Sigurnosni odgovor na izazove transporta

Tekuća godina je izazovno razdoblje u kojem se države i kompanije utrkuju s vremenom kako bi isporučile što više vakcina protiv COVID-a 19 u svaki kutak svijeta. Ovo je pravi herkulijanski zadatak zbog kojeg čak i sama pomisao na njega zadaje noćne more logističkim planerima i sigurnosnim menadžerima
Izvor: asmag.com
E-mail: redakcija@asadria.com

Problematika proizvodnje i transporta vakcina je po mnogo čemu specifična. Danas sve više kompanija proizvodi vakcine za COVID-19. Većini su potrebne i hladnjače, dok nekima, poput Pfizerove, trebaju i rashladni objekti koji podržavaju izuzetno niske temperature. Osim organiziranja logistike, kompanije i državna tijela moraju brinuti i o sigurnosti vakcina. Budući da je riječ o resursima velike vrijednosti u aktuelnom trenutku pandemije, njihova krađa ili uništavanje izvor je velike zabrinutosti koja se mora otkloniti. Već smo vidjeli naznake ovih problema kada su bočice s vakcinom kompanije Moderna ukradene iz Državne bolnice Florida u gradu Chattahoocheeu početkom ove godine. U nastavku teksta dajemo pregled potencijalnih prijetnji sigurnom transportu vakcina protiv COVID-a 19 i načina na koje se državne vlasti i sigurnosni sektor moraju boriti s njima.

Tehnologija i dobre prakse
Da bismo razumjeli važnost zaštite lanca opskrbe vakcinama, dovoljno se upoznati s karakteristikama logističke rute kojom one dolaze do mjesta za javnu imunizaciju. Prva tačka na tom putu je proizvodno postrojenje s čijih pokretnih traka silaze. Nakon toga se zračnim putem transportiraju do distributivnih centara, a to znači da je iduća faza kopneni transport do skladišnih prostora. Na njima je neophodno osigurati cjelodnevni fizički i videonadzor, a prije nego što se dragocjene doze pošalju do centara za masovnu vakcinaciju.

Države širom svijeta provode planove vakcinacije, a iako se zemlje i zdravstvene organizacije nalaze u različitim fazama ispitivanja, regulatornog pregleda i odobravanja vakcina, sve one imaju zadatak da koordiniraju njihovu nabavku, logistiku i distribuciju. Javne institucije, humanitarne organizacije, privatne i multinacionalne kompanije na globalnom nivou rade zajedno kako bi osigurali brzu i efikasnu primjenu sigurnosnih programa prilagođenih potrebama različitih aktera u opskrbnom lancu. Dok farmaceutske kompanije i dalje danonoćno rade na što bržoj proizvodnji, neophodna je i državna podrška, kao i izgradnja snažnih i pouzdanih partnerstava sa zainteresovanim stranama iz svijeta sigurnosti. Svima njima su važni ključni koraci koji zahtijevaju pažljivo planiranje za sigurno i efikasno vakcinisanje zajednica širom svijeta.

Potencijalne prijetnje za transport
Verghese Thirumala, izvršni direktor kompanije Maxitulin, smatra da su primarna prijetnja u prvoj fazi distribucije vakcina teroristički napadi. To je zato što u većini zemalja prvom fazom transporta upravlja država, s namjerom da se osujeti mogućnost pojave crnog tržišta. Teroristi mogu ciljati zone i rejone transporta ili skladištenja vakcina kako bi nanijeli što veću štetu.

“U većini slučajeva rizik od napada je najviši na posljednjem kilometru isporuke. Obično bi se vakcine premještale iz proizvodnog pogona na odlazni aerodrom, s kojeg se šalju na odredišni aerodrom, a potom u distribucijske centre. Iz distribucijskih centara se dalje šalju na masovnu upotrebu. Udruženje za zaštitu transportirane imovine (TAPA) prijavilo je 58 slučajeva farmaceutskih krađa između novembra 2019. i novembra 2020. godine”, kaže Thirumala. Neke zemlje kao što su Meksiko, Brazil, Indija, Italija, Rusija i SAD poznate su po prijetnjama po farmaceutski sektor, što može biti faktor koji treba uzeti u obzir kada je riječ o vakcinama protiv COVID-a 19.

“Drugi izazov koji primjećujem je nagli porast elektronske trgovine tokom trajanja karantina, što je dovelo do toga da logistički radnici budu izloženi većoj količini stresa, a kada su oni pod stresom, sigurnost na lokacijama poput skladišta možda neće biti toliko kvalitetna koliko bi trebala biti”, kaže on. Ove prijetnje nisu ograničene samo na vakcine. Povećava se i potražnja za špricama i svim pratećim materijalima koji se odnose na vakcinaciju, a to su resursi koje kriminalne organizacije na crnom tržištu mogu pokušati otuđiti jer je njima lako raspolagati.

Šta da rade menadžeri logistike?
Postoje neka osnovna pravila. Vozila koja prevoze vakcine trebaju biti opremljena GPS uređajima za praćenje (lokatorima), treba nadgledati potrošnju goriva kako bi se izbjeglo zaustavljanje na benzinskim pumpama koje su izvor potencijalnih prijetnji, a videonadzorni sistemi moraju biti prisutni unutar i izvan vozila. “Druga kritična stavka je osigurati pouzdanost samih vozača, jer samo provjereni i obučeni vozač može biti ovlašten za prijevoz vakcina protiv COVID-a. Osim toga, kriminalci mogu pokušati oteti pošiljku koristeći mobilne ometače. Pokretni ometač često je uređaj na baterijski pogon koji može prekinuti komunikaciju između komandnog centra i kamiona”, smatra Thirumala.

Thirumala preporučuje da se pri transportu predmeta velike vrijednosti koristi više lokatora. To mogu biti standardni lokatori koji rade na baterije. Jedan se mora postaviti na vrh kontejnera i on bi trebao raditi na solarnu energiju. Oni su nešto otporniji na ometanje. “Treba instalirati i RFID Bluetooth lokatore, male uređaje koje možete postaviti u četiri ili pet različitih dijelova vozila. Ako neko uspije oteti vozilo, sigurno će ih isključiti. Ovi Bluetooth uređaji za praćenje koriste RFID ultravisoki frekvencijski opseg i mogu pomoći u identificiranju posljednje praćene GPS lokacije”, kaže on.

Zabrinutost zbog crnog tržišta vakcina protiv COVID-a 19 danas možda nije previše izražena, ali će svakako biti u fokusu u narednim mjesecima. Sigurnost transporta i skladištenja vakcina je značajna oblast na koju bi se integratori i proizvođači rješenja morali fokusirati.

Uloga hladnog lanca u podršci transportu vakcina
Hladni lanac je isporuka proizvoda u strogo kontroliranom okruženju s određenom temperaturom, a u njegovom osiguravanju ključnu ulogu će imati internet stvari i vještačka inteligencija. U vremenu distribucije vakcina protiv COVID-a hladni lanac je ove godine postao prepoznatljiv koncept o kojem se mnogo govori. Srećom, danas vještačka inteligencija i internet stvari mogu odigrati značajnu ulogu u širenju njegove funkcionalnosti.

Sada se čini da je završna faza u borbi protiv COVID-a u velikoj mjeri ovisna o vakcinama koje je na tržište izbacilo nekoliko velikih farmaceutskih kompanija. Ranije se češće razgovaralo o sigurnosnom aspektu prijevoza vakcina, a danas je jednako važan aspekt njihovog čuvanja na niskim temperaturama tokom cijelog procesa isporuke. Tu hladni lanac igra presudnu ulogu. Ova tehnologija omogućava držanje proizvoda u strogo kontroliranom okruženju, što je čini idealnom i prijeko potrebnom za određene vertikale.

“Među raznim implementacijama nadzora hladnog lanca, nekoliko njih je vrijedno spomenuti i detaljno analizirati. Prvi je zdravstveni sektor zbog vrlo strogih uvjeta koji moraju biti ispunjeni za njegove potrebe. Naprimjer, temperatura određenih vakcina i lijekova mora se neprestano nadzirati, počevši od kliničke laboratorije do konačnog odredišta u ordinaciji ljekara”, kaže Tomasz Mazan, menadžer proizvoda u kompaniji AVSystem. “Ništa manje važan nije hladni lanac u maloprodaji i prehrambenoj industriji. Postoji više vrsta svježih i smrznutih namirnica (poput voća i povrća, mesa, ribe i mliječnih proizvoda) koje su dovoljno osjetljive da ih držanje izvan hladnog lanca može ne samo pokvariti nego i, što je još gore, izazvati ozbiljne zdravstvene probleme”, dodaje on.

Vrijednost tržišta
S obzirom na sve veću važnost isporuke putem hladnog lanca, potražnja za njim će sigurno rasti. Prema prognozama kompanije MarketsandMarkets, globalno tržište hladnog lanca je u 2020. vrijedilo 233,8 milijardi američkih dolara, a danas se predviđa da će doseći vrijednost od 340,3 milijarde dolara do 2025. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od 7,8 posto.

Važan segment tog rasta vjerovatno će se odnositi na isporuku vakcina protiv COVID-a. “Distribucija se iz dva razloga oslanja na hladni lanac čak i u većoj mjeri nego ranije. Prvo, sada se bavimo farmaceutskim proizvodima koji su od presudne važnosti u ograničavanju i završetku aktuelne pandemije. Drugo, vakcine na bazi mRNA tehnologije (kompanija Pfizer i Moderna) izuzetno su osjetljive na uslove skladištenja u svakoj pojedinačnoj fazi transporta. Zamrznute vakcine moraju se držati na temperaturi između -60 i -90 stepeni. Nakon što se odmrznu, moraju se držati na temperaturi između 2 i 8°C i iskoristiti u roku 120 sati. Na sobnoj temperaturi taj interval je još kraći i iznosi samo šest sati”, kaže Mazan.

“Vakcine protiv COVID-a, poput onih koje su napravili Pfizer i Moderna, oslanjaju se na logistiku hladnog lanca. Vrlo je vjerovatno da će kratkoročno doći do rasta potražnje za hladnim lancima, ali to ne možemo nužno uzeti kao uzrok ili pokazatelj na duže staze. U najmanju ruku možemo očekivati da će važnost hladnih lanaca biti izraženija među širom populacijom”, kaže Naveen Joshi, direktor kompanije Allerin.

Kako AIoT pomaže hladnom lancu?
Nekada se hladni lanac prvenstveno osiguravao “ručnim” praćenjem temperature. To je dovelo do raznih poteškoća. Naprimjer, vozači kamiona ili dostavno osoblje mogli su pogrešno očitati mjerače temperature ili, još gore, unositi lažne vrijednosti kako bi formalno pokrili propuštena očitanja. Tu IoT senzori i vještačka inteligencija mogu igrati ključnu ulogu. “Jasno je da se za određene vrste robe (poput vakcina) ne možemo osloniti na netačne podatke. Rješenja na bazi interneta stvari omogućavaju logističkim kompanijama, apotekama i medicinskom osoblju da koriste najrelevantnije informacije, uz povjerenje koje pružaju senzori i sistemi. Sve uključene strane imaju koristi od rada sa 100 posto preciznim podacima i mogu jednostavno prilagoditi svoje procese u skladu s tim kako bi povećale efikasnost i sigurnost”, kaže Mazan.

“Internet stvari dodaje veći nivo vidljivosti i kontrole ne samo robe koja se prevozi već i ostalih komponenti lanca opskrbe, maksimizirajući efikasnost i efektivnost hladnih lanaca”, kaže Joshi. Internet stvari se vrti oko senzora koji generišu podatke za što detaljniju poslovnu inteligenciju. Senzori i drugi uređaji igraju važnu ulogu i u hladnom lancu. Naprimjer, temperaturni senzori automatski bilježe temperature u intervalima koje je korisnik unaprijed definisao. “Kako je rečeno, temperaturni senzor je apsolutno nužan. On je efikasan samo ako se svim stranama uključenim u lanac opskrbe može potpuno vjerovati u pogledu internih procedura, posebno onih za osiguranje kvaliteta. Zbog toga bismo se trebali više oslanjati na tehnologiju i koristiti naprednija rješenja za praćenje dodatnih faktora poput senzora sunčeve svjetlosti i vremena potrebnog za otvaranje vrata ili dodatnih senzora (ili markera osjetljivih na temperaturu) po svakoj seriji doza”, kaže Mazan.

Čarolija u ispravnom shvatanju
Tehnologije prijenosa variraju, ovisno o proizvođaču. “Dok 5G mreže ulaze na tržište, i dalje postoji mnoštvo efikasnih rješenja za povezivanje koja koriste etablirane standarde, kao što su LTE-M ili još češće korištenih LTE (4G) mreža. Ono što je danas važno nije samo mrežni sloj komunikacije. Za uređaje interneta stvari važan je i komunikacijski protokol. Kao efikasnija opcija u odnosu na MQTT, LwM2M danas osvaja tržište polako ali sigurno”, kaže Mazan. Ipak, prava čarolija je u vještačkoj inteligenciji, koja može “shvatiti” podatke prikupljene u okviru logistike hladnog lanca. To će krajnjim korisnicima pomoći da optimiziraju i planiraju sva buduća poboljšanja.

“Vještačka inteligencija definitivno može dodati vrijednost logistici hladnog lanca. Svaka komponenta u hladnom lancu koja uključuje ponavljajuće zadatke ili obradu podataka može se ojačati uz pomoć vještačke inteligencije. Kao jednostavan primjer, ona se može koristiti za obradu informacija koje generišu senzori i izradu detaljnih izvještaja za analizu. Vještačka inteligencija se može upotrijebiti i za upravljanje aktuatorima u hladnom lancu, poput onih koji regulišu rashladne sisteme, kako bi se rad hladnog lanca učinio automatiziranijim”, kaže Joshi.

Izazovi u hladnom lancu koji koristi AIoT
Primjena AIoT-a u hladnom lancu podložna je istim izazovima kao u drugim IoT aplikacijama. Jedan je postojanje različitih protokola. Uređaji koriste različite jezike za komunikaciju, što otežava njihovu primjenu. Drugi splet izazova odnosi se na sve komponente softverskog rješenja za obradu podataka, analitiku, vještačku inteligenciju i prezentaciju rezultata različitim zainteresovanim stranama uključenim u logistiku hladnog lanca. “Logistika vakcina uključuje medicinsko osoblje, vozače, tehničare itd. Što više profila imate, to će vaše konačno rješenje biti složenije. Da bi se pozabavili svim mogućim aspektima pristupa podacima i učinili ih što bolje usklađenim s profilima osoblja, tu u igru ulaze platforme za podršku aplikacijama. Naš pristup se temelji na izgradnji i primjeni zrelih rješenja za svaku vertikalu. U isto vrijeme, naša platforma omogućava vam da prilagodite finalna rješenja u hodu, ako bude potrebno”, kaže Mazan.