći i tako omogućiti osoblju hitne službe da se bolje pripremi za prihvat pacijenata.

Uloga PSIM-a u bolnicama

Rješenja bazirana na sistemu za upravljanje informacijama o fizičkoj sigurnosti (PSIM) mogu otkloniti prepreke koje sa sobom nose odvojeni sistemi kontrole pristupa i omogućiti integraciju više različitih sigurnosnih sistema. Osim toga, ona mogu poslužiti i za dodavanje više podsistema u kombinaciji sa softverom za upravljanje videom (VMS) i sistemima za kontrolu pristupa. Tu spadaju razglasi, sistemi za praćenje pacijenata i opreme, dugmad za uzbunjivanje, IT sistemi i sistemi za upravljanje zgradama. „Prednosti PSIM-a leže u činjenici da on nudi odgovor na potrebu za standardizacijom, no i pored toga, treba detaljno razmotriti sve argumente za i protiv“, kaže Sean Ahrens, menadžer za usluge sigurnosnog konsaltinga, Aon Global Risk Consulting Security Practice. PSIM može osigurati i provođenje adekvatnih procedura. „Naprimjer, ako se oprema prati pomoću RFID senzora i nije adekvatno sterilizirana, PSIM sistem može upozoriti na taj propust i omogućiti njegovo korigovanje, a time i poštedjeti bolnicu plaćanja kazni. To je jedan od načina na koji PSIM može donijeti kvalitetan povrat uloženih sredstava na nivou zdravstvenih ustanova“, objašnjava Ellen Howe, zamjenik direktora marketinga u kompaniji Vidsys. Iako je potencijal koji PSIM nudi ispravno prepoznat, on još uvijek nije dovoljno zastupljen u bolnicama. „Mnoge bolnice odgađaju donošenje odluka zbog zabrinutosti u vezi sa cijenom, ali povrat uloženih sredstava je jako visok u poređenju sa korištenjem različitih sistema, kao što je to slučaj u oblasti praćenja i analize pristupnih podataka ili alarma“, kaže Ahrens. Naprimjer, prilikom oglašavanja alarma u vezi s otmicom djeteta, sigurnosno osoblje može odmah utvrditi izgled otmičara i preduzeti adekvatne mjere, umjesto da pretražuje videomaterijale po različitim sistemima.

Bojan Borovčanin,rukovodilac Sektora opštih poslova, Klinički centar Srbije

Sigurnost ustanove direktno ovisi o materijalnim ulaganjima

Sigurnost i praćenje trendova u navedenoj oblasti u uskoj je korelaciji sa materijalnim i finansijskim mogućnostima ustanove.Potrebno je odgovoriti na pitanje šta ulaganje u bezbednost donosi sa aspekta rizika i dobiti i koji je prihvatljiv rizik za organizaciju, koji neće ugroziti potrebe bezbednosti, uz minimalne gubitke organizacije.Od uspešnosti u procesu proaktivnog delovanja, odnosno prevencije, zavisi i stepen angažovanosti resursa u reaktivnoj fazi delovanja, odnosno u fazi koja nastupa od momenta kada nastupe negativne posledice. Da bi preventivno delovanje bilo efikasno, neophodno je sagledati sve potencijalne opasnosti koje prete organizaciji, po mestu, vremenu i načinu delovanja, a to su: opasnost od ugrožavanja života i lične bezbednosti zaposlenih i drugih lica koja borave u krugu i u objektima koji se obezbeđuju, opasnost od ugrožavanja imovine, zaštita od zdravstvenih rizika karakterističnih za ustanovu,zaštita od požara i eksplozija,zaštita intelektualne svojine,zaštita poslovanja,ekološka zaštita,sprečavanje remećenja kućnog reda u krugu i objektima,sprečavanje vršenja krivičnih dela isprečavanje neovlašćenog pristupa pojedinim objektima i prostorijama.Problem bezbednosti štićenih vrednosti ne može se svoditi na fizičko-tehničku komponentu, odnosno zaštitu od nasilničkih akata.To bi ujedno značilo i da se bezbednost kao poslovna funkcija ostvaruje na svim nivoima organizacije,primenom bezbednosno-zaštitnih procedura od strane svih zaposlenih kojima se propisuje nečije ponašanje,bez obzira na mesto, vreme i karakter ugrožene vrednosti.

Alojz Cestnik,vođa Službe za odbranu i sigurnost, UKC Ljubljana

Šteta je po pravilu uvijek veća od “troška” sigurnosti

Univerzitetski klinični centar Ljubljana je najveća i vodeća zdravstvena institucija na području Slovenije i studijska je baza Medicinskog fakulteta. Centar opslužuje 8.000 radnika, od čega je oko 1.300 liječnika. UKCL ima otprilike 2.400 bolesničkih kreveta, a na godišnjem nivou imamo oko 80.000 hospitalizacija i skoro 900.000 ambulantnih pregleda. Kompleks UKCL-aobuhvata 20 različitih zgrada, što posebno utječe na samu sigurnost i otežava adekvatnu zaštitu. Pošto smo dosta “otvorena” institucija,kao takvi smo i “dobra prilika” za kriminalce. U praksi se susrećemo najviše sa pojavom manjeg kriminala, sitnim  krađama novca, GSM aparata i bicikala. Uglavnom su izvršioci tih krivičnih djela ovisnici o drogama. Ipak,ocjenjujemo da je trenutno naš najveći sigurnosni rizik terorizam i krađa djece i novorođenih. UKCL posjeduje certifikat DNV – DIAS standarda, koji u elementima fizičke okoline posebno naglašava ovu problematiku. Pošto radnici sigurnosti nemaju neke posebne povlastice pri odlučivanju, od najvećevažnosti nam je preventivni rad, prije svega na jačanju svijesti da je sigurnost dobro svih nas. UKCL ima propis o postupku u slučaju odstupanja, kojim je regulisan način prijave, percepcije, analize i zaključak. Prvenstveno je obavezan rad na podizanju svijesti ljudi, primjernom ponašanju, prijavljivanju svakog odstupanja i sistematskom i analitičkom pristupu rješavanju problema.Uz to idu i predavanja na temu sigurnosti. Drugi dio preventivnog rada je uvođenje tehničke zaštite, prije svega videonadzora i kontrole pristupa. Kada je tehnička zaštita u pitanju, u UKCL-u se danas najviše koristi kontrola pristupa (card-key) i videonadzor, a u prostorima u kojima van radnog vremena nema ljudi djeluju i protuprovalni sistemi. Naravno, UKCL posjeduje i fizičkoosiguranje. Kada je u pitanju odnos sa upravom, mogu reći da nisam iznenađen što nekada menadžment u Sloveniji općenito prepoznaje sigurnost samo kao trošak za instituciju, ane uviđa koliki trošak proizlazi iz same štete, ili koliko je trošak smanjentime što je šteta preventivno otklonjena. Obično je šteta, kada se ona dogodi, po pravilu gotovo uvijek veća od troška sigurnosti.

Velimir Ostojić, menadžer sigurnosti, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

Sigurnost se mora kvalitetnije organizirati u svim segmentima društva

Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba (NZHMGZ) registrirana je ustanova za provođenje hitne medicine na području Grada Zagreba. U djelokrug rada pripada organizacija i provođenje sanitetskog prijevoza zdravstvenih osiguranika sa spomenutog područja. Osim toga, na zahtjev nastavnih zavoda hitne medicine drugih županija u HrvatskojNZHMGZ je obvezan pružiti ispomoć na njihovim područjima.NZHMGZ dnevno primi 1.200 poziva, godišnje obavi preko 85.000 liječničkih intervencija i 121.000 sanitetskih prijevoza. Osim glavnog objekta, koji se nalazi u Heinzelovoj 88, u organizaciji rada koristi i šest manjih građevinskih objekata.Organizacija sigurnosti predstavlja široku organizacijsku lepezu mjera sigurnosti. Kada je sigurnost NZHMGZ-a u pitanju, mogli bismo izvršiti podjelu na organizaciju sigurnosti radnika, zaštitu objekata od požara, te fizičku i tehničku zaštitu materijalnih dobara i objekata od ostalih ugroza.Sigurnost radnika na radu najvažniji je i najzahtjevniji aspekt u području osiguranja, te mu menadžeri sigurnostise pridaje najveća pažnja. Ugroze sigurnosti radnika su mnogobrojne, na većinu njih ne može se direktno utjecati, jer se radne zadaće obavljaju daleko od objekata poslodavca. Neke od sigurnosnih ugroza na koje je teško utjecati su: ugroze u prometu, ugroze od agresivnih pacijenata, ubodnih incidenata itd.Možemo se složiti sa vama da je najveći problem to što visoki menadžment koji odlučuje o financiranju i provođenju preventivnih i drugih mjera u sigurnosti ne doživljava područje sigurnosti pozitivno i financijski isplativo, nego isključivo kao trošak i nametnute zakonske obveze, dok se za njih neželjeni događaji događaju „uvijek nekom drugom“, što je daleko od istine. Provođenje sigurnosnih mjera trebalo bi se kvalitetnije organizirati u svim segmentima društva.

 

Eldin Skalonjić,šef Unutrašnje službe zaštite imovine i lica,UKC Sarajevo

Za efikasniji rad potrebno je nadziranje veće površine

Klinički centar Univerziteta Sarajevo je vodećazdravstveno-nastavna i naučna ustanova u BiH,koja u svim uslovima osigurava sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu A i B nivoa za potrebe građana, kao i naučno-istraživački rad u oblasti medicinskih nauka, a predstavlja i nastavnu bazu za medicinske fakultete, više i visoke medicinske škole.Sa svojim medicinskim i pratećim nemedicinskim objektima pokriva površinu 125.379 m2, gdje su na jednom mjestu koncentrirani značajni hospitalni kapaciteti u ukupno 30 različitih objekata. Klinički centar dnevnoposjeti oko 5.000 pacijenata, koji traže određenu medicinsku pomoć.Iz svega navedenog može se konstatovati da Klinički centar ima, zbog svoje specifične vrste djelatnosti, vrlo veliku važnost, pa je neophodno da se osiguraju njegovi vitalni i značajni segmenti od otuđenja i uništenja imovine, kao i zaštite lica. U sklopu UKCS-a je i Unutrašnja služba zaštite imovine i lica sa svojih 113 uposlenika.

Kao menadžer sigurnosti susrećem se sa svim problemima sigurnosti od sprečavanja izvršenja krivičnih djela, reagovanja na iste,do edukacije svojih uposlenih usmjerenih na prevenciju i reagovanje u incidentnim situacijama. UKCS ima razumijevanja za rad i funkcionisanje Unutrašnje službe zaštite imovine i lica jer shvata da je zaštita ljudi i imovine jedan od bitnih faktora funkcionisanja i same firme. Naš rad je potpomogla i Američka agencija za nuklearnu sigurnost, koja nam je donirala značajna sredstva za implementaciju tehničkih sredstava zaštite, koju smo uspješno realizovali u cilju zaštite radioaktivnih izvora zračenja. Moje preporuke za efikasnije funkcionisanje sigurnosnog sektora leže u tome da kompletnu površinu UKCS-a treba pokriti videonadzorom i kontrolom pristupa, što smo mi djelimično instalirali. Također, poseban akcenat bi stavio na sisteme zaštite od požara, nove vatrodojavne centrale, kao i stalne edukacije osoblja u slučaju evakuacije i sprečavanja do dolaska vatrogasnih timova.

Kruno Lovrenčić, rukovoditelj Sektora integralne sigurnosti,KBC Zagreb 

Uvođenje displeja, akreditiranja i poboljšanje vertikalna signalizacija

Klinički bolnički centar Zagreb kao najveća bolnička ustanova u R. Hrvatskoj ima potpuno razvijen sustav upravljanja sigurnošću, čiji su zaposlenici rad uskladili prema načelima standarda kvalitete za akreditaciju bolnica. Funkcioniranje službi u okviru sektora integralne sigurnosti je interdisciplinarno, odnosno svaki uočeni nedostatak ili problem rješava se timski. Visoka radna učinkovitost i suradnja između službi, potpomognuta zavidnom razinom znanja po pojedinim područjima, postiže zadovoljenje potreba cjelokupnog sustava upravljanja sigurnošću. Zaposlenici službi na dnevnoj razini obavljaju monitoring lokacija u smislu sigurnosti na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša, zaštite osoba i imovine, a ujedno se, prema potrebi, kontaktiraju odgovorne osobe po klinikama ili zavodima. Na taj način sektor integralne sigurnosti nastoji osigurati sigurnije radno okružje zaposlenicima, a pacijentima ugodniji i bezbrižniji boravak u bolnici. Sektor integralne sigurnosti sadrži službe zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite osoba i imovine, zaštite okoliša i DDD mjera, te službu za zaštitu od ionizirajućeg zračenjai, naravno, rukovoditelja sektora.Naši izazovi su: zaštita i ozljede na radu, ispitivanje ispravnosti uređaja koji se koriste u medicinske svrhe, liječnički pregledi, osposobljavanje za rad na siguran način, osposobljavanje za zaštitu od požara sa praktičnom obukom itd. KBC Zagreb kao nacionalni sveučilišni centar visoku razinu percepcije polaže na sustav upravljanja sigurnošću, stoga uprava putem rukovoditelja sektora ili službi dobiva informacije o najnovijim tehnološkim dostignućima vezanim za sigurnost te prema prijedlogu dogovara moguću implementaciju, ukoliko se ukaže i potreba, odnosno neophodnost. Neke od preporuka za poboljšanje sigurnosti su uvođenje informacijskih panela/displeja, horizontalne i vertikalne signalizacije, uniformisanje čuvara, uvođenje multifunkcionalnih identifikacijskih kartica za zaposlenike tevideonadzor u domeni čuvarske službe.

Aperio brave idealno rješenje za zdravstvo

Malo je sektora koji se mogu porediti sa zdravstvom po raznolikosti i osjetljivosti opreme i objekata koje treba zaštititi. U bilo kojem medicinskom okruženju zaštita lijekova i povjerljivih podataka o pacijentima su ključni. Kontrola pristupa mora garantovati visok nivo sigurnosti, bez kompromisa. Svaki incident zahtijeva strogu istragu

Piše: Thomas Schultz, menadžera marketinga i komunikacija, Assa Abloy

E-mail: thomas.schultz@assaabloy.com

Menadžeri bolničke sigurnosti suočavaju se s višestrukim sigurnosnim problemima. Onaj glavni je kako zadržati bolnicu otvorenim i prijatnim prostorom za javnost, a pri tome lijekove, osoblje, skupu opremu i osjetljive podatke čuvati sigurnim? U sve su uključeni ljekari, medicinsko osoblje, pacijenti i njihovi posjetioci, te privremeni i radnici na ugovoru. Svako od njih treba pristup primjeren svojim potrebama. Osim svega toga, bolničke lokacije su obično velike i kompleksne, pa se brave trebaju integrisati sa upravljačkim sistemom zgrada, koji uključuje i detekciju vatre, videonadzor i slične sisteme.

Od brige do medicinskih istraživanja

U domovima za njegu osjetljivi pacijenti i njihovi posjetioci trebaju jednostavan sistem za kontrolu pristupa koji osigurava zgradu, a koji istovremeno omogućava osoblju da nadzire sigurnost pacijenata. Sigurnost u ovom slučaju mora biti fokusirana na ljude. Za pacijente sa demencijom i drugim hroničnim bolestima ključno je da osoblje zna njihovu lokaciju u svakom trenutku. U slučaju da dođe do neovlaštenog pristupa, nadležno osoblje mora biti obaviješteno istog trenutka. Lokacije na kojima se vrše medicinska istraživanja predstavljaju još veći izazov. Pristup osjetljivom, a često i opasnom istraživačkom materijalu zahtijeva neprestanu kontrolu. Dragocjena istraživačka oprema je, nažalost, često predmet krađa i drugog vandalskog ponašanja. Laboratorije sa stalnim tokom posjetilaca i povremenih radnika funkcionišu sigurnije i efikasnije ako je pristup regulisan sa vremenski podešenim dozvolama, koje mogu biti povučene ili obnovljene po potrebi. Mehanički ključevi su očigledno loše rješenje. Povrh svega, u čitavom zdravstvenom sektoru, a posebno u institucijama koje se finansiraju od poreza građana, budžeti su vrlo mali. Sigurnost je na prvom mjestu, naravno, ali rukovodstvo mora držati kontrolu nad visinom troškova. Tradicionalni ključevi ne ispunjavaju većinu potreba ovog sektora. Žičana kontrola pristupa i magnetske brave su skupe za instalaciju i održavanje. Srećom, za sve ovo postoji rješenje – bežična kontrola pristupa.

Zašto bežično?

Bežični uređaji nude najjednostavniju nadogradnju za sisteme koji koriste mehaničke ili magnetske brave. Jednostavno zamjenjivanje postojećih brava bežičnim elektroničkim cilindrima ili bravama s integrisanim čitačima kartica povezuju vrata sa sistemom za kontrolu pristupa. RFID kartice koje koriste standardne tehnologije kao što su iCLASS, MIFARE ili DESFire zamjenjuju fizičke ključeve. Siguran i tih mehanizam za zaključavanje zamjenjuje se sistemom koji izvještava o svom stanju u realnom vremenu, tako da je moguće imati stalni nadzor nad situacijom. Bežična komponenta smanjuje troškove dodavanja elektroničke kontrole pristupa svim dijelovima bolnice ili druge zdravstvene ustanove. Sa tehnologijama kao što je Aperio kompanije Assa Abloy nadzorno osoblje može držati pod nadzorom čitavu ustanovu u svakom trenutku dana ili noći, što uključuje status medicinskih ormarića i serverskih ormara. Aperio komponente napajanja baterija rade sa svim glavnim sistemima za kontrolu pristupa. Uz to, Aperio brave se mogu postavljati na vanjskim i unutrašnjim vratima. Izgubljeni ključevi više ne predstavljaju sigurnosni rizik.

“S Aperio ključevima, potrebno je svega nekoliko sekundi da se ključ proglasi nevažećim, koristeći kompjuter ili pametni telefon. Više nema potrebe za zamjenom brava kada se ključ izgubi. Reprogramirate RFID karticu i imate novi ključ – instantno”, kaže Gareth Ellams, direktor Aperio rješenja kompanije Assa Abloy za EMEA regiju. Još jedna bitna prednost je integracija sa postojećim sistemima za kontrolu pristupa. Online Aperio integracija omogućava javljanje statusa vrata i drugih ključnih podataka u gotovo realnom vremenu. Aperio RS485 hub omogućava komunikaciju sa osam bežičnih brava. Komunikacija se odvija brzom i enkriptovanom TCP/IP konekcijom. Aperio bežične brave pružaju i offline integraciju. Podržan je OSS Standard Offline, otvoreni standard koji su razvili Assa Abloy i drugi lideri industrije. Zbog toga je moguće da jedan sistem za kontrolu pristup koristi brave više različitih proizvođača.

Strategija za smanjivanje troškova

Bežične tehnologije smanjuju troškove jer nema kablova, pa nema ni dodatnih troškova uređenja prostora nakon njihova postavljanja. Aperio brave se napajaju standardnim litij-ionskim baterijama, koje traju oko dvije godine. Instalacija i održavanje je jednostavno. Na servisu YouTube moguće je pretragom “Time challenge Aperio cylinder” pronaći video koji pokazuje tehničara koji završava kompletnu instalaciju za manje od dvije minute. Bežične brave su jeftinije i za održavanje. Standardna ožičena sigurnosna vrata ostaju zatvorena zahvaljujući magnetnim bravama uparenim sa čitačem. Njihovi magneti zahtijevaju stalno napajanje električnom energijom. Aperio bežične brave rade drugačije. One se “bude” samo kada je to potrebno. Nisu stalno povezane na izvor električne energije i ne koriste energiju kada su neaktivne.

Aperio u akciji

Zbog svih ovih razloga Aperio je već instaliran u mnogim zdravstvenim institucijama širom Evrope. U Belgiji bolnica Maria Middelares jedna je od glavnih zdravstvenih ustanova grada Ghenta. U saradnji s kompanijom Nedap, oko 700 vrata u novoj zgradi bolnice otvorene 2014. godine opremljeno je Aperio Offline bravama, koje su povezane na Nedapov sistem za kontrolu pristupa. Instalacija je 100% bežična, što je bitno za estetiku unutrašnjosti zgrade.

Grad Umea u Švedskoj otvorio je ustanovu za njegu osoba sa demencijom i fizičkim oboljenjima. Sistem za kontrolu pristupa je Tidomat u kombinaciji s Aperio tehnologijom. Svaka od 110 vrata s Aperio bravama su bežično povezana na sistem za kontrolu pristupa. Također postoje i ormarići za garderobu koje mogu otvoriti samo određeni pacijenti ili osoblje.

Još jedan primjer je Istraživački institut Medicinskog fakulteta na Charles univerzitetu u Pilsenu. Oni su izabrali Dominus Millennium, Abbas sistem potpuno integrisan s Aperio bravama. Nova vrata su opremljena Aperio E100 i certificiranim E100 Premium bravama, koje su bežično povezane na sistem za kontrolu pristupa pomoću „1 do 8“ hubova. Time osoblje ustanove može upravljati pristupom u realnom vremenu.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.