16 Marta, 2026
image
Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Lična zaštita

Lična zaštita

Zaštitarske priče: Kada uniforma znači odgovornost

Uloga zaštitara često se posmatra kroz ono što je vidljivo: kontrolu pristupa, obilazak, monitoring, primjenu procedura i zaštitu objekta. Ipak, pravi smisao ovog posla najjasnije se vidi u situacijama koje se ne mogu planirati. Upravo takav trenutak zabilježen je u septembru 2025. godine, na jednom od objekata koji je pod zaštitom agencije Profi Team Plus iz Beograda

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Ovaj put donosimo priču zaštitara agencije Profi Team Plus iz Beograda, koji je izašao iz okvira svoje formalne uloge i pokazao šta znači biti aktivan član zajednice – osoba koja prepoznaje rizik, razumije kontekst i reaguje ne samo u skladu s pravilima već i s osjećajem odgovornosti prema ljudima oko sebe. U tim sekundama, sigurnost više nije bila pitanje kontrole ulaza, već povjerenja, prisebnosti i odluke donesene u pravom trenutku.

Trenutak koji mijenja perspektivu

“Tokom redovne dnevne smene, u prostoru maloprodajnog objekta, jednom je kupcu iznenada pozlilo. Situacija je mogla delovati kao prolazna zdravstvena neprijatnost, ali je službenik obezbeđenja brzo uočio da simptomi ukazuju na ozbiljno stanje: lice starijeg gospodina bilo je dezorijentisano, otežano je disao i vidno se borio da ostane pri svesti. U takvim trenucima presudno je prepoznati ozbiljnost i delovati bez odlaganja”, rekao nam je Mario Jolić, operativni direktor agencije Profi Team Plus.

Zaštitar je postupio tačno onako kako nalažu procedure za vanredne situacije. “Odmah je pozvao hitnu pomoć, jasno saopštio lokaciju i stanje lica i dao ključne informacije koje ubrzavaju reakciju ekipe. Obezbedio je mesto događaja, sprečavajući gužvu i pritisak okoline, koji mogu dodatno ugroziti lice ili otežati medicinsku intervenciju. Organizovao je slobodan prolaz i usmerio kretanje ljudi u okolini kako bi ekipa hitne pomoći mogla nesmetano da priđe. Ostao je uz gospodina, pružajući podršku i prateći stanje do dolaska medicinskog tima. U praksi, ovakva situacija traži mirnoću, prisutnost i jasnu komunikaciju. Službenik obezbeđenja nije ‘preuzeo ulogu lekara’, ali je uradio ono što je najvažnije: aktivirao je sistem pomoći, kontrolisao okolnosti i sačuvao prostor za stručnu reakciju”, kazao je Jolić.

Ishod koji govori sve

Zaštitari u okviru procesa licenciranja i obuka uče postupanje u vanrednim situacijama: procjenu rizika, komunikaciju i eskalaciju, kao i osnove organizacije sigurnog prostora do dolaska nadležnih službi. Međutim, tek u realnim okolnostima postaje jasno koliko je važno da obuka ne ostane samo formalnost.

“Ovaj događaj pokazao je i jednu često zanemarenu činjenicu: službenik obezbeđenja je vrlo često prvi koji reaguje. On je na mestu događaja, u realnom vremenu, među ljudima i procesima koji se ne mogu potpuno predvideti. Kada reaguje profesionalno, posledice mogu biti presudne – najpre kroz brzinu poziva i obezbeđivanje uslova da medicinski tim uradi svoj deo posla”, navodi Jolić.

Kako kaže naš sagovornik, najvažnije od svega je ishod. Gospodin je preživio, a nakon zbrinjavanja i liječenja uspješno se oporavio od infarkta miokarda.

“U periodu nakon događaja, posebnu zahvalnost iskazao je upravo službeniku obezbeđenja – čoveku koji je jednu dnevnu smenu pretvorio u spašavanje života. Ta zahvalnost nije samo emotivan gest; ona je potvrda da uloga obezbeđenja prevazilazi zaštitu objekta i da u ključnim trenucima može biti odlučujuća. U logistici, poslovnim objektima i drugim lokacijama sa velikim protokom, bezbednost se često meri kroz rizike krađe, vandalizma ili neovlašćenog pristupa. Ali zrela bezbednosna kultura podrazumeva i zaštitu ljudi: organizaciju prostora, sprečavanje panike, kontrolu tokova kretanja, pravovremenu reakciju i koordinaciju sa institucijama”, pojašnjava Jolić.

Zato zaštitar, zaključuje on, nije samo izvršilac zadataka – on je odgovoran član društvene zajednice. Njegova uloga je da prepozna kada situacija prevazilazi rutinu i da reaguje tako da štiti pojedinca i okolinu. Kada zaštitar reaguje pravovremeno, staloženo i odgovorno, on ne čuva samo prostor već i povjerenje zajednice u sistem. A to povjerenje je jedna od najvažnijih vrijednosti koje se grade – ne riječima, već djelima.

Operativni model 24/7

Iako se opisani događaj desio u maloprodajnom objektu, on jasno pokazuje snagu i dosljednost operativnog sistema koji Profi Team Plus razvija i primjenjuje u svim segmentima svog poslovanja. Njihov model sigurnosti nije vezan samo za jedan tip objekta: isti principi, procedure i standardi funkcionišu u trgovinama, poslovnim zgradama, distributivnim i logističkim centrima – svugdje gdje je važna zaštita ljudi, imovine i kontinuitet rada. Upravo takav integrisani pristup omogućava da zaštitari brzo i efikasno reaguju u realnim situacijama, sprečavaju rizike i održavaju sigurnost u svakodnevnom, operativnom okruženju.

Spoj odgovornosti i ljudskosti

U Profi Team Plusu ističu da profesionalizam nije samo uniforma i prisustvo već kombinacija odgovornosti, prisebnosti i ljudskosti. Zaštitar predstavlja kompaniju u svakom kontaktu sa ljudima, a reputacija se gradi kroz konkretna djela – posebno u situacijama kada su zdravlje i sigurnost u pitanju.

“Zato insistiramo na jasnim procedurama, preciznoj komunikaciji u smjeni i ozbiljnim obukama koje imaju smisao u praksi. Događaj iz septembra 2025. godine za nas je potvrda da vrednosti koje negujemo nisu deklarativne: mirna procena, brzo uključivanje hitnih službi, obezbeđenje prostora i ostajanje uz čoveka do dolaska pomoći predstavljaju standard koji očekujemo – i koji razvijamo”, rekao je Jolić.

Gdje sigurnost ne trpi improvizaciju

Agencija Profi Team Plus d.o.o. Beograd osnovana je 2016. godine. Njihov pristup kombinuje fizičku i tehničku zaštitu, uz oslonac na savremene tehnologije i provjerene metode zaštite, s ciljem zaštite ljudi, imovine i poslovnih operacija klijenata. “Posebno smo operativno usmereni na okruženja visokog protoka i jasnih procedura – logističke i distributivne sisteme, poslovno-industrijske objekte i poslovne zgrade, kao i obezbeđenje lica (VIP). U okviru naših usluga, javno su navedeni segmenti poslovno-industrijske bezbednosti i VIP zaštita, kao i objave o angažmanu u distributivnom centru u Dobanovcima. U praksi, to znači: monitoring sa jasnim prioritetima, patrole koje nisu predvidive, kontrola pristupa koja je brza ali dosledna, kao i protivpožarne procedure koje se sprovode svakodnevno – jer bezbednost u logistici ne trpi improvizaciju”, navode iz Profi Team Plusa.

Dark Knight je ekskluzivni oklopni SUV Lamborghini Urus

Kompanija Rezvani Motors odnedavno u svojoj ponudi ima novi ekskluzivni model – SUV Dark Knight, zasnovan na platformi legendarnog Lamborghini Urusa. Riječ je o limitiranom vozilu, proizvedenom u samo 100 primjeraka, koje kombinuje luksuz supersportskog automobila s naprednim rješenjima balističke i vojne zaštite. U srcu Dark Knighta nalazi se Lamborghini 4.0L Twin Turbo V8 motor sa snagom do 800 konjskih snaga, sposoban da ubrza od 0 do 100 km/h za svega 3 sekunde. Pogon na sva četiri točka i ojačano vješanje omogućavaju izuzetnu kontrolu i stabilnost u svim uslovima vožnje.

Najveća prednost modela jeste dostupna oklopna verzija, koja uključuje stakla i karoseriju otpornu na metke, zaštitu od eksploziva, vojno certificirane runflat gume, termalnu noćnu viziju i sistem za detekciju eksplozivnih naprava. Paket dodatne vojne opreme nudi i dimnu zavjesu, elektrificirane kvake, sirene, stroboskope, pa čak i komplet pancira, kaciga i zaštitnih maski.

Unutrašnjost je podjednako ekskluzivna – luksuzna sjedišta za četiri ili pet putnika mogu se naručiti u pet jedinstvenih uzoraka i gotovo beskonačnim kombinacijama boja.

Dark Knight pruža rijedak spoj ekstremnih performansi, sigurnosti i vrhunskog komfora.

Kompanija Rezvani Motors, sa sjedištem u Kaliforniji, poznata je po dizajniranju ekstremnih sportskih automobila i specijalnih vozila koja kombinuju luksuz, performanse i sigurnost. Ovim modelom, Rezvani potvrđuje svoju filozofiju redefinisanja vozila i pomjeranja granica – nudeći SUV koji istovremeno nosi DNK Lamborghinija i sigurnosne karakteristike vozila spremnog za najzahtjevnije misije.

Securitas i AlertMedia udružuju snage u globalnim rješenjima za krizno upravljanje

Securitas, globalni partner za sigurnosna rješenja, potpisao je ugovor o partnerstvu s kompanijom AlertMedia, vodećim dobavljačem rješenja za upravljanje rizicima i kriznim odgovorom, kako bi ponudili integrisana end-to-end rješenja u ovoj oblasti. „Naši klijenti traže inteligentna rješenja koja pomažu u zaštiti ljudi i imovine“, izjavio je Martin Althén, predsjednik Securitas Digital i dodaoe da u današnjem nestabilnom svijetu kompanije moraju jačati sposobnost pripreme i odgovora na krize kako bi zaštitile zaposlenike širom svijeta.
Securitasove napredne usluge za nadzor i procjenu rizika nude tačne i pravovremene informacije koje pomažu organizacijama da razumiju prijetnje poput geopolitičkih promjena ili prirodnih katastrofa.

Partnerstvo povezuje Securitasove analitičare i globalne sigurnosne centre s naprednom AlertMedia platformom za upravljanje rizicima u kombinaciji koja omogućava klijentima centraliziran pristup nadzoru prijetnji u realnom vremenu, automatskim upozorenjima, brzoj komunikaciji i koordiniranom odgovoru.

„Securitas igra ključnu ulogu u zaštiti poslovanja širom svijeta“, izjavio je Christopher Kenessey, izvršni direktor AlertMedie. Naglasio je da partnerstvo omogućava organizacijama 24/7 detekciju prijetnji i najbolju praksu odgovora bez potrebe za razvojem internih kapaciteta.
Ova saradnja dolazi u vrijeme rastuće geopolitičke nestabilnosti, prirodnih katastrofa, cyber napada i novih rizika povezanih sa sigurnošću zaposlenih. Partnerstvo je dio šire strategije Securitasa da postane prvi izbor globalnih kompanija kada je riječ o sigurnosti zasnovanoj na obavještajnim podacima.

Globalno tržište zaštite na radu će se udvostručiti do 2030. godine zahvaljujući AI i cloud rješenjima

Prema novom izvještaju MarketsandMarkets, globalno tržište zaštite na radu porašće sa 19,64 milijarde USD u 2025. na 38,55 milijardi USD do 2030. godine. Očekivani prosječni godišnji rast od 14,4 posto potaknut je strožijim regulativama, većim naglaskom na dobrobit radnika i primjenom naprednih sigurnosnih tehnologija. Kompanije sve više ulažu u AI sisteme za nadzor sigurnosti, nosive uređaje i platforme za prediktivnu analitiku kako bi spriječile rizike, smanjile incidente i unaprijedile donošenje odluka u realnom vremenu. Analitičari ističu da usklađenost s ESG standardima, digitalna transformacija i nedavni incidenti velikih razmjera dodatno ubrzavaju primjenu sveobuhvatnih sigurnosnih okvira koji obuhvataju i fizičko i mentalno zdravlje zaposlenih.

Kada su hardveri u pitanju, segment sigurnosnih senzora zauzima vodeću poziciju jer senzori koji otkrivaju curenje gasa, požare i druge opasnosti postaju ključni u industrijskim okruženjima. Integracija AI i IoT tehnologija dodatno unapređuje funkcionalnost pametnih senzora, ubrzava otkrivanje opasnosti i skraćuje vrijeme reakcije.

Modeli u cloudu također bilježe snažan rast, nudeći kompanijama skalabilnost, daljinski pristup i centralizirano upravljanje podacima. Ovaj trend dodatno podstiče prelazak na hibridne modele rada i digitalne sigurnosne platforme zasnovane na prediktivnoj analitici i stalnim ažuriranjima.

Evropa se izdvaja kao regija s najvećom stopom rasta, potaknuta strogim regulativama EU o sigurnosti na radu i jasnom posvećenošću dobrobiti zaposlenih. Inicijative poput EU Strateškog okvira za zdravlje i sigurnost na radu 2021–2027 dodatno podstiču ulaganja u napredni monitoring, analitiku i programe za dobrobit zaposlenih. Među ključnim igračima na tržištu ističu se kompanije IBM, Honeywell, Hexagon, Appian, Microsoft, Bosch, Cority, HSI, Hitachi i Kinetic.

 

Zaštitarske priče: Žene i profesionalnost bez predrasuda

Sektor sigurnosti danas je jedno od najdinamičnijih i najodgovornijih područja poslovnog svijeta. Profesionalizam i stručnost ključni su za zaštitu ljudi i imovine, i mada je ovaj sektor dugo bio rezervisan za muškarce, sve više žena zauzima važne funkcije i unosi novu energiju i pristup

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Upravo jedna od tih žena je Željka Bojanović, rukovoditeljica sektora fizičke zaštite u agenciji SOKO BH Tuzla, čija priča pokazuje koliko je ženska perspektiva dragocjena i u najizazovnijim poslovima. Put ka svijetu fizičke zaštite nije bio unaprijed isplaniran, pojavio se sasvim spontano. Privukla ju je ideja da svojim radom može doprinijeti sigurnosti drugih, što joj je postao snažan motiv da se u potpunosti posveti ovom pozivu.

Prirodan poziv

“Ideja da se oprobam u fizičkoj zaštiti pojavila se spontano, ali s vremenom je postajala sve jasnija. Osjetila sam da me privlači taj posao – kombinacija odgovornosti, discipline i osjećaja da mogu doprinijeti sigurnosti drugih. Poželjela sam da se okušam kao zaštitarka i brzo sam shvatila da mi ta uloga prirodno leži”, ispričala nam je Bojanović.

U zaštitarskoj industriji radi od 2019. godine. Svoj profesionalni put započela je u agenciji AE Sigurnost iz Zenice kao zaštitarka, a zatim je unaprijeđena na poziciju lidera tima fizičke zaštite za područje Tuzlanskog kantona. “Trenutno radim u agenciji SOKO BH iz Tuzle na funkciji rukovoditeljice sektora fizičke zaštite, gdje sam, pored organizacije i nadzora nad radom zaštitara, zadužena i za dio administrativnih poslova, koji uključuju vođenje evidencija, izradu službene dokumentacije, uz komunikaciju s klijentima”, pojasnila nam je ona.

Najzahtjevniji aspekti ovog posla, kaže, odnose se na rad s ljudima i održavanje visokog nivoa profesionalnosti u različitim situacijama. “Svakodnevno se suočavam s potrebom da brzo reagujem u nepredviđenim okolnostima, donosim odluke pod pritiskom i osiguram da svi članovi tima obavljaju svoje zadatke odgovorno i efikasno. Opis posla zahtijeva maksimalnu posvećenost, ali i sposobnost prilagođavanja različitim uslovima rada i karakterima ljudi. Upravo ta dinamika i stalna potreba za fokusom čine ovaj posao izazovnim, ali i ispunjavajućim”, rekla je Bojanović.

 

Posao kao test

Nastavljajući u tom tonu, prisjetila se jednog nemilog događaja iz 2020. godine, sa samog početka svog profesionalnog puta. “Kad sam tek zasnovala radni odnos, bila sam raspoređena na jedan objekat u Tuzli, a situacija koja je tada uslijedila bila je izuzetno stresna i potencijalno opasna. Na lokaciju je stigla osoba koja se neprimjereno ponašala, vidno frustrirana, noseći bocu benzina i sjekiru, prijeteći da će se zapaliti i demolirati prostor u kojem boravim, te da će nastaviti dalje – misleći pritom na rukovodioce objekta koje je agencija štitila”, prisjeća se Bojanović. Situacija je u jednom trenutku postala izrazito ozbiljna i potencijalno opasna, jer je ta osoba otvoreno izražavala namjeru da dođe do određenog rukovodioca, ne prezajući ni od čega kako bi to ostvarila. “Posipao je benzin po nogama i tijelu dok je iz džepa vadio upaljač. Njegovo ponašanje predstavljalo je ozbiljnu prijetnju mojoj sigurnosti, sigurnosti objekta, kao i sigurnosti osoba koje su u tom trenutku boravile u objektu koji štitim”, kazala je ona.

Željka je ipak ostala maksimalno pribrana i profesionalna, potpuno svjesna da bi svaka njena nesigurnost mogla dodatno pogoršati situaciju. “Smirenim razgovorom, koristeći i blagi humor, uspjela sam uspostaviti komunikaciju s tom osobom i postepeno je smiriti. Nakon što se situacija smirila i stabilizovala, odmah sam obavijestila policiju i svoje nadređene”, kazala je. Policijska intervencija uslijedila je brzo, a osoba je zbrinuta bez incidenata i procesuirana. Kasnije su doznali da je riječ o osobi s ozbiljnim psihičkim problemima, koju su nadležni organi već ranije bili evidentirali.

Razbijanje stereotipa

Takvo iskustvo na samom početku karijere, iako traumatično, ipak joj je pokazalo koliko su pribranost, komunikacijske vještine i odlučnost ključni za obavljanje zaštitarskog posla u svakodnevnom radu. Biti žena u tradicionalno muškom sektoru očito donosi specifične izazove i očekivanja, što dodatno oblikuje svakodnevni rad i pristup zaštitarskom poslu. “Najodgovornije se osjećam upravo u ovakvim trenucima – kada je sigurnost ljudi i imovine direktno ugrožena i kada je potrebno brzo i precizno reagovati kako bismo spriječili neželjene situacije. Takve okolnosti zahtijevaju maksimalnu koncentraciju, odlučnost i samopouzdanje, jer odluke koje donosim mogu imati veliki utjecaj na ishod događaja. Također, osjećam veliku odgovornost da svoj tim motivišem i usmjerim na pravi način, naročito u stresnim i nepredvidivim situacijama – iako je u početku karijere to možda bilo potrebno dodatno dokazivati”, kaže Bojanović.

Na početku rada suočavala se s određenim predrasudama, potcjenjivanjem i diskriminacijom zbog spola. “Reakcije kolega i nadređenih su varirale, ali s vremenom, kroz rezultate i rad, došlo je i poštovanje. Na početku sam često primjećivala iznenađenje ili sumnju, što je razumljivo u sektoru kojim tradicionalno dominiraju muškarci”, pojašnjava Bojanović i dodaje kako je danas kolege i nadređeni tretiraju kao punopravnog lidera u timu. Ona smatra da bi ženama ulazak i ostanak u zaštitarskoj profesiji bio znatno olakšan kada bi se prepoznale i cijenile njihove stvarne prednosti u ovom poslu.

Radno okruženje gradi i profesionalca i osobu

Agencija SOKO BH osnovana je 1995. godine, a osnovna djelatnost joj je fizičko-tehnička zaštita ljudi i objekata. Uspješno posluju na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Tuzli, te preko svojih samostalnih poslovnih jedinica. “Direktor agencije Almir Kamberović pruža nam snažnu podršku i aktivno podstiče žene da se okušaju i grade karijeru u sektoru zaštite. Njegova posvećenost principima jednakosti, kao i spremnost da sasluša i prepozna trud i zalaganje svakog pojedinca, stvorili su radnu atmosferu u kojoj se osjećam cijenjeno, poštovano i motivisano. Posebno sam ponosna na činjenicu da sam razvila vještine koje su neophodne ne samo za ovu profesiju već i za život. Danas sa sigurnošću mogu reći da me moj posao nije izgradio samo kao profesionalca već i kao osobu – snažniju, zreliju i svjesniju vlastitih kvaliteta”, zaključila je Bojanović.

 

Motorola isporučuje 13.400 V500 body kamera Nacionalnoj policiji Bugarske

Ministarstvo unutrašnjih poslova Bugarske odabralo je kompaniju Motorola Solutions za isporuku 13.400 V500 body kamera Nacionalnoj policiji ove zemlje, u incijativi koja ima za cilj jačanje transparentnosti, prenos informacija u realnom vremenu do policijskih kontrolnih centara te povećanje sigurnosti i službenika i građana.

Body kamere V500 unaprijedit će sposobnost policije da efikasno reaguje na svakodnevne incidente i hitne situacije, a istovremeno će odgovoriti na zahtjeve javnosti za većom odgovornošću u radu policije. Uz kamere će biti implementiran i softver VideoManager kompanije Motorola Solutions, koji omogućava sigurno postavljanje, pohranu i upravljanje video zapisima unutar postojećih radnih procesa.

„Nove body kamere ključni su dio naše strategije digitalizacije kojom modernizujemo policijske službe i podižemo kvalitet zaštite i usluga našim zajednicama. Ova investicija potvrđuje našu posvećenost jačanju povjerenja, transparentnosti i bolje saradnje između policajaca na terenu i osoblja u kontrolnim centrima“, izjavio je Daniel Mitov, ministar unutrašnjih poslova Bugarske.

Axel Kukuk, potpredsjednik prodaje za Evropu u Motorola Solutions, naglasio je da body kamere pružaju jasan uvid u događaje u stresnim situacijama i stvaraju pouzdan zapis ključnih incidenata.

“Nacionalna implementacija u Bugarskoj odličan je primjer kako tehnologija može doprinijeti većoj sigurnosti i zaštiti“, kazao je Kukuk.

LTE-enabled V500 kamere integrisane su sa Motorola MXP600 TETRA radiouređajima koje bugarski policajci već koriste za glasovnu komunikaciju.

Pritiskom na dugme za hitne slučajeve, službenici mogu pozvati pomoć i istovremeno prenositi snimak uživo iz body kamere u kontrolni centar, čime se komandnom osoblju omogućava bolja situaciona svijest.

Ovim projektom Bugarska se pridružuje sve većem broju evropskih agencija koje koriste rješenja Motorola Solutions za body kamere, uključujući Francusku, Litvaniju, Njemačku i Veliku Britaniju. Uspješna implementacija dodatno potvrđuje posvećenost Motorola Solutions inovativnim tehnologijama koje jačaju javnu sigurnost i povjerenje između policije i zajednica koje štiti.

Koliko je zaista siguran naš mobilni telefon?

Sigurnost mobilnih uređaja postala je ključna u digitalnom dobu, jer su telefoni danas nezamjenjivi alati za komunikaciju, rad i obavljanje finansijskih transakcija. Gubitak ili krađa telefona može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući pristup ličnim podacima, bankovnim računima i mnogim drugim osjetljivim informacijama. Koliko su danas sigurni i šta trebamo poduzeti da ih zaštitimo?

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Mobilni telefoni postali su neizostavni dio savremenog života, služeći ne samo za komunikaciju već i za pristup osjetljivim ličnim i poslovnim podacima. Njihova sigurnost nije važna samo na nivou svakog od nas pojedinačno već i u širem društvenom kontekstu, jer ugroženi uređaji mogu postati ulazna tačka za cyber napade i krađu identiteta većeg broja pojedinaca odjednom. Sve veća povezanost s digitalnim servisima, uključujući online bankarstvo i poslovne mreže, čini mobilne telefone ključnom metom napada. Stoga, razumijevanje i unapređenje sigurnosti tih uređaja postaje nužnost, ne samo radi zaštite privatnosti već i očuvanja cjelokupne digitalne infrastrukture. Mobiteli danas često služe i kao ulazna tačka za pristup lokalnim mrežama, bilo u kompanijama, institucijama ili javnim sistemima. Zlonamjerni softver na jednom kompromitovanom uređaju može se proširiti na čitavu mrežu, ugrožavajući osjetljive podatke organizacija.

 Ključni faktori sigurnosti

Zbog svega ovoga, sigurnost mobilnih uređaja nije samo pitanje lične zaštite već i jedan od ključnih faktora u zaštiti kritične infrastrukture i organizacija. Nedostatak sigurnosti mobilnih telefona može imati ozbiljne posljedice, što pokazuju brojni stvarni slučajevi. Primjer toga su hakerski napadi putem phishing poruka ili zaraženih aplikacija, gdje se preko nesigurnog mobilnog telefona može dobiti pristup povjerljivim sistemima. Posebno su ugrožene institucije koje koriste BYOD (Bring Your Own Device) politiku, jer zaposlenici povezuju svoje privatne telefone na poslovne mreže, često bez adekvatnih sigurnosnih mjera. Napadi poput “man in the middle” tehnike preko nesigurnih Wi-Fi mreža mogu omogućiti presretanje komunikacije i krađu osjetljivih informacija.

Također, hakerska grupa je 2019. godine iskoristila sigurnosni propust u aplikaciji WhatsApp i inficirala hiljade telefona spywareom *Pegasus*, omogućavajući neovlašten pristup kamerama, mikrofonima i podacima korisnika. U drugom slučaju, hakeri su upotrijebili SIM swap napad da bi preuzeli kontrolu nad telefonskim brojem američkog investitora Michaela Terpina, što je rezultiralo krađom kriptovaluta u vrijednosti od 24 miliona dolara. No, i javni Wi-Fi može biti zamka, kao što su otkrili turisti u Kini 2019. godine, kada su njihovi uređaji, nakon povezivanja na nesigurnu internetsku mrežu, postali meta cyber špijunaže. Ovi primjeri pokazuju da neadekvatna zaštita mobilnih uređaja može dovesti do finansijskih gubitaka, narušavanja privatnosti, pa čak i ozbiljnih sigurnosnih ugrožavanja.

Aspekti zaštite

Sigurnost mobilnih telefona obuhvata više aspekata. U prvom redu potrebna nam je fizička zaštita uređaja, a ona podrazumijeva da telefon držimo uvijek uz sebe ili na nekom sigurnom mjestu te da koristimo osnovne sigurnosne metode poput lozinki za zaključavanje, PIN-ova ili nekih biometrijskih opcija (otisak prsta ili prepoznavanja lica). U slučaju da dođe do gubitka uređaja, naši lični podaci svakako će biti sigurniji ukoliko imamo jaku šifru za otključavanje. Ona pomaže u zaštiti naših ličnih podataka, uključujući poruke, fotografije, kontakte i aplikacije, i sprečava krađu identiteta, a samim time i pristupe računima, bankovnim informacijama, emailovima i društvenim mrežama. Jaka šifra može odvratiti potencijalne hakere i znatno im otežati pristup napadačima, što nam daje i dodatni sloj zaštite, a pogotovo ako se često povezujemo na javne WI-Fi mreže.

Na kraju, uređaj zaključan jakom lozinkom ima i “dužu” otpornost na krađu podataka, jer u slučaju da telefon bude ukraden, ona će pomoći da naši podaci budu sigurni još neko vrijeme, barem dok ne obavijestimo nadležne ili eventualno ne blokiramo telefon. S obzirom na sve ove prednosti, jaka šifra ili PIN kod je važan element sigurnosti, no tu je tek početak brigā o sigurnosti naših “mobilnih” podataka.

 Koliko je Android siguran?

Nakon fizičke sigurnosti mobilnog uređaja neophodno je voditi računa i o sigurnosti operativnog sistema i aplikacija s kojima smo svakodnevno u dodiru. Kako korisnici sve više povjeravaju osjetljive informacije svojim mobilnim uređajima, sigurnost operativnih sistema postala je ključno pitanje u današnjem digitalnom dobu. Android i iOS su dva najpopularnija operativna sistema. S obzirom na svoju otvorenost i prilagodljivost, Android nudi korisnicima veću slobodu u personalizaciji i postavkama sigurnosti, dok je iOS poznat po zatvorenoj arhitekturi koja pruža visoku kontrolu i sigurnost uz strožiju regulaciju aplikacija. iOS i iPhone uređaji općenito se smatraju sigurnijim, no usporedbu ova dva operativna sistema ostavit ćemo za neki drugi put. Oba sistema dominiraju tržištem zbog sposobnosti da zadovolje širok spektar korisničkih potreba, nudeći mnoštvo aplikacija, visoku funkcionalnost i redovne sigurnosne nadogradnje.

Android je najrasprostranjeniji mobilni operativni sistem na svijetu koji, prema zvaničnim podacima, koristi više od tri milijarde uređaja. Zasnovan je na modifikovanom Linux kernelu, a sam Linux je poznat po prilagodljivoj otvorenoj platformi. Android stoga nudi širok spektar mogućnosti prilagođavanja korisnicima, ali i izazova u zaštiti od prijetnji. Njegovo otvoreno okruženje može omogućiti i veće rizike, što ga čini jedinstvenim u kontekstu sigurnosti mobilnih uređaja.

“Sigurnost naših korisnika najvažniji je prioritet za Android. Neprestano radimo na tome da ostanemo ispred globalnih prevaranata, ucjenjivača i malicioznih aktera. Kako njihove taktike postaju sofisticiranije i rasprostranjenije, mi se kontinuirano prilagođavamo i unapređujemo naše napredne sigurnosne funkcije, koristeći zaštitu temeljenu na vještačkoj inteligenciji, kako bismo osigurali sigurnost svih Android korisnika”, naveli su iz kompanije Google povodom objave posljednjih zakrpa za njihov operativni sistem prošle godine. Google se u posljednjem ažuriranju posebno fokusirao na unapređenje funkcija zaštite od krađe koje pomažu u očuvanju sigurnosti mobitela i podataka u slučaju gubljenja uređaja te na pružanje dodatnih zaštita protiv sve učestalijih mobilnih finansijskih prevara. Najavljene nove funkcije dolaze uz Android 15 verziju OS-a, kao i s ažuriranjima Google Play prodavnice. Također, tu su i neki novi alati i politike koji pomažu developerima da prave sigurnije aplikacije i štite svoje korisnike.

 Praktični savjeti za zaštitu mobilnih telefona

Zaštita mobilnog telefona od malwarea, lažnih aplikacija, zlonamjernog internetskog saobraćaja i sigurnosnih prijetnji putem e-mailova zahtijeva nekoliko ključnih mjera.

Prvo, uvijek preuzimajte aplikacije samo s provjerenih izvora poput Google Play Storea ili Apple App Storea, jer neprovjerene aplikacije mogu sadržavati malware. Aktiviranje opcije za automatska ažuriranja na uređaju osigurava da su zakrpe uvijek najnovije, čime se znatno smanjuje rizik od napada. Također, korištenje jakih i jedinstvenih lozinki za svaki nalog, uz dvofaktorsku autentifikaciju, dodatno povećava sigurnost. Za zaštitu od lažnih e-mailova i phishing napada, najvažnije je biti oprezan pri otvaranju nepoznatih poruka i linkova, zato provjeravajte e-mail adrese i URL-ove.

Ako koristite Wi-Fi mreže, uvijek se pobrinite da koristite zaštitu poput VPN-a (Virtual Private Network) kako biste osigurali da vaš internet saobraćaj bude šifriran i zaštićen od presretanja. Uz to, instalacija aplikacija za zaštitu od malwarea može pomoći u identifikaciji i uklanjanju potencijalno opasnih sadržaja. Postoji nekoliko antivirusnih i sigurnosnih aplikacija kao što su Bitdefender, Norton, Kaspersky i Malwarebytes koje pružaju zaštitu od malwarea, phishing napada i drugih prijetnji na Android uređajima. Ove aplikacije nude zaštitu u stvarnom vremenu, skeniranje aplikacija, sigurnost web saobraćaja i dodatne funkcije poput blokiranja nepoželjnih poziva i SMS poruka. Većina ovih aplikacija za Android nudi i besplatne i plaćene verzije. Besplatne verzije obično nude osnovnu zaštitu od malwarea i phishing napada, dok plaćene verzije nude dodatne funkcije poput zaštite u stvarnom vremenu, zaštite privatnosti, optimizacije baterije i naprednih alata za zaštitu od krađe. Naprimjer, Bitdefender, Kaspersky i Malwarebytes nude besplatne opcije s osnovnom zaštitom, dok Norton i McAfee imaju plaćene planove koji uključuju proširene mogućnosti. Na kraju, preporučuje se i redovno pravljenje sigurnosnih kopija podataka na uređaju kako bi se u slučaju napada mogli obnoviti podaci.

Pronađi ukradeni telefon

U slučaju krađe, savjet je da se koriste funkcije Find My iPhone i Google Find My Device čija je svrha pomoći korisnicima da pronađu izgubljene uređaje. Find My iPhone, kao dio Appleovog ekosistema, koristi iCloud praćenje i pronalaženje uređaja poput iPhonea, iPada, Mac računara i drugih Apple uređaja. Kada je funkcija aktivirana, korisnici mogu vidjeti lokaciju svog uređaja na mapama, emitirati zvuk, zaključati uređaj ili, u slučaju krađe, izbrisati podatke kako bi spriječili neovlašteni pristup. Također, opcija Lost Mode omogućava korisnicima da ostave poruku na ekranu, pozivajući nalazača da ih kontaktira.

S druge strane, Google Find My Device omogućava korisnicima Android uređaja da prate svoje telefone, tablete ili čak pametne satove kroz Googleov ekosistem. Funkcija radi na sličan način, omogućavajući lociranje uređaja na mapama, slanje zvučnog signala, zaključavanje ili brisanje podataka. Također, nudi i mogućnost ponovnog povezivanja s uređajem putem Google računa, što je koristan alat za zaštitu podataka.

 

Kada oružje progovori, sigurnost osluškuje

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva iz temelja su promijenili način na koji zajednice odgovaraju na oružano nasilje jer nude preciznu, pravovremenu i proaktivnu zaštitu. Od smanjenja vremena reakcije u rizičnim objektima do unapređenja planiranja strategija urbane sigurnosti, ova tehnologija postaje važna komponenta savremene sigurnosne slagalice u kojoj zvuk više nije u sjeni slike

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Pucnji su već dugo vremena dio neizostavnih nota u ritmu savremenog života. Ovi uznemirujući i brutalni tonovi poziv su na buđenje i podsjetnik na sve složenosti kompozicije koju zovemo “savremena sigurnost”. No, igra li zvuk zasluženu ulogu u eri kada vizuelno fokusirani nadzor dominira sigurnosnim strategijama i praksama? To često i nije slučaj jer detekcija zvukova koji upućuju na narušavanja sigurnosti predstavlja manje vidljivu i istančaniju dimenziju procjene prijetnji. Tehnologija akustične detekcije pucnjeva i prateći sistemi obećavaju transformaciju načina na koji pristupamo zvučnoj komponenti sigurnosti koja se odavno ne smije oslanjati samo na ljudske uši.

Čitanje nota u kompoziciji pucnjave

Nasilje povezano s vatrenim oružjem prisutno je svuda u svijetu, uz geografske varijacije koje ne umanjuju njegove teške posljedice na javnu sigurnost ljudi i imovine. Najizraženija komponenta ovih incidenata upravo je zvuk koji je usko povezan s brzinom identifikacije krizne situacije u kojoj doslovce sekunde predstavljaju razliku između života i smrti. Zato rješavanje ovog problema podrazumijeva uprezanje svih dostupnih tehnoloških resursa u sisteme koji će ponuditi naprednu akustičnu detekciju, analizu dobijenih podataka u realnom vremenu i preciznu lokalizaciju problema, tim redoslijedom.

U ovom segmentu su se nametnuli sistemi za akustičnu detekciju pucnjave koji obično uključuju akustične senzore, senzore vibracija i, ponekad, optičke senzore. Ove komponente zajedno detektuju jedinstvene karakteristike pucnjave, uključujući zvuk, udarni val i bljesak iz cijevi.

Američka kompanija SoundThinking (nekadašnji ShotSpotter), jedan od pionira tehnologije akustične detekcije pucnjeva, na ovim principima razvila je ShotSpotter, akustični sistem koji je implementiran u više od 100 gradova širom svijeta, uključujući urbane konglomerate poput Chicaga, New Yorka i San Francisca. Ovaj sistem je u velikoj mjeri inspirisao dizajn savremenih mreža senzora za detekciju pucnjave i triangulaciju lokacija na kojima se odvijaju.

“U roku od 60 sekundi, organi reda dobijaju detaljne informacije, uključujući tačnu lokaciju pucnjave s preciznošću unutar 25 metara, broj ispaljenih metaka te informaciju o tome jesu li uključeni višestruki napadači i da li se koristi vatreno oružje velikog kapaciteta. Ovaj brz i pouzdan proces omogućava pravovremene reakcije, spašava živote, olakšava prikupljanje dokaza i poboljšava javnu sigurnost”, kaže Ian Lester, predstavnik kompanije SoundThinking.

Kako radi detekcija

U srži detekcijskih kapaciteta ovih akustičnih sistema je kombinacija analize zvučnih valova i precizne geolokacijske tehnologije. Sistemi su dizajnirani da prepoznaju jedinstvene akustične karakteristike zvuka pucnjave i ponude što precizniju lokaciju incidenta. Cijeli proces započinje bilježenjem i identifikacijom zvučnih talasa, nakon čega kreće napredna obrada podataka.

“Sistem za detekciju zvuka identificira pucnjavu ili prijetnje kombiniranjem napredne akustične analize, obrade signala i prepoznavanja obrazaca na temelju vještačke inteligencije. Mikrofoni visoke osjetljivosti bilježe zvukove iz okoline, dok obrada signala razlikuje pucnjavu od drugih zvukova, poput vatrometa ili pucanja auspuha. Modeli mašinskog učenja, obučeni na raznovrsnim skupovima podataka, uspoređuju zvukove u stvarnom vremenu s poznatim uzorcima kako bi se osigurala tačnost. Tehnike lokalizacije, poput triangulacije, precizno određuju izvor zvuka”, navodi Tertius Wolfaardt, menadžer za arhitekturu i inženjerstvo u švedskoj kompaniji Axis Communications, koja u svom portfoliju ima i ovu tehnologiju.

Pri tome se, navodi Wolfaardt, ovi sistemi oslanjaju na tehnologije poput akustičnih senzora, softvera za obradu signala, geoprostorno mapiranje i rubno računarstvo za detekciju u realnom vremenu.

Kod pucnjeva iz vatrenog oružja javljaju se specifični zvukovi koje sistemi detekcije pucnjave mogu prepoznati. Prvi zvuk izaziva eksplozija na izlazu iz cijevi. On se manifestira kao glasna i snažna buka koja nastaje usljed brzog širenja gasova iz cijevi oružja. Ovaj zvuk je oštar i jak, pa se često koristi kao prvi pouzdani pokazatelj pucnjave. Drugi zvuk obuhvata sonični prasak koji nastaje kada se metak kreće brže od brzine zvuka. To stvara prepoznatljiv “pucajući” zvuk u momentu dok metak probija zvučni zid. Sistemi detekcije pucnjeva, odnosno njihovi senzori primarno prate ove zvukove za identifikaciju i potvrdu pucnjave.

Senzorska tehnologija je ključna i za američku kompaniju EAGL Technology. “EAGL-ova tehnologija senzora oslanja se balistički energijski potpis koji nastaje pucanjem iz vatrenog oružja u kombinaciji s valnim oblikom metka. Ovaj naučni pristup ima visok stepen tačnosti, odnosno do 99% u zatvorenom prostoru i oko 97% na otvorenom”, kaže Jennifer Russell, viša potpredsjednica kompanije EAGL Technology.

U kompaniji Shooter Detection Systems (SDS) iz SAD-a, tradicionalna formula oslanjanja na senzore morala je biti usavršena kako bi sistemi izbjegli miješanje zvukova vatrenog oružja sa srodnim okolišnim izvorima buke, poput “eksplozije balona ili pada paleta u skladištu”.

“SDS je razvio dvomodni senzor koji se oslanja na akustičnu i infracrvenu detekciju bljeska na izlazu cijevi kako bi se osigurala tačnost. Sistem nazvan SDS Indoor Gunshot Detection System detektuje infracrvenu toplinu i svjetlost emitovanu kada se ispali metak, paralelno sa zvukom. Ova metoda dvostruke verifikacije minimizira lažne alarme. Senzori su povezani sa softverskom platformom koja obavještava korisnike objekta, sigurnosne profesionalce i organe reda, dok se paralelno prati položaj napadača unutar zgrade. Za vanjska okruženja, koristimo istu tehnologiju za detekciju pucnjeva oko perimetara zgrada, parkirališta i kritičnih infrastrukturnih lokacija, što osigurava sveobuhvatnu zaštitu kroz saradnju sa sistemom za rad u zatvorenom”, kaže Rich Onofrio, tehnički direktor u Shooter Detection Systemsu.

Vibracijski i optički senzori, poput akcelerometara ili infracrvenih senzora, često se dodaju ovim sistemima radi poboljšanja preciznosti. Ovi redundantni sistemi namijenjeni su smanjenju učestalosti lažnih detekcija. Nakon autentične detekcije, algoritmi analiziraju “akustični potpis” pucnja kako bi potvrdili incident kao korištenje vatrenog oružja. Neki moderni sistemi koriste i mašinsko učenje za smanjenje lažnih uzbuna i prilagodbu zvučnim profilima različitih radnih okruženja.

“Tačnost se osigurava robusnim skupovima podataka za obuku, redovnom kalibracijom i prilagodbom okolini. Ovi sistemi nude obavještenja u realnom vremenu, uključujući ona o vrsti prijetnje i lokaciji. Osim toga, podržana je i integracija s cloud platformama za centraliziranu analizu podataka i kontinuirana poboljšanja. Lažni alarmi se minimiziraju integracijom dodatnih senzora, poput kamera”, kaže Wolfaardt.

Pomoću triangulacije ili analize zvučnih talasa, sistemi mogu precizno odrediti lokaciju pucnjave u roku nekoliko sekundi, što je ključno za velike ili složene objekte poput višespratnica. Integracija sa sigurnosnim infrastrukturnim sistemima omogućava automatske reakcije, poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuacije.

Za ovo se sistemi moraju osloniti na mikrofone koji su u željenom području raspoređeni u formatu mreže. Ovi mikrofoni su izuzetno osjetljivi i postavljeni su na preciznim razmacima kako bi se osigurala potpuna pokrivenost, a njihova distribucija se pažljivo planira kako bi se zvučni valovi mogli “uhvatiti” iz što više pravaca. Kada dođe do pucnjave, zvučni valovi se šire unutar pokrivene zone i mikrofoni ih bilježe s minimalnim vremenskim razlikama. Mjerenjem razlike u vremenu dolaska zvuka do svakog postavljenog mikrofona sistem može triangulirati tačnu lokaciju pucnjave s velikom preciznošću.

Je li ljudsko uho suvišno?

Treba imati na umu da identifikacija pucnjave ne završava pukom detekcijom glasnih zvukova. Zvukovi koje mikrofoni zabilježe prolaze kroz algoritme dizajnirane da razlikuju pucnjavu od drugih glasnih zvukova, poput pokretanja  građevinske opreme. Ovi algoritmi su obučeni pomoću opsežnih baza podataka zvučnih profila i omogućavaju sistemima detekcije da prepoznaju specifične frekvencije, trajanje i obrasce zvučnih valova karakteristične za pucnjave. Na taj način sistem pouzdano razlikuje stvarnu pucnjavu od drugih uobičajenih i srodnih zvukova u urbanim sredinama.

Kod nekih sistema detekcije u igru ulazi i ljudska provjera kako bi se dodatno smanjila mogućnost grešaka. Obučeni operateri provjeravaju da li je zabilježeni zvuk zaista pucanj ili izvor lažne uzbune. Ovaj korak je posebno koristan u okruženjima s visokim nivoom pozadinske buke, gdje je rizik od pogrešnog prepoznavanja nešto veći. U slučaju sistema kompanije SoundThinking, naprimjer, važnu ulogu u verifikaciji autentičnosti zvuka ima prateći centar za praćenje incidenata. Tamo rade posebno obučeni specijalisti za akustiku, koji potvrđuju incident prije obavještavanja policije.

Nakon što sistem potvrdi da je riječ o pucnjavi, on brzo obrađuje dobijene informacije i generira upozorenje u stvarnom vremenu. Ovo upozorenje obično sadrži precizne detalje o lokaciji incidenta, uključujući geografske koordinate i fizičku adresu. U zavisnosti od konfiguracije sistema, upozorenje se može poslati direktno na mobilne uređaje sigurnosnog osoblja i policijskih službenika ili se proslijediti na centralni dispečerski sistem. Cijeli proces od detekcije do obavještavanja u većini slučajeva traje samo nekoliko sekundi, što omogućava brzu i efikasnu reakciju nadležnog osoblja.

Kombiniranjem napredne tehnologije i strateške implementacije, ovi sistemi danas mogu ponuditi pouzdan i efikasan način identifikacije i reagovanja na pucnjavu u realnom vremenu. Tehnička osposobljenost za ovaj proces ne samo da poboljšava kapacitete sigurnosnog osoblja i policije u rješavanju incidenata s vatrenim oružjem već doprinosi i podizanju nivoa opće javne sigurnosti.

Detekcija pucnjeva kao komponenta tehničke zaštite

U domenu tehničke sigurnosti, sistemi za detekciju pucnjave služe da unaprijede sigurnost u zgradama, kampusima i objektima za masovna okupljanja u kojima pomažu u otkrivanju i podršci intervencijama povezanim s upotrebom vatrenog oružja u realnom vremenu. Oni se, pri tome, oslanjaju na napredne senzorske tehnologije, algoritme za obradu podataka i integraciju s postojećim sigurnosnim infrastrukturnim rješenjima. Istovremeno, napredne metode detekcije minimiziraju lažno pozitivne rezultate, što omogućava da se upozorenja aktiviraju samo za stvarne prijetnje.

Kod integracije sistema detekcije pucnjeva s ostatkom sigurnosne infrastrukture, potvrda o postojanju autentičnog incidenta može aktivirati i automatske odgovore poput zatvaranja vrata i preusmjeravanja videonadzornih kapaciteta na mjesto na kojem je detektirana paljba.

“ShotSpotter se besprijekorno integrira s različitim sigurnosnim tehnologijama, uključujući sisteme videonadzora, dronove, fiksne ili mobilne kamere i sisteme za prepoznavanje registarskih tablica (LPR). Ove integracije poboljšavaju situacijsku svjesnost i omogućavaju kamerama da se automatski fokusiraju na tačnu lokaciju incidenta s pucnjavom i tako organima reda daju vidljivost u realnom vremenu”, kaže Lester.

U okruženjima kao što su bolnice, škole, poslovni uredi, trgovački centri ili dvorane, detekcija pucnjeva služi kao važan element sigurnosti. Ovi sistemi mogu detektovati i potvrditi pucnjavu u roku nekoliko sekundi, što omogućava poduzimanje mjera odgovora u najkraćem mogućem intervalu. Osim toga, prateći sistemi pružaju trenutnu situacijsku svijest o incidentu s pucnjavom i tako sprečavaju dalju eskalaciju i štite ljude u blizini mjesta incidenta.

Za Axisove sisteme detekcije, primarne zone za primjenu ove tehnologije su urbani kvartovi pogođeni visokom stopom kriminaliteta, no nisu zapostavljene ni škole, kampusi i zdravstvene ustanove u kojima je rana detekcija esencijalna za smanjenje broja žrtava među učenicima, pacijentima, osobljem i posjetiteljima.

“Ovi sistemi su korisni i u kazneno-popravnim ustanovama, gdje služe za praćenje sukoba i pokušaja bijega. Korisni su i za detekciju prijetnji tokom gužvi u transportnim čvorištima poput aerodroma i željezničkih stanica. Maloprodajni i poslovni prostori, uključujući tržne centre i poslovne komplekse, imaju koristi od ublažavanja prijetnji od aktivnih napadača, dok ih državne i vojne ustanove koriste za zaštitu osjetljivih lokacija. Isto tako, i stambena naselja mogu koristiti ove sisteme za dodatnu sigurnost”, kaže Wolfaardt.

Za Russell iz EAGL-a, kod ovih i sličnih primjena važan je još jedan momenat: funkcionalnost sistema bez obzira na dostupne tehničke kapacitete pokrivene lokacije.

“Naše rješenje radi jednako na otvorenom i zatvorenom, bežično je i lako se instalira i skalira prema potrebama.  DragonFly IoT senzor za rad na otvorenom ne treba napajanje i mrežnu pokrivenost i zato je koristan za dvorane, kritičnu infrastrukturu, vojne i državne primjene”, kaže ona.

Sistem za detekciju pucnjave u školi, naprimjer, po detekciji incidenta može odmah obavijestiti administratore i sigurnosno osoblje, automatski pokrenuti procedure zaključavanja i dati precizne podatke o lokaciji policiji prije dolaska na teren.

Isto važi i za industrijska postrojenja, poput logističkih i proizvodnih centara sa više stotina ili hiljada radnika za čiju zaštitu je danas zadužen ShotSpotter, navode u kompaniji SoundThinking.

Integracija sa drugim sistemima

Sličnu primjenu u poslovnom i industrijskom svijetu imaju i SDS-ovi sistemi, uz fokus na konkretne sigurnosno osjetljive zone unutar ovih objekata.

“Naši senzori obično se postavljaju u zone visokog rizika i okupljališta, poput recepcija, menadžerskih kancelarija, teretana ili fabričkih hala. Česta je zabluda da senzor mora biti u svakoj prostoriji. Zato preporučujemo da se prvo uradi procjena prijetnji za određene zone, a tek onda ide na postavljanje senzora na tim lokacijama, uz mogućnost dodavanja dodatnih senzora po potrebi”, kaže Onofrio.

I EAGL-ov sistem detekcije pucnjeva nudi mogućnost integracije zahvaljujući svojoj otvorenoj API arhitekturi. “Podržana je integracija sa svakom IP kamerom kompatibilnom s ONVIF-om, kao i sa SDK/API-jima sigurnosnih sistema. Za integraciju sa starijim sistemima, rasvjetom ili alarmnim centralama koristimo analogne ulaze”, kaže Russel.

U SDS-u tvrde da se njihovi proizvodi za detekciju pucnjeva na otvorenom i zatvorenom integriraju sa kontrolom pristupa, sistemima upravljanja videozapisima i, što je posebno važno, platformama za masovno obavještavanje. “Naši proizvodi podržavaju jednostavne bespotencijalne kontakte za aktiviranje sigurnosnih uređaja u skladu s potrebama korisnika. Ova integracija osigurava sveobuhvatno upravljanje sigurnošću kroz povezivanje naših sistema za detekciju pucnjave s postojećom sigurnosnom infrastrukturom”, kaže Onofrio.

Dubinska integracija sistema detekcije pucnjeva s videonadzornim kamerama nije neobična za izvornog proizvođača ovih tehnologija kakav je Axis. Detekcija pucnjeva je integrirana s Axisovim kamerama uz oslanjanje na otvorene API-je i ONVIF standarde koji omogućavaju da otkriveni zvuk pucnja posluži za zumiranje i fokusiranje videa na izvor prijetnje. Podržana je i integracija s drugim sigurnosnim sistemima, kao  i softverom za upravljanje videozapisima proizvođača kao što su Milestone ili Genetec. Ovo omogućava sinkronizirano evidentiranje audio i video zapisa kako za nadzor u stvarnom vremenu tako i za naknadnu analizu incidenata.

“Sistemi za detekciju zvuka mogu se povezati i s razglasnim (PA) sistemima, čime se automatiziraju objave s uputama za evakuaciju ili odlazak u sklonište. Oni rade i u kombinaciji s interfonima sistema za kontrolu pristupa kako bi se upozorilo osoblje, zaključala ili otključala vrata i upravljalo evakuacijama. Obavijesti se mogu slati na mobilne uređaje ili direktno sigurnosnim timovima radi brže reakcije. Ovako centralizirana integracija osigurava brže vrijeme reakcije, detaljniju situacijsku svijest i skalabilna rješenja za različita okruženja, čime se kreira jedinstven sistem za efikasno upravljanje zvukom, videom i komunikacijom u stvarnom vremenu”, kaže Wolfaardt.

U korporativnom okruženju, sistem za detekciju pucnjeva se može integrirati s mehanizmima za kontrolu pristupa kako bi se spriječilo napadača da se slobodno kreće kroz zgradu. Za sve korisnike, slanje detaljnih informacija o lokaciji i karakteru prijetnje ima vitalnu ulogu u donošenju kvalitetnih odluka u ključnim trenucima, što, na duže staze, može pomoći i u planiranju naprednijih sigurnosnih protokola.

Osim toga, na ovaj način se zaobilazi znatno sporije telefonsko obavještavanje nadležnih o incidentima, kakvi su pozivi policiji ili sistemima nalik američkom 911. Skraćenjem intervala potrebnog za izlazak na teren omogućava se i brže pružanje pomoći ozlijeđenim u pucnjavi, bilo u kontaktu s policijom ili prebacivanjem u medicinske ustanove.

Primjena izvan profitnog sektora

Situacijska svijest s fokusom na pucnjavu ima svoju primjenu i izvan striktno poslovnog ili profitnog sektora. Zanimljiv primjer je instalacija sistema ShotSpotter u nacionalnim parkovima i rezervatima gdje je on ključni alat za borbu protiv krivolovaca. “ShotSpotter se koristi i za borbu protiv krivolova, kao što je to slučaj u Nacionalnom parku Kruger u Južnoafričkoj Republici. Mogućnošću detekcije pucnjave u realnom vremenu, sistem omogućava zaštitarima da brzo interveniraju, zaštite ugrožene životinje i sačuvaju ključne ekosisteme”, kaže Lester.

Iako su ovi sistemi prvenstveno dizajnirani za detekciju pucnjave, njihova primjena se danas širi i na druge zvukove iz sigurnosno interesantnog spektra. Akustični senzori sada mogu pratiti različite zvučne signale, u rasponu od lomljenja stakla i saobraćajnih nesreća do zvukova koji ukazuju na tuče ili druge incidente. Ove funkcije otvaraju nove mogućnosti za poboljšanje poslovne i javne sigurnosti u raznovrsnim okruženjima, uključujući transportne centre i zone s aktivnim noćnim radom kada je vidljivost smanjena.

Akustika u službi javnog reda

Sistemi akustične detekcije pucnjeva nude brojne prednosti i za policijske snage. Neposredna korist je sposobnost ovih sistema da drastično smanje vrijeme reakcije, odnosno izlaska na teren s ciljem neutralizacije napadača. U odsustvu ovih sistema, prijava pucnjave često zavisi od poziva članova zajednice koji zbog straha ili nesigurnosti mogu oklijevati da prijave incidente. Studije su pokazale da oko 80% slučajeva pucnjava ostaje neprijavljeno. Akustična detekcija premošćuje ovaj jaz automatskim obavještavanjem policije o pucnjavi, čime se eliminiraju kašnjenja i osigurava brza reakcija.

Drugim riječima, ljudski životi se spašavaju zahvaljujući mogućnosti da policajci mogu brže stići na mjesto zločina, pružiti medicinsku pomoć žrtvama i osigurati pogođeno područje kako bi spriječili dalju štetu. Osim pomoći žrtvama, brže reakcije na bazi detekcije pucnjeva povećavaju vjerovatnoću da će osumnjičeni biti privedeni, kao i da će vrijedni dokazni materijali biti prikupljeni prije nego ih se ukloni ili ošteti.

Dobijanje preciznih podataka o lokaciji napada na bazi akustične analitike još je jedna ključna prednost. Akustična detekcija pucnjeva policijskim snagama daje uvid u geolokacijske koordinate i fizičke adrese incidenta, što znatno povećava preciznost planiranja intervencija. Ova preciznost posebno je korisna u urbanim sredinama gdje se pucnjave dešavaju u dvorištima, uličicama ili na drugim skrivenim mjestima.

“ShotSpotter je posebno razvijen za vanjske prostore u kojima oružano nasilje predstavlja problem. Optimiziran je za implementaciju u područjima s visokom stopom kriminala, javnim prostorima i kampusima koji se mogu suočiti s prijetnjama od pucnjave na otvorenom”, kaže Lester. Olakšano prikupljanje dokaza je još jedan važan segment detekcije pucnjeva. Svijest o broju ispaljenih metaka unaprijed priprema policiju za prikupljanje dokaznog materijala poput čahura nakon što se napadač neutralizira.

Isto tako, precizna indentifikacija lokacije pucnjave omogućava policajcima da efikasnije prikupe čahure i druge forenzičke dokaze na konkretnim i jasno ograničenim lokacijama. Ovi materijali igraju ključnu ulogu u kriminalističkim istragama jer povezuju korišteno oružje s prethodnim incidentima, što olakšava balističku analizu i vođenje istrage.

Na kraju, ne treba zaboraviti ni faktor odvraćanja gdje će potencijalni napadači dvaput razmisliti prije upotrebe vatrenog oružja uz svijest da će biti znatno brže otkriveni i suočeni s policijskim snagama na terenu.

Zaštita objekata i zajednice: isti cilj, drugi fokus

Tehnologija za detekciju pucnjave koristi se za potrebe odjela sigurnosti i organa reda, no njihove operativne razmjere su različite. Oba konteksta se oslanjaju na slične osnovne sisteme, npr. akustične senzore, obradu podataka i mehanizme za obavještavanje, ali se njihova implementacija i ciljevi razlikuju.

U svijetu tehničke sigurnosti, fokus je na zaštiti jasno definiranih prostora poput zgrada, kampusa ili dvorana. Sistemi za detekciju pucnjave u ovom kontekstu najčešće su integrirani s lokaliziranim sigurnosnim resursima kao što su videonadzorne kamere, sistemi za kontrolu pristupa i protokoli za automatsko zaključavanje. Ovi sistemi su dizajnirani da brzo i precizno detektuju pucnjavu i tako omoguće trenutne reakcije na prijetnje poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuiranih osoba ka sigurnijim zonama. Cilj je smanjiti štetu za ljude koji se nađu u blizini prijetnje i pojednostaviti proces organizacije intervencije unutar štićenog područja. Ovi sistemi često su prilagođeni da pružaju detaljne podatke po spratovima, čime se jača situacijska svijest i olakšava donošenje informiranih odluka tokom aktivnih incidenata.

S druge strane, primjene detekcije pucnjeva u radu policijskih službi i drugih organa javne sigurnosti obuhvataju nešto širi opseg pokrivenog terena u urbanim ili prigradskim sredinama. Ovi sistemi se fokusiraju na unapređenje javne sigurnosti u širem rejonu na bazi mapiranja lokacija incidenata i slanja obavijesti policijskim i sigurnosnim tijelima u realnom vremenu. Osim trenutnih reakcija, ovi sistemi doprinose prevenciji kriminala i vođenju istraga kroz prikupljene forenzičke podatke o pucnjavi.

Novi nivo analitike sigurnosnih trendova

Osim operativnih prednosti, sistemi akustične detekcije pucnjeva imaju dalekosežne implikacije po javnu sigurnost i odnose između aktera sigurnosti i zajednice. Jedan od značajnijih doprinosa ovih sistema je njihova sposobnost da pruže jasniju sliku obrazaca i trendova koji prate napade vatrenim oružjem. Analizom dobijenih podataka, sigurnosni akteri mogu lakše identificirati žarišta oružanog nasilja, pratiti promjene trendova u kriminalitetu i efikasnije raspoređivati svoje resurse.

Ovakav pristup na temelju preciznih podataka podržava proaktivniji stav u prevenciji kriminala. Naprimjer, policijske snage mogu trajno preusmjeriti patrole na rizična područja, dok će zajednica imati jasniju sliku o faktorima koji doprinose rastu stope kriminala, poput slabo osvijetljenih ulica ili napuštenih parcela i objekata. Saradnja obje komponente na temelju dobijenih uvida olakšava provođenje mjera koje ciljaju na jačanje općeg nivoa sigurnosti u zajednici.

U kompaniji SoundThinking navode da su podaci koje je ponudio njihov ShotSpotter sistem imali važnu ulogu u optimizaciji raspodjele policijskih resursa na lokalnom, ali i na državnom nivou. “Identificiranjem visokorizičnih područja i podržavanjem operativnih strategija, sistem je ojačao saradnju lokalnih i nacionalnih agencija i organa reda. Ovi napori su dio šire inicijative za prevenciju nasilja s ciljem spašavanja života i stvaranja sigurnijih zajednica”, kaže Lester.

Potražnja za sistemima za detekciju pucnjeva raste

Globalno tržište sistema za akustičnu detekciju pucnjeva bilježi snažan rast potaknut povećanom potražnjom za naprednim sigurnosnim tehnologijama. Prema procjenama kompanije Grand View Research, ovo tržište je u 2023. dostiglo vrijednost od preko milijardu dolara, a očekuje se da će ova cifra narasti uz složenu godišnju stopu od 12,7% u intervalu od 2024. do 2030. Ovaj rast je vođen sve većom zabrinutošću za javnu sigurnost, rastom nasilja koje uključuje vatreno oružje i napretkom na planu tehnologije detekcije.

Ipak, usvajanje tehnologije akustične detekcije pucnjeva znatno varira širom svijeta. Sa 37,02% tržišnog udjela u globalnom kolaču, Sjeverna Amerika je lider u usvajanju ove tehnologije sa više od 40% ukupnih prihoda na ovom tržištu u 2023. godini. Ovo tržište u Sjedinjenim Američkim Državama očekuje značajan rast uz složenu godišnju stopu višu od 11% između 2024. i 2030. Rast se uglavnom pripisuje sve većem broju slučajeva masovnih pucnjava u školama i kampusima, rastu urbanog nasilja i proaktivnim naporima savezne vlade na unapređenju javne sigurnosti.

U Evropi se očekuje da će uz podršku regulative i finansiranja tehnologija za javnu sigurnost tržište sistema za detekciju pucnjave rasti uz složenu godišnju stopu veću od 10% u periodu od 2024. do 2030. Nastojanja da se gradska sigurnost unaprijedi savremenim tehnologijama dobijaju sve veći zamah širom evropskih gradova.

U Velikoj Britaniji, naprimjer, primjena sistema za detekciju pucnjave raste kao odgovor na rastući urbani kriminal i prijetnje terorizmom. Ovi sistemi se integriraju u postojeću sigurnosnu infrastrukturu kako bi se skratilo vrijeme reakcije i spriječili incidenti. Sličan trend se očekuje i za Njemačku, u kojoj tržište sistema za detekciju pucnjave također bilježi stabilan rast. Ovo će biti potaknuto fokusom na tehnološke inovacije i integraciju ovih sistema u okvire pametnih gradova.

U Azijsko-pacifičkoj regiji tržište sistema za detekciju pucnjave donijelo je više od 22% ukupnog prihoda u 2023. godini. Sve veća zabrinutost za sigurnost, zajedno s državnim inicijativama za razvoj pametnih gradova ubrzava potražnju za ovim sistemima. Jedna od zemalja koju vrijedi istaći je Indija, koja će bilježiti najvišu stopu rasta na tržištu sistema za detekciju pucnjave do 2030. godine. Brza urbanizacija i državne inicijative za unapređenje infrastrukture javne sigurnosti glavni su pokretači ovog trenda, a stabilan rast očekuje i druge azijske zemlje poput Kine i Japana.

I tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku bilježi značajan rast kako zemlje u toj regiji intenziviraju napore za jačanje javne sigurnosti i borbu protiv sigurnosnih prijetnji. Očekuje se da će tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku rasti uz složenu godišnju stopu rasta od preko 13%. Saudijska Arabija se već pozicionirala kao ključni igrač, s velikim ulaganjima u sigurnosnu infrastrukturu povezanim s inicijativom Vision 2030.

Fokus na modernizaciju gradova i javne sigurnosti potiče široku primjenu ovih sistema i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji integriraju tehnologije za detekciju pucnjeva u svoje strategije borbe protiv terorizma, zaštite ključne infrastrukture, vojnih baza i gusto naseljenih gradskih područja.

Konkretne primjene

Američka kompanija EAGL navodi da se njeni sistemi akustične detekcije pucnjeva uspješno koriste na različitim lokacijama jer su prilagođeni okolnostima u konkretnim regijama.

“EAGL je implementiran u jedan veliki metropolitanski grad koji koristi senzorsku tehnologiju DragonFlyEX IoT za detekciju i triangulaciju pucnjeva na otvorenom te prijavljivanje Centru za kriminal u realnom vremenu (RTCC). Nakon toga se šalju patrole na lokaciju na kojoj je zabilježena aktivnost pucanja. Ovaj sistem je kasnije proširen i na rad u zatvorenom u prostorima poput javnih škola, državnih ureda i sudnica koje su otvorene za javnost od 9 do 17 sati”, kaže Russell.

Lokalni izazovi bili su prepreka i za kompaniju Axis Communications. Bolnica Martin Luther King u saveznoj državi Indiani implementirala je Axisov sistem za zvučnu analitiku na kamerama za zaštitu pacijenata i osoblja. U srži sistema je tehnologija akustičnog nadzora zadužena za detekciju pucnjeva i uznemirujućih zvukova povezanih s agresivnim ponašanjem koje prethode ovakvim incidentima (galama, lomljava stakla). Kamere s komponentom detekcije zvuka pokazale su se poželjnijim za proaktivno djelovanje u odnosu na one koje nude isključivo vizuelnu pokrivenost, zbog čega su ovi uređaji našli mjesto u prijemnoj sobi za hitne slučajeve, glavnom ulazu, kafeteriji i satelitskim objektima. Napredni audioanalitički alati u srži sistema omogućavaju sigurnosnom timu da brzo reaguje na potencijalne incidente, osiguravajući proaktivnu zaštitu i smanjenje rizika od eskalacije situacija, navode u Axisu.

Da napredna sigurnosna rješenja ovog tipa bilježe povećanu potražnju potvrdio nam je i Onofrio iz kompanije SDS. On dodaje da su izazovi povezani s detekcijom prijetnji izvan zgrada, odnosno za situacije u kojima napadač još nije probio sigurnosni perimetar, riješeni pomoću sistema za detekciju pucnjeva SDS Perimeter Outdoor Gunshot Detection.

Ovaj sistem je integriran s unutrašnjim sistemom koji šalje obavijesti u realnom vremenu i podržava automatizirane sigurnosne odgovore, čime se “povećava budnost i jača prilagodljivost u odnosu na regionalne sigurnosne prijetnje”.

“Mnogi su klijenti usvojili naša rješenja nakon incidenata s oružanim nasiljem unutar ili u blizini njihovih objekata. Iako još nismo imali slučaj pucnjave uživo na lokaciji na kojoj su naši senzori implementirani, klijenti imaju povjerenje u proaktivnu i pouzdanu zaštitu koju pružaju naši sistemi”, kaže Onofrio.

U kompaniji SoundThinking navode da se njihov ShotSpotter naširoko koristi u regiji EMEA, pri čemu izdvajaju uspješne implementacije u Cape Townu i Nelson Mandela Bayu za borbu protiv urbanog oružanog nasilja, te u Nacionalnom parku Kruger, gdje ovaj sistem služi u borbi protiv krivolova.

“Sistem je posebno razvijen za vanjske prostore i može se implementirati bilo gdje u regiji EMEA gdje oružano nasilje predstavlja problem. Nema potrebe za posebnim prilagođavanjem jer ShotSpotter nudi univerzalnu i primjenjivu inteligenciju koja omogućava snagama reda da brzo i efikasno reagiraju na pucnjavu”, kaže Lester.

Izazov je smanjiti cijenu i broj lažnih alarma

Ipak, sistemi detekcije pucnjeva dolaze u paketu s izazovima koje treba razmotriti na vrijeme kako bi se iz njih izvukao maksimum u smislu učinka i isplativosti. Za početak, instalacija u složenim okruženjima zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se izbjegle akustične slijepe tačke.

Lažni pozitivni rezultati znatno su smanjeni kod modernih sistema, no i dalje su izvor briga za sve potencijalne investitore. Pored mehaničkih zvukova sličnih pucnjavi, detekciju zvuka kroz akustično zagušenje mogu omesti i snažan vjetar, grmljavina i kiša. Jednako opasni su i lažni negativni rezultati, gdje stvarna pucnjava uopće ne bude detektirana.

Troškovi su još jedan značajan faktor. Sistemi akustične detekcije pucnjeva obično zahtijevaju ulaganje od oko 27.000 do 33.000 dolara po kvadratnom kilometru godišnje. Iako ovi troškovi uključuju održavanje i podršku dobavljača, oni mogu biti prepreka za manje organizacije ili finansijski slabije zajednice. Osim toga, veći obim dobijenih informacija o pucnjavi može opteretiti resurse policije, što zahtijeva angažman dodatnog osoblja, vozila i kapaciteta za forenzičku analizu.

I obuka je važna za maksimiziranje efikasnosti sistema akustične detekcije pucnjeva. Policajci moraju biti osposobljeni da interpretiraju akustične podatke, prepoznaju obrasce u incidentima povezanim s vatrenim oružjem i planiraju reakciju na odgovarajući način. To uključuje razumijevanje razlike između kriminalističkih istraga, odnosno identifikacije počinilaca i rješavanja osnovnih uzroka pojave pucnjave u određenim područjima.

Isto tako, korištenje ove kao i drugih sigurnosnih tehnologija često izaziva zabrinutost u vezi s privatnošću i sistem akustične detekcije pucnjeva tu nije izuzetak. Kritičari tvrde da postavljanje sistema akustične detekcije sistema u rejonima s visokom stopom kriminala u lokalnim zajednicama može pojačati osjećaj pretjeranog nadzora i policijske represije. Nošenje s ovim problemom zahtijeva transparentnost, angažman zajednice i jasno naglašavanje prednosti ovih sistema za javnu sigurnost.

Službe za provedbu zakona zato moraju blisko sarađivati s predstavnicima zajednice kako bi im objasnili način rada sistema za detekciju pucnjave i naglasiti da se oni implementiraju na temelju objektivnih podataka o kriminalu, a ne u skladu sa subjektivnim predrasudama. U ovom segmentu, redovna komunikacija, javni forumi i lako dostupni portali s podacima mogu znatno ojačati povjerenje i pokazati posvećenost ispravnoj sigurnosnoj praksi uz manje poznate tehnologije.

Na kraju, realna su očekivanja da će sazrijevanje ove tehnologije dovesti i do veće cjenovne pristupačnosti za širi spektar organizacija. Za sada, njeni ključni aduti su proaktivni karakter detekcije pucnjeva, rastući broj napada povezanih s oružanim nasiljem i viši stepen zaštite života i imovine na temelju identifikacije prijetnje u realnom vremenu i kvalitetnijih informacija koje pomažu u njenoj bržoj neutralizaciji.

SAD je najveće tržište

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva najviše se koriste u Sjedinjenim Američkim Državama. Velika zastupljenost u SAD-u posljedica je izraženih problema s oružanim nasiljem u mnogim američkim gradovima koji premašuju stope kriminaliteta u Evropi i Aziji. Osim toga, visoka cijena ovih sistema ograničava njihovu upotrebu u manje bogatim zemljama. Većina američkih policijskih agencija koristi fiksne sisteme akustične detekcije pucnjeva koji su integrirani u sisteme kompjuterske dispečerske službe (CAD) ili povezani s mobilnim terminalima (MDT) i pametnim telefonima. Ova povezanost omogućava brzu reakciju policijskih službenika na lokacije na kojima su zabilježeni pucnji. Iako se ukupna efikasnost sistema za detekciju pucnjeva još ispituje, jedan od vodećih proizvođača ove tehnologije navodi da ima aktivne ugovore s više od 120 američkih policijskih agencija.

Kako je ShotSpotter smanjio kriminal u Cape Townu

Učinak sistema ShotSpotter u Cape Townu jedan je od primjera uspješne implementacije akustičnog sistema za detekciju pucnjeva. Ovaj grad je prvi u Južnoafričkoj Republici uveo ovu tehnologiju 2016. godine u sklopu trogodišnjeg pilot-projekta u kvartovima Hanover Park i Manenberg, koji su došli na loš glas zbog kriminala povezanog s vatrenim oružjem i nasiljem bandi.

“Tokom realizacije pilot-programa, ShotSpotter je pomogao u hapšenju preko 50 osoba, zapljeni više od 35 komada vatrenog oružja i konfiskaciji 400 komada municije. Slanjem obavijesti u stvarnom vremenu, policijski službenici mogli su brzo reagovati na incidente, uz podršku vođenju istraga i prikupljanju ključnih dokaza”, kaže Lester.

Uspjeh inicijalne implementacije doveo je do značajnog proširenja zone pokrivenosti sistemom u decembru 2022. godine, kada je ShotSpotter implementiran na području površine devet kvadratnih kilometara, odnosno u naseljima Nyanga i Lavender Hill. Do 2024. godine, učinak ShotSpottera se dodatno osjetio. Sistem je zabilježio preko 7.400 ispaljenih metaka u nadgledanom području i tako direktno doprinio zapljeni 60 komada vatrenog oružja u Philippiju (uključujući Hanover Park) i 54 komada u Manenbergu. Važno je napomenuti da je 70% svih komada vatrenog oružja koje su zaplijenili organi reda u Cape Townu pronađeno u zonama u kojima je instaliran ShotSpotter. U konačnici, navedene aktivnosti su donijele i konkretne promjene na terenu jer se naselja poput Hanover Parka, Nyange i Manenberga više nisu nalazila na listi 30 najsmrtonosnijih policijskih oblasti u Južnoafričkoj Republici.

Zvuk promjena daleko se čuje

Pejzaž tehničke i javne sigurnosti prolazi dramatičnu transformaciju. Važan kamenčić u novom mozaiku su akustični sistemi za detekciju pucnjeva koji obećavaju revoluciju u načinu na koji gradovi, organizacije i institucije odgovaraju na oružano nasilje.

Uz rastuću zabrinutost zbog pucnjava u školama i rasta urbanog nasilja, ovi akustični sistemi predstavljaju više od tehnološke inovacije i izvor su nade za nasiljem pogođene zajednice koje od država i organa reda danas traže brze i precizne odgovore.

Ipak, pred širim usvajanjem tehnologije akustične detekcije pucnjeva leže brojni izazovi. Visoki troškovi instalacije, tehnička složenost i zabrinutost zbog zaštite privatnosti su prepreke koje se ne mogu ignorirati. Istovremeno, ovi sistemi nisu nepogrešivi jer okolišni faktori poput vjetra i buke u gradovima mogu utjecati na preciznost detekcije.

Uprkos tome, globalna potražnja za ovim sistemima je neosporna. Od rastućih tržišta u Indiji i Kini do Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, države i organizacije sve više tretiraju akustičnu detekciju pucnjeva kao ravnopravnu komponentu infrastrukture javne sigurnosti. Kako se inicijative pametnih gradova šire i tehnološke inovacije ubrzavaju, ovi sistemi su na putu da postanu jednako važni za tehničku i gradsku sigurnost kao videonadzorne kamere. Zato je ovo svojevrsno ozvučenje nekada “gluhe” javne sigurnosti proces koji će vrijediti pažljivo i pametno osluškivati i u godinama pred nama.

Analiza sigurnosti škola: Da li sigurnost ipak dolazi u hrvatske škole?

Prije provedbe i usklađivanja sigurnosnih mjera potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se postigli viši standardi sigurnosti u školama i očuvali postojeći. Obrazovne ustanove u Hrvatskoj već su bile obvezne pridržavati se određenih standarda i posjedovati operativne dokumente koji se redovito ažuriraju i nadziru. Novim Protokolom nastoje se obuhvatiti svi sigurnosni elementi koji štite učenike, zaposlenike, roditelje i vanjske posjetitelje dok se nalaze unutar školskih prostora

Piše: Alan Barr, CMKS, Salon bankarske opreme Ozimec; ravnatelj Centra za sigurnost u obrazovnim ustanovama pri UHMS-u; E-mail: alan.barr@sbo.hr

 Jesu li sigurnosni procesi i dokumentirani protokoli bili dovoljni ili je nedavno doneseni Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama zaista bio prijeko potreban? Bio je potreban itekako, ali… Kako bi se osigurao viši stupanj sigurnosti u obrazovnim ustanovama – osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima – i zaštitili učenici i zaposlenici, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske donijelo je 2. siječnja 2025. godine Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama. Cilj Protokola je smanjiti sigurnosne rizike i unaprijediti zaštitne mjere u školama.

 Što donosi Protokol?

Protokol pruža smjernice za prilagodbu školskih pravila s ciljem kontrole pristupa obrazovnim ustanovama i jačanja sigurnosnih mjera. No, s obzirom na brzo donošenje dokumenta, smjernice su prilično općenite – nisu navedene tehničke specifikacije, sigurnosni certifikati, euro norme ni standardi koje bi škole trebale primjenjivati prilikom planiranja i provedbe mjera. To ravnateljima ostavlja nejasnoće o konkretnim koracima koje trebaju poduzeti i na koji način. Ipak, Protokol uvodi nekoliko ključnih elemenata:

 Identifikacija posjetitelja – Svaka osoba koja ulazi u školu (roditelji, vanjski suradnici, gosti) mora se identificirati pri dolasku. Posjetitelji se unaprijed prijavljuju školskom osoblju i prolaze sigurnosnu kontrolu. U nekim školama može biti obvezno nošenje vidljive iskaznice ili značke tijekom boravka u školi.

 Zabranjeni (kontrolirani) ulazi, odnosno jasno označeni i kontrolirani ulazi. Svi vanjski posjetitelji mogu ulaziti isključivo na određene i jasno označene ulaze, poput glavnog ulaza ili portirnice, osobito za vrijeme nastave. Načelno, učenici mogu koristiti dodatne ulaze predviđene za brži pristup školi, ali samo u razdoblju od 30 minuta prije početka nastave. Nakon tog vremena, svi ulazi se zaključavaju, a pristup školi omogućen je isključivo kroz glavni ulaz, uz prethodnu najavu.

Tehnička zaštita i fizičke barijere – sigurnosne barijere, poput zaključanih vrata, elektronički zaključanih prolaza ili vrata koja se ne mogu otvoriti bez prethodne identifikacije, ključni su elementi tehničke zaštite u obrazovnim ustanovama. Osim što je potrebno spriječiti neovlašteni ulazak uklanjanjem ključeva i osiguravanjem da vrata budu zaključana, važno je uzeti u obzir i mogućnost brze i učinkovite evakuacije. U hitnim slučajevima, poput požara, potresa ili unutarnje prijetnje, moraju postojati jasni protokoli za otvaranje vrata i siguran izlaz iz škole.

Prije provedbe i usklađivanja sigurnosnih mjera potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se postigli viši standardi sigurnosti i očuvali postojeći. Obrazovne ustanove u Hrvatskoj već su bile obvezne pridržavati se određenih standarda i posjedovati operativne dokumente koji se redovito ažuriraju i nadziru. Među važnijim dokumentima koji su povezani sa sigurnosnim protokolima škole i osobama koje borave u školi su: Pravilnik o zaštiti na radu, Pravilnik o zaštiti od požara, koji uključuje ažurirani Evakuacijski plan za slučaj požara ili drugih vanjskih opasnosti, Odluka o imenovanju voditelja i zamjenika voditelja evakuacije i spašavanja, Odluka o imenovanju radnika za pružanje prve pomoći, Politika privatnosti i Odluka o osobama odgovornim za obradu osobnih podataka.

Protokol i sigurnosni elementi

Protokolom se nastoje obuhvatiti svi sigurnosni elementi koji štite učenike, zaposlenike, roditelje i vanjske posjetitelje dok se nalaze unutar školskih prostora. Međutim, Protokol se ne odnosi na sigurnost izvan zgrade, poput perimetra oko škole, školskih igrališta ili parkirališta za zaposlenike i posjetitelje.

Glavna točka 2. Protokola sadrži naputke za kontrolu pristupa školskim prostorima. Iako je pravilo o zaključanim vratima već bilo u prijašnjim pravilnicima, sada je jasno propisano da svi ulazi i izlazi škole moraju biti zaključani tijekom nastave. Jedini operativni ulaz za komunikaciju i prolaz tijekom nastave je glavni ulaz, uz detaljne upute o tome tko, kada i kako može koristiti taj ulaz.

 Ulaz i izlaz učenika i posjetitelja

Prema Protokolu, učenici ulaze kroz glavni ulaz ili druge predviđene ulaze 30 minuta prije početka nastave i izlaze 15 minuta nakon završetka. Točno vrijeme ulaska i izlaska određuje ravnatelj škole na temelju rasporeda školskih sati, uz prilagodbu ulaza radi jednostavnijeg i bržeg protoka učenika.

Tijekom malih i velikih odmora, učenici osnovnih škola nemaju dopuštenje napuštati školske prostore. Učenicima srednjih škola dozvoljen je izlazak tijekom velikog odmora. Razlog za ovu razliku je činjenica da osnovne škole učenicima osiguravaju obroke u školskoj kuhinji, dok to nije slučaj za srednje škole. Svi posjetitelji obrazovnih ustanova obvezni su unaprijed najaviti dolazak te dobiti potvrdu od školskog osoblja. Školski zaposlenik koji zaprimi najavu obvezan je o tome obavijestiti radnika na ulazu u školsku ustanovu.

 Zaštitari u školama

Načelno, zaštitari u školama trebali bi igrati ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti i prevenciji potencijalnih prijetnji unutar školskog prostora. Njihova zadaća ne uključuje samo fizičku zaštitu već i preventivno djelovanje koje omogućava sigurno okruženje za učenike i nastavnike. Uloga zaštitara mora biti prilagođena specifičnim potrebama svake škole, ovisno o veličini, lokaciji i specifičnim sigurnosnim izazovima.

Nekoliko dana nakon donošenja Pravilnika, a neposredno prije početka drugog polugodišta školske godine 2024./2025., Grad Zagreb odobrio je sredstva za angažiranje zaštitarskih tvrtki. Prema trenutnom planu, svaka osnovna škola dobila je jednog zaštitara u smjeni od deset sati, a zaštitari će ostati angažirani do kraja školske godine. Međutim, s obzirom na to da u Hrvatskoj trenutno nedostaje 3.000 zaštitara, angažirane su sve osobe s licencom koje mogu odraditi satnicu. Posljedica toga je smanjena kvaliteta profesionalnosti, komunikacijskih sposobnosti i mogućnosti dugoročnog zaposlenja na istim ili sličnim pozicijama. Iako je formalno angažiranje zaštitara ostvareno, stupanj sigurnosti u mnogim obrazovnim ustanovama nije značajno porastao, pa su u nekim školama jedino zaključana vrata rezultat mjera za poboljšanje sigurnosti.

Zaštitari u školama trebali bi nadzirati i kontrolirati pristup, što uključuje praćenje i provjeru ulazaka i izlazaka svih osoba – učenika, roditelja i posjetitelja – osobito na glavnim ulazima, bočnim vratima i drugim osjetljivim područjima. Njihova zadaća obuhvaća i preventivno djelovanje u slučajevima nasilja, prijetnji, vandalizma ili drugih sigurnosnih prijetnji, uz sposobnost brze reakcije i deeskalacije situacije te, po potrebi, obavještavanje nadležnih službi. Osim toga, zaštitari su prvi kontakt u kriznim situacijama, osiguravaju koordinaciju s policijom i hitnim službama, te prate školske prostore poput hodnika, dvorišta, igrališta i parkirališta, često putem videonadzora. Također, sastavljaju sigurnosne izvještaje o incidentima i potencijalnim prijetnjama, koji služe za daljnju analizu i prevenciju.

 Kako su zaštitari u Zagrebu angažirani privremeno, a u ostalim gradovima i županijama nisu jednako zastupljeni, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predložilo je nadopunu Protokola (točka 6., paragraf 6.A) kojom bi škole od početka iduće školske godine bile obvezne zaposliti osobu zaduženu isključivo za sigurnost unutar škole, kao stalnog zaposlenika obrazovne ustanove. Naziv radnog mjesta ove osobe bio bi “operativni djelatnik/djelatnica za sigurnost i civilnu zaštitu”. Njihove zadaće uključivale bi zaštitu osoba i imovine od protupravnog ponašanja, što obuhvaća otključavanje i zaključavanje škole, obilazak prostorija, provjeru ispravnosti videonadzora, sustava i uređaja, kao i identifikaciju osoba.

Također, zaduženja bi uključivala zaštitu od požara i eksplozija kroz provjeru prohodnosti vatrogasnih pristupa, upravljanje krizama i civilnu zaštitu uz osiguranje prohodnosti evakuacijskih puteva te provođenje evakuacije i spašavanja. Osim toga, ta bi se osoba brinula o zaštiti podataka i informacija, primjerice obavještavanjem nadležnih o pronađenim dokumentima i osiguravanjem zaštite osobnih podataka učenika i djelatnika.

Radno mjesto zaštitara

Operativni djelatnici trebali bi komunicirati uljudno i profesionalno, upozoravati na neprihvatljivo ponašanje, sprječavati sukobe među učenicima te pružati informacije posjetiteljima škole. Obavljali bi i ostale poslove vezane uz sigurnost i civilnu zaštitu, definirane godišnjim planovima i relevantnim propisima.

Unatoč ovim planovima, još nisu jasno definirani obuka i uvjeti zapošljavanja na ovom radnom mjestu. Nije poznato hoće li zapošljavanje prethoditi obuci ili će se zahtijevati završeno obrazovanje za ovu poziciju. Riječ je o velikom broju novih radnih mjesta, a trenutačno nema podataka o interesu za ovu poziciju. Prema neslužbenim informacijama, velik broj zaštitara želi se zaposliti u obrazovnim ustanovama zbog sigurnijeg okruženja i većih primanja u odnosu na zaštitarske tvrtke. No, postavlja se pitanje hoće li biti provedene sigurnosne provjere prije zapošljavanja ili obuke, što je uobičajena praksa za profesionalno sigurnosno osoblje u privatnom i javnom sektoru.

Ide nabolje

Uz sve izazove koje je Protokol donio ravnateljima obrazovnih ustanova, zaštitarskim tvrtkama, centrima za obuku, zaposlenicima škola, roditeljima i učenicima, sigurnost obrazovnih ustanova u Hrvatskoj kreće prema unificiranju sigurnosnih standarda.

Prvi korak koji škole moraju poduzeti jest angažiranje stručnjaka za izradu dokumentacije koja uključuje sigurnosnu procjenu postojećeg stanja, analizu i matricu rizika te Plan sigurnosti i zaštite cijele škole. Budući da upravo ovi dokumenti predstavljaju temelj svih daljnjih aktivnosti, a u njihovoj izradi će sudjelovati sigurnosni stručnjaci, tehničari sigurnosti i zaštite, očekuje se da će kroz ovaj proces biti ispravljene nejasnoće u Protokolu, uključujući sigurnosne mjere, specifikaciju certifikata, popis europskih normi i uvođenje standarda kojih bi se škole trebale pridržavati pri planiranju, provedbi i realizaciji Protokola.

Sigurnosnom procjenom utvrdit će se trenutačno stanje dokumentacije povezane sa sigurnošću, odnosno provjeriti postoji li nešto što nedostaje. Analiza rizika i matrica rizika, koja uključuje stupnjeve vjerojatnosti te stupnjeve utjecaja i posljedica, omogućuju identifikaciju, procjenu i upravljanje rizicima. Na temelju tih podataka donose se odluke o smanjenju, prijenosu ili prihvaćanju rizika, ovisno o njihovoj ozbiljnosti i vjerojatnosti. Ključni dokument za daljnje postupke u osiguranju škola i svih sudionika jest Plan sigurnosti. On mora obuhvatiti strategije, procedure i mjere za zaštitu učenika, nastavnog osoblja, roditelja i drugih osoba koje borave u školi. Temelji se na prevenciji, brzom odgovoru u kriznim situacijama i kontinuiranom praćenju sigurnosnih prijetnji, a uključuje mjere tehničke zaštite, obuku i jasne protokole za postupanje u slučaju nužde, bilo da je riječ o lockdownu ili evakuaciji.

Jesmo li, na kraju, sigurni?

Unatoč izoliranim incidentima koji se mogu dogoditi bilo gdje – u školama, prometu, ordinacijama liječnika ili na benzinskim postajama – moglo bi se kazati da je naša regija sigurna, a škole u regiji zaštićene. Ipak, ključni korak prema višem stupnju sigurnosti jest činjenica da se na njoj aktivno radi i da se razvija svijest ne samo stručnjaka već i šire javnosti. Danas su to škole, sutra će to biti i sve druge ustanove s velikom fluktuacijom ljudi. Sigurnost dolazi.

Priče zaštitara: Poštenje nema cijenu

Iako je prošlo više od decenije, zaposlenici agencije Flek Security s ponosom spominju taj događaj. Njihovi su zaštitari tada pokazali ne samo profesionalnost već i poštenje dostojno sjećanja na taj divan ljudski gest

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Povjerenje i profesionalizam ključne su vrijednosti u zaštitarstvu. Uz svakodnevno suočavanje s brojnim izazovima, dogode se i prilike u kojima zaposlenici zaštitarskih agencija mogu pokazati istinsku posvećenost i moralnu odgovornost na upečatljiv način. Jedan takav događaj desio se u Prijedoru, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, u septembru 2013. godine, kada je izgubljena, pronađena i vlasniku vraćena torba s velikom svotom novca.

Profesionalna reakcija

Iako je prošlo više od decenije, ovaj događaj duboko se urezao u sjećanje zaposlenicima agencije Flek Security. Kako su nam ispričali, tada su pokazali da se poštenje i profesionalizam isprepliću u svakom aspektu njihovog posla. Dogodilo se to tokom redovne patrole u prodajnom centru “Bingo” u Prijedoru. Zaštitar Dalibor Banović je tokom redovnog obilaska objekta pronašao čudnu crnu torbicu u muškom toaletu u Bingo centru. “Naizgled se činilo da je u pitanju običan događaj, ali sadržaj torbice dao je ovoj priči sasvim novu dimenziju”, priča nam Daliborov kolega Emir Bato Begić, inače tehnički direktor agencije Flek Security. “Dobro se svi sjećamo tog događaja, kad je kolega zaštitar Dalibor Banović pronašao neobičnu torbicu u toaletu. Sjećam se da je u prvi mah zastao, skoro da se uplašio kada je vidio koliko novca ima u njoj. A, ko ne bi”, kaže Begić.

Sačinili zapisnik

Odmah po pronalasku, Dalibor je obavijestio kolege u smjeni. Torbicu je odnio u kancelariju, gdje su je zajedno otvorili i, na veliko iznenađenje, pronašli veliku količinu novca – 46.000 KM (oko 23.000 eura). “Tokom te smjene, sigurnost objekta održavali su šef obezbjeđenja Predrag Kragulj, koji je, nažalost, u međuvremenu preminuo, zatim zaštitar Dalibor Banović, koji je pronašao zaboravljeni novac prilikom redovnog obilaska, te Siniša Čelić, nadglednik zadužen za sistem videonadzora. Oni su torbicu otvorili i tamo našli ravno 46 hiljada konvertibilnih maraka”, kaže Begić. On ističe da su radnici agencije Flek Security, bez obzira na “iskušenje” kojima bi rijetki odolili, bez razmišljanja postupili krajnje profesionalno, osiguravajući da pronađena imovina budu zaštićena sve do pronalaska njenog vlasnika.

“Zanimljivo je – i to zaista moram istaći – da je torbica s novcem bila pronađena u toaletu koji nije pokriven videonadzornim kamerama. Kad to kažem, jasno vam je da je naš kolega zaista postupio krajnje profesionalno i ljudski. Za nas je to jedan istinski herojski čin”, kaže tehnički direktor agencije.

“Taj novac možda je nekome bio potreban za lijek ili neki važan životni cilj. Kada radite ovakav posao, poštenje mora biti temelj svakog postupka. Nikada ne bih htio nositi to na savjesti” – Dalibor Banović

Oteto je prokleto

Kolege iz agencije su zatim sačinile zapisnik, a utvrđeno je da torbica, pored novca, sadrži i jednu crvenu hemijsku olovku i dvije uplatnice i to na ime Hrvatske radio-televizije (HRT). To im je otkrilo i određeni trag prema vlasniku Vedžidu Mehagiću, koji je torbicu zaboravio prilikom pauze u Bingo centru tokom puta iz Banje Luke ka Cazinu. Nakon što je shvatio da je izgubio torbicu, Vedžid je ubrzo stigao na mjesto događaja, javio se zaštitarima i zamolio ih da mu pomognu, detaljno opisujući njen sadržaj. Nakon potvrde da je on zaista vlasnik, zaposlenici agencije Flek Security vratili su mu torbicu i novac. U znak zahvalnosti, Mehagić je nagradio Banovića sa 400 KM, koje je on podijelio s kolegama, uključujući i one koji tog dana nisu bili u smjeni.

“Ma i da živim sto godina, opet bih isto uradio i vratio bih novac njegovom vlasniku. Ne kaže se uzalud – oteto je prokleto. Taj novac možda je nekome bio potreban za lijek ili neki važan životni cilj. Nikada ne bih htio nositi to na savjesti. Kada radite ovakav posao, poštenje mora biti temelj svakog postupka”, kazao je za naš magazin Dalibor Banović. “Zaista, nije im ni palo na pamet da se okoriste, već su samo željeli da što prije vrate novac onome kome pripada. Banović je, bez razmišljanja, postupio onako kako mu nalaže profesionalna etika i lični moral. Kao i druge kolege”, dodao je Begić.

I nije prvi put…

Ovaj događaj dodatno oslikava vrijednosti koje agencija Flek Security njeguje u svom radu. Tehnički direktor Begić naglasio je kako je povjerenje temelj njihove misije. “Naši zaštitari ne štite samo objekte i ljude već svojim postupcima pokazuju kako se moralne vrijednosti čuvaju i njeguju. Ovo nije prvi put da su naši radnici vratili pronađeni novac, a takve priče govore o njihovoj profesionalnosti i predanosti”, kazao nam je Begić, dodajući da je Flek Security ponosan na tim ljudi koji svakodnevno pokazuju najviše standarde u poslu. Ova priča svjedoči o značaju etike u zaštitarstvu i doprinosu koji ovakvi činovi imaju na zajednicu, ali i na reputaciju zaštitarske agencije koja je pokazala čast i odgovornost, osnažujući povjerenje svojih klijenata i zajednice.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.