14 Septembra, 2026
image
Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Videonadzorni sistemi (Page 3)

Videonadzorni sistemi

Vivotek: Chroma24 AI kamera

Nova VIVOTEK kamera ne samo da donosi bolju sliku u noćnim uvjetima već i cjelovit pristup videonadzoru koji povezuje kvalitet snimka, naprednu analitiku i visoke standarde cyber sigurnosti u jedinstveno i funkcionalno rješenje

Piše: Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja, VIVOTEK ; E-mail: djordje.bacic@vivotek.com

Zahvaljujući Chroma24 AI tehnologiji, nova generacija VIVOTEK kamera donosi mogućnost snimanja detaljnog videa u punom koloru čak i u uvjetima izrazito slabog osvjetljenja. Kombinacija velikog otvora blende i senzora s naprednim AI-ISP algoritmom omogućava stabilnu sliku s minimalnim šumom, dok WDR Pro osigurava kvalitetan prikaz i u scenama s izraženim kontrastima, zadržavajući detalje i u najsvjetlijim i u najtamnijim dijelovima kadra.

Detalji u mraku

To u praksi znači da kamera može zabilježiti precizne boje i fine detalje i pri osvjetljenju nižem od 3 luksa, pružajući jasan uvid u situacije u kojima bi standardni sistemi prikazivali gotovo potpun mrak. Sistem pritom inteligentno balansira svijetle i tamne dijelove slike, pa korisnici dobijaju realističan i upotrebljiv prikaz i u najzahtjevnijim noćnim uvjetima. Dodatna vrijednost ogleda se u načinu rada pri ekstremno slabom osvjetljenju. Kamera ostaje u diskretnom režimu nadzora sve dok ne detektira aktivnost pri razini svjetla ispod 0,5 luksa, nakon čega se automatski aktivira toplo osvjetljenje i omogućava snimanje u punom koloru. Na taj način se kombinira nenametljiv nadzor s mogućnošću brzog reagiranja i dokumentiranja događaja.

Ključnu ulogu u tome ima i napredna AI analitika, koja omogućava preciznu detekciju i smanjenje broja lažnih alarma. Rješenja kao što su VIVOTEK Smart VCA omogućavaju tačno prepoznavanje objekata i njihovih karakteristika, čime se nadzor usmjerava na relevantne događaje i olakšava njihova kasnija analiza, posebno u noćnim uvjetima.

Cjelokupni sistem dodatno dobiva na vrijednosti kroz jedinstvenu platformu za upravljanje, koja korisnicima omogućava da s jedne tačke kontroliraju uređaje, prate događaje i analiziraju snimke gdje god da se nalaze. Integracijom s VORTEX platformom, korisnici mogu primati trenutne obavijesti o incidentima putem mobilne aplikacije ili e-maila.

Pametna pretraga

Jedna od funkcionalnosti koja dodatno pojednostavljuje rad je napredna pretraga snimaka. Umjesto dugotrajnog pregledanja videozapisa, korisnici mogu putem funkcije Think Search unositi opis događaja svojim jezikom i brzo pronaći relevantne snimke u boji, uključujući osobe, vozila i njihove rute kretanja. Pronađeni materijal moguće je potom organizirati i pretvoriti u strukturirane izvještaje kroz funkciju Case Vault.

Uz sve navedeno, poseban naglasak stavljen je na sigurnost podataka. Bilo da se sistem koristi lokalno ili u cloud okruženju, pristup zaštiti “od uređaja do clouda” osigurava pouzdan rad i integritet podataka u svim fazama. Uređaji su zaštićeni od cyber prijetnji uz rješenja kao što su Trend Micro IoT Security, dok digitalno potpisana ažuriranja i Secure Boot štite integritet sistema već pri samom pokretanju.

Sigurnost je dodatno ojačana tokom prijenosa podataka, gdje se koriste AES-256 enkripcija i TLS 1.2 i 1.3 protokoli, čime se minimizira rizik od presretanja ili zloupotrebe informacija. Ista razina zaštite primjenjuje se i u cloud okruženju, gdje enkripcija omogućava privatnost i sigurnost podataka kroz cijeli sistem.

Lunatronik: Inteligentna analiza prolaznika i posetilaca

Razvoj veštačke inteligencije je poslednjih godina potpuno redefinisao ulogu kamera u javnom prostoru. Kamere više nisu pasivni uređaji za snimanje, već inteligentni senzori koji u realnom vremenu analiziraju pažnju, ponašanje i angažovanost publike

Piše: Bata Vulović, direktor, Lunatronik; E-mail: bata@KLT.rs

Transformacija kamera posebno je vidljiva u digitalnom oglašavanju, industriji poslovnih događaja i urbanim sistemima, gde podaci postaju ključ za donošenje odluka. Jedan od primera takvog pristupa je i kompanija Lunatronik, koja koristi AI rešenja za brojanje publike, upravljanje digitalnim ekranima i analitiku angažovanosti. Njihovi sistemi kombinuju računarski vid i lokalnu obradu podataka kako bi omogućili precizne uvide, bez narušavanja privatnosti korisnika i uz potpunu usklađenost sa GDPR regulativom.

Od video-nadzora do inteligentne analitike

Tradicionalni sistemi video-nadzora zasnivaju se na kontinuiranom snimanju i skladištenju velikih količina podataka. Savremeni AI sistemi funkcionišu drugačije. Umesto neprekidnog video-strima, rade po principu intervalnog frame-by-frame snimanja, gde se obrađuju pojedinačni kadrovi u realnom vremenu. Ovakav model smanjuje količinu podataka, ubrzava obradu i eliminiše potrebu za slanjem sadržaja u cloud. Analiza se obavlja lokalno, na uređaju, a sistem prepoznaje obrasce poput pravca pogleda, trajanja pažnje i opšte angažovanosti –bez čuvanja identiteta ili ličnih podataka. Kamera tako postaje analitički senzor, a ne alat za nadzor.

Nova preciznost u DOOH oglašavanju

Digital Out-of-Home oglašavanje (DOOH) dugo se oslanjalo na procene pešačkog saobraćaja i potencijalnog dometa. AI kamere sada uvode merljivost stvarnog vizuelnog kontakta. Umesto da se računa samo koliko ljudi prođe pored ekrana, sada je moguće precizno utvrditi koliko ih je zaista pogledalo oglas i koliko su dugo zadržali pažnju. To znači da razlika između “prošao pored” i “stvarno video” postaje ključna metrika. Pored ukupnog broja prolaznika, sistem analizira i demografsku strukturu publike, vreme zadržavanja, pa čak i emocionalni ton reakcije. Takva granularnost približava DOOH standardima digitalnog marketinga, gde su precizni podaci o angažovanju već godinama norma. Integracijom s programatskim platformama, digitalni bilbordi postaju dinamičan mediji. Oglasi se mogu menjati u realnom vremenu, u skladu sa strukturom publike, dobom dana ili drugim kontekstualnim signalima.

Kampanja tako prestaje da bude statična i postaje prilagodljiva, optimizovana i merljiva. Konkretno, u projektima realizovanim na prometnim lokacijama, poput autobuskih stanica i city-light formata, AI sistemi kontinuirano mere: footfall (broj prolaznika), gross impressions (osobe koje su pogledale u smeru ekrana), conversion (one koje su zadržale pogled dugo da se smatraju stvarno dosegnutom publikom), demografiju (procenu pola i starosne grupe), osećanje (emocionalnu reakciju), average dwell time (prosečno vrijeme zadržavanja) i average watch time (prosečno vrijeme gledanja).

Google analitika za konferencije

Primena AI kamera u industriji događaja donosi još jednu zanimljivu promenu. Konferencije i poslovni skupovi decenijama su se oslanjali na ankete i subjektivne procene kako bi izmerili uspeh pojedinih sesija. Danas je moguće u realnom vremenu pratiti nivo pažnje publike. Sistem analizira pravac pogleda učesnika i prepoznaje trenutke kada pažnja raste ili opada. Broj ljudi u sali može ostati isti, ali nivo angažovanosti može varirati – i to postaje jasno vidljivo kroz vremenske grafikone. Takav pristup menja način planiranja događaja. Program se može prilagoditi na osnovu realnog ponašanja publike, a sponzorski paketi mogu se vrednovati na osnovu stvarnog angažmana, a ne pretpostavki.

Edge computing kao temelj privatnosti

Ključnu ulogu u svemu ima edge computing arhitektura. Obrada podataka se vrši lokalno, na samom uređaju, bez potrebe za stalnom internet-konekcijom ili eksternim serverima. To donosi nisku latenciju, veću pouzdanost sistema i potpunu kontrolu nad podacima. U praksi to znači da se video-materijal ne skladišti, identiteti se ne prepoznaju, a analiza se svodi na anonimne, statističke obrasce. U vremenu kada je pitanje privatnosti sve osetljivije, ovakav pristup postaje ne samo tehnološka već i etička prednost.

Šire implikacije: Od marketinga do pametnih gradova

Podaci prikupljeni putem AI kamera ne koriste se isključivo u oglašavanju. Informacije o pešačkim tokovima i obrascima kretanja mogu pomoći gradovima u planiranju infrastrukture, optimizaciji javnog prevoza i upravljanju masovnim događajima. Koncept Smart City dobija konkretnu analitičku osnovu.

Gradovi koji raspolažu preciznim, kontinuiranim podacima o kretanju stanovništva mogu efikasnije planirati razvoj, raspored sadržaja i bezbednosne protokole. Kamera tako postaje deo šire digitalne infrastrukture.

Budućnost merljivog fizičkog sveta

Najveća promena koju AI kamere donose jeste pomeranje fokusa s kvantiteta na kvalitet interakcije. Broj prolaznika više nije dovoljan pokazatelj uspeha. Prava vrednost meri se pažnjom, trajanjem pogleda i emocionalnom reakcijom. Ova logika briše granicu između online i offline sveta. Fizički prostori postaju jednako merljivi kao digitalne platforme, a kampanje i događaji mogu se optimizovati gotovo u realnom vremenu. Trendovi ukazuju na još dublju integraciju AI modela, IoT uređaja i programatskih sistema. Digitalni displeji postaće energetski efikasniji, dok će algoritmi postajati precizniji u razumevanju konteksta i predviđanju ponašanja publike. Hiperpersonalizacija sadržaja u javnom prostoru više neće biti izuzetak, već standard. U svetu u kojem se svaka digitalna interakcija analizira i optimizuje, veštačka inteligencija omogućava da i fizički prostor postane podjednako inteligentan, prilagodljiv i strateški vođen podacima.

Moderno oglašavanje u fizičkom prostoru

Integracijom AI analitike s programatskim platformama, digitalni bilbordi postaju dinamičan mediji. Umesto statičnih kampanja, sadržaj se menja u realnom vremenu na osnovu demografskih i kontekstualnih signala. Samo jedna kamera u sistemu Lunatronik-a analizira, broji i prikazuje: broj prolaznika ili publike (razlikujući one koji gledaju od onih koji stvarno vide oglas ili predavanje), broj automobila, autobusa, kamiona, motocikala, bicikala koji prolaze u vidnom polju kamere, opcionalno i broj mobilnih telefona sa uključenim WiFi-em, i sve to potpuno anonimno, u skladu sa GDPR regulativom. Rezultat je veći ROI i preciznije upravljanje budžetom. Oglasi se mogu prilagođavati dobu dana, strukturi publike ili čak trenutnom nivou angažovanosti.

Axis: Tri prednosti analitičkih slojeva u videonadzoru

Kako se tehnologija videonadzora razvija, analitički slojevi u videu sve se više nameću kao ključna inovacija koja mijenja način na koji sigurnosni i nadzorni sistemi funkcionišu. Ovi slojevi dodaju digitalne informacije – poput rezultata analitike, sistemskih podataka ili geokoordinata – direktno na video uživo ili snimke, pretvarajući sirovi materijal u konkretne i upotrebljive uvide

Piše: Branislav Nikolić, prodajni inženjer za jugoistočnu Evropu, Axis Communications; E-mail: branislav.nikolic@axis.com

Uvođenjem inteligencije direktno u video, operateri brže razumiju situacije i donose sigurnije odluke. Istovremeno, ova tehnologija donosi i određene izazove, posebno rizik od preopterećenja prikaza. Razumijevanje svih prednosti ali i ograničenja, ključno je za njenu efikasnu primjenu.

Glavni benefiti

Poboljšana situacijska svjesnost: Analitički slojevi prikazuju podatke u realnom vremenu direktno u videoprijenosu, čime se unapređuje razumijevanje onoga što se dešava na terenu. Primjeri uključuju prikaz brzine vozila na osnovu radarskih podataka ili vizuelno isticanje objekata i ponašanja od interesa.

Veća operativna efikasnost: Integrisanjem analitike i sistemskih podataka u jedinstven prikaz, smanjuje se potreba za praćenjem više ekrana istovremeno. Naprimjer, termalni slojevi mogu prikazivati temperaturne razlike unutar videa, čime se pojednostavljuje detekcija anomalija. Time se smanjuje kognitivno opterećenje operatera i povećava njihova efikasnost.

Dublji uvidi: Analitički slojevi unapređuju vizualizaciju rezultata analitike, kao što su toplinske mape, obrasci kretanja ljudi ili prediktivni indikatori. Ovi uvidi podržavaju proaktivne sigurnosne mjere, pomažući kompanijama da prepoznaju trendove, predvide rizike i efikasnije rasporede resurse.

Glavni izazov

Uprkos brojnim prednostima, analitički slojevi mogu preopteretiti videoprikaz ako se istovremeno prikaže previše informacija. Prevelik broj vizuelnih elemenata može odvući pažnju operatera i prikriti ključne detalje, čime se smanjuje ukupna efikasnost sistema.

Načini za ublažavanje preopterećenja slojevima

Prilagodljivi interfejsi: Omogućavanje operaterima da biraju koji će slojevi biti vidljivi osigurava da vide samo informacije relevantne za njihovu ulogu ili trenutnu situaciju.

Dinamički slojevi: Kontekstualni slojevi mogu se pojaviti samo kada su ispunjeni određeni uslovi – naprimjer, prikaz brzine vozila samo kada se prekorači ograničenje, čime se održava preglednost, uz naglašavanje ključnih događaja.

Slojevi koji se mogu uključivati i isključivati: Slojevi s podrškom za AV1 koje je moguće uključivati i isključivati omogućavaju operaterima da jednostavno prebacuju prikaz između čistog videa i operativnog prikaza s analitikom, poput označenih objekata i tekstualnih informacija. Ova funkcionalnost dostupna je i za videouživo i za snimke.

Zaključak

Kada se pravilno implementiraju, analitički slojevi pretvaraju videonadzor iz pasivnog snimanja u inteligentno upravljanje situacijama, omogućavajući brže reakcije i jasniji operativni uvid. Njihova stvarna vrijednost leži u tome što omogućavaju prikaz pravih informacija u pravom trenutku, zahvaljujući funkcionalnostima poput slojeva s podrškom za AV1 koji se mogu uključivati i isključivati, uz zadržavanje preglednog i upotrebljivog prikaza bez gubitka ključnih uvida.

Sigurnost gradskog saobraćaja

Iako su napredni sistemi nadzora i rješenja već standard u modernom javnom prijevozu, njihova stvarna vrijednost ogleda se tek u svakodnevnoj primjeni, gdje operativna realnost često testira granice tehnologije i organizacije sistema

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Dvanaestog februara 2026. godine, oko podneva, tramvaj tipa ČKD K2 iskočio je iz šina u centru Sarajeva. Jedna je osoba smrtno stradala. Istraga koja je uslijedila otvorila je pitanje koje je dodatno usmjerilo pažnju javnosti na stanje sigurnosnih sistema u javnom prijevozu: videonadzor u tramvaju nije bio funkcionalan od novembra prethodne godine. Sistem je bio instaliran, sredstva za ugradnju i održavanje su utrošena, tako da je snimak mogao i morao poslužiti kao ključni dokaz u istrazi, ali ga jednostavno nije bilo.

Ponavljajući obrazac u regiji

Slična pitanja otvaraju se i u drugim gradovima regije. U Zagrebu vozači gradskog prijevoza godinama prijavljuju napade putnika, dok sindikati upozoravaju na to da sve veći broj incidenata ostaje bez adekvatnog epiloga. U Beogradu je situacija dobila i brojčani okvir – Sindikat Gradskog saobraćajnog preduzeća (GSP) u martu 2026. objavio je da je u proteklih godinu dana zabilježen 71 napad na vozače, od kojih značajan dio nije razriješen. U Ljubljani je u novembru 2025. nožem teško povrijeđen vozač autobusa Javnog preduzeća Ljubljanski potniški promet (LPP), u napadu koji je, prema tadašnjim navodima, bio prvi takve vrste u posljednjih trideset godina.

Ovi slučajevi ne ukazuju samo na pojedinačne propuste već na obrazac koji se ponavlja u različitim gradovima i sistemima javnog prijevoza. Iako su tehnička rješenja već dostupna i u velikoj mjeri standardizirana, njihova primjena u praksi ostaje neujednačena, posebno u segmentima gdje je potrebna najbrža reakcija.

Moderne kamere sa AI analitikom, sistemi za detekciju incidenata u realnom vremenu i senzori koji prate ponašanje putnika i stanje vozača već postoje kao standard na tržištu, ali njihova implementacija i dalje ne prati tempo razvoja tehnologije, naročito u situacijama gdje bi njihova uloga bila ključna.

Pukotine u sistemu

Sarajevska nesreća, kao i slični incidenti u regiji, ukazuju na to da sigurnosna tehnologija u velikom broju sistema postoji, ali njena operativna funkcionalnost nije uvijek garantovana u trenutku kada je najpotrebnija. Formalno uvedeni sistemi nadzora i zaštite često ostaju na nivou instalirane infrastrukture, dok njihova stvarna efikasnost zavisi od održavanja, kontrole i kontinuirane tehničke provjere. U praksi to znači da sistem može biti tehnički prisutan, ali ne i pouzdano operativan u svakodnevnim uslovima. Dodatni je izazov ograničena brzina reakcije i razmjena informacija između vozila i operativnih centara, posebno u sistemima koji se u većoj mjeri oslanjaju na naknadnu analizu umjesto na detekciju u realnom vremenu. U takvom okviru, sigurnosni sistemi ne funkcionišu kao jedinstven mehanizam, već kao skup parcijalno povezanih rješenja čija operativna snaga zavisi od tehničke i organizacijske zrelosti pojedinačnih operatera.

Istovremeno, hronična budžetska ograničenja kod javnih prijevoznika najčešće pogađaju segmente koji nisu neposredno vidljivi korisnicima – održavanje, servisne cikluse i kontinuitet rada sigurnosne opreme. U takvim okolnostima, tehnička rješenja postoje, ali njihova primjena u operativnom okruženju nije uvijek ujednačena, što otvara prostor razmaku između projektovanog i stvarno funkcionalnog sistema.

Teorija i praksa

Svakodnevno, sigurnosni izazovi se najčešće manifestuju kroz incidente u vozilima – od konflikata među putnicima do napada na vozače. Iako nisu novi, njihova učestalost i kontekst ukazuju na određene promjene. U praksi se incidenti dešavaju tokom vožnje, evidentiraju i prijavljuju nadležnim službama, ali ne dovode uvijek do potpunog epiloga u okviru institucija. To se direktno reflektuje na percepciju sigurnosti u javnom prijevozu.

Uprkos postojanju tehničke infrastrukture u velikom broju sistema, ključni izazov ostaje njena operativna dostupnost u realnom vremenu. U pojedinim slučajevima nadzor se i dalje oslanja na naknadni uvid, što ograničava mogućnost trenutne reakcije. Operateri u svojim evidencijama navode da se većina prijavljenih slučajeva odnosi na incidente manjeg intenziteta, koji ne ugrožavaju direktno sigurnost putnika.

“Najčešći sigurnosni izazovi u okviru LPP-a povezani su s manjim oblicima vandalizma, kao što je oštećenje opreme, te povremenim konfliktima među putnicima, dok su ozbiljniji incidenti izuzetno rijetki. U posljednjih pet godina bilježimo samo jedan veći incident. Većina ovih događaja nije direktan sigurnosni rizik, ali može utjecati na kvalitet usluge i osjećaj sigurnosti putnika, zbog čega ih sistematski pratimo i rješavamo”, kazao je Matej Cerar, voditelj Sektora za saobraćaj u Javnom preduzeću Ljubljanski potniški promet (LPP).

Sličan obrazac potvrđuju i iz gradskog operatera Zagrebački električni tramvaj (ZET), gdje se kao najčešći sigurnosni izazovi izdvajaju verbalni napadi na vozačko i kontrolorsko osoblje, koji se bilježe gotovo svakodnevno.

“Najviše poteškoća pri pružanju usluge predstavljaju verbalni napadi na vozačko i kontrolorsko osoblje, što bilježimo gotovo na svakodnevnoj bazi. Fizički napadi su rjeđi, ali imamo intenzivnu suradnju s policijom, koja promptno reagira u takvim situacijama. Svakako, s obzirom na to da nam je svakodnevno u prometu gotovo 500 vozila (tramvaji i autobusi), zbog kolizije s ostalim prometom, učestalo dolazi do okrznuća s drugim vozilima, dok su nesreće s ozbiljnijim posljedicama rjeđe”, kazao je Domagoj Zeba, voditelj Službe za odnose s javnošću ZET-a.

Stanje na terenu

Iz kompanije Centrotrans Sarajevo navode da je operativna situacija u bh. prijestonici stabilna, uz dominantne izazove u segmentu manjih oštećenja i saobraćajnih incidenata koji se rješavaju kroz standardizovane procedure i saradnju s nadležnim organima.

“Veoma su rijetki incidenti narušavanja javnog reda i mira od strane putnika. Prema internim evidencijama, ozbiljniji incidenti su izrazito rijetki, a najveći broj prijavljenih slučajeva odnosi se na manja oštećenja kroz saobraćajne udese i ostale situacije koje se rješavaju u saradnji s nadležnim institucijama. Važno je istaći da se sa voznim osobljem kontinuirano radi na prevenciji, komunikacijskim vještinama, kao i procedurama postupanja u raznim mogućim scenarijima”, navode iz ove kompanije.

Novi vozni park

Na identifikovane slabosti sistem odgovara postepenom transformacijom – kroz konkretne operativne mjere, ulaganja u vozni park i uvođenje tehnologija koje mijenjaju način na koji se javni prijevoz planira, nadzire i upravlja u realnom vremenu.

Modernizacija voznog parka ostaje jedan od primarnih odgovora operatera na sigurnosne izazove u gradskom prijevozu. Svako novo vozilo koje uđe u saobraćaj donosi viši standard – bolje kočione sisteme, napredniju elektroniku, poboljšane uslove rada za vozača. No, tempo i obim obnove znatno se razlikuju među gradskim preduzećima, a s njima i razina sigurnosti koju putnici i vozači svakodnevno iskuse.

Ljubljanski potniški promet i Centrotrans Sarajevo primjeri su tog istog procesa u različitim fazama. LPP uvodi vozila na vodikov i električni pogon, Centrotrans nova vozila na CNG. Tehnološki su to različiti izbori, ali isti je cilj: mlađi vozni park koji donosi i sigurnosni napredak. Matej Cerar, voditelj Sektora za saobraćaj u LPP-u, naglašava da nova vozila nisu samo ekološki korak naprijed – ona donose poboljšane uslove rada za vozače i napredne sigurnosne sisteme koji direktno utječu na sigurnost vožnje.

“U proteklom periodu smo vozni park nadogradili uvođenjem novih, tehnološki naprednih vozila, i to sa deset autobusa na vodikov pogon i tri električna autobusa. Uskoro očekujemo i isporuku još 25 električnih autobusa. Ova vozila, pored ekoloških prednosti, donose i viši standard sigurnosti. Opremljena su poboljšanim radnim uslovima za vozača, a između ostalog, neka vozila su opremljena zaštitnom pregradom kod vozača koju vozač može prilagoditi zavisno od situacije. Sva nova vozila opremljena su i brojnim sistemima za aktivnu i pasivnu zaštitu. Takva rješenja doprinose većoj sigurnosti i boljem osjećaju vozača, što se odražava i na sigurniju vožnju”, kazao je Cerar.

Sličan investicijski ciklus bilježi i preduzeće Zagrebački električni tramvaj, gdje je modernizacija voznog parka u proteklim godinama postala jedan od ključnih pravaca razvoja sistema.

“U proteklom vremenskom periodu ZET intenzivno radi na modernizaciji i proširenju voznog parka. Do kraja 2025. godine isporučeno nam je prvih 20 novih niskopodnih tramvaja, a u tijeku je isporuka i dodatnih 20, što su ulaganja od okvirno 105 milijuna eura. Također, do kraja listopada ove godine očekujemo isporuku 62 električna autobusa u vrijednosti od 56,7 milijuna eura. Za potrebe elektrifikacije flote, u tijeku je izgradnja punionice za električne autobuse i to sa 124 priključna mjesta. Plan je do 2035. godine cjelokupnu autobusnu flotu elektrificirati”, pojasnili su iz ZET-a.

Oni napominju da se sigurnosni efekti modernizacije najviše vide upravo kroz nova vozila i njihovu opremu.

“Navedenim koracima podiže se kvaliteta usluge javnog prijevoza, podiže se razina udobnosti, no i sigurnosti putovanja, jer nova vozila, zahvaljujući visokim standardima proizvodnje, kao i sve kvalitetnijom opremom, posebice videonadzorom i sustavima za asistenciju pri vožnji, značajno podižu razinu sigurnosti putovanja”, kazao je Zeba.

 Jačanje sigurnosnog okvira

U Sarajevu, Centrotrans kontinuirano povlači starija vozila iz saobraćaja i mijenja ih novijim generacijama autobusa opremljenim savremenim kočionim i upravljačkim mehanizmima te sistemima za aktivnu i pasivnu sigurnost. Rezultat nije samo pouzdaniji vozni park – manji broj tehničkih kvarova direktno se odražava na sigurnost i putnika i vozača.

“Strateška odrednica Centrotransa je kontinuirano ulaganje u obnovu voznog parka, što se redovno implementira na osnovu naših investicijskih planova. Samo u posljednja dva mjeseca u javni gradski prijevoz u Kantonu Sarajevo uključena su tri nova minibusa te četiri solo autobusa na CNG pogon”, pojasnili su.

Ova vozila opremljena su savremenim sigurnosnim sistemima, kočionim i upravljačkim mehanizmima, sistemima za nadzor rada vozila te višim standardima pasivne i aktivne sigurnosti. Cilj je postići kontinuitet pouzdanosti voznog parka, manji broj tehničkih kvarova i dodatno povećati sigurnost putnika i vozača.

Tehnička zaštita

Uz modernizaciju voznog parka jača i uloga tehničkih sistema za nadzor i upravljanje saobraćajem u realnom vremenu. GPS praćenje i stalna komunikacija s dispečerskim centrima već su standard u većini sistema, jer bez njih operativni nadzor praktično nije moguć. Operateri u regiji potvrđuju da ovi sistemi predstavljaju osnovni nivo kontrole, pri čemu vozači u svakom trenutku mogu stupiti u kontakt s dispečerskom službom, što omogućava bržu reakciju u vanrednim situacijama i efikasnije upravljanje saobraćajem.

Međutim, razlike između sistema postaju vidljive u sloju koji nadilazi osnovni nadzor. Dok se većina operatera oslanja na GPS praćenje, pojedini uvode i napredni videonadzor. “Većina autobusa u našem sistemu opremljena je sistemom videonadzora, koji omogućava pregled dešavanja u vozilu i djeluje preventivno. Osim toga, koristimo GPS praćenje za nadzor vozila u realnom vremenu. Ovi sistemi omogućavaju efikasnije upravljanje saobraćajem te brže reagovanje u nepredviđenim situacijama”, kazao je Cerar.

Sličan pristup primjenjuje i ZET, gdje su svi sistemi tehničke zaštite objedinjeni u jedinstven operativni nadzor.

“Sva nova vozila opremljena su sustavom videonadzora, GPS praćenjem te su 24 sata dnevno pod nadzorom Centra za nadzor i upravljanje prometom, koji koordinira promet i vozače te reagira i pruža asistenciju vozačima u raznim situacijama. Također, sva vozila u autobusnom i tramvajskom podsustavu opremljena su i panik-tipkalom za slučaj nužde u vozačkoj kabini”, navodi Zeba.

Sarajevski Centrotrans se u ovom trenutku također oslanja na GPS praćenje i dispečersku komunikaciju, uz najavu kontinuiranog unapređenja u skladu s tehnološkim mogućnostima sistema.

“U našem sistemu koristimo više nivoa tehničke zaštite. Vozila su opremljena GPS sistemima za praćenje kretanja i operativni nadzor u realnom vremenu, te su vozači u konstantnoj komunikaciji sa dispečerskim centrom, što omogućuje i brzu reakciju u vanrednim situacijama. Kontinuirano radimo na unapređenju svih rješenja u skladu s tehnološkim mogućnostima i potrebama sistema”, kazali su iz ove kompanije.

Inteligentni sistemi

Na toj tački počinje nova faza razvoja nadzora u javnom prijevozu – prelazak sa snimanja na aktivnu analizu u realnom vremenu. Kamera više nije samo alat za evidentiranje događaja već senzor koji u trenutku prepoznaje i obrađuje informacije o dešavanjima u vozilu. AI analitika ugrađena u kameru omogućava prepoznavanje obrazaca ponašanja i izdvajanje ključnih informacija iz videozapisa. To uključuje osnovne vizuelne atribute poput odjeće, torbi i dodataka, ali i detekciju situacija koje zahtijevaju bržu reakciju operativnog centra.

Na taj način video više nije arhiva, već strukturirani skup podataka koji se može pretraživati i analizirati u realnom vremenu, što značajno ubrzava reakciju u slučaju incidenta i olakšava operativno upravljanje. Paralelno s tim, sistemi javnog prijevoza sve više se povezuju u digitalne ekosisteme. Vozila, infrastruktura i centralni sistemi prelaze u jedinstvenu mrežu podataka koja daje širu sliku kretanja i sigurnosti u gradu. Iz kompanije VIVOTEK naglašavaju da je razvoj usmjeren na kvalitetnu obradu podataka i njihovu praktičnu primjenu. “Tu imamo dvije vrste informacija. Prva je vezana za sigurnost putnika, a drugi dio za poslovne analize”, kaže Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja u kompaniji VIVOTEK.

Sličan pristup dijeli i Mitja Novak iz kompanije Hikvision, koji ističe pomak ka sistemima koji automatski prepoznaju incidente i povezuju podatke u jedinstven operativni okvir.

“Posebno izdvajamo DSM i ADAS tehnologije unutar vozila, koje prate budnost vozača i sprečavaju sudare, čime direktno štitimo živote. Uz sisteme za pametno brojanje putnika, omogućavamo gradovima da izbjegnu opasne gužve i optimiziraju protok ljudi na stanicama. Svi ovi podaci se objedinjuju u našu HikCentral platformu, pružajući hitnim službama mogućnost da reagiraju trenutno. Naš cilj je da kroz ovakav integrirani ekosistem stvorimo javni prijevoz u kojem se svaki građanin osjeća potpuno sigurno”, pojašnjava Novak.

Aktivna prevencija

Upravo u toj fazi, kako sagovornici zaključuju, dolazi do ključne razlike između klasičnog nadzora i novih sistema, a to je prelazak s pasivnog snimanja na aktivnu prevenciju. “Samo postavljanje videonadzora u javni promet djeluje kao preventivno djelovanje. Mi se baziramo na razvoj tehnologije koje pomaže u brzoj i učinkovitoj pretrazi videozapisa. Pomoću naše napredne analitike, koja se nalazi u svim kamerama, radimo detekciju osobe i prikupljamo informacije o toj osobi, i spremamo uz videozapis kao atribut. Informacije koje sakupljamo: da li osoba nosi kapu, šešir, torbu, koja je boja odjeće u gornjem dijelu tijela osobe, a koja u donjem dijelu. Svi se ti atributi zapisuju uz videozapis i pomoću njih ubrzava pretraga videozapisa i incidenta”, opisuje Baćić.

Sljedeći nivo odnosi se na reakciju u realnom vremenu, gdje se fokus pomjera s naknadne analize na trenutnu detekciju i obavještavanje operativnih centara. “Naša se tehnologija temelji na pametnoj analitici u stvarnom vremenu, što znači da sustav ne čeka na pregled snimke, već automatski prepoznaje opasnost čim se pojavi. Pomoću naprednih algoritama, naše kamere identificiraju specifične oblike ponašanja, poput fizičke agresije ili sumnjivog zadržavanja u blizini drugih putnika, te odmah šalju upozorenje dispečerima”, ističe Novak.

Od tehnologije do odgovornosti

Ipak, u trenutku kada tehnologija preuzima sve aktivniju ulogu u prepoznavanju i obradi incidenata, kako to ističu naši sagovornici, njena stvarna vrijednost se mjeri načinom na koji je integrisana u svakodnevni rad. U praksi, sigurnost u vozilima ne proizlazi samo iz sistema koji detektuju, već iz njihove povezanosti s procedurama i ulogom čovjeka na terenu. U tom spoju tehnologije i ljudskog faktora postaje vidljivo kako sistemi funkcionišu u stvarnim situacijama. Kako to izgleda na terenu, opisuju i sami operateri.

Lepeza mjera

“Za zaštitu vozača i putnika provodimo kombinaciju tehničkih i organizacijskih mjera. Ključnu ulogu ima sistem videonadzora, a važan je element i fizička zaštita vozača u novim autobusima. Posebnu pažnju posvećujemo obuci vozača za postupanje u različitim situacijama”, rekao je Cerar.

U svim vozilima ZET-a vozači su odvojeni od putničkog prostora te se nalaze u vozačkoj kabini i samim time su zaštićeni od fizičkih napada. Osim tehničkih mjera, sigurnost vozača dodatno je ojačana i zakonskim okvirom.

“Radi sigurnosti vozača u javnom gradskom prijevozu, donesen je članak 315b. Kaznenog zakona, temeljem kojeg se uporaba sile prema osobama koje obavljaju poslove od javnog interesa proglašava kaznenim djelom, što snosi i znatno teže sankcije za počinitelje”, pojasnio je Domagoj Zeba iz ZET-a.

Iz Centrotransa ističu da se operativna sigurnost gradi kroz kontinuirano provođenje procedura i stalno prisustvo na terenu, gdje se sistemi i ljudski faktor direktno prepliću. Kako navode, zaštita vozača i putnika jedan je od primarnih prioriteta kompanije.

“Imamo niz procedura koje su propisane, koje se odnose na svakodnevnu tehničku provjeru vozila, kao i niz procedura koje pokrivaju različite moguće scenarije događanja i koje se doslovce provode. Također, vozači prolaze interne obuke iz sigurnosti, komunikacije i postupanja u kriznim situacijama. U slučajevima potrebe sarađujemo s policijom, inspekcijskim organima i drugim nadležnim službama kako bi se osigurala brza i efikasna reakcija. Osim toga, naša interna služba zaštite sigurnosti i kontrole s izgradnjom dugogodišnjeg komunikacijskog odnosa sa vozačima i putnicima je stalno prisutna na terenu, u autobusima i stanicama, čime se dodatno jača osjećaj sigurnosti kod voznog osoblja i putnika. Da napomenemo da je i svako vozilo opremljeno protivpožarnim aparatom”, navode iz Centrotransa.

Svijest kao alat

Sigurnost u javnom prijevozu izlazi iz isključivo tehnološke sfere i prelazi u širi operativni i društveni kontekst – gdje sistemi predstavljaju infrastrukturu, ali njihova efektivnost zavisi od ljudske reakcije, obuke i svakodnevne prakse. Autobusi slovenskog LPP-a u praksi funkcionišu kao sigurno okruženje za putnike, jer su uključeni u nadzorni sistem i u stalnoj su vezi s operativnim centrom. Istovremeno, dio su UNICEF-ovog programa “Sigurne tačke”, što znači da djeca i druge osobe u potrebi mogu kod vozača potražiti pomoć, zaštitu ili savjet.

“Važan dio preventivnih aktivnosti predstavlja i kampanja ʻUporabi svoj glasʼ, koju smo osmislili zajedno s Gradom Ljubljana, uz podršku Društva za nenasilnu komunikaciju. Kampanja podstiče prepoznavanje različitih oblika nasilja i pravovremeno reagovanje. Njome se obraćamo žrtvama da potraže pomoć, ali i posmatračima da ne ostanu pasivni, već da u slučaju uočene situacije upozore vozača ili kontaktiraju nadležne službe”, kazao je Cerar.

Korak promjene

Modernizacija gradskog prijevoza nije projekat s jasno definisanim vremenskim okvirom, već kontinuiran proces koji se mjeri godinama, a ponekad i decenijama. Operateri koji danas ulažu u nova vozila, obuke i naprednije sisteme nadzora ne mijenjaju samo tehnički okvir, već postepeno redefinišu i logiku sigurnosti u javnom prostoru. Efekti se ne vide odmah, već s vremenom: u manjem broju incidenata, stabilnijem radu sistema i većem povjerenju putnika.

Iako pristupi variraju od grada do grada, smjer je sve jasniji. Operateri u regiji, svako u skladu sa svojim mogućnostima i fazom razvoja, kreću se prema istom cilju – modernijem, povezanijem i sigurnijem javnom prijevozu.

“U narednom periodu nastavit ćemo s modernizacijom voznog parka. Poseban naglasak bit će na unapređenju uslova rada za vozače, kao i na njihovoj kontinuiranoj obuci. Važan dio naših aktivnosti ostaje i saradnja s nadležnim službama te podizanje svijesti među putnicima, jer upravo cjelovit pristup najviše doprinosi sigurnosti u gradskom saobraćaju”, ističe Matej Cerar.

I Zagrebački električni tramvaj planira dodatno jačanje sigurnosnog okvira kroz infrastrukturne i tehnološke intervencije. “Jedan od koraka je gradnja novih trasa tramvajske pruge kao izdvojenog tijela, čime bi se smanjio kontakt s ostalim prometom i povećala razina sigurnosti, a svakako se radi i na modernizaciji postojećih putnih računala u vozilima s novim GPS uređajima kako bi nadzor vozila bio još kvalitetniji”, prognoziraju u ZET-u.

Kontinuitet rješenja

Iz Centrotransa poručuju da strategija ostaje usmjerena na kontinuitet ulaganja i operativnu stabilnost sistema.

“Strategija Centrotransa jeste kontinuirana obnova voznog parka, sa čime i dalje nastavljamo. Svaka nova generacija vozila donosi unapređenje u smislu boljih tehnoloških rješenja. Veoma smo ozbiljni s provođenjem internih procedura tehničkih kontrola koje se provode svakodnevno nad svakim vozilom kojim se putnici prevoze, o svemu se vodi detaljna evidencija. Prema planu provodimo i kontinuiranu edukaciju uposlenih s posebnim naglaskom na vozno osoblje. Naš je cilj da javni prijevoz bude siguran, efikasan i kvalitetan za sve putnike”, kažu u Centrotransu.

Nova logika

U tom kontekstu, budućnost nadzora i upravljanja saobraćajem sve više se oslanja na inteligentne sisteme koji povezuju vozila, infrastrukturu i podatke u realnom vremenu. Tehnologija se razvija u pravcu potpune integracije, gdje sistemi više ne funkcionišu kao izolovani alati, već kao dio jedinstvene mreže koja analizira, predviđa i reaguje.

Ukratko, javni prijevoz ulazi u fazu u kojoj sigurnost više ne zavisi samo od ljudske reakcije, već i od sposobnosti sistema da prepozna rizik prije nego što on eskalira, a upravo tu se nalazi ključni test razlike između tehnologije koja tek postoji i tehnologije koja zaista funkcioniše u praksi.

“Fokus našeg razvoja je na AI analitičkim rješenjima u samoj kameri, tako da ona nije više samo kamera, već senzor koji procesira razne analitičke podatke i šalje ih nekom softverskom rješenju, koje te podatke sortira i prikazuje krajnjem korisniku u formatu koji krajnji korisnik želi”, pojašnjava Đorđe Baćić.

Mitja Novak navodi da se tehnologija kreće u smjeru potpune integracije i automatizacije, gdje sistemi nadzora prestaju biti pasivni promatrači i postaju “mozak” gradskog saobraćaja. “U narednim godinama, standard za javna prijevozna poduzeća bit će AIoT ekosustav (Artificial Intelligence of Things), koji povezuje vozila, infrastrukturu i oblak u jedinstvenu mrežu”, kaže Novak.

Prema njegovim riječima, ključni trendovi koji će postati standard uključuju: V2X (Vehicle-to-Everything) komunikacija: Vozila će u stvarnom vremenu razmjenjivati podatke s pametnim semaforima i stanicama, što će omogućiti prioritet autobusima na raskrsnicama i savršeno tačne informacije za putnike. Prediktivna analitika i Digital Twins: Pomoću digitalnih blizanaca prometne mreže, preduzeća će u simulacijama testirati promjene voznog reda prije same primjene, dok će AI predviđati gužve i automatski slati dodatna vozila. Multimodalna integracija: Nadzor više neće biti fokusiran samo na autobus ili tramvaj, već na cjelokupno putovanje korisnika (uključujući e-bicikle i skutere), osiguravajući besprijekoran i siguran prijelaz između različitih oblika prijevoza. Edge Intelligence: Obrada podataka vršit će se direktno na kamerama unutar vozila, što omogućuje trenutnu reakciju na sigurnosne ugroze bez kašnjenja koje uzrokuje prijenos podataka na server.

Zaključna razmatranja

Tehnologija koja danas postoji u javnom prijevozu odavno je prevazišla osnovni nadzor. Primjeri iz regije pokazuju obrazac koji se teško može ignorisati: sistemi su instalirani, procedure definirane, ulaganja evidentirana, ali u određenim periodima u ključnom trenutku izostane njihova stvarna funkcija. Neodržavana oprema, neaktivan nadzor i spora reakcija pretvaraju sigurnosne mehanizme u formalnost, umjesto u zaštitu.

U tom raskoraku između potencijala i primjene krije se suština problema. Sigurnost ne zavisi samo od specifikacija sistema, već od njihove pouzdanosti onda kada su najpotrebniji. Zato se pitanje sigurnosti u javnom prijevozu danas više ne može svesti na to da li tehnologija postoji, nego da li je operativna, održavana i integrisana u svakodnevni rad sistema. Jer u trenutku incidenta, razlika između sistema koji radi i onog koji ne radi prestaje biti tehničko pitanje, i postaje pitanje odgovornosti.

Od snimka do odluke

Tehnološka rješenja u javnom gradskom prijevozu danas imaju sve širu primjenu – od sigurnosnog nadzora do analitike koja direktno utječe na planiranje i efikasnost saobraćajnih sistema. O tome svjedoče i konkretni primjeri iz prakse. “Kao primjer možemo uzeti brojanje putnika – našim partnerima koji imaju razvijena programska rješenja nudimo kompletno rješenje za neke poslovne analize. Pomoću takvih rješenja vrlo se efikasno upravlja resursima jednog prijevozničkog poduzeća. Kroz nekoliko mjeseci korištenja takvih rješenja, mogu se vrlo lako vidjeti informacije o tome koje linije i u koje doba su profitabilne, a u koje doba manje profitabilne, odnosno postoji li dovoljan broj prevezenih putnika na određenoj liniji”, pojašnjava Đorđe Baćić.

 Standardi za sigurnosnu opremu

Standardi sigurnosne opreme u javnom prijevozu ključni su filter kroz koji prolazi svaka tehnologija prije nego što uopće postane dio sistema. Upravo tu se definiše granica između komercijalnog rješenja i opreme koja može izdržati realne uslove rada u vozilima javnog gradskog prijevoza. Kako pojašnjava Đorđe Baćić, postoje evropske norme koje su postale standard u instalacijama videonadzora u vozilima za prijevoz putnika, uključujući EN 50155:2021 (OT1, 24V DC), EN 50121-3-2:2016, EN 60068-2-1:2007, EN 60068-2-2:2007, EN 61373:2010, EN 45545-2, IEC 60571 Ed 3.0, IEC 62236-3-2 Ed 3.0, EN 50121-4:2016, ECE R118 i R10.

Mitja Novak ističe da oprema koja se koristi u javnom prijevozu mora zadovoljiti rigorozne tehnološke i sigurnosne standarde koji osiguravaju pouzdanost u ekstremnim radnim uslovima. “Naša rješenja posjeduju ključne certifikate, koji osiguravaju otpornost na snažne vibracije i udarce te koji potvrđuju da elektronika ne ometa rad sustava u vozilu. Poseban naglasak stavljamo na protupožarnu sigurnost prema EU regulativama za tračnička vozila i za autobuse. Ovi certifikati jamče da su svi materijali, od kućišta kamera do izolacije kabela, samogaseći te da u slučaju požara ne ispuštaju toksične plinove niti gusti dim. Uz visoku IK10 zaštitu od vandalizma i IP67 otpornost na vlagu, Hikvisionova oprema nudi maksimalnu izdržljivost i potpunu usklađenost s najstrožim europskim sigurnosnim propisima”, objašnjava on.

 

 

 

Vivotek: Zaustavite prijetnje prije nego što eskaliraju

Pravi izazov u savremenom AI videonadzoru je vrijeme reakcije. Mnogi incidenti ne promaknu zato što su nevidljivi, već zato što se uoče prekasno. Kršenja pravila ili sumnjive aktivnosti često se dogode u roku nekoliko sekundi, a kada se naknadno otkriju, prilika za intervenciju već je propuštena

Piše: Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja, VIVOTEK; E-mail: djordje.bacic@vivotek.com

Tradicionalna upozorenja pomoću umjetne inteligencije pomažu u smanjenju ovog jaza, ali samo kada scenariji odgovaraju ranije definianim tipovima detekcije. U stvarnim operacijama rizici su često više kontekstualni. Politike se razlikuju od prostora do prostora, pravila se mijenjaju tokom vremena, a mnoga ponašanja koja su važna ne mogu se lako izraziti kroz fiksne kategorije upozorenja. Tu je Think Alert od velike koristi.

Vrijedan alat

Think Alert je funkcionalnost upozoravanja zasnovana na generativnoj umjetnoj inteligenciji unutar VORTEX-a koja korisnicima omogućava da prirodnim jezikom opišu koju radnju ili situaciju žele detektirati. Izgrađen na tehnologiji vizuelnih jezičkih modela (VLM), omogućava fleksibilnija upozorenja u realnom vremenu iz videozapisa, uz istovremeno definiranje područja detekcije kroz poznato crtanje linija ili zona – čime se ova funkcionalnost integrira u širu VORTEX platformu za AI videoanalitiku.

Da bismo razumjeli njegov značaj u svakodnevnom radu, korisno je sagledati na koji način Think Alert unapređuje rad timova kroz tri konkretna primjera:

– Think Alert u realnom vremenu prepoznaje krađe, nezgode i neovlašteni pristup, koji uzrokuju finansijske gubitke i ugrožavaju ljude, tako da timovi mogu reagirati odmah, prije ikakve štete.

– Nakon definiranja područja detekcije, dovoljno je prirodnim jezikom opisati šta želite pratiti i aktivirati upozorenje u samo nekoliko trenutaka. Nisu potrebne tehničke vještine, složeno kreiranje pravila niti IT podrška.

– Svaka osoba i svaki tim imaju različite potrebe. Think Alert omogućava svakom korisniku da prilagodi nadzor onome što mu je najvažnije, umjesto da bude ograničen fiksnim, ranije definiranim pravilima upozorenja.

Think Search

Prije Think Alerta, VORTEX je predstavio još jednu funkcionalnost zasnovanu na VLM tehnologiji – Think Search. Ona koristi vizuelne jezičke modele kako bi pretragu učinila jednostavnom poput pretraživanja interneta. Umjesto ručnog pregledanja vremenskih linija ili nagađanja koji bi filteri mogli dati rezultate, korisnici mogu jednostavno unijeti ono što žele pronaći običnim jezikom, a sistem zatim izdvaja relevantne trenutke iz snimljenog materijala. Ovo je važno jer se obrasci često otkrivaju upravo tokom istrage – ponavljajuća ponašanja, problematične lokacije ili situacije koje konstantno stvaraju rizik. Think Search pomaže timovima da te signale pronađu brže i uz manje napora.

S reakcije na prevenciju

Kada timovi identificiraju šta se stalno ponavlja, sljedeće pitanje je uvijek isto: kako to zaustaviti ranije? Tu Think Alert pretvara ono što su timovi naučili tokom istrage u nadzor u stvarnom vremenu. Umjesto da iznova pretražuju iste incidente nakon što se dogode, timovi mogu otići na lokaciju koja je važna, definirati područje detekcije, opisati ponašanje i primiti upozorenje u trenutku kada se to ponovo desi. Ovo je ono što VORTEX podiže na viši nivo, jer radi na obje strane: razumijeva prošlost kroz bržu istragu i štiti budućnost kroz proaktivna upozorenja uživo.

Strateško partnerstvo Konica Minolte i i-PRO-a

Kombinacija iskustva Konica Minolte u implementaciji sustava i stručnosti i-PRO-a u edge-AI tehnologiji omogućuje razvoj rješenja koja nadmašuju tradicionalni videonadzor, fokusirajući se na prediktivnu analizu, optimizaciju procesa i naprednu sigurnost, čime se korisnicima pruža stvarna dodana vrijednost

Piše: Vito Lalić, menadžer razvoja poslovanja MOBOTIX-a za Adria regiju, Konica Minolta; E-mail: Vito.Lalic@konicaminolta.hr

U skladu s vizijom širenja svoje ponude i integracije naprednih AI tehnologija, Konica Minolta Business Solutions Europe i i-PRO EMEA B.V. službeno su najavili strateško partnerstvo u evropskoj regiji. Ovo partnerstvo objedinjuje ekspertizu dvije kompanije u području naprednih tehnologija snimanja i integracije sistema, s ciljem pružanja rješenja prilagođenih specifičnim potrebama različitih sektora, uključujući kritičnu infrastrukturu, obrazovanje, maloprodaju, proizvodnju i pametne gradove.

Edge AI i integracija sistema

Kombinacija iskustva Konica Minolte u implementaciji sistema i stručnosti i-PRO-a u edge AI tehnologiji omogućuje razvoj rješenja koja nadilaze tradicionalni videonadzor fokusirajući se na prediktivnu analizu, optimizaciju procesa i naprednu sigurnost, čime se korisnicima pruža stvarna dodana vrijednost. i-PRO, globalni proizvođač kamera s edge computingom za sigurnosne, zdravstvene i industrijske primjene, donosi više od šezdeset godina iskustva u razvoju pouzdane opreme visoke kvalitete. Njihovi proizvodi omogućuju fleksibilnu prilagodbu i integraciju u različite sisteme, uz poseban fokus na etičku primjenu umjetne inteligencije i cyber sigurnost.

Integracija s FORXAI platformom

Konica Minolta kroz svoju Imaging IoT platformu FORXAI omogućuje integraciju i-PRO kamera s drugim uređajima i sistemima, stvarajući jedinstvena rješenja koja maksimalno koriste potencijal umjetne inteligencije. Analiza podataka u realnom vremenu, predviđanje potencijalnih rizika i optimizacija poslovnih procesa korisnicima donose viši nivo sigurnosti i operativne efikasnosti, ali i dodatnu vrijednost kroz unaprijeđene poslovne rezultate.

Pametni gradovi i daljnji razvoj rješenja

Ovo strateško partnerstvo potvrđuje Konica Minoltu kao jednog od važnih aktera u VSS segmentu u Evropi, spremnog odgovoriti na izazove digitalizacije i rastuće potrebe za inteligentnim, skalabilnim i sigurnim videonadzornim rješenjima. Integracija i-PRO tehnologije s platformom FORXAI prirodan je nastavak aktivnosti kompanije na regionalnim događajima, poput Adria Security Summita, gdje kontinuirano demonstrira praktičnu primjenjivost svojih inovacija i posvećenost razvoju pametnijih i sigurnijih sistema za različite sektore.

Višeslojni izvor inteligencije koja oblikuje kvalitet življenja i ritam investicija

Sistemi za upravljanje zgradama širom EMEA regije ostavljaju svijet automatizacije i evoluiraju u smjeru integrisanih platformi koje se oslanjaju na koncept podatkovne inteligencije. Sve se dešava u vrijeme uvođenja definicije “inteligentne” zgrade, koju danas oblikuju stroga ekološka regulativa, naglasak na cyber sigurnosti i visoka očekivanja korisnika

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Sistemi za upravljanje zgradama (Building Management Systems) polako izlaze iz niše u velikom stilu. Razlog za to je najstariji i najjednostavniji ikada: staro odumire, a alternative su preskupe i nedovoljno ispitane. Ovo je najlakše vidljivo na stambenom fondu evropskih zemalja čije se tržište našlo pod sistemskim pritiskom u vidu zastarijevanja njegove infrastrukture. Ovaj fond je danas star nekoliko decenija, fragmentiran i oslonjen na tržište adaptacije prostora. U prilog starim zgradama ne idu ni regulatorni okviri povezani s dekarbonizacijom, energetskim performansama i operativnom transparentnošću kao glasnici modernizacije. Vlasnici zgrada danas su pod pritiskom ne samo da unaprijede same zgrade već da unutar njih integrišu sisteme sposobne da isporuče mjerljive operativne performanse.

S druge strane, Evropa nema luksuz brzorastućih regija poput Bliskog Istoka, gdje se BMS sistemi od starta ugrađuju u megaprojekte, hotele, aerodrome, medicinske ustanove i pametne gradove. U tim okruženjima se digitalna infrastruktura predviđa i integriše od samog početka. Međutim, ova prednost dolazi i uz znatno viša očekivanja korisnika, što znači da se automatizacija i inteligencija zgrada moraju projektovati od prvog dana.

Zaključak je da se BMS u cijeloj EMEA regiji našao između operativnih potreba samih objekata i uspona  informatičke tehnologije koja ih sada može ispratiti. Tu je nestabilnost globalnog energetskog tržišta, koja je u prvi plan izbacila fokus na efikasnost u trošenju komunalnih resursa. Sve ovo više nije ni apstraktno ekološko pitanje, nego stvar koja zadire u novčanik korisnika čije zadovoljstvo boravkom u zgradi odavno nije periferno pitanje.

U takvom kontekstu, BMS je napustio imidž upravljačke platforme i postao višeslojni izvor inteligencije koja oblikuje kvalitet življenja i ritam investicija u građevinskom sektoru.

Reakcija više nije dovoljna

Na konceptualnom nivou, BMS je samo naglasio već dugo vremena prisutni rascjep u definiciji pametnih i inteligentnih zgrada. Za stručnjake koji se bave BMS-om, ova razlika se svodi na koncept očekivanja naspram reakcije. Valentin Vasile, zamjenik direktora za digitalnu energiju za Centralnu i Istočnu Evropu u Schneider Electricu, povlači vrlo jasnu granicu između oba koncepta. “Pametna zgrada reaguje, ali inteligentna zgrada predviđa”, kaže Vasile.

Koncept predviđanja je kontekstualan. Vasile to ilustruje konkretnim scenarijem. Inteligentna zgrada, naprimjer, neće reagovati tek onda kada senzori za detekciju zauzetosti prostora dostignu postavljene pragove, već može unaprijed prepoznati da zauzetost raste i da će promjena vremena uticati na komfor prisutnih u roku od 45 minuta. “To više nije samo: ‘Uključi rashladni uređaj u 7 ujutro.’ Sada je to na osnovu jučerašnjih obrazaca, današnje vremenske prognoze i predviđene zauzetosti prostora, unaprijed ohladi 4. sprat za 0,8°C u 6:43 ujutro radi optimalnog komfora”, kaže on. Taj pomak, tvrdi Vasile, zgradu čini ne samo pametnom već i inteligentnom.

U konkurentskoj kompaniji Honeywell, na ovu tranziciju se gleda kroz prizmu učenja na nivou portfolija. Dejan Petrović, viši menadžer prodaje za BMS sisteme za Balkan/Adria regiju, naglašava da istinski inteligentni sistemi ne optimiziraju samo pojedinačnu zgradu. Umjesto toga, oni prepoznaju ponavljajuće obrasce kroz čitave portfolije i povezuju grijanje, ventilaciju i klimatizaciju, energiju, protivpožarnu zaštitu i tehničku zaštitu kako bi unaprijedili i skalirali performanse objekta.

S druge strane, u Johnson Controlsu naglasak je na prilagodljivosti. Ilan Yaniv, šef prodaje za digitalna rješenja u toj kompaniji, objašnjava da statična automatizacija zasnovana na pravilima polako ustupa mjesto adaptivnim sistemima. Razlog za to je činjenica da oni mogu proaktivno prepoznati manjak efikasnosti putem detekcije kvarova i dijagnostike. Fokus nije samo na predviđanju nego i na operativnoj agilnosti, uz smanjenje oslanjanja na fiksne pragove detekcije parametara i unaprijed programirane reakcije.

Pitanju nove uloge BMS-a u Siemensu se pristupa kroz dijagnostiku. Saša Matošić, stručnjak za prodaju proizvoda za pametne zgrade i infrastrukturu u toj kompaniji, ističe detekciju anomalija zasnovanu na mašinskom učenju i prepoznavanje obrazaca kao pokazatelje da se sistemi odmiču od tradicionalne automatizacije. U ovom okviru, inteligencija postaje vidljiva kada se odstupanja otkriju prije nego što se aktiviraju upozorenja, a korektivne radnje postanu proaktivne umjesto reaktivnih.

To znači da automatizacija zasnovana na pravilima više nije dovoljna i da je inteligencija višedimenzionalni koncept koji uključuje predviđanje, portfolio za učenje, prilagodljivost i dijagnostičku dubinu. “Sistem se odmiče od jednostavne automatizacije i postaje platforma za donošenje odluka. Ona se prilagođava promjenjivim uslovima, uči iz operativnih obrazaca i kontinuirano poboljšava performanse bez ljudske intervencije”, kaže  Matošić.

Integracija nije samo konvergencija

Ipak, struka naglašava još jedan važan faktor: inteligencija je moguća samo tamo gdje je integracija cjelovita.

Honeywell pozicionira integraciju kao konvergenciju HVAC-a, upravljanja energijom, sistema za zaštitu života, tehničke zaštite i IT/OT infrastrukture. Sve se mora odvijati u okviru jedinstvenog operativnog modela. Petrović objašnjava da povezivanje pratećih tokova podataka otkriva obrasce koji su ranije bili nevidljivi operaterima. Tako se kreiraju vrijedni uvidi koji u realnom vremenu unapređuju performanse cijele zgrade.

A tu je i agregacija podataka kroz sisteme i IoT uređaje. Yaniv iz Honeywella ističe važnost transformacije sirovih signala u korisne uvide, uz glatki prelazak iz faze monitoringa u podršku donošenju odluka. Platforme integrišu podatke iz sistema za automatizaciju zgrada, brojila i IoT uređaja, uz oslanjanje na otvorene protokole i primjenu napredne analitike. Uz to, one pomoću AI-ja daju preporuke kroz kontrolne ploče koje prate upravljanje energijom, nivo ugljika i performanse konkretnog prostora.

Međutim, integracija je mnogo više od pukog tehničkog objedinjavanja. Za Schneider Electric ona je operativna okosnica koja usklađuje ciljeve podizanja nivoa komfora korisnika, smanjenja ugljika, cjenovne isplativnosti i otpornosti na cyber napade. Platforma EcoStruxure te kompanije postavlja upravljanje zgradom u centar pažnje i objedinjuje HVAC, rasvjetu, roletne, senzore i energetske sisteme. Istovremeno, Power Monitoring Expert funkcija donosi energetsku inteligenciju u ovo jedinstveno okruženje. Analitički slojevi imaju krovnu ulogu i pretvaraju zgradu u nešto što Vasile opisuje kao jedan “koordiniran, transparentan i samoučeći ekosistem”.

U Siemensu, srodnu funkciju po važnosti imaju objedinjene kontrolne ploče i hibridni modeli implementacije u oblaku. Oni povezuju HVAC, protivpožarnu zaštitu, rasvjetu i sigurnosne sisteme s jedinstvenim interfejsom. Matošić ističe upotrebljivost i međudisciplinarnu vidljivost kao ključne faktore za efektivan nadzor, uz cloud integraciju kroz Building X platformu, koja omogućava sofisticiranu analitiku i optimizaciju na više lokacija.

Za razliku od Honeywella i Johnson Controlsa, koji se fokusiraju na korelaciju i analitiku, Schneider Electric integraciju prvenstveno uvodi u smislu usklađivanja ishoda, dok za Siemens ona donosi operativnu jasnoću i interakciju s korisnicima. Sve u svemu, priča o integraciji je zajednički jezik svih tržišnih igrača, uz diferencirani fokus na različite aspekte njene uloge.

AI mijenja ulogu operatera?!

Možda najznačajniji organizacijski pomak koji donose inteligentne BMS platforme jeste novi nivo podrške osobama koje upravljaju zgradama. BMS je ranije predstavljao jedan “tihi” infrastrukturni sloj jer je bio stabilan, predvidljiv i reaktivan. Danas, tvrdi Vasile, on postaje “misleći” sloj zgrade i ta promjena počinje s podacima. Kada se hiljade različitih tačaka podataka objedine u zajednički sloj, zgrada dobija svoj “kontekst”. Inteligentni softver pretvara sirove podatke u korisne uvide i tako operaterima donosi jasnoću koju ranije nisu imali. Vještačka inteligencija pomaže da se iz temelja promijeni uloga operatera. “Umjesto reagovanja na alarme, operateri dobijaju interpretacije i predviđanja zasnovana na nivou pouzdanosti, vjerovatne ishode i preporučene akcije”, objašnjava Vasile. Oni prelaze iz faze gašenja požara u orkestraciju, iz pitanja “Šta nije uredu?” u “Koji je najbolji scenario koji možemo oblikovati?” “AI ne automatizira zgradu. On unapređuje ljude koji upravljaju zgradom jer im daje kopilota koji može vidjeti ono što nijedan čovjek ne bi mogao pratiti sam”, kaže on.

Sličnu filozofiju primjenjuje Johnson Controls, i to kroz platformu OpenBlue. Funkcija Fault Detection and Diagnostics donosi rano otkrivanje kvarova, dok preporuke zasnovane na AI-ju pomjeraju fokus menadžera zgrada s reaktivnog održavanja ka proaktivnoj optimizaciji. I u Honeywellu je AI dospio pod lupu tamošnjih projektanata, koji ga integrišu s rješenjima za prediktivne uvide, automatiziranu optimizaciju i benchmarking na nivou portfolija. Tu je i upravljačka platforma Buildings Sustainability Manager, koja koristi mašinsko učenje za predviđanje anomalija, optimizaciju performansi i podršku dugoročnim ciljevima održivosti i otpornosti.

Cyber sigurnost kao ljepilo koje drži zgradu na okupu

Istovremeno, svi se sagovornici slažu da je digitalna inteligencija bez kibernetičke otpornosti neodrživa. Dok u Honeywellu i Schneider Electricu naglašavaju hijerarhiju kontrole, u Johnson Controlsu je fokus na kibernetičkoj arhitekturi. Yaniv opisuje slojevite sigurnosne mehanizme i kontrole zasnovane na identitetu koje su osmišljene da smanje izloženost napadima u vrijeme kada zgrade postaju sve povezanije. Kao primjer navodi njihovo OpenBlue Airwall rješenje za umrežavanje na bazi principa nultog povjerenja (Zero Tust). Ono kreira virtuelni air-gap, odnosno čini uređaje nevidljivim za napadače i eliminira njihovo lateralno kretanje. Kao dodatni sloj sigurnosti, Airwall se oslanja i na Host Identity Protocol (HIP) i kriptografske ID-jeve za sigurnu komunikaciju, uz AES-256 enkripciju i višefaktorsku autentifikaciju.

Za Siemens, sigurnost se oslanja na usklađenosti sa standardima IEC 62443-4-2, podršku za Active Directory, LDAP i centraliziranu višefaktorsku autentifikaciju. Za dodatnu zaštitu konvergirane infrastrukture, tu je i Siemensova inicijativa o kibernetičkoj sigurnosti (Cybersecurity Initiative), koja za cilj ima zaštitu kritične infrastrukture, postrojenja i umreženih uređaja kroz saradnju države i sektora.

Zbog svega navedenog, kibernetička sigurnost danas nije dodatak BMS-u, nego jedan od njegovih nosećih stubova. U Evropi, regulatorni pritisak na što kvalitetniju zaštitu kritične infrastrukture i upravljanje podacima nastavlja rasti. Na Bliskom Istoku, brzo usvajanje digitalnih tehnologija u projektima visokog profila predstavlja test ne samo za otpornost na napade nego i za ugled investitora. U ovakvom ambijentu u EMEA regiji, cyber sigurnost je osnovni zahtjev projektovanja i takav status joj je dodijelila i kompanija Honeywell sa svojim holističkim auditima i ciljanim kontrolama konvergentnih IT/OT okruženja. Za Yaniva, jedna od ključnih ranjivosti je oslanjanje na VPN sisteme koje Johnson Controls danas mijenja kriptografski sigurnim rutiranjem zasnovanim na provjeri identiteta. “Ovaj pristup štiti kritičnu infrastrukturu i omogućava siguran udaljeni pristup bez oslanjanja na ranjive VPN-ove ili kompleksna pravila vezana za firewall”, kaže Yaniv. U konačnici, za većinu kompanija koje nude BMS tehnologiju, ovo je oblast u kojoj nema kompromisa.

Od energijske do radne efikasnosti

Energijska efikasnost ostaje primarni pokretač modernizacije zgrada, posebno u Evropi, gdje postoji i regulatorni pritisak usmjeren ka dekarbonizaciji. Ipak, ne svodi se sve na uštedu kilovat-sati, o čemu se slažu i naši sagovornici. Vasile navodi da se često potcjenjuje koliko radna i stambena okruženja utiču na kognitivne funkcije korisnika. Kvalitet zraka, recimo, određuje nivo budnosti pojedinca, dok stabilnost temperature utiče na fokus. Isto vrijedi i za boju i intenzitet svjetla, koji utiču na ritam spavanja, dok obrasci buke mijenjaju nivo stresa. Ono što je novo danas, smatra Vasile, jeste sposobnost da se ti efekti izraze u realnom vremenu pomoću takozvane metrike komfora. Tu spadaju parametri kao što su kvalitet zraka unutar prostorija, zauzetost prostora i indikatori radnog učinka koji se lako mogu povezati s ambijentalnim uslovima u zgradi. “Kada optimizirate nešto za ljude, vi često optimizirate i za efikasnost. Zgrada tako postaje aktivni faktor koji doprinosi dobrobiti i produktivnosti, a ne samo radni prostor”, kaže Vasile.

Ovi su faktori danas lako provjerljiva, a ne apstraktna kategorija. “Prednosti su danas mjerljive putem KPI-jeva kao što je indeks zadovoljstva korisnika, nivo iskorištenosti prostora i kvalitet zraka s vrijednostima prikazanim na kontrolnim pločama”, kaže Yaniv. Uz operativnu uštedu, manje vidljivi ali jednako važan faktor je podizanje ukupnog kvaliteta boravka u zgradi, uz prateći rast produktivnosti i nivoa zadovoljstva korisnika.

Najvažniji ciljevi mjerenja ambijentalnih indikatora za Honeywell su optimizacija kvaliteta zraka u zatvorenom, stabilnost termalnog komfora, smanjenje učestalosti lažnih alarma i poboljšanje vremena odgovora na incidente, dok se u Siemensu za ove učinke oslanjaju na Desigo CC platformu za rangiranje komfora i vizualizaciju ambijentalnih uslova unutar zgrade. Tu je i podrška za mobilne aplikacije, koje omogućavaju korisnicima da prijave probleme i direktno prilagode parametre komfora prema svojim željama. Inteligencija BMS-a se, u ovom okviru, mjeri kroz povratne informacije koje se razmjenjuju s korisnicima unutar zgrade. Bez obzira na razlike u pristupu prioritetima, svi sagovornici se slažu u tome da inteligentne zgrade moraju donijeti mjerljive vrijednosti, uz svijest da će se one uvijek drugačije definirati za konkretni objekat.

Skaliranje inteligencije: Između renoviranja i inoviranja

Skaliranje koncepta inteligentnih zgrada širom EMEA regije poseban je strukturni izazov koji nijedna arhitektura ne može riješiti u svakoj situaciji. Evropskim građevinskim pejzažom dominira renoviranje kao praksa koje traži faznu modernizaciju, interoperabilnost s postojećim platformama i uklapanje u različite regulatorne okvire.  “Skaliranje inteligentnih zgrada širom EMEA regije je izazovno zbog različitih regulatornih zahtjeva, nivoa digitalne zrelosti i prisustva brownfield infrastrukture mješovite starosti”, kaže Petrović. On naglašava i važnost postepenog pristupa bez fokusa na jednog proizvođača jer je to način da se klijentima omogući fazna modernizacija kroz mapu puta umjesto skupih programa potpune zamjene starih sistema.

Njegov kolega Vasile ističe i da se iskustva mogu znatno razlikovati na terenu, posebno u Evropi, gdje svaka zemlja, pa i grad, imaju vlastite propise, sisteme i radnu kulturu. Pri tome, neke zgrade mogu biti digitalno napredne, dok druge koriste infrastrukturu iz vremena prije pojave interneta. Zbog toga izazov koji BMS treba riješiti nije samo tehnički nego i regulatorni, kulturološki i logistički. Prema njemu, konačni uspjeh prilagođavanja i skaliranja uveliko zavisi od primjene otvorenih standarda, prilagodljivih arhitektura i kreiranja snažnih lokalnih ekosistema. Univerzalnost ne postoji jer svaki pristup mora poštovati regionalnu raznolikost i pretvoriti je u operativnu prednost.

Kao odgovor na promjenjivu digitalnu zrelost, Johnson Controls zagovara modularne arhitekture koje se oslanjaju na standarde i otvorene protokole kao što su BACnet, Modbus, MQTT. S druge strane, Siemens ističe hibridne strategije implementacije koje balansiraju lokalne zahtjeve usklađenosti s regulativama (uključujući GDPR) s centraliziranim nadzorom portfolija. Na taj način se njihova Desigo CC platforma skalira od malih instalacija do velikih projekata na više lokacija. Istovremeno, pojednostavljene migracijske mogućnosti pomažu da se premosti jaz između postojeće infrastrukture i savremenih inteligentnih platformi. “Standardizovani interfejsi i konzistentni radni tokovi smanjuju potrebe za obukom”, kaže Matošić, “i tako rješavaju problem nedostatka kvalifikovane radne snage, uz podršku za širu primjenu koncepata inteligentnih zgrada.”

Na drugom kraju EMEA regije je Bliski Istok, gdje integracija za potrebe skaliranja može početi već u fazi projektovanja. Ipak, obim i složenost tih projekata nose vlastite izazove u vidu očekivanja od cyber sigurnosti, potrebe za interdisciplinarnom koordinacijom i visokih kriterija za performanse od samog početka. Kako ovi projekti prelaze iz faze izgradnje u operativni životni ciklus, naglasak se pomjera s brzine implementacije na dugoročnu operativnu otpornost. I ovaj primjer je ilustracija važnosti spoznaje da skalabilnost nije jedinstveni tehnički izazov, nego problem koji ima svoju regionalnu, strukturnu i operativnu dimenziju.

Inteligencija se dokazuje rezultatima

Evolucija sistema za upravljanje zgradama pokazuje jasan pravac kretanja. Put od pametnih do inteligentnih zgrada vodi preko BMS-a, što znači da integracija sistema mora biti dublja, analitika zrelija, cyber sigurnost snažnija, a korisničko iskustvo mjerljivije. Suština je ista, a to je da BMS pomaže zgradama da više ne slijede pravila, već “sarađuju” s operaterima i usklađuje svoju funkciju s poslovnim ciljevima.

Nove i renovirane zgrade će se pomoću BMS sistema s funkcijom inteligencije vrednovati po sposobnosti da harmoniziraju podatke, kreiraju izvještaje i standardiziraju kontrolu nad ključnim parametrima svoje funkcije. U EMEA regiji, ova tranzicija se neće mjeriti suhoparnom tehničkom terminologijom, već kredibilitetom implementacije i mjerljivim rezultatima. Inteligencija kao BMS koncept se mora dokazati kroz dubinu integracije, sigurnosne garancije, kibernetičku otpornost i mjerljive operativne ishode. To znači i emotivni iskorak iz svijeta pukog mjerenja mjesečne uštede energije i ulazak u novi koncept u kojem zgrada utiče na produktivnost korisnika i nivo zadovoljstva u interakciji s njom, što je dugoročnije isplativija valuta u ovoj transakciji.

Ograničena autonomija sistema preduvjet je sigurnosti

Ipak, kako se inteligencija kao sloj sistema za upravljanje zgradama širi, raste i važnost povlačenja jasnih granica. Svi sagovornici navode da sistemi za zaštitu života moraju ostati funkcionalni i prilikom kvara. Dejan Petrović iz Honeywella naglašava da kritične protivpožarne funkcije moraju raditi lokalno i nezavisno, čak i u situaciji kada povezivost u cloudu unapređuje monitoring i procese usklađenosti s regulativama. Razlog je jednostavan: potreba za optimizacijom ne može “nadjačati” sigurnosnu logiku.

Valentin Vasile iz Schneider Electrica ovaj princip formuliše na još direktniji način. Prema njemu, autonomija sistema mora imati granice, a one su u osjetljivim okruženjima važnije od same inteligencije. Sistemi za zaštitu života uvijek moraju imati prednost nad imperativom optimizacije, a sigurnosne funkcije sačuvati svoj nezavisni autoritet. Ekosistem Schneider Electrica, naprimjer, namjenski održava certificirane hijerarhije otpornosti na kvarove. U konačnici, tvrdi Vasile, autonomija nije dopuštanje zgradi da “radi šta hoće”. Umjesto toga, zgradama se daje kapacitet da se efikasnije zaštite i ranije upozore one koje borave u njima čim nešto naruši očekivani obrazac.

Vivotek: Kako je 85°C unaprijedio sigurnost uz VORTEX

Ugostiteljski lanac 85°C je pomoću VIVOTEK-ove platforme VORTEX nadogradio svoju sigurnosnu infrastrukturu i poboljšao operativne procese u više od osamdeset prodajnih objekata širom SAD-a.

Piše: Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja, VIVOTEK ; E-mail: djordje.bacic@vivotek.com

Tajvanski lanac ugostiteljskih objekata 85°C Bakery Cafe brzo se razvio u međunarodno prepoznatljiv brend poznat po raznovrsnoj ponudi pekarskih proizvoda i napitaka. S više od osamdeset lokacija širom Sjedinjenih Američkih Država, kompanija se suočila sa složenim izazovom upravljanja sigurnošću i operacijama u velikom obimu uz malobrojno IT osoblje.

Kako bi osigurali nesmetano odvijanje poslovanja, započeli su saradnju s VIVOTEK-om, globalnim proizvođačem sigurnosnih rješenja. Ovo je rezultiralo implementacijom AI cloud platforme za videonadzor VORTEX s ciljem unapređenja vidljivosti, pouzdanosti i operativne efikasnosti u prodajnim objektima.

Izazov: Opterećenost zastarjelih sistema

Kako se 85°C brzo širio širom SAD-a, postojeći sistemi videonadzora nisu mogli pratiti tempo rasta, što je dovelo do brojnih operativnih izazova. U maloprodajnom okruženju brzo rješavanje incidenata direktno utječe na zadovoljstvo kupaca. U slučaju lanca 85°C Bakery Cafe, ograničenja postojećeg zastarjelog sistema sve su više postajala usko grlo koje uzrokuje povećane troškove, kašnjenja i operativne rizike.

Mrežni videosnimači često su se kvarili, ponekad i mjesečno, pri čemu su popravke trajale i do dvadeset pet dana, uz godišnje troškove zamjene od približno 2.000 američkih dolara. Istovremeno, nedostatak centraliziranog upravljanja sistemom otežavao je nadzor, pretragu i dijeljenje snimaka između različitih lokacija. Ovi izazovi dodatno su naglašeni ograničenim resursima IT tima, koji je sa samo sedam članova bio zadužen za podršku i skaliranje sigurnosnih sistema u velikom broju prodajnih objekata.

Kako je VORTEX odgovorio na ove izazove

Kako bi riješio navedene probleme, lanac 85°C Bakery Cafe implementirao je VORTEX, cloud platformu za videonadzor kompanije VIVOTEK. Za IT tim koji upravlja desecima aktivnih objekata ključne prednosti su bile pojednostavljenje instalacije, optimizacija svakodnevnih operacija i podrška daljem rastu bez potpune zamjene postojeće infrastrukture.

“Maloprodaja se ne svodi samo na prodaju proizvoda već na izgradnju povjerenja i odnosa s kupcima. VORTEX nam pomaže u sprječavanju pojave sporova i praćenju artikala koji nestaju. Sistem održava cijele objekte funkcionalnim. A kada oni rade bolje, kupci se u njima zadržavaju duže i češće nam se vraćaju”, kazao je Ariel, IT direktor u kompaniji 85°C Bakery Cafe.

VORTEX je omogućio hibridnu kompatibilnost kroz objedinjavanje više od 200 postojećih i 150 cloud kamera u jedinstvenu platformu, bez dodatnih troškova zamjene opreme. Centralizirano upravljanje omogućava daljinsku kontrolu pristupa, trenutna upozorenja, bržu pretragu videozapisa uz AI funkcije te efikasnije upravljanje incidentima na svim lokacijama. “Uz funkciju Deep Search možemo pronaći osobe ili predmete za nekoliko sekundi. Ako kupac izgubi nešto u objektu, možemo brzo rekonstruisati događaj i vratiti izgubljeni predmet”, dodao je Nolan Carter, menadžer za objekte u 85°C Bakery Cafeu.

Proces implementacije dodatno je pojednostavljen zahvaljujući plug-and-play pristupu, čime je vrijeme instalacije skraćeno za približno 50 posto. Ovo je omogućilo i brže otvaranje novih prodavnica. “Ranije nam je za postavljanje sistema na svakoj lokaciji trebalo dva do tri dana. Sa VORTEX plug-and-play rješenjem, posao završavamo za samo jedan dan”, ističe Jason Chow, menadžer tehničke podrške u istoj kompaniji.

Brži rad i bolje korisničko iskustvo

Za 85°C Bakery Cafe, VORTEX je omogućio proaktivniji pristup tehničkoj zaštiti jer je unaprijedio vrijeme reakcije, smanjio prekide u radu i omogućio zaposlenicima da se fokusiraju na kupce, a ne na tehničke probleme. Plug-and-play pristup dodatno je skratio vrijeme instalacije, dok je upravljanje u cloudu smanjilo potrebu za čestim posjetama lokacijama i prateće operativne troškove. Ove promjene su rasteretile tehničke timove, pojednostavile svakodnevne procese i dodatno ojačale povjerenje kupaca kroz bržu i pouzdaniju obradu incidenata.

Hikvision: Kako AIoT tehnologija štiti ključne vodene ekosustave

U zaštiti prirodnih resursa sve se više koriste Artificial Intelligence of Things sustavi, koji omogućuju neprekidan i automatiziran nadzor. Međutim, primjena tehnologije u prirodnim i udaljenim područjima zahtijeva posebno dizajnirana rješenja, prilagođena ekstremnim uvjetima rada

Pripremila: Dina Kelava, Odjel marketinga, Hikvision Adriatic; E-mail: adriatic-malta@hikvision.com

Vodeni ekosustavi – od visokoplaninskih ledenjačkih jezera do prostranih močvara – od presudne su važnosti za naš planet. Reguliraju klimu, pročišćavaju vodu i omogućuju opstanak bogatog biljnog i životinjskog svijeta. No, mnogi se nalaze u udaljenim i teško dostupnim područjima, zbog čega su posebno izloženi sporom, ali često neprimijećenom propadanju.

Sigurnosni izazovi i nedostatak pravovremenih informacija

Najveći izazov u zaštiti ovih dragocjenih vodenih sustava jest sve veći nesrazmjer između brzine kojom se okoliš mijenja i naše sposobnosti da te promjene pravodobno pratimo. Riječ je o izrazito osjetljivim ekosustavima. Prema podacima Ramsarske konvencije, močvare nestaju čak tri puta brže od šuma, a od 1970. godine izgubljeno ih je oko 35 %. UNESCO upozorava i da bi gotovo trećina ledenjaka koji su dio svjetske baštine mogla nestati do 2050., čime bi se znatno povećao rizik od poplava za nizvodne zajednice.

Tradicionalne metode nadzora pokazuju se nedostatnima u ovakvim uvjetima. Visokogorska područja karakteriziraju niske temperature, snijeg i gusta magla, dok se močvare i riječni sustavi protežu na velikim, teško preglednim površinama. U obalnim i riječnim zonama dodatne izazove predstavljaju brze struje, slaba vidljivost i dugačke dionice bez stalne fizičke prisutnosti nadzornih službi.

Takvi uvjeti stvaraju “slijepe točke” u sustavima nadzora, zbog kojih se često ne prepoznaju na vrijeme aktivnosti poput ilegalnog ribolova, krivolova, onečišćenja ili promjena koje mogu dovesti do ozbiljnih ekoloških i sigurnosnih posljedica.

AIoT sustavi kao alat za kontinuirani nadzor

Kako bi se odgovorilo na ove izazove, u zaštiti prirodnih resursa sve se više koriste AIoT (Artificial Intelligence of Things) sustavi, koji omogućuju neprekidan i automatiziran nadzor. Međutim, primjena tehnologije u prirodnim i udaljenim područjima zahtijeva posebno dizajnirana rješenja, prilagođena ekstremnim uvjetima rada.

U regijama bez dostupne elektroenergetske infrastrukture koriste se solarno napajani sustavi koji omogućuju dugotrajan samostalan rad. Oprema je industrijske razine, s dodatnom zaštitom od vlage i korozije u obalnim i močvarnim područjima te integriranim grijačima za rad u niskim temperaturama i sprječavanje zaleđivanja optike.

Tehnologija nadzora ne služi samo za prikupljanje snimki, već i za proširenje mogućnosti detekcije. Termalne kamere omogućuju nadzor u uvjetima potpune tame, magle ili slabih vremenskih prilika, bez potrebe za dodatnim osvjetljenjem koje bi moglo uznemiriti životinjski svijet. Kamere za slabo osvjetljenje osiguravaju jasnu sliku u noćnim uvjetima, dok ugrađeni AI algoritmi u stvarnom vremenu analiziraju videozapise, prepoznaju objekte i obrasce ponašanja te automatski generiraju upozorenja za nadzorne službe.

Primjeri primjene u različitim okruženjima

Ovakav pristup zaštiti danas se primjenjuje u različitim ključnim vodenim ekosustavima, od kojih svaki nosi svoje specifične izazove. Zahvaljujući suvremenim tehnologijama, promjene koje je nekada bilo gotovo nemoguće pravodobno uočiti danas postaju vidljive.

U ledenim visinama Himalaje fokus je na zaštiti tzv. azijskog vodenog tornja. U području gdje je električna energija rijetkost, a vremenski uvjeti izuzetno surovi, Hikvisionove solarne kamere neprekidno prate stanje okoliša. Projektirane da izdrže snježne oluje i temperature duboko ispod ništice, ove robusne kamere prikupile su više od 100 terabajta time-lapse snimki. Ti podaci omogućuju znanstvenicima praćenje topljenja ledenjaka i promjena vodostaja te služe kao važan sustav ranog upozorenja za zajednice koje nizvodno ovise o tim vodnim izvorima.

U nizinskim područjima, poput srednjeg toka rijeke Yangtze, fokus nadzora usmjeren je na sprječavanje ilegalnih aktivnosti i zaštitu bioraznolikosti. U nacionalnom parku močvara, često nazivanom “bubrezi Zemlje”, koriste se termalne bi-spektralne kamere koje omogućuju noćnu detekciju ilegalnog ribolova i krivolova bez uporabe jakih svjetlosnih izvora. Integrirana videoanalitika omogućuje automatsko prepoznavanje sumnjivih aktivnosti i trenutačno obavještavanje rendžerskih službi, čime se povećava učinkovitost intervencija i smanjuje potreba za stalnim fizičkim patrolama.

Tehnologija kao podrška sigurnosti i održivosti

Omogućujući vodenim ekosustavima kontinuirani nadzor i pravodobnu razmjenu informacija, AIoT tehnologija značajno smanjuje operativni jaz između terena i nadzornih centara. Takav pristup ne doprinosi samo zaštiti okoliša, već i jačanju sigurnosti ljudi i infrastrukture koji ovise o stabilnosti ovih prirodnih sustava.

Primjena naprednih nadzornih tehnologija važan je korak prema održivom upravljanju prirodnim resursima i dugoročnoj zaštiti “plavog pulsa” planeta. Saznajte više o tome kako Hikvisionove zelene prakse doprinose razvoju sigurnijih i održivijih rješenja na https://www.hikvision.com/europe/.

Axis: Kako do dugoročno održive mobilnosti u gradovima?

Nekoliko je ključnih načina na koje gradovi koriste tehnologiju videonadzora za unapređenje urbane mobilnosti. Preuzeli smo ih iz posljednje e-knjige Surveillance Technology for Future-Ready Cities, a izvještaj dopunjuje istraživanje kompanije ThoughtLab s dodatnim kontekstom, primjerima primjene i konkretnim koracima za gradske vlasti kroz prizmu upotrebe tehnologije videonadzora

Piše: Ivan Malović, menadžer ključnih kupaca, Axis Communications SEE; E-mail: Ivan.Malovic@axis.com

Održavanje javnog prijevoza i usluga mobilnosti funkcionalnim i prilagođenim stvarnim potrebama jedan je od ključnih izazova za gradske vlasti. Nedavne studije pokazale su da vodeći gradovi poduzimaju važne korake na planu razvoja transportnih rješenja usmjerenih na ljude i zaštitu okoliša. Tehnologija videonadzora ima značajnu ulogu u pružanju visokokvalitetnih, efikasnih i sigurnih usluga unutar gradova.

Nedavni izvještaj kompanije ThoughtLab From Future Vision to Urban Reality, koji je podržala kompanija Axis Communications, analizira najefikasnije strategije i digitalna rješenja koja gradske vlasti koriste kako bi se pripremile za budućnost. Kada je riječ o urbanoj mobilnosti, značaj podataka u realnom vremenu je u centru pažnje. Tehnologija videonadzora osigurava važan dio tih podataka, kao i vrijedne uvide na koje se oslanjaju različite usluge u gradovima. U sektoru transporta podaci se koriste za upravljanje sistemima poput regulacije saobraćaja, parkiranja, javnog prijevoza i digitalnih sistema plaćanja.

Digitalni blizanci

Međutim, nije jednostavna odluka o tome gdje i kako investirati. Srećom, sama priroda tehnologije videonadzora omogućava da svaki pilot-projekat ili lokalna inicijativa odmah daju povratne informacije kroz učenje, unapređenje i provjeru prije velikih investicija. To je, u prvom redu, moguće zahvaljujući velikoj količini podataka dobijenih u realnom vremenu. Upravo to videonadzor čini ključnom komponentom inicijativa digitalnih blizanaca. Zapravo, upravljanje saobraćajem primjer je primjene digitalnih blizanaca, a gradovi širom svijeta već ostvaruju koristi od njihove upotrebe. U nastavku teksta spomenut ćemo neke od ključnih načina na koje gradovi koriste tehnologiju videonadzora za unapređenje urbane mobilnosti.

Pametna signalizacija

Ispravno podešavanje semaforske signalizacije može odlučiti o tome hoće li doći do pojave gužvi ili normalnog odvijanja saobraćaja. Sistemi videonadzora koriste se za prikupljanje podataka o dužini kolona na ključnim raskrsnicama. Analizom podataka i prepoznavanjem obrazaca tokom više sati, dana i sedmica sistemi mogu ponuditi optimizirane profile vremena signalizacije. Podaci u realnom vremenu mogu se koristiti za upravljanje ograničenjima brzine ili za otvaranje i zatvaranje saobraćajnih traka prema unaprijed definisanim pravilima.

Identifikacija uzroka saobraćajnih nesreća

Razumijevanje uzroka i okolnosti saobraćajnih nesreća zahtijeva upotrebljve podatke. Videozapisi iz nadzornih sistema pružaju detaljne informacije koje omogućavaju forenzički nivo analize trendova ponašanja vozača. Moguće je prepoznati opasne obrasce ponašanja, poput naglih promjena traka ili zaustavljanja, vožnje u pogrešnom smjeru, kao i lokacije sa čestim prekoračenjima brzine ili prolascima kroz crveno svjetlo. Ovi uvidi mogu se koristiti za donošenje novih politika i preventivnih mjera, kao i za procjenu njihove efikasnosti.

Brza reakcija na incidente

U istom kontekstu, sistemi videonadzora omogućavaju automatsku detekciju incidenata. Kamere mogu prepoznati neuobičajene ili nagle promjene smjera kretanja, kao i vozila koja se zaustave nasred ceste. U slučaju incidenta, sistemi mogu aktivirati protokole poput obavještavanja nadležnog osoblja ili hitnih službi. Detekcija dima i toplote pruža dodatne vrijedne informacije, što doprinosi bržem odgovoru i spašavanju ljudskih života.

Inteligentno parkiranje

Podaci iz sistema videonadzora podržavaju brojne funkcije ključne za upravljanje parkiranjem. Osim prepoznavanja i informisanja o slobodnim parking mjestima putem signalizacije, prepoznavanje registarskih tablica podržava rad automatiziranih sistema plaćanja bez zastoja. Ove funkcije smanjuju zagušenja na ulazima i izlazima te čine putovanja ugodnijim. Kamere se mogu koristiti i za detekciju nepropisnog parkiranja, uključujući dvostruko parkiranje, prekoračenje dozvoljenog vremena, pa čak i mjerenje udaljenosti vozila od raskrsnica, uz obavljanje standardnih sigurnosnih funkcija.

Podsticanje korištenja alternativnih sredstava prijevoza

Jedan od najčešćih razloga zbog kojih građani izbjegavaju alternativna sredstva prijevoza jeste osjećaj nesigurnosti, naročito noću. Instalacije unutar vozova i autobusa omogućavaju dostupnost višekanalnog videonadzora unutrašnjih i vanjskih prostora u realnom vremenu, čak i dok su vozila u pokretu. Time se omogućavaju virtuelne patrole, proaktivni nadzor tokom perioda pojačanog korištenja ili posebnih događaja, kao i brza reakcija na sigurnosne incidente. Na otvorenim prostorima, u parkovima i duž glavnih pješačkih ruta, pametni stubovi opremljeni rasvjetom, kamerama, zvučnicima i interfonskim punktovima pružaju dodatni osjećaj sigurnosti građanima. Tako se doprinosi uspostavljanju sigurnih i prepoznatljivih pješačkih i saobraćajnih ruta.

Tehnologija videonadzora pomaže gradovima ne samo u rješavanju izazova u sferi mobilnosti. Rješenja kompanije Axis pomažu lokalnim vlastima širom svijeta da unaprijede efikasnost, smanje troškove te poboljšaju održivost, sigurnost i kvalitet svakodnevnog života građana.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.