Bolnice udružujuresurse i sigurnosne sisteme

Sektor zdravstva se odnedavno počeo mijenjati usljed sve većeg broja spajanja i akvizicija. Sve više zdravstvenih ustanova udružuje svoje snage kako bi se u konačnici smanjili troškovi. Potreba za integracijom posebnih sigurnosnih sistema samo je dodatni izazov za osiguravanje ovih institucija. PSIM rješenja mogu predstavljati kvalitetan izbor za upravljanje sigurnošću na više lokacija

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Bolnice su na usluzi pacijentima i njihovim porodicama. Njihov cilj je da bolesnicima ponude medicinsku njegu, udobnost i mir. Tradicionalni sigurnosni sistemi u zdravstvu koriste se za kontrolu pristupa i nude forenzički video i obavještavanje osoblja u slučaju izbijanja nasilja. Oni služe i za praćenje rizičnih populacija poput novorođenčadi ili pacijenata oboljelih od demencije, kao i za zaštitu od otmice i nepotrebnog lutanja pacijenata.

„Zadatak upravljanja sigurnošću u zdravstvu je da doprinese zaštiti i sigurnosti svih lica koja pružaju zdravstvene usluge, kao i da javnu i privatnu imovinu zaštiti od gubitaka, krađe, prevare, oštećenja i ometanja rada, koji mogu biti pogubni po njegu pacijenata i izložiti ih riziku. Pacijenti, uposlenici i posjetioci misle da su bolnice imune na lokalni kriminal i društvene probleme jer se brinu za zajednicu“, kaže Nick van der Bijl, počasni predsjednik Nacionalne asocijacije za sigurnost u zdravstvu u Velikoj Britaniji i bivši menadžer sigurnosti u oblasti zdravstva.

Sigurnosni standardi

Ipak, bolnice su same po sebi lokacije obilježene nasiljem, koje može biti kliničke prirode. Tu spadaju razne postoperativne traume, ozbiljni duševni poremećaji i bol. Prisutni su i slučajevi kada je nasilje kriminalne prirode, poput onoga usmjerenog protiv drugih lica. Bolnički sigurnosni timovi neprimjetno rade svoj posao i suočavaju se sa izazovima zaštite uposlenika, pacijenata, posjetilaca i povjerljivih ličnih informacija. Osim toga, oni su zaduženi i za čuvanje opasnih i farmaceutskih materijala. Upad u neke od zaštićenih zona može prouzrokovati finansijsku i pravnu štetu, kao i narušavanje reputacije ustanove.

Pored toga, bolnice rade u strogo regulisanom ambijentu, pri čemu moraju zadovoljiti brojne standarde. Oni najvažniji se tiču zaštite informacija o zdravstvenom stanju pacijenta. Ostali propisi uređuju svakodnevne aktivnosti unutar bolnica: od finansijske regulative (koja određuje da li bolnice, naprimjer, prihvataju plaćanje kreditnim karticama) do uredbi koje se tiču pohrane opasnih i radioaktivnih materijala. Potreba za poštivanjem standarda predstavlja značajan faktor u poslovanju zdravstvenih ustanova. „Zdravstvo je po svojoj prirodi izrazito otvoreno, tako da svaki instalirani sigurnosni sistem mora funkcionisati u jednom takvom okruženju i ponuditi siguran ambijent za pacijente, uposlenike, imovinu i medicinske podatke, a da pri tome ne utječe na kretanje pacijenata, posjetilaca i osoblja“, kaže Drew Neckar, direktor sigurnosnih službi u mreži  Mayo Clinic Health System.Uza svoje brojne odjele, ulaze, liftove, parkinge i kontinuirani protok ljudi, „bolnice su izrazito prometne lokacije“, kaže Courtney Dillon Pedersen, voditelj poslovne komunikacije u kompaniji Milestone Systems. „Praćenje ovih scenarija mogu olakšati sveobuhvatni videonadzor i kontrola pristupa, koji se danas uveliko traže kao unificirano rješenje za postizanje bolje učinkovitosti.“

Učestala spajanja i akvizicije jačaju potražnju

Nedavne promjene poslovnog okruženja u zdravstvu SAD-a dovele su do serije spajanja i akvizicija među ponuđačima zdravstvenih usluga. Do njih je došlo izmjenom regulative i strateških inicijativa. Bolnice se objedinjuju kako bi ostvarile uštede i izašle na kraj sa finansijskim rezovima ili ostvarile povoljniju stratešku poziciju na tržištu, kao i radi kupovine malih, manje profitabilnih bolnica koje se ne mogu finansijski nositi sa troškovima poštivanja standarda.

Prema izvještaju Hammond Hanlon Campa, konsultantske kompanije za bankarske investicije, u 2012. u SAD-uje kroz spajanja i akvizicije ostvaren promet od 143,3 milijarde dolara, što je jedna od najviših vrijednosti u posljednjih deset godina. SAD je globalni lider u segmentu spajanja i akvizicija u zdravstvu, no ovaj trend nije ograničen samo na ovu zemlju.Počeo se javljati u Evropi (uglavnom u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj) i zemljama Azijsko-pacifičke regije (Tajland, Kina, Indija i Australija). Iz sigurnosne perspektive, ovakav razvoj događaja ima za posljedicu dvije pojave. Prva se tiče prevazilaženja izazova prilikomupravljanja većim brojem lokacija sa nerijetko različitim sistemima koji moraju raditi zajedno. Druga posljedica odnosi se na sve izraženiju potrebu za sigurnosnim sistemima koji će donijeti povrat investicija i opravdati svoju cijenu.

„Sigurnosni sektor danas se orijentiše na perspektivu povrata investicija, odnosno sigurnosni menadžeri moraju dokazati svoju vrijednost i ponuditi finansijski doprinos, naprimjer kroz prevenciju pojave gubitaka“, kaže Sean Ahrens, menadžer za usluge sigurnosnog konsaltinga u kompaniji AonGlobal Risk Consulting SecurityPractice. Jedan od načina za ostvarivanje prevencije gubitaka jeste i borba protiv krađa. Osim toga, korisni su i podaci koje prikupljaju sigurnosni sistemi. Naprimjer, sistemi za kontrolu pristupa mogu ponuditi informacije o tome koliko je ljudi prošlo kroz određena vrata. Ovi podaci su također korisni: u slučaju da kroz određena vrata prođe više ljudi nego što je planirano, bolnička uprava može izvršiti održavanje ili revidirati planove za evakuaciju u slučaju opasnosti. Na taj način bolnice mogu izbjeći potencijalna uska grla u slučaju da preveliki broj ljudi koristi jedna vrata.

Interoperabilnost

Najveći izazov u upravljanju sigurnošću na više lokacija jeste pitanje interoperabilnosti kao posljedice spajanja i akvizicija koje podrazumijevaju uvezivanje više objekata. „Svaka od ovih bolnica posjeduje različite sisteme i izazov leži u načinu njihova uspješna kombiniranja. Ovo sa sobom povlači brojne probleme, od brze i učinkovite registracije svih uposlenika unutar sistema do rješavanja pitanja prevencije korištenja više kartica. Još jedno važno pitanje je neblagovremeno isključivanje uposlenika ili izvođača iz sistema. Ja sam, naprimjer, u jednoj bolnici u sistemu imao 3.000 aktivnih kartica za samo 700 uposlenika“, kaže Ahrens.

Uloga videoanalitike u zdravstvu

U otvorenim i prometnim okruženjima kakva su većina zdravstvenih ustanova, tradicionalna analitika poput detekcije prelaska preko linije ili prepoznavanja brojeva na registarskim tablicama do sada je demonstrirala ograničenu upotrebljivost. „Analitička rješenja i dalje imaju cijenu koja za zdravstvene ustanove nije opravdana“, kaže Drew Neckar, direktor sigurnosnih službi u mreži Mayo Clinic Health System. „Ipak, nova generacija ‘pametne’ videoanalitike se u manjoj mjeri oslanja na unaprijed programirana pravila, a više na uzbunjivanje u situacijama koje odstupaju od uobičajenog i, kao takva, obećava više.“Robusni videonadzorni sistem u kombinaciji sa kvalitetnom videoanalitikom može obavještavati sigurnosno osoblje o incidentima i prije nego što se oni dese tako što će pratiti anomalije u pogledu kretanja i ponašanja. „Određeni tipovi ponašanja mogu upućivati na pripremu vršenja krivičnog djela ili na incident. Inteligentna videonadzorna rješenja mogu prepoznati ove obrasce i o tome obavijestiti sigurnosno osoblje, koje na taj način ima više vremenada reaguje na incident, umjesto da samo prati ekrane“, kaže Daniel Wan, voditelj marketinga za područje Velike Britanije u kompaniji Honeywell Security. Osim toga, integrisani sistemi za kontrolu pristupa mogu obavještavati timove o tome koja lica ulaze u objekat i, što je važnije, koje osobe ga napuštaju i s čime.

Dodatno ograničenje predstavlja činjenica da se u bolnicama često ne razmišlja o samome prostoru. Ne postoji posebno predviđen prostor za kontrolnu sobu i to negativno utječe na učinkovitost izvođenja sigurnosnih operacija. „U postojećem ambijentu akvizicija, reorganizacije i nesigurnog finansiranja, sigurnosni eksperti rijetko imaju priliku da odaberu jedan novi sigurnosni sistem kao rješenje i instalaciju za potrebe više lokacija. Češće se dešava da oni dobiju zadatak da osiguraju resurse za integraciju postojećih, često zastarjelih sistema za potrebe njihovog paralelnog rada, a da pri tome ponude i besprijekorno korisničko iskustvo“, kaže Neckar.

Fokusiranje na obuku

Kao i u drugim segmentima tržišta, adekvatno korištenje sigurnosnih sistema i realizacija njihovog punog potencijala predstavlja svojevrsni izazov. Korisnici često ne razumiju mogućnosti sistema i ne iskorištavaju njegove kapacitete u potpunosti. „Važan problem koji se tiče sigurnosnih sistema jeste to što ne znamo šta kupujemo. Mi ih instaliramo, ali i ne iskorištavamo njihov puni potencijal. To je nerijetko tekformalna stavka“, kaže Ahrens.

Pored tehničkih izazova, važan faktor je i onaj ljudski. „Prilikom integracije bolnica i drugih zdravstvenih ustanova tehnologija ponekad ne predstavlja toliki problem koliko psihologija ljudi i njihovi različiti pristupi sigurnosti“, objašnjava Van der Bijl. Naprimjer, uposlenici ustanova za duševno oboljele posjeduju razvijeniju sigurnosnu svijest u odnosu na obične domove zdravlja, u kojima je ova svijest na nešto nižem nivou. U ovakvim slučajevima, integracija dvije ustanove predstavlja složeniji proces od pukog objedinjavanja sigurnosnih sistema.

Vander Bijl preporučuje da se pitanjem sigurnosti pozabavi cjelokupno bolničko osoblje, a ne samo sigurnosni menadžeri. „Jedna od uloga sigurnosnih struktura je da sigurnost učine vidljivom i da je promovišu među uposlenicima. Prijavljivanje sigurnosnih incidenata ne treba se vršiti u okviru samostalnog sistema, nego ga treba učiniti dijelom sistema za obavještavanje na nivou bolnice“, kaže Van der Bijl. Konačno, mnogo toga zavisi i od sposobnosti samih sigurnosnih menadžera. „Inteligentni menadžeri su od velike važnosti jer predstavljaju lice sigurnosti i, stoga, moraju proći adekvatnu obuku o ponašanju u bolnicama“, zaključuje on. Odabir adekvatnog sigurnosnog sistema čini se kao najveći izazov, no strukture u zdravstvu također trebaju staviti akcenat i na ulogu edukacije i obuke za adekvatno korištenje sistema.

Popularizacija mobilnih tehnologija

„Mobilni klijent je izrazito popularna opcija za ustanove poput bolnica i škola koje preko njega mogu dijeliti videosadržaje s lokalnom policijom i dati joj pristup i ovlasti za praćenje videa preko njihovih mobilnih uređaja“, kaže Courtney Dillon Pedersen, voditelj poslovne komunikacije u kompaniji Milestone Systems. Na taj način se preko naprednih telefona omogućavaslanje videozapisa operaterima centralnih sigurnosnih centara, gdje ihse može pregledati i arhivirati, a time i povećati broj potencijalnih senzora u određenoj zoni. Istu tehnologiju mogu koristiti i pripadnici interventnih službi na terenu, koji mogu slati dragocjene snimke sa lica mjesta ili iz kola hitne pomoći i tako omogućiti osoblju hitne službe da se bolje pripremi za prihvat pacijenata.

Uloga PSIM-a u bolnicama

Rješenja bazirana na sistemu za upravljanje informacijama o fizičkoj sigurnosti (PSIM) mogu otkloniti prepreke koje sa sobom nose odvojeni sistemi kontrole pristupa i omogućiti integraciju više različitih sigurnosnih sistema. Osim toga, ona mogu poslužiti i za dodavanje više podsistema u kombinaciji sa softverom za upravljanje videom (VMS) i sistemima za kontrolu pristupa. Tu spadaju razglasi, sistemi za praćenje pacijenata i opreme, dugmad za uzbunjivanje, IT sistemi i sistemi za upravljanje zgradama. „Prednosti PSIM-a leže u činjenici da on nudi odgovor na potrebu za standardizacijom, no i pored toga, treba detaljno razmotriti sve argumente za i protiv“, kaže Sean Ahrens, menadžer za usluge sigurnosnog konsaltinga, Aon Global Risk Consulting Security Practice. PSIM može osigurati i provođenje adekvatnih procedura. „Naprimjer, ako se oprema prati pomoću RFID senzora i nije adekvatno sterilizirana, PSIM sistem može upozoriti na taj propust i omogućiti njegovo korigovanje, a time i poštedjeti bolnicu plaćanja kazni. To je jedan od načina na koji PSIM može donijeti kvalitetan povrat uloženih sredstava na nivou zdravstvenih ustanova“, objašnjava Ellen Howe, zamjenik direktora marketinga u kompaniji Vidsys. Iako je potencijal koji PSIM nudi ispravno prepoznat, on još uvijek nije dovoljno zastupljen u bolnicama. „Mnoge bolnice odgađaju donošenje odluka zbog zabrinutosti u vezi sa cijenom, ali povrat uloženih sredstava je jako visok u poređenju sa korištenjem različitih sistema, kao što je to slučaj u oblasti praćenja i analize pristupnih podataka ili alarma“, kaže Ahrens. Naprimjer, prilikom oglašavanja alarma u vezi s otmicom djeteta, sigurnosno osoblje može odmah utvrditi izgled otmičara i preduzeti adekvatne mjere, umjesto da pretražuje videomaterijale po različitim sistemima.

Bojan Borovčanin,rukovodilac Sektora opštih poslova, Klinički centar Srbije

Sigurnost ustanove direktno ovisi o materijalnim ulaganjima

Sigurnost i praćenje trendova u navedenoj oblasti u uskoj je korelaciji sa materijalnim i finansijskim mogućnostima ustanove.Potrebno je odgovoriti na pitanje šta ulaganje u bezbednost donosi sa aspekta rizika i dobiti i koji je prihvatljiv rizik za organizaciju, koji neće ugroziti potrebe bezbednosti, uz minimalne gubitke organizacije.Od uspešnosti u procesu proaktivnog delovanja, odnosno prevencije, zavisi i stepen angažovanosti resursa u reaktivnoj fazi delovanja, odnosno u fazi koja nastupa od momenta kada nastupe negativne posledice. Da bi preventivno delovanje bilo efikasno, neophodno je sagledati sve potencijalne opasnosti koje prete organizaciji, po mestu, vremenu i načinu delovanja, a to su: opasnost od ugrožavanja života i lične bezbednosti zaposlenih i drugih lica koja borave u krugu i u objektima koji se obezbeđuju, opasnost od ugrožavanja imovine, zaštita od zdravstvenih rizika karakterističnih za ustanovu,zaštita od požara i eksplozija,zaštita intelektualne svojine,zaštita poslovanja,ekološka zaštita,sprečavanje remećenja kućnog reda u krugu i objektima,sprečavanje vršenja krivičnih dela isprečavanje neovlašćenog pristupa pojedinim objektima i prostorijama.Problem bezbednosti štićenih vrednosti ne može se svoditi na fizičko-tehničku komponentu, odnosno zaštitu od nasilničkih akata.To bi ujedno značilo i da se bezbednost kao poslovna funkcija ostvaruje na svim nivoima organizacije,primenom bezbednosno-zaštitnih procedura od strane svih zaposlenih kojima se propisuje nečije ponašanje,bez obzira na mesto, vreme i karakter ugrožene vrednosti.

Alojz Cestnik,vođa Službe za odbranu i sigurnost, UKC Ljubljana

Šteta je po pravilu uvijek veća od “troška” sigurnosti

Univerzitetski klinični centar Ljubljana je najveća i vodeća zdravstvena institucija na području Slovenije i studijska je baza Medicinskog fakulteta. Centar opslužuje 8.000 radnika, od čega je oko 1.300 liječnika. UKCL ima otprilike 2.400 bolesničkih kreveta, a na godišnjem nivou imamo oko 80.000 hospitalizacija i skoro 900.000 ambulantnih pregleda. Kompleks UKCL-aobuhvata 20 različitih zgrada, što posebno utječe na samu sigurnost i otežava adekvatnu zaštitu. Pošto smo dosta “otvorena” institucija,kao takvi smo i “dobra prilika” za kriminalce. U praksi se susrećemo najviše sa pojavom manjeg kriminala, sitnim  krađama novca, GSM aparata i bicikala. Uglavnom su izvršioci tih krivičnih djela ovisnici o drogama. Ipak,ocjenjujemo da je trenutno naš najveći sigurnosni rizik terorizam i krađa djece i novorođenih. UKCL posjeduje certifikat DNV – DIAS standarda, koji u elementima fizičke okoline posebno naglašava ovu problematiku. Pošto radnici sigurnosti nemaju neke posebne povlastice pri odlučivanju, od najvećevažnosti nam je preventivni rad, prije svega na jačanju svijesti da je sigurnost dobro svih nas. UKCL ima propis o postupku u slučaju odstupanja, kojim je regulisan način prijave, percepcije, analize i zaključak. Prvenstveno je obavezan rad na podizanju svijesti ljudi, primjernom ponašanju, prijavljivanju svakog odstupanja i sistematskom i analitičkom pristupu rješavanju problema.Uz to idu i predavanja na temu sigurnosti. Drugi dio preventivnog rada je uvođenje tehničke zaštite, prije svega videonadzora i kontrole pristupa. Kada je tehnička zaštita u pitanju, u UKCL-u se danas najviše koristi kontrola pristupa (card-key) i videonadzor, a u prostorima u kojima van radnog vremena nema ljudi djeluju i protuprovalni sistemi. Naravno, UKCL posjeduje i fizičkoosiguranje. Kada je u pitanju odnos sa upravom, mogu reći da nisam iznenađen što nekada menadžment u Sloveniji općenito prepoznaje sigurnost samo kao trošak za instituciju, ane uviđa koliki trošak proizlazi iz same štete, ili koliko je trošak smanjentime što je šteta preventivno otklonjena. Obično je šteta, kada se ona dogodi, po pravilu gotovo uvijek veća od troška sigurnosti.

Velimir Ostojić, menadžer sigurnosti, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

Sigurnost se mora kvalitetnije organizirati u svim segmentima društva

Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba (NZHMGZ) registrirana je ustanova za provođenje hitne medicine na području Grada Zagreba. U djelokrug rada pripada organizacija i provođenje sanitetskog prijevoza zdravstvenih osiguranika sa spomenutog područja. Osim toga, na zahtjev nastavnih zavoda hitne medicine drugih županija u HrvatskojNZHMGZ je obvezan pružiti ispomoć na njihovim područjima.NZHMGZ dnevno primi 1.200 poziva, godišnje obavi preko 85.000 liječničkih intervencija i 121.000 sanitetskih prijevoza. Osim glavnog objekta, koji se nalazi u Heinzelovoj 88, u organizaciji rada koristi i šest manjih građevinskih objekata.Organizacija sigurnosti predstavlja široku organizacijsku lepezu mjera sigurnosti. Kada je sigurnost NZHMGZ-a u pitanju, mogli bismo izvršiti podjelu na organizaciju sigurnosti radnika, zaštitu objekata od požara, te fizičku i tehničku zaštitu materijalnih dobara i objekata od ostalih ugroza.Sigurnost radnika na radu najvažniji je i najzahtjevniji aspekt u području osiguranja, te mu menadžeri sigurnostise pridaje najveća pažnja. Ugroze sigurnosti radnika su mnogobrojne, na većinu njih ne može se direktno utjecati, jer se radne zadaće obavljaju daleko od objekata poslodavca. Neke od sigurnosnih ugroza na koje je teško utjecati su: ugroze u prometu, ugroze od agresivnih pacijenata, ubodnih incidenata itd.Možemo se složiti sa vama da je najveći problem to što visoki menadžment koji odlučuje o financiranju i provođenju preventivnih i drugih mjera u sigurnosti ne doživljava područje sigurnosti pozitivno i financijski isplativo, nego isključivo kao trošak i nametnute zakonske obveze, dok se za njih neželjeni događaji događaju „uvijek nekom drugom“, što je daleko od istine. Provođenje sigurnosnih mjera trebalo bi se kvalitetnije organizirati u svim segmentima društva.

Eldin Skalonjić,šef Unutrašnje službe zaštite imovine i lica,UKC Sarajevo

Za efikasniji rad potrebno je nadziranje veće površine

Klinički centar Univerziteta Sarajevo je vodećazdravstveno-nastavna i naučna ustanova u BiH,koja u svim uslovima osigurava sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu A i B nivoa za potrebe građana, kao i naučno-istraživački rad u oblasti medicinskih nauka, a predstavlja i nastavnu bazu za medicinske fakultete, više i visoke medicinske škole.Sa svojim medicinskim i pratećim nemedicinskim objektima pokriva površinu 125.379 m2, gdje su na jednom mjestu koncentrirani značajni hospitalni kapaciteti u ukupno 30 različitih objekata. Klinički centar dnevnoposjeti oko 5.000 pacijenata, koji traže određenu medicinsku pomoć.Iz svega navedenog može se konstatovati da Klinički centar ima, zbog svoje specifične vrste djelatnosti, vrlo veliku važnost, pa je neophodno da se osiguraju njegovi vitalni i značajni segmenti od otuđenja i uništenja imovine, kao i zaštite lica. U sklopu UKCS-a je i Unutrašnja služba zaštite imovine i lica sa svojih 113 uposlenika.

Kao menadžer sigurnosti susrećem se sa svim problemima sigurnosti od sprečavanja izvršenja krivičnih djela, reagovanja na iste,do edukacije svojih uposlenih usmjerenih na prevenciju i reagovanje u incidentnim situacijama. UKCS ima razumijevanja za rad i funkcionisanje Unutrašnje službe zaštite imovine i lica jer shvata da je zaštita ljudi i imovine jedan od bitnih faktora funkcionisanja i same firme. Naš rad je potpomogla i Američka agencija za nuklearnu sigurnost, koja nam je donirala značajna sredstva za implementaciju tehničkih sredstava zaštite, koju smo uspješno realizovali u cilju zaštite radioaktivnih izvora zračenja. Moje preporuke za efikasnije funkcionisanje sigurnosnog sektora leže u tome da kompletnu površinu UKCS-a treba pokriti videonadzorom i kontrolom pristupa, što smo mi djelimično instalirali. Također, poseban akcenat bi stavio na sisteme zaštite od požara, nove vatrodojavne centrale, kao i stalne edukacije osoblja u slučaju evakuacije i sprečavanja do dolaska vatrogasnih timova.

Kruno Lovrenčić, rukovoditelj Sektora integralne sigurnosti,KBC Zagreb 

Uvođenje displeja, akreditiranja i poboljšanje vertikalna signalizacija

Klinički bolnički centar Zagreb kao najveća bolnička ustanova u R. Hrvatskoj ima potpuno razvijen sustav upravljanja sigurnošću, čiji su zaposlenici rad uskladili prema načelima standarda kvalitete za akreditaciju bolnica. Funkcioniranje službi u okviru sektora integralne sigurnosti je interdisciplinarno, odnosno svaki uočeni nedostatak ili problem rješava se timski. Visoka radna učinkovitost i suradnja između službi, potpomognuta zavidnom razinom znanja po pojedinim područjima, postiže zadovoljenje potreba cjelokupnog sustava upravljanja sigurnošću. Zaposlenici službi na dnevnoj razini obavljaju monitoring lokacija u smislu sigurnosti na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša, zaštite osoba i imovine, a ujedno se, prema potrebi, kontaktiraju odgovorne osobe po klinikama ili zavodima. Na taj način sektor integralne sigurnosti nastoji osigurati sigurnije radno okružje zaposlenicima, a pacijentima ugodniji i bezbrižniji boravak u bolnici. Sektor integralne sigurnosti sadrži službe zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite osoba i imovine, zaštite okoliša i DDD mjera, te službu za zaštitu od ionizirajućeg zračenjai, naravno, rukovoditelja sektora.Naši izazovi su: zaštita i ozljede na radu, ispitivanje ispravnosti uređaja koji se koriste u medicinske svrhe, liječnički pregledi, osposobljavanje za rad na siguran način, osposobljavanje za zaštitu od požara sa praktičnom obukom itd. KBC Zagreb kao nacionalni sveučilišni centar visoku razinu percepcije polaže na sustav upravljanja sigurnošću, stoga uprava putem rukovoditelja sektora ili službi dobiva informacije o najnovijim tehnološkim dostignućima vezanim za sigurnost te prema prijedlogu dogovara moguću implementaciju, ukoliko se ukaže i potreba, odnosno neophodnost. Neke od preporuka za poboljšanje sigurnosti su uvođenje informacijskih panela/displeja, horizontalne i vertikalne signalizacije, uniformisanje čuvara, uvođenje multifunkcionalnih identifikacijskih kartica za zaposlenike tevideonadzor u domeni čuvarske službe.