Rast i stabilnost sektora uprkos pandemiji

Kao i ranijih godina, strukovna zaštitarska komora Hrvatski ceh zaštitara (HCZ) u saradnji sa časopisom Zaštita izradila je analizu osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju firmi i obrta unutar sektora privatne zaštite prema šiframa N80.10 i N80.20 u Republici Hrvatskoj
Priredila: Redakcija a&s Adrije
E-mail: redakcija@asadria.com

Cilj analize je kontinuirano praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti privatne zaštite, kao i sagledavanje tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi Hrvatske, a prvenstveno je usmjerena na poslovanje zaštitarskih firmi i obrta koji se uglavnom bave fizičkom i tehničkom zaštitom osoba i imovine kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih. Analizu je proveo Ekonomski institut Zagreb (EIZ) uz konsultacije s HCZ-om, a rađena je prema podacima Financijske agencije (FINA) kojima raspolaže EIZ u periodu 2010–2020. za trgovačka društva i obrte iz sektora N80.10 i N80.20 prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. (u nastavku: NKD).

Ovim dokumentom nisu tretirane fizičke osobe (obrti) koje djeluju unutar djelatnosti N80.10, unutrašnje službe za zaštitu imovine i lica, firme koje posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan djelatnosti N80.10 i N80.20 te firme koje nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite. Njome su ponovo obuhvaćena dva podsektora unutar sektora privatne zaštite: tehnička i fizička zaštita. Kriterij za ulazak kompanije na listu 30 najvećih bio je uslov da su bile aktivne na tržištu u 2020. godini, što je utvrđeno na osnovu podataka FINA-e.

Pokazatelji poslovanja djelatnosti privatne zaštite
Tabela 2 prikazuje skraćeni račun dobiti i gubitka za sektor privatne zaštite i ukupne privrede u periodu 2018–2020. Iz nje je vidljivo povećanje ukupnih prihoda od 2014. do 2019. i u ukupnoj privredi i u privatnoj zaštiti. Međutim, usporedimo li 2020. s 2019. godinom, vidljivo je stabiliziranje ukupnih prihoda u privatnoj zaštiti s praktički istim ukupnim prihodom u obje godine, dok je ostatak privrede zabilježio pad od 6,6%, što govori o većoj stabilnosti sektora privatne zaštite u odnosu na ostatak privrede. Udio ukupnih prihoda privatne zaštite u ukupnoj privredi je relativno malen (0,33%) i ustalio se približno na vrijednosti iz 2013. Bitno je naglasiti da rezultati analize prihoda uključuju i dotacije i podršku države tokom zatvaranja cjelokupne privrede uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

Primjetan je rast bruto dobiti u 2019. te pad u 2020, s tim da je pad dobiti u periodu 2019–2020. izraženiji u privatnoj zaštiti (9,3%) u odnosu na ukupnu privredu (6,1%). Nakon rekordnih gubitaka sektora privatne zaštite iz 2018. godine, pokazatelj pada znatno je manji u posljednje dvije analizirane godine (2019. i 2020) te se vratio na nivo iz 2014. i 2015. U prošloj godini, u odnosu na 2019, gubici su manji u privatnoj zaštiti za 18,8%, dok su se u ukupnoj privredi povećali za 41,7%. Što se tiče prosječnog broja zaposlenih po preduzeću, sektor privatne zaštite bilježi kontinuirani pad od 2014. do 2020. U odnosu na 2019, kada je prosječan broj zaposlenih iznosio 75,9, u 2020. ova vrijednost iznosi 74,1, što je smanjenje od 2,3%. Također, prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru je stagnirala na nivou od oko 3.500 kuna (477 eura) u periodu 2012–2017, nakon čega počinje rasti, pa u 2020. dostiže vrijednost od 4.169 kuna (569 eura), što je povećanje od 2,4% u odnosu na 2019. U odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi koja bilježi konstantan rast od 2012. naovamo, plate u sektoru privatne zaštite su konstantno niže od hrvatskog prosjeka.

Fizička zaštita
Top 30 preduzeća prema kriteriju broja zaposlenika u podsektoru fizičke zaštite prikazan je u Tabeli 2. Za ovih 30 firmi rađena je analiza svih ostalih pokazatelja. Kada je u pitanju broj zaposlenih, od ukupnog broja zaposlenih u sektoru fizičke zaštite u 2020. od 12.121 radnika, trideset najvećih poduzeća zapošljava njih 11.258 ili čak 92,9%. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih Securitas Hrvatska i Sokol zapošljavaju ukupno 4.379 zaposlenika u 2020. ili 36,1% cijelog sektora. No, iako je broj zaposlenih u sektoru fizičke zaštite imao tendenciju kontinuiranog rasta do 2016. godine, ukupan broj zaposlenih je u 2020. manji u odnosu na 2019. za 3%, dok je u 2019. u odnosu na 2018. porastao za 3,4%. Trideset najvećih kompanija bilježi konstantan rast broja zaposlenih u cijelom promatranom periodu, posebno od 2017. godine, dok ostala preduzeća bilježe konstantan pad broja zaposlenih u istom periodu.

Ukupan prihod
Od ukupnog prihoda od 1.466.645 hiljada kuna (oko 200 miliona eura) u 2020. trideset najvećih firmi ostvarilo je 1.354.812 hiljada kuna (blizu 185 miliona eura) ili 92,4% (87,2% u 2019; 86,1% u 2018), što ukazuje na rast udjela najvećih kompanija. Dva najveća preduzeća po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti, Securitas Hrvatska i Sokol, ostvarila su ukupno 539.918 hiljada kuna (73,6 miliona eura) prihoda u 2020. ili 36,8% cijelog sektora. Ukupni prihodi sektora u 2020. u odnosu na 2019. manji su za 4,7, dok su u 2019. u odnosu na 2018. porasli za 7,7%. Vrhunac rasta prihoda zabilježen je u 2019. (1.538.536 hiljada kuna ili 209.824.447 eura) te počinju opadati u 2020., zasigurno dijelom i zbog posljedica pandemije COVID-a 19. Trideset najvećih kompanija bilježe konstantan rast ukupnih prihoda u cijelom promatranom periodu, a ostali konstantan pad.

Od ukupne bruto dobiti/gubitka u 2020. trideset najvećih ostvarilo je 89,3% (61,5% u 2019) dobiti u odnosu na kompletan sektor. No, ukupna dobit je u 2020. u odnosu na 2019. pala za čak 23,1%, iako je do 2017. godine bila prilično konstantna. Podaci kažu da 30 najvećih preduzeća bilježe konstantan rast dobiti u cijelom promatranom periodu, a posebno od 2017.

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom
Ukupan prihod po zaposlenom u fizičkoj zaštiti u 2020. iznosio je 121 hiljada kuna (16.501 eura), što je u odnosu na 2019. pad za 20,1%, dok je u 2019. taj prihod bio veći u odnosu na 2018. za 7,9%. Zanimljivo je da su dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu po zaposlenom u sektoru fizičke zaštite, FINA GS i Klemm sigurnost, zabilježili povećanje ovog pokazatelja u 2020. za 7,8% u odnosu na 2019, odnosno 14% u odnosu na 2018, kao i da je ukupan prihod po zaposlenom u fizičkoj zaštiti bio relativno konstantan na nivou od oko 91 hiljada kuna (12.410 eura) do 2018. Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u sektoru fizičke zaštite u 2020. iznosila je 3.892 kuna (531 eura), što je u odnosu na 2019. tek neznatno povećanje od 0,9%, dok je u 2019. povećanje spram godine ranije iznosilo tek 0,2%. Dva najveća preduzeća po prosječnoj mjesečnoj neto plati po zaposlenom u ovom sektoru su FINA GS i Klemm sigurnost.

Tehnička zaštita
Kada je riječ o trideset vodećih preduzeća, prema kriteriju broja zaposlenika u podsektoru tehničke zaštite (Tabela 3), vidljivo je da od ukupnog broja zaposlenih u tehničkoj zaštiti u 2020. (1.222 radnika) ove firme zapošljavaju čak 70,4% (69,2% za 2019; 69,8% za 2018), dok dva najveća preduzeća po ovoj osnovi, Eccos inženjering i Alarm automatika, zapošljavaju gotovo petinu cijelog sektora. No, ukupan broj zaposlenih je manji u 2020. u odnosu na 2019. za 4,5%, dok je u 2019. u odnosu na 2018. porastao za 4,4%. Zanimljivo je da 30 najvećih firmi bilježe isti trend broja zaposlenih kao i ukupan podsektor, dok ostala preduzeća bilježe konstantan rast broja zaposlenih, ali u manjem obimu.

Ukupan prihod podsektora
Od ukupnog prihoda u prošloj godini 30 najvećih kompanija ima udio od 78,2%, što je nešto manje nego u 2019. i 2018. godini (81,8% – 82,9%), što ukazuje na njihov relativno konstantan udio. U ovom sektoru prednjače dva najveća preduzeća, Alarm automatika i Eccos inženjering, sa četvrtinom ukupnih prihoda u 2020. Inače, ukupni prihodi su u 2020. u odnosu na 2019. ipak povećani za 7,5%, što je pokazatelj da pandemija nije previše uzdrmala sektor, a 28 drugih najvećih preduzeća također bilježe isti trend. Dva najveća preduzeća po ukupnoj bruto dobiti u tehničkoj zaštiti, Tehnozavod Marušić i Eurokod Pisačić, učestvuju u ukupnoj dobiti sektora sa 27,4%. Inače, bruto dobit se u 2020. u odnosu na 2019. povećala za čak 19,9%, i ovaj trend prati sve kompanije s liste.

Prihodi po zaposlenima
Ukupan prihod po zaposlenima u tehničkoj zaštiti u 2020. iznosio je 803 hiljade kuna (109.513 eura), pa i tu imamo povećanje u odnosu na 2019. i 2018. godinu. Dva najveća preduzeća po ukupnom prihodu po zaposlenima u tehničkoj zaštiti su Aling i Securus, a prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2020. iznosila je 6.918 kuna (943 eura), što je u odnosu na 2019. povećanje od 12%, odnosno 17,9% u odnosu na 2018. Dva najveća preduzeća po prosječnoj mjesečnoj neto plati po zaposlenom u tehničkoj zaštiti su Vidikom i Aling, a prosječnu platu prati konstantan rast svih ovih godina.

Zaključak
Na kraju možemo reći da je sektor privatne zaštite Republike Hrvatske, uprkos prilično turbulentnoj 2020. godini i svim izazovima koje je pandemija COVID-a 19 donijela, ipak pokazao stabilnost, a svakako da raduje i rast kada su u pitanju ukupni prihodi kompanija, pa i prihoda po zaposlenima.