Prijevoz / Saobraćaj

Komunikacijska rješenja za efikasniji željeznički transport

5 Decembra, 2019

Kako se društva širom svijeta sve više urbaniziraju, broj sistema podzemne željeznice nastavlja rasti. U izvještaju kompanije Technavio procjenjuje se da će stopa složenog godišnjeg rasta u ovom sektoru biti veća od pet posto u narednom periodu, što će pratiti i rast investicija te širenje tržišta dobavljača opreme za željeznice
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Neki od ključnih trendova u željezničkom sektoru danas su spajanja kompanija, intenzivnija digitalizacija i jačanje cyber sigurnosti. Iako je na plan o spajanju njemačke kompanije Siemens i francuskog Alstoma Evropska unija stavila veto zbog zaštite konkurencije, javljaju se i mišljenja da bi zbog pritiska kineskih proizvođača te firme mogle biti prisiljene da traže načine da se udruže. Digitalna tehnologija pruža više prostora za inovacije i pomaže operaterima da povećaju pouzdanost, pojednostave rad i unaprijede korisničko iskustvo. Uz širenje interneta stvari (IoT) proizvođači čak istražuju mogućnosti kreiranja digitalnih kopija kritične infrastrukture kako bi simulirali njihov rad i izvlačili odgovarajuće zaključke. Međutim, kako se digitalizacija širi, raste i zabrinutost zbog cyber napada. Željezničke kompanije primorane su da promijene staru paradigmu „sigurnost u dizajnu“ u „sigurnost i zaštita u dizajnu“, jer se svako čvorište unutar mreže danas procjenjuje prema svojim slabim tačkama koje bi hakeri mogli iskoristiti.

Značaj komunikacijskih sistema u željeznicama
Digitalni komunikacijski sistemi omogućavaju pouzdan rad željeznica. No, to ipak nije jednostavan proces. Za nesmetano i efikasno funkcionisanje najsavremenijih transportnih sistema neophodan je i pouzdan komunikacijski sistem. U metroima i željezničkim sistemima on postaje sve važniji zbog velikog broja pratećih komponenti. Upravljanje željezničkim signalizacijskim i alarmnim sistemima, sistemima naplate karata, videonadzora i saobraćaja odvija se paralelno, u ambijentu sve izraženije cirkulacije velike količine poslovnih, glasovnih i videopodataka. Upravljanje svima njima je skoro nemoguće bez kvalitetnih rješenja. „Potrebno je da odgovarajuće osobe nesmetano komuniciraju kako bi se radne operacije odvijale na siguran i efikasan način. Nedostatak odgovarajuće komunikacije može rezultirati različitim problemima, zavisno od načina rada operatera podzemne željeznice“, smatra Timo Harju, menadžer poslovnog razvoja vertikalnih tržišta u kompaniji Airbus Secure Land Communications.

Do čega dovodi neadekvatna komunikacija?
Harju kao primjer navodi nekoliko nepoželjnih situacija do kojih može doći ako se ne koriste kvalitetni komunikacijski sistemi. Ovdje je interesantno napomenuti da, iako su komunikacijski sistemi potrebni za svakodnevno funkcionisanje transporta, neočekivani incidenti mogu pogoršati konkretnu situaciju: npr. pružanje pomoći putniku u slučaju hitne medicinske situacije, uz slanje uputstava i osiguravanje pristupa stanici za interventno medicinsko osoblje, koordinacija izmjena rasporeda ili zamjene neispravnih vozova, traženje intervencije za popravku neispravne stanične opreme poput ulaznih barijera ili koordiniranje evakuacije i/ili zatvaranja stanice nakon sigurnosnih incidenata.

Karsten Oberle, voditelj globalne prakse za poslovanje željeznica u kompaniji Nokia, smatra da je, s obzirom na ključne zahtjeve savremenog upravljanja sistemima za metro, danas nemoguće efikasno raditi bez pouzdane komunikacijske mreže ili s mrežom koja koristi zastarjelu tehnologiju. „Nepouzdana komunikacijska tehnologija može ozbiljno utjecati na mnoge aspekte vođenja operacija, sigurnosti i zaštite. Mogući problemi uključuju gubitak uvida u situaciju na terenu, nedostupnost podsistema, nepouzdanost veza za prijenos podataka, glasovne pozive koji su nerazumljivi ili lošeg kvaliteta i probleme sa smetnjama na snimcima videonadzornih kamera. Bezbroj je problema koje nepouzdana mreža može uzrokovati, a oni se mogu pojaviti u brojnim radnim scenarijima s kojima se željeznički operateri svakodnevno suočavaju“, kaže on.

Kako osigurati dugovječnost sistema
Quester Tangent je kompanija koja nudi mrežna komunikacijska rješenja za željezničke mreže. Njeni predstavnici navode da vozovi imaju radni vijek koji je 10 do 20 puta duži od većine visokotehnoloških elektronskih proizvoda. Zbog toga su željezničke mreže danas opremljene i nadograđene širokim spektrom mreža i srodnih tehnologija. „S napretkom u tehnologiji izrade novi vozovi se sve više oslanjaju na podatke. Videonadzor, sistemi informisanja putnika, praćenje parametara zdravlja i druge aplikacije značajno opterećuju komunikacijske mreže u vozovima. Očekivanja u pogledu brzog i sigurnog upravljanja podacima i njihovog prijenosa dramatično su porasla. Više nego ikada ranije operaterima voznih parkova i proizvođačima vozova potrebne su kompanije koje se dobro razumiju u komunikacijske mreže unutar vozova. One moraju ponuditi snažnu integraciju i ojačati kompatibilnost sa starijim voznim parkom“, navode u Quester Tangentu.

Glavne karakteristike komunikacijskog sistema
Kontrola i sigurnost su glavni aspekti jednog robusnog željezničkog komunikacijskog sistema. Međutim, pojava šireg umrežavanja dovela je do promjene paradigme. Kvalitetno komunikacijsko rješenje omogućava sigurna, tačna i uvezana putovanja. Oberle smatra da ključne karakteristike robusnog komunikacijskog sistema uključuju i kontrolu i sigurnost vozova.
Očito je da je njegov temeljni zadatak osigurati da informacije brzo i tačno dođu do odgovarajućih primaoca. Ono što se razlikuje u pogledu primjene je vrsta prenesenih informacija i njihova namjena. Upravljanje vozovima na bazi komunikacije (CBTC) je željeznički signalizacijski sistem koji koristi telekomunikacije koje povezuju vozove i opremu na pruzi radi lakšeg upravljanja saobraćajem i kontrole infrastrukture. CBTC sistemi pružaju preciznije informacije o lokacijama vozova u odnosu na tradicionalne signalne sisteme. „Povezivanje je od suštinske važnosti za mnoge podsisteme u metrou, uključujući signalizaciju, naplatu karata, kontrolu, glasovne aplikacije i još mnogo toga. Kontrola vozova zasnovana na komunikaciji omogućava automatizaciju i povećava kapacitet i efikasnost sistema metroa. Kako joj sam naziv kaže, CBTC tehnologija ne može funkcionisati bez pouzdane komunikacijske mreže“, kaže Oberle.

Sistemi videonadzornih kamera
Postojeći sistemi podzemnih željeznica u velikoj mjeri se oslanjaju na videonadzorne kamere radi veće sigurnosti i zaštite željezničke infrastrukture i putnika. Bez pouzdane mreže nemoguće je imati kvalitetan sigurnosni sistem koji može podržati rad velikog broja kamera. Videonadzorni sistem može, naprimjer, otkriti osobu na pruzi, obavijestiti operatere i upozoriti ulazni voz na situaciju na terenu. Međutim, neki industrijski profesionalci ističu da videonadzorna rješenja u željezničkim mrežama nisu dovoljno snažna zbog njihove fragmentirane prirode. U izvještaju kompanije Kontron koja se bavi integrisanim rješenjima navodi se da primjena nove komercijalne otvorene arhitekture (COTS) u vidu gotovih proizvoda nudi fleksibilnost za integrisanje više sistema i jednostavnije podešavanje prema zahtjevima kupaca. Ove tehnologije prilagođene aplikacijama omogućuju programerima da lakše prilagođavaju i konfigurišu inteligentne sisteme videonadzora. One se oslanjaju na podatke i usmjerene su na zadovoljavanje različitih potreba tranzitnog sistema.

Operativna komunikacija
Pouzdan sistem glasovne komunikacije potreban je dispečerima koji komuniciraju s mašinovođama i daju uputstva o kretanju, smatra Oberle. „Tokom dnevnih saobraćajnih gužvi svaka sekunda je bitna ako želimo efikasan rad. Glasovna komunikacija je važna i za osoblje koje radi na poslovima održavanja i ima ključnu ulogu u pružanju pomoći putnicima u nevolji. Naprimjer, sa sigurnosne strane pouzdana mreža je garancija da operativni i kontrolni centri mogu obavještavati sigurnosno osoblje o situacijama narušavanja javne sigurnosti. Pri tome je sistem javnog razglasa ključan za kontrolu pojave gužvi“, napominje on.

Harju se slaže s navedenim i dodaje da je kvalitetna komunikacijska mreža važna za svakodnevne radne aktivnosti, prenošenje važnih poruka različitim akterima i, iznad svega, kreiranje sigurnog ambijenta. U nekoliko novih linija metroa koje òprēma kompanija Airbus Secure Land Communications, kao standard su implementirana rješenja za oporavak od katastrofe kao što su bazna stanica i priključak na više mreža. To povećava robusnost sistema, čak i u slučaju katastrofa. Komunikacija je ključno sredstvo za koordinaciju i neometano odvijanje operacija između timova i unutar njih.

Integracija interneta stvari
U kompaniji Kontron predviđaju da će internet stvari (IoT), koji je posljednjih godina ušao u skoro svaku industriju, igrati veliku ulogu i u željezničkim komunikacijskim sistemima. „Integracijom videonadzora pomoću kvalitetno iskorištene žičane i bežične mrežne infrastrukture operateri dobijaju napredniji i sveobuhvatniji uvid u stanja vozova, pruga, željezničkih skladišta i stanica u stvarnom vremenu“, navode u Kontronu. „Praćenjem ovih resursa pomoću videonadzornog sistema u kontrolnom centru ili osoblja na terenu, uvezani videonadzorni sistem s podrškom za internet stvari može ponuditi uvid u cijelu mrežu kamera.“ Ovi sistemi nude naprednije funkcije poput ključne analitike, koja operaterima pomaže da dođu do korisnih podataka, što, opet, pomaže u postizanju boljih performansi.

Ključne komponente komunikacijske mreže u metrou
U rasponu od žičanih do bežičnih rješenja standardizacija igra ključnu ulogu unutar komunikacijske mreže u metrou. Isto važi i za mrežu velike pokrivenosti, koju se mora što bolje zaštititi od napada. Općenito govoreći, komunikacijski sistemi u željezničkim mrežama mogu se podijeliti na bežične i žičane. Oba tipa imaju svoje uloge u željezničkim mrežama, kao i standarde koje moraju zadovoljiti. U nastavku teksta dajemo vam pregled zahtjeva koje treba ispuniti kako bi se došlo do kvalitetnijeg sistema.

Žičana rješenja
Faktori koji su važni za robustan i stabilan žičani sistem:
Pouzdanost opreme. Naprimjer, komercijalni ili industrijski mrežni prekidač neće ponuditi istu pouzdanost kao prekidač za kritične zadatke koji ima ugrađenu redundanciju.

Dovoljno veliki mrežni kapacitet neophodan je za prebacivanje ogromne količine podataka iz različitih aplikacija.

Funkcije otpornosti komunikacijske mreže također su neophodne za održavanje ukupnog nivoa njene funkcionalnosti, čak i ako dođe do kvara na vezi ili čvorištima.

Kvalitet režima preusmjeravanja saobraćaja i usluga. Cilj je osigurati da svaki podsistem koji koristi mrežu ima zagarantovan status prioriteta i nivoa performansi i da kao takav neće utjecati na performanse drugog podsistema. Naprimjer, korisnik koji preuzima neku datoteku s mrežnog servera ne smije opterećivati mrežu i utjecati na performanse CCTV sistema.

Proširivost. Budući da potrebe za propusnošću podataka rastu velikom brzinom, komunikacijski sistem mora biti u mogućnosti da prati takav rast bez većih modifikacija ili zamjena ključnih komponenti.

Bežična rješenja
Što se tiče bežične mreže, pored zahtjeva koji se tiču žičanih mreža, kod njih postoje i problemi sa sigurnošću i višekorisničkom upotrebom. Zaštita bežične mreže nije nimalo jednostavan zadatak. „Ako sagledamo protekle godine, vidjet ćemo da su se mnoge bežične mreže našle na udaru zbog slabih tačaka ili čak socijalnog inžinjeringa. Mrežna i cyber sigurnost su ključne karakteristike koje se moraju uzeti u obzir“, kaže Oberle. Scenariji upotrebe koji uključuju više korisnika i aplikacija također se moraju uzeti u obzir. Budući da istu vezu za bežični pristup dijeli više korisnika i aplikacija, važno je nabaviti rješenje za mrežu s mehanizmima koji garantuju da će svi oni imati pristup resursima bežične mreže. Isto tako, u slučaju zagušenja moraju postojati i mehanizmi za održavanje performansi bežične mreže. Tehnologija koja zadovoljava sve navedene zahtjeve je LTE. Uz privatnu LTE mrežu, željeznički sistem može iskoristiti sigurnu bežičnu mrežu, koja osoblju pruža najbolje iskustvo tokom obavljanja dužnosti.

Široke mreže i zaštićeni uređaji
Harju smatra da je veoma važno imati i pouzdanu i dovoljno široku radiomrežu u zahtjevnim okruženjima kao što su tuneli, skladišta, stanice i okolni prostori. Glavna mreža mora biti redundantna, a sistem za njeno upravljanje uvijek se mora implementirati kako bi se osigurao nadzor nad njom. „Dva dodatna ključna faktora su posjedovanje pouzdanih, robusnih i zaštićenih uređaja (terminala) opremljenih naprednim aplikacijama koje omogućavaju krajnjim korisnicima da iskoriste prednosti razmjene podataka, praćenja lokacija, grupne komunikacije i otpremanja za potrebe operativnih centara“, kaže Harju.
On dodaje da Airbusova Tetra tehnologija nudi prilagođena rješenja u skladu sa specifičnim zahtjevima i potrebama. Tu spadaju šeme redundantnosti specifične za mrežne elemente, topologija mreže, rješenja za regularna i zamjenska preusmjeravanja unutar Tetre, planovi za oporavak od katastrofa, rješenja za radiopristup i redundanciju.

Usklađivanje s industrijskim standardima
Praćenje standarda je ključno za sigurno i efikasno funkcionisanje komunikacijskih sistema. Oberle ističe da su i žičana i bežična rješenja u upotrebi već standardizirana. „IP/MPLS standarde utvrđuju IETF i IP/MPLS mreže i širom svijeta ih već primjenjuju pružaoci komunikacijskih usluga i ključni operateri u industriji, uključujući željeznice. Sveprisutnu LTE tehnologiju je standardizirao 3GPP forum. To je tehnologija koja pokreće globalne mobilne mreže, a privatna LTE rješenja se danas koriste u mnogim industrijama“, naglašava Oberle. Posljednjih godina raste zabrinutost zbog cyber sigurnosti. Danas je važno ispoštovati relevantne propise o cyber sigurnosti i najbolje prakse kako bi se kritične mreže zaštitile od napada i implementirale kvalitetne sigurnosne strategije. Željeznički operateri mogu bez problema izbjeći potencijalni gubitak prihoda i učvrstiti svoju reputaciju pružaoca tačnih i pouzdanih usluga.

Kako doći do najboljih rješenja za videonadzor u metrou
Ugrađeni videonadzor ne koristi se samo za sigurnost nego i za prikupljanje korisnih analitičkih podataka. Videonadzorne kamere postale su dio sistema metroa, jer pružaoci usluga pokušavaju ublažiti zabrinutost putnika u vezi sa sigurnošću. Nekoliko proizvođača videonadzornih sistema nude rješenja posebno prilagođena metroima i željezničkim sistemima. Sigurnosne prijetnje nisu jedini problemi koje kamere mogu otkloniti. Videonadzor može biti vrlo djelotvoran i svestran alat za poboljšanje efikasnosti rada operatera i smanjenje troškova, kao i za podizanje kvaliteta iskustva putnika, smanjenje kašnjenja ili prekida u radu zbog nepredviđenih mehaničkih kvarova, prepreka na pruzi ili zastoja u saobraćaju.

Pouzdani videonadzor?
Za videonadzor je od presudnog značaja sposobnost mreže da podrži veći broj kamera i na efikasan način putem IP multicast metode uživo prenese signal s kamera do stanica za praćenje i lokacija za pohranu, navodi Harju. „Kvalitetno projektovana sveobuhvatna mreža osigurava ispunjavanje ključnih zahtjeva. Takva mreža mora biti pouzdana, otporna i sposobna podržati visok kvalitet mehanizma usluga, uz minimalne smetnje i kašnjenja kako bi se došlo do vrhunskih videoperformansi. Ona će morati zadovoljiti kako postojeće potrebe saobraćaja tako i budući rast“, kaže on. Oberle smatra da su za videonadzor u sistemima metroa najvažniji propusnost mreže, kvalitet usluge (QoS) i pokrivenost. Kada se usluge iste mreže koriste za različite namjene kao što su prijenos videa, glasa, podataka o lokaciji, otpremanje vozila i dr., korišteno rješenje mora biti u stanju da odredi prioritete u njenom opterećenju prema definisanim kriterijima.

Hardver i VMS
U Kontronu smatraju da hardverske platforme i softver za upravljanje videom (VMS) koji podržavaju globalne ONVIF standarde za interfejse IP proizvoda omogućavaju napredne funkcije kao što su videoanalitika, videonadzor, slanje informacija o putnicima u stvarnom vremenu i sistemi detekcije. „Očekuje se da će primjena videoanalitike i drugih naprednih funkcija u narednim godinama postati veoma popularna među operaterima javnog prijevoza. Međutim, integracija ovih novih tehnologija povećava i broj interfejsa kojima operateri moraju upravljati. Veća složenost može otežati efikasno upravljanje u vanrednim situacijama ako videonadzorni sistemi ne koriste tehnologije na bazi standarda. Oni se suočavaju s velikim brojem analiza i zadataka koji se moraju obavljati istovremeno“, navodi se u izvještaju kompanije Kontron. Dodatni izazov je i veliki broj instaliranih sistema koji se temelje na mnoštvu nezavisnih sistema jer oni često rade preko vlasnički zaštićenih mreža. Upotreba hardvera i VMS-a koje podržava ONVIF standarde rješava ove probleme nudeći kompatibilnost između njih i omogućavajući korisnicima da lako prepoznaju funkcije koje su važne za interoperabilnost.

Kako IoT i pametni uređaji smanjuju gužve u saobraćaju

8 Novembra, 2019

Saobraćajne gužve izazivaju glavobolju vozačima u mnogim gradovima. Jedno od rješenja je korištenje IoT uređaja i pametnih tehnologija, odnosno sistema za pametno upravljanje saobraćajem, koji pomažu u smanjeju gužvi na cestama
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Prema izvještaju analitičke kompanije INRIX o globalnom stanju u oblasti saobraćaja, vozači u najzagušenijim gradskim područjima na svijetu su tokom 2018. godine izgubili stotine sati zbog gužvi. U kolumbijskoj Bogoti potrošili su čak 272 sata po glavi – najviše na svijetu, dok su npr. Amerikanci u prosjeku gubili 97 sati.

Zbog toga se povećava broj vladinih inicijativa za upravljanje saobraćajem, naročito u kontekstu razvoja pametnijih i sigurnijih gradova. To i povećana urbanizacija u zemljama u razvoju glavni su faktori rasta tržišta rješenja za upravljanje saobraćajem. Kada su u pitanju inteligentni transportni sistemi (ITS), MarketsandMarkets predviđa da će globalna vrijednost tog tržišta do 2023. s blizu 23,4 milijarde dolara, koliko je iznosila u 2018, porasti na 30,7 milijardi. Od pametne saobraćajne signalizacije do IoT uređaja, očigledno je da dolazi do rasta prihvaćenosti pametnijih rješenja za upravljanje saobraćajem. Istovremeno, proizvođači ITS-ova i rješenja za upravljanje saobraćajem naporno rade na razvoju tehnologija za rješavanje problema gužvi u gradovima.

Razvoj IoT-a pomaže u smanjivanju gužvi
Iako, zapravo, ne postoji način da se gužve potpuno spriječe, korištenje informatičkih i IoT rješenja omogućava kontrolorima saobraćaja da ih značajno smanje. Todd Kreter, viši potpredsjednik i direktor u oblasti cestovnih senzora u Iterisu, objašnjava da se industrija saobraćaja u proteklih deset godina fokusirala na “uvođenje senzora i povezivosti koji nam omogućavaju da pomognemo javnim agencijama pomoću velike količine podataka”. Prema Basu van der Bijlu, menadžeru u Swecou, i Stefanu Hjortu, stručnjaku za inteligentne transportne sisteme, ubrzani razvoj informatičkih i IoT rješenja nudi nove mogućnosti za povećavanje kapaciteta postojeće infrastrukture. “Komunikacija vozača i saobraćajnih sistema te veći broj jeftinijih senzora omogućavaju prikupljanje veće količine podataka o saobraćaju radi optimiziranja njegovog protoka. Također, postaje moguće navoditi vozače kroz područja s gužvama, čime se balansira opterećenje saobraćajne mreže”, kažu oni.

Neke kompanije razvile su rješenja koja se zasnivaju na integraciji pametne kontrole saobraćajnih signala u stvarnom vremenu s novim tehnologijama u umreženim vozilima, odnosno s radijima koji će se ugrađivati u automobile kako bi omogućili komunikaciju vozila i infrastrukture (V2I komunikaciju). Prema Stephenu Smithu, suosnivaču i glavnom istraživaču u Rapid Flow Technologiesu, integracija pruža dodatne mogućnosti za smanjenje gužvi. “Dugoročno, V2I komunikacija će omogućiti mnogo preciznije detektovanje prilaska vozila određenoj raskrsnici te dovesti do većeg protoka. Kratkoročno, tu su poboljšanja prijevoza”, kaže Smith.

Inteligentni algoritmi
Većinu saobraćajnih podataka generišu videonadzorne kamere i radari. Primjenjivanje inteligentnih softverskih algoritama na prikupljene podatke saobraćajnim kontrolorima omogućava da smanje gužve. Naprimjer, podaci s videokamera mogu im pomoći da otkriju gdje su vozila, koliko brzo idu i koja su područja najzagušenija. Direktor marketinga u Miovisionu Matthew Trushinski objašnjava da korištenje računarskog vida pomaže u smanjenju saobraćajnih gužvi. Računarski vid može identifikovati automobile na videosnimku te izbrojati vozila. “Umjesto ograničene slike, inžinjeri mogu steći mnogo veći uvid u to kako se saobraćaj odvija”, kaže on. Uključivanje ove tehnologije u pametne raskrsnice može omogućiti saobraćajnim inžinjerima da stalno imaju podatke o tome šta se dešava. Uvidi dobijeni na osnovu tih podataka mogu pomoći gradovima da mijenjaju stvari nabolje i mjere rezultate. Stručnjaci u oblasti upravljanja gradskim saobraćajem u Kapsch TrafficComu istakli su da se saobraćajna rješenja uvedena radi mjerenja, detekcije i reagovanja na određene situacije oslanjaju na nekoliko izvora, od sveprisutnih saobraćajnih senzora do specijaliziranog videoprocesiranja, kao i podataka o automobilima te crowdsourcinga (npr. Wazea). “IoT je uglavnom smješten na visokodistribuiranim senzorskim mrežama ili mobilnim uređajima, kao što su sama vozila od kojih se dobijaju sirovi podaci koji će se zatim procesirati radi detekcije incidenata”, kažu u Kapsch TrafficComu.

Nakon toga se iz unaprijed podešene liste može odabrati odgovarajući plan reagovanja. U oba slučaja planovi uglavnom smanjuju gužve pomoću strategija kao što su informisanje, preusmjeravanje i/ili dinamično podešavanje brzine. Iako se svakodnevne saobraćajne gužve ne mogu potpuno spriječiti, mogu se kontrolisati radi planiranih događaja (npr. radova na cestama, sportskih događaja itd.), ponavljajućih situacija (npr. popodnevnih gužvi) ili kratkoročnih prognoza. To se postiže osmišljavanjem akcija koje ublažavaju problem gužvi kao što su akcijski planovi koji se mogu automatski aktivirati po potrebi u skladu s unaprijed definisanim faktorima, kažu u Kapsch TrafficComu.

Pametni saobraćajni signali
Saobraćajni signali su integralni dio osiguravanja vozača i pješaka na raskrsnicama. Budući da su sistemi za kontrolu saobraćaja postali inteligentniji, korištenje pametnih signala za optimizaciju protoka gradskog saobraćaja postaje sve bitnije. Na raskrsnicama se decenijama koristila tehnologija detekcije saobraćaja zasnovana na induktivnoj petlji. Međutim, rast popularnosti IoT uređaja donio je veći broj inteligentnih radara i videodetekcijskih senzora koji mogu brojati, provjeravati smjer i brzinu kretanja te određivati jesu li objekti automobili, bicikl ili pješak.

Todd Kreter kaže da s ovim informacijama “saobraćajni inžinjeri u centru za upravljanje saobraćajem mogu odmah modificirati vrijeme prikazivanja signala, uključujući i koliko dugo određeni prilaz ima crvenu ili zelenu fazu, te zatim optimizirati signalizaciju tokom dana kako se obim saobraćaja bude mijenjao”. Naprednije pametne strategije za saobraćajnu signalizaciju zasnivaju se na dinamičnim promjenama u trajanju svakog kretanja na raskrsnicama i brzim cestama.

Podaci za ove prilagodbe mogu se prikupiti detektorima ili naprednijim senzorima, uključujući i videodetekciju, kao i radarske tehnologije. Osim toga, napredne strategije nisu ograničene samo na mjerenje saobraćaja, brzine i zauzeća. Prilagođavanje protoka saobraćaja na raskrsnicama u kratkim intervalima (npr., pet sekundi) omogućava kontinuirano prilagođavanje varijacijama u saobraćaju i proaktivne prilagodbe, kažu u Kapsch TrafficComu. Prilagodljiva signalizacija može se dalje razviti pomoću vještačke inteligencije (AI) korištenjem enginea zasnovanog na pravilima, mašinskom učenju i drugim AI mogućnostima, uključujući ponavljajuće situacije i “ljudsko ponašanje” kako bi se riješile najkomplikovanije situacije.

Zelena faza
Surtrac sistem saobraćajne signalizacije Rapid Flow Technologiesa kombinuje koncepte iz teorije saobraćaja i vještačke inteligencije. Sistem dodjeljuje zelenu fazu različitim prilazima na raskrsnicama u stvarnom vremenu kako bi optimizirao protok saobraćaja na cesti. “Sistem obavlja analize na rubu (npr., pomoću računara na raskrsnici) kako bi proizveo planove signalizacije u stvarnom vremenu, prikupio informacije o dolaznom saobraćaju s nezavisnih senzora (npr., videokamera, radara itd.) postavljenih na raskrsnicama te ostvario koordinaciju na mrežnom nivou”, objašnjava Stephen Smith.

Sweco razvija Smart Traffic, kontroler za semafore koji koristi podatke već dostupne s tradicionalnih detektora u kombinaciji s novim izvorima podataka, kao što su oni direktno s automobila, kamera i radara. Podaci se pomoću njegovog modela predviđanja saobraćaja kombinuju u pouzdanu sliku saobraćaja na nivou pojedinačnih vozila, biciklista i pješaka. Na osnovu predviđenog pristizanja vozila na raskrsnice, zelene faze se unaprijed zakazuju, čime se optimiziraju i trajanje i redoslijed protoka saobraćaja kroz njih. Prema menadžeru Basu van der Bijlu i stručnjaku za inteligentne saobraćajne sisteme Stefanu Hjortu, kontrolisanje semafora na ovaj način rezultira manjim vremenom čekanja i smanjenjem emisija ugljik-dioksida. “Uz to, moguće je informisati vozače o zakazanim zelenim fazama, čime se otvara mogućnost prilagođavanja njihove brzine dolaska na raskrsnicu kako bi se izbjegla nepotrebna zastajanja, a povećao komfor”, kažu oni.

Mobilna konekcija
Miovision nudi TrafficLink platformu za saobraćajnu signalizaciju, koja omogućava niz rješenja potrebnih da bi se prikupili, nadgledali i razumjeli saobraćajni signali. Rješenja uključuju upravljivu mobilnu konekciju, alate za nadzor signalizacije, videoprijenos, obavijesti o održavanju i izvještaje o stanju u saobraćaju. Njihova SmartSense komponenta na raskrsnice donosi saobraćajni AI, čime se procesiraju podaci prikupljeni SmartSense 360 kamerom te se omogućava detekcija vozila, kao i kontinuirano analiziranje saobraćaja, kaže Matthew Trushinski iz Miovisiona. Kada je u pitanju implementacija rješenja, brojni su izazovi u oblasti kontrole signalizacije u gradskom saobraćaju. Jedan od njih je, prema Swecou, pronalaženje balansa između optimalne kontrole semafora i pouzdanog predviđanja budućih zelenih faza za dolazni saobraćaj.

“Što su vozači ranije informisani o promjenama signala, to je teže reagovati na stvarne saobraćajne situacije na raskrsnicama”, kažu u Swecou i predlažu korištenje najnovije senzorske tehnologije u kombinaciji s modelima predviđanja saobraćaja kako bi se ostvarila pouzdana predviđanja saobraćaja na raskrsnici u narednoj minuti. To omogućava optimiziranje kontrole semafora, kao i informisanje vozača o predstojećim zelenim fazama u idućih 60-ak sekundi. Ostali izazovi uključuju detekciju pješaka i biciklista. Efikasna saobraćajna signalizacija na gradskim cestovnim mrežama mora biti u stanju razlikovati različite vidove saobraćaja te koristiti te informacije u odlukama o kontroli semafora, objašnjava Smith. “Većina trenutnih komercijalnih uređaja za detekciju vozila nije u stanju istovremeno detektovati vozila i pješake, a opcija korištenja dodatnog hardvera za omogućavanje detekcije pješaka često je trošak koji gradovi ne žele snositi”, kaže Smith. Međutim, to se mijenja budući da sve više kompanija za komercijalno detektovanje uvodi hardver koji podržava integrisanu detekciju vozila i pješaka.

Dijeljenje saobraćajnih podataka u stvarnom vremenu
Informacije o saobraćaju u stvarnom vremenu dostupne su jedino kada su uređaji za signalizaciju povezani s centrom za upravljanje saobraćajem. Prema Toddu Kreteru, procjenjuje se da trenutno više od polovine svih signala nije povezano s centrima. Međutim, jednom kada se oni povežu, agencije mogu pomoću naprednog sistema za upravljanje saobraćajem pristupati podacima o saobraćaju u stvarnom vremenu u različitim formatima. S obzirom na silne IoT uređaje koji su postavljeni s ciljem upravljanja saobraćajem, podaci koji se prikupljaju su zlatni rudnik ne samo za kontrolore saobraćaja nego i za druge agencije za transport i sigurnost, kao i za same vozače. Međutim, svi ti akteri mogu uživati u prednostima podataka samo kada se oni dijele. Postoji nekoliko rješenja koja mogu riješiti problem razmjene informacija između agencija u skladu s potrebama i ugovorima između njih. Dijeljeni podaci mogu se omogućiti korištenjem dijeljenog podatkovnog centra, s tim da se tip podataka o kojem postoji dogovor prikuplja i koristi u skladu s unaprijed dogovorenim faktorima.

“Agencije također mogu napraviti dogovor o dijeljenom krovnom sistemu koji svaka od njih može koristiti, kao što je sistem za informisanje i koordinaciju akcija među agencijama”, kažu stručnjaci u Kapsch TrafficComu. Oni dodaju da su glavni izazovi definisanje ugovora što pogodnijih za kreiranje konzorcija, izgradnja zajedničkih platformi ukoliko je to dogovoreno te intenzivno korištenje postojećih i budućih sistema za dogovorene ciljeve.

Otvorene arhitekture
Podaci u standardiziranim formatima i otvorenoj arhitekturi koja nije vezana ni za jednu kompaniju su način za izbjegavanje izazova u dijeljenju podataka, kaže Matthew Trushinski. Njegova kompanija Miovision vjeruje u otvorene arhitekture “s ciljem omogućavanja drugim vladinim institucijama, kompanijama i partnerima da iskoriste podatke generisane na nivou grada radi poboljšavanja gradskog života”. Bas van der Bijl i Stefan Hjort također spominju da će se otvoreni podaci koristiti sve više. “Dijeljenje informacija je ključ koji omogućava razvoj pametnih rješenja za saobraćaj u gradskim područjima. Kada su podaci otvoreni, prag za primjenu novih rješenja u gradovima je snižen”, kažu oni.

Trenutna dešavanja u oblasti razvoja softvera za upravljanje saobraćajem pomažu u olakšavanju bolje upotrebe i dijeljenja prikupljenih podataka. “Kako bi se efikasno dijelili podaci između gradskih agencija, potreban je zajednički okvir za prikazivanje podataka, a razvoj tog okvira je glavni izazov”, kaže Stephen Smith. Naprimjer, Surtrac trenutno ima API za prijenos saobraćajnih podataka općinskim institucijama u stvarnom vremenu – jedna od njegovih trenutnih implementacija počinje koristiti zajedničke podatke u okviru Open Data inicijative.

Kreter obašnjava kako je Iterisov SPM (mjerenje efekta signalizacije) razvijan kako bi se bolje iskoristili podaci prikupljeni IoT senzorima, kao i kontrolerima za saobraćajnu signalizaciju. “To može pružiti informacije o broju vozila, brzini, lokaciji, statusu signala, kao i o biciklistima i pješacima, te omogućiti detaljan pregled cjelokupnog efekta saobraćajne signalizacije”, kaže on. Popularne korisničke navigacijske aplikacije kao što je Waze također imaju ulogu u dijeljenju podataka. U aprilu 2018. Waze je ostvario dogovor s Waycareom, startupom za upravljanje saobraćajem, kako bi se omogućilo dvosmjerno dijeljenje općinskih i cestovnih saobraćajnih podataka. Ta saradnja će, kaže se u saopćenju, omogućiti “gradovima i javnim agencijama da komuniciraju direktno s vozilima na cestama kako bi se podaci iz vozila u stvarnom vremenu mogli iskoristiti za napredne operacije u oblasti upravljanja saobraćajem”.

Najbolja rješenja za upravljanje parkinzima u tržnim centrima

8 Novembra, 2019

Mnogi su izazovi u upravljanju parkinzima u tržnim centrima. Najveći je konstantno kretanje. Posjetioci ulaze i izlaze iz njega tokom dana, a u nekim slučajevima i po noći. Također postoji potreba da se implementiraju praktični sistemi za plaćanje koji su laki za korištenje
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Prema Međunarodnom institutu za parkinge i prijevoz (IPMI), tehnološki napredak i ponašanje korisnika potakli su pojavu određenih trendova u ovoj industriji. Ključni su korištenje mobilne tehnologije, povećano korištenje sistema za navođenje i bolje opcije za kontrolu pristupa i plaćanje. Tu su i određene promjene u automobilskoj industriji. Kako električni automobili budu postajali popularniji tako bi vlasnici tržnih centara mogli početi izdvajati posebne parking-prostore samo za njih. U budućnosti će zasigurno biti više autonomnih automobila, pa će i to predstavljati novi izazov. U ovom tekstu se bavimo najbitnijim zahtjevima upravljanja parkinzima u vertikali tržnih centara i potencijalnim kriterijima za odabir rješenja.

Najveći sigurnosni izazovi
Broj tržnih centara i privatnih vozila koje ljudi koriste kako bi došli do njih širom svijeta raste, a takva situacija neizbježno zahtijeva bolja rješenja za upravljanje parkinzima koja mogu riješiti sigurnosne probleme, ali i učiniti procese efikasnijim. Iz perspektive sistem-integratora, poznavanje rastućih prijetnji na parkinzima tržnih centara integralni je dio nuđenja rješenja koje će pružiti najviši nivo zaštite. Direktor Secure Parking Solutionsa Arvind Mayar naveo je neke od najvećih problema kojih bi sistem-integratori trebali biti svjesni.

1. Prijetnje bombaškim napadima
Tržni centri su mjesta na kojima se svaki dan okuplja veliki broj ljudi. To ih čini metom terorističkih napada. U decembru prošle godine dvoje ljudi je ubijeno, a 30-ak ranjeno kada je u tržnom centru na Filipinima eksplodirala bomba. Do sličnih incidenata je dolazilo i na drugim mjestima. Iako do njih u pravilu ne dolazi uvijek na parkinzima, automobilske bombe su ozbiljna prijetnja kojom se sistemi za upravljanje parkiralištima trebaju pozabaviti.

2. Krađa vozila
Krađa automobila ili stvari iz vozila parkiranih kod tržnih centara također je problem. Incidenti kao što je prošlogodišnja provala u Stanford tržnom centru u Palo Altu pokazuju da su parkinzi još daleko od toga da budu sigurni.

3. Nesreće
Rizik od nesreća postoji svugdje gdje ima i vozila. U zatvorenim prostorima parkirališta, gdje je prostor za upravljanje vozilima ograničen, ovaj rizik je viši nego na nekim drugim mjestima. Prema osiguravajućoj kompaniji ThinkInsure, do jedne od pet nesreća dolazi na parkinzima. Iako je većina nesreća na parkinzima beznačajna i uključuje sudare pri maloj brzini, one i dalje mogu rezultirati ozbiljnim oštećenjima i povredama.

4. Požari
Prema Mayaru, mogućnost da se vozila zapale je veliki problem kojim se treba pozabaviti prilikom ponude rješenja za parkinge. Pojedini stručnjaci ističu da proizvođači automobila sve više koriste plastiku, zbog čega požari postaju veliki potencijalni problem.

5. Vandalizam
Namjerno oštećivanje automobila također je razlog za zabrinutost. Prema Mayaru, to postaje sve uobičajenije u tržnim centrima koji imaju noćne klubove ili barove, pa samim time i pijane ljude koji se neodgovorno ponašaju. Vandalizam ne mora uvijek biti izolovan incident te do njega može doći u okviru krađe.

Efikasna rješenja
Prema Twin City Securityju, kompaniji koja nudi sigurnosne usluge, tržni centri su nove glavne ulice SAD-a. To znači da se sada u tržnim centrima može očekivati niz sigurnosnih problema koji su prije karakterisali glavne ulice. U specifičnom kontekstu parkinga, mogli bismo reći da je bilo koji problem relevantan za automobil parkiran na ulici također primjenjiv i na tržne centre. Jedinu razliku čini efikasnost rješenja za upravljanje parkinzima. Savršeno rješenje bi se trebalo moći integrisati s različitim sigurnosnim sistemima kao što su nadzorne kamere, sistemi kontrole pristupa i vatrodojave kako bi se moglo djelovati u skladu s određenom situacijom. Naravno, sigurnost je samo jedna od prednosti rješenja za upravljanje parkinzima. Operativna efikasnost, ekonomske i prednosti vezane za očuvanje prirodne okoline također su nešto što može biti od koristi i menadžerima tržnih centara i njihovim mušterijama. Vozači će moći znati koji je broj praznih mjesta na parkingu prije nego što uopće uđu u područje tržnog centra. Neka rješenja također imaju mobilne opcije koje vozače kratkim porukama mogu informisati o statusu parkinga. To značajno smanjuje količinu vremena, energije i zaposlenika potrebnih za traženje mjesta za parkiranje, a smanjuje se i zagađenje.

Izazovi u upravljanju parkinzima
Usljed ubrzane i povećane naseljenosti u gradovima, postoji veća potreba za mobilnim rješenjima. Privatna vozila su preferirani način prijevoza za mnoge ljude u razvijenim ekonomijama, a kako životni standard bude rastao u određenim dijelovima svijeta tako će sve više ljudi i kompanija kupovati nove automobile. Kada su u pitanju gradovi, to je rezultiralo izazovom u vidu osiguravanja adekvatnog prostora za parkiranje. Koncept parkinga se tokom godina prilično razvio, od ideje mjesta gdje bi ljudi naprosto ostavili svoje automobile do lokacije kojom upravljaju automatizirana rješenja koja se brinu za sigurnost i operativnu efikasnost. Broj tržnih centara i drugih komercijalnih centara također je u porastu u gradovima, što privlači sve veći broj ljudi koji preferiraju da se voze u svojim automobilima. To je povećalo potrebu za efikasnim sistemima za upravljanje parkinzima u tržnim centrima, ne samo kako bi ljudi imali neproblematično iskustvo nego i da bi se izbjeglo rasipanje novca i resursa. Uprkos tome, postoji nekoliko izazova koje pružaoci rješenja za upravljanje parkinzima moraju prevazići. Neki su razlog zašto uopće postoje automatizirani sistemi.

Ručno naplaćivanje je vremenski zahtjevno
Prije nego što počnemo govoriti o automatiziranim sistemima za parkinge, hajdemo pogledati zašto bi se trebala koristiti elektronska rješenja. Sistemi za ručno naplaćivanje oduzimaju vrijeme i zahtijevaju više zaposlenika, što rezultira većim troškovima i sporijim procesiranjem. Iako je to za mnoge očigledan problem, činjenica je da širom svijeta još postoje tržni centri koji tek trebaju preći s ručne na automatiziranu naplatu. Sistemi naplate zasnovani na papirnim kartama također otežavaju zadatak upravljanja podacima. U slučaju nesreće, menadžment bi trebao moći odmah pružiti informacije o bilo kojem vozilu parkiranom na njegovom području. Automatizirani elektronski sistemi to i omogućavaju.

Kvar sistema za naplatu i kontrolu pristupa
Jedna od najvećih noćnih mora za upravitelje parkinga jeste kvar sistema kontrole pristupa. Budući da su tržni centri često otvoreni do kasnih sati i svaki dan, parkinzi se koriste većinu vremena. Ako se bilo koji sistem na ulazu u parking pokvari, doći će do kašnjenja koje će uznemiriti korisnike.

Lažirana potraživanja odštete
Uvijek će biti nekih korisnika koji će pokušati tvrditi da je njihov automobil oštećen dok se nalazio na parkiralištu, kada je u stvarnosti, zapravo, već bio oštećen prije ulaska na parking. Kako bi se riješili takvi problemi, postoji potreba za visokokvalitetnim videonadzorom koji može omogućiti čistu i jasnu sliku stanja vozila na ulazu u parking. Također je potrebno i odgovarajuće osvjetljenje kako bi nadzorni sistemi mogli efikasno raditi.

Integracija
Instaliranje novih parking-rješenja u postojeće tržne centre je izazov. Ali ono što je možda još teže jeste integracija tih rješenja sa sistemima drugih kompanija. Naprimjer, protivpožarne i videonadzorne sisteme mogu kontrolisati različite kompanije. Osim ako su sve voljne da podrže integraciju, rad u takvim uslovima može biti otežan. U tom kontekstu postaju relevantni otvoreni standardi za razmjenu podataka o saobraćaju kao što je DATEX II. Ovaj interfejs može omogućiti integraciju podataka iz određenog sistema sa sistemima kompanija koje se bave naplatom i zaštitom, kao i s platformama ugrađenim u vozila koje koriste te podatke radi omogućavanja usluga koje obogaćuju infrastrukturu određene lokacije.

Šest glavnih zahtjeva
Tržni centri zahtijevaju parkinge koji omogućavaju praktičnost i zaštitu za njihove korisnike. Ali to je samo vrh ledenog brijega kada se razmatraju zahtjevi korisnika. Prilikom nuđenja takvog rješenja sistem-integratori moraju poznavati specifične zahtjeve krajnjih korisnika.

1. Lakoća pronalaženja mjesta za parkiranje
Ljudi koji pristižu u tržni centar trebali bi znati broj i lokaciju slobodnih mjesta za parkiranje čak i prije nego što uđu u prostor objekta. Postoji nekoliko načina kako kompanije rješavaju ovaj problem. Senzori smješteni na mjestima za parkiranje informišu sistem o statusu tog mjesta. Signalizacijske table izvan parkinga zatim mogu prikazivati informacije prikupljene s tih senzora. Alternativno, neki sistemi mogu imati mobilne servise, tako da vozači mogu poslati poruku sistemu kako bi bili obaviješteni o slobodnim mjestima, a postoje i aplikacije koje mogu obavijestiti vozače o tome gdje se vozila mogu parkirati.

2. Sigurnost
Nadzorni sistemi su neophodni kako bi parkirani automobili bili sigurni. Osim što pruža dokazni materijal u istragama, sistem za prepoznavanje registracijskih tablica može pomoći u identificiranju automobila koji zahtijevaju specijalnu uslugu, kao što su oni VIP kupaca. Analitička rješenja također mogu dobro doći u detektovanju provala i omogućavanju instantnog upozoravanja sigurnosnog osoblja. Nekoliko velikih globalnih sigurnosnih kompanija ima posebna rješenja za upravljanje parkinzima, koja uključuju kamere s podrškom za prepoznavanje registracijskih tablica integrisane u sistem kontrole pristupa.

3. Isplativost
Brojni kupci su zabrinuti zbog početne investicije potrebne za parking-rješenje. Iako visoka cijena može odbiti mnoge krajnje korisnike, sistem-integratori i pružaoci rješenja trebali bi biti u stanju da uvjere kupce u dugoročne finansijske prednosti koje bi donijela veća operativna efikasnost.

4. Različite opcije plaćanja
Korisnici bi trebali imati izbor na koji način bi željeli platiti. To bi mogla biti kartica, gotovina ili mobilni sistem za plaćanje kao što je Apple Pay. Ovo bi moglo ubrzati ulazak na parking i smanjiti rizik od stvaranja dugih redova. Softver za upravljanje parkingom trebao bi biti lak za podesiti te moći izračunati vrijeme koje je vozilo provelo parkirano, kao i cijenu parkiranja. U slučaju automobila sa zaposleničkim privilegijama, sistem bi ih trebao moći osloboditi plaćanja.

5. Integracija i nadogradnja
Rješenja koja se mogu integrisati u postojeće sisteme neophodna su za starije objekte. Imajući u vidu činjenicu da u razvijenim zemljama već postoje tržni centri, sistem-integratori će često morati raditi unutar određenih ograničenja.

6. Analitika
Analitička rješenja pružaju detaljnije uvide u ponašanje kupaca, omogućavajući upravi da poboljša korisničko iskustvo i optimizira operacije. Ova rješenja mogu pružiti informacije o statusu uređaja i tome je li im potreban servis. Izvještaji se mogu automatizirati te se može zakazati njihovo redovno slanje emailom. Ukratko, zahtjevi kupaca u ovoj oblasti su mješavina rješenja koja bi poboljšala zaštitu i poslovanje. Za sistem-integratore je najbitnije da znaju koji hardver i softver implementirati te integrisati ih s postojećim sistemima.

Kako odabrati rješenje za upravljanje parkinzima tržnih centara
Iako se proteklih nekoliko godina na tržištu pojavilo nekoliko naprednih rješenja za upravljanje parkinzima, brojni tržni centri su “zaglavili” s tradicionalnim sistemima. Ian Goodwin, vlasnik Parking Consultancyja, istakao je da tradicionalni sistemi koriste rampu s automatom za naplatu karata, pri čemu vozač plaća po izlasku s parkinga. Međutim, kako tehnologija bude napredovala, a tržni centri budu htjeli unaprijediti svoje sisteme, rješenja kao što je prepoznavanje registracijskih tablica (LPR) postat će uobičajenija. LPR bi naročito bio koristan na mjestima gdje je parking besplatan tokom određenog vremena. LPR sistem može asistirati u praćenju vremena koje je automobil proveo parkiran na parkiralištu. Imajući u vidu nekoliko različitih brendova parking-rješenja na tržištu, kupci bi pri kupovini trebali znati šta im je prioritet. Ispod ćemo navesti neke od glavnih faktora koje treba imati u vidu prilikom kupovine rješenja za upravljanje parkingom.

Reputacija i cijena
Neki bi mogli pomisliti da je ovo očigledna stvar koju treba imati u vidu budući da je odabir poznatog brenda neophodan korak za pouzdanost u radu. Međutim, oni koji su upoznati s ovom industrijom reći će vam da reputacija i cijena ne idu uvijek ruku pod ruku. Kupci često zanemaruju kvalitet proizvoda kako bi snizili cijenu. Prema Goodwinu, dobra početna tačka je fokusiranje na nekoliko brendova koji imaju historiju pouzdanih proizvoda.

Fokusiranje na jedan brend
Postoje kompanije koje samo nude hardver ili softver za upravljanje parkinzima. Po njegovom mišljenju, bolje je držati se proizvođača koji imaju kompletna rješenja i koji prodaju i hardver i softver. “Hardver i softver ponekad proizvode različite kompanije. Ali po mom mišljenju, mnogo je bolje držati se softvera koji je razvijen u kompaniji”, kaže Goodwin.

Instalacija i podrška
Kompanija bi trebala omogućiti podršku za instalaciju i podešavanje rješenja od nule. Pobrinite se za to da rješenje zahtijeva minimalnu količinu održavanja, uz istovremenu brzu podršku tokom korištenja. Neki stručnjaci predlažu da kompanije s lokalnim prisustvom budu prioritet. To bi im pomoglo da se upoznaju s lokalnim uslovima i pruže odgovarajuću podršku. Bilo kakav prekid u radu proizvoda dovest će do gubitaka za upravu objekta. Prema tome, prilikom kupovine rješenja, kupcima bi trebalo biti na neuvijen način objašnjeno koliko brzo kompanija može servisirati proizvod u slučaju kvara. S proizvođačem bi trebali postojati dogovori o servisiranju nakon kupovine.

Detaljni izvještaji
Rješenje bi trebalo biti u stanju omogućiti strukturirano i detaljno izvještavanje o korisnikovim plaćanjima, o tome ko se nalazi u automobilu i ukoliko je to moguće, pružiti analitičke podatke. To će pomoći u razumijevanju faktora poput najpopularnijeg doba dana i učestalosti prolaska korisnika te u donošenju informisanih odluka o tarifama i drugim pravilima.

Praktičan, ali i siguran
Korisnici koji posjete tržni centar neće biti zadovoljni ako rješenje za parkiranje nije lako koristiti. Prema tome, praktičnost bi trebala biti prioritet. To će također olakšati rad i zaposlenicima tržnog centra. Međutim, lakoća korištenja ne bi trebala biti nauštrb sigurnosti.

Integracija sa sistemima drugih kompanija
Mogućnost integracije parking-sistema s drugim kao što su sigurnosni pomoći će u boljem upravljanju parkinzima. Integrisani sistemi mogu brzo djelovati u slučaju neželjenih incidenata. Takvim rješenjima je lakše i upravljati.

Hikvision: Zaštita atrakcija bez narušavanja ambijenta

28 Oktobra, 2019

Uz sezonski priliv velikog broja posjetilaca i pratećih prihoda, popularni turistički gradovi moraju svakome ponuditi odmor bez opasnosti od kriminala. Gradska uprava Balatonfureda željela je smanjiti incidente koji se tiču džeparenja, pljački, krađa automobila i provala u objekte
Piše: Odjel marketinga za Evropu, Hikvision
E-mail: marketing.eu@hikvision.com

Balatonfüred, drugo najpopularnije odmaralište u Mađarskoj, posjećuje milion i po ljudi, koji dolaze na tamošnje jezero, najveće u zemlji. Lokalna policijska stanica tražila je od kompanije WBS Systemhouse da ponudi cjelovito nadzorno rješenje, što je postignuto korištenjem opreme kompanije Hikvision.

Izazov
Trebalo je pokriti cijelo područje grada, od centra do periferije, uključujući ceste koje vode u grad i glavna prometna čvorišta, poput željezničkih i autobuskih stanica, lokacija koje posjećuju turisti, šetališta, ulaza na plaže i velikih raskrsnica. Kamere su morale biti postavljene za potrebe postizanja maksimalne pokrivenosti, ali i na dovoljno neupadljiv način kako bi se minimizirao bilo kakav utjecaj na izgled i atrakcije grada, zbog kojih posjetioci i dolaze. Poseban izazov bila je gradska željeznička stanica. Čekaonici na stanici bile su potrebne kamere kako bi se osigurala zaštita putnika. Međutim, ovaj prostor je u isto vrijeme renoviran, što je otežalo instalaciju. Policijska uprava je također tražila način da nadzire vozila i tako poboljša sigurnost grada, kako stanovnika tako i posjetilaca.

Rješenje
Kompanija WBS Systemhouse postavila je 40 kamera širom grada, i to na strateškim lokacijama koje mogu ponuditi maksimalnu pokrivenost. Odabrali su PTZ dome kamere (DS-2DE4220IW-DE) zbog njihovih manjih i kompaktnih dimenzija, optimalne rezolucije i raspona zumiranja. To je značilo da ta kamera može pružiti najbolji kvalitet slike i domet, a istovremeno biti i dovoljno nenametljiva da ne narušava ljepotu grada. Komplicirana instalacija u zgradi stanice riješena je pomoću nosača (DS-1662ZJ) s prilagođenim podešavanjem, a zahtjev klijenta je bio da mehanizam na koji se kamera montira i prateći kablovi budu što manje vidljivi. Prilagođena instalacija i sposobnost kamere da ponudi PoE napajanje na većoj udaljenosti riješili su ovaj problem na zadovoljstvo korisnika.

Kamere su bežičnom vezom ili optičkim vlaknima povezane u zatvorenu petlju i spojene sa sistemom za snimanje i HikCentral platformom za upravljanje videom, koja je instalirana u serverskoj prostoriji policijske stanice Balatonfüreda. Video se pohranjuje na dva mrežna (NVR) i digitalna videosnimača (DVR). Funkcije sistema za upravljanje videom osigurava iVMS 5200 (preimenovan u HikCentral), koji je instaliran na zasebnom serveru. WBS ANPR sistem je također instaliran na zasebnom serveru i koristi se za obradu podataka o registarskim tablicama. Pomoću njega se provjerava kada su i koja vozila ušla u grad ili izašla iz njega, ali i šalju obavještenja o prepoznatim vozilima s „crne liste“.

Uspjeh u prevenciji
„Sistem nadzora javnog prostora uveliko je doprinio uspjehu prometnih aktivnosti i kriminalističkih istraga koje vodi policija. Pomoću sistema koji pruža veoma detaljne slike dobijamo korisne informacije koje služe kao dokazni materijal za različite prekršaje. Od uvođenja videonadzora, smanjen je broj krivičnih djela i poboljšan uvid u stanje na terenu“, rekao je László Regdon, šef policije u Balatonfüredu. Ovo je dobar primjer kako se videonadzorni proizvodi mogu kombinirati kako bi se dobio efikasan i holistički sistem koji pokriva cijeli grad. Zahvaljujući odabiru kamera, kvalitetu slike i posvećenosti instalatera, ovo rješenje nenametljivo štiti grad i ljude koji uživaju u njemu, a da ne narušava ambijent koji privlači brojne posjetioce.

Boschevo rješenje: Zaštita perimetra nije tako jednostavna kao što izgleda

10 Oktobra, 2019

Ova vrsta zaštite od ključne je važnosti u kritičnim infrastrukturama kao što su aerodromi i komunalne kompanije. Videoanalitika može uveliko poboljšati sigurnost u takvim okruženjima, istovremeno smanjujući troškove i mrežno opterećenje
Piše: Danijel Jerković, prodajni menadžer za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, Bosch sigurnosni sistemi
E-mail: Danijel.Jerkovic@hr.bosch.com

U deset godina zabilježeno je 286 proboja perimetra, rezultat je istraživanja Associated Pressa o sigurnosti na jednom od najprometnijih aerodroma u SAD-u. Do tih incidenata došlo je bez obzira na činjenicu da su američke zračne luke nakon napada 11. septembra uložile stotine miliona dolara u nadogradnju perimetarskih ograda. Napadi su pokazali dvije stvari: prvo, zaštita velikih prostora je sve samo ne laka za izvesti, i drugo, nije dovoljno izgraditi ograde od dva metra s bodljikavom žicom kako bi se spriječili upadi.

Videonadzor ipak prvi izbor
Iako ograda i čuvari mogu predstavljati odgovarajuće rješenje za okruženja nižeg rizika, kritičnoj infrastrukturi je potrebno više od toga. Mrežni videonadzor ima najveći potencijal da drastično poveća perimetarsku sigurnost. Najočiglednija prednost koju donosi je bolji kvalitet slike. U današnjim situacijama koje zahtijevaju videonadzor raste potražnja za detaljnijom slikom. Međutim, industrija se ipak previše oslanja na visoku rezoluciju i samim time detaljniju sliku. Više detalja, odnosno piksela također znači i više podataka, što zauzvrat znači veći prostor za pohranu videa i veće mrežno opterećenje. Broj kamera ugrađenih po projektu također se ubrzano povećava. Čak i ako se količina podataka i mrežno opterećenje znatno smanje, sve će to i dalje rezultirati ogromnom količinom podataka. Time dolazimo do problema pristupačnosti videopodataka i upravljanja njima.

Upravljanje videopodacima
Sigurnosno osoblje ili operateri žele odmah biti upozoreni kada se detektiraju sumnjivi događaji. Ugrađena videoanalitika iz Boscha analizira sliku u stvarnom vremenu kako bi instantno detektirala sumnjive događaje i prikazala upozorenje na osnovu predefiniranih parametara. To operaterima i sigurnosnom osoblju pomaže da provode više vremena na drugim zadacima te reagiraju samo na bitne događaje. U slučaju da je doista došlo do nekog događaja, operateri ili sigurnosno osoblje žele pregledati pohranjeni video kako bi pronašli neosporive dokaze. Ukoliko su poznati tačno vrijeme i mjesto događaja, snimak se može lako pronaći pomoću vremenskih oznaka na snimcima. Ali ako na osnovu snimaka s različitih kamera želite shvatiti kako je počinitelj pobjegao, nećete to moći brzo uraditi zbog prevelike količine podataka.

Imajući to u vidu, bilo bi korisno kada bi mrežne kamere “razumjele” ono što vide. Boscheva ugrađena esencijalna videoanalitika radi upravo to i mnogo više. U kritičnim situacijama kao što su perimetarska zaštita aerodroma, kritične infrastrukture ili vladinih zgrada, kao i u nadzoru granica i saobraćaja, Bosch nudi ugrađenu videoanalitiku. Male i srednje kompanije, veliki maloprodajni objekti, komercijalni objekti i skladišta mogu koristiti tu videoanalitiku za naprednu detekciju provala, pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih regulativa te poslovnu analitiku kao što je brojanje ljudi.

Rubna inteligencija
Bosch je postigao najviši mogući kvalitet i pouzdanost videoanalitike ugrađujući je na rubne uređaje. Upravo zbog toga svaka mrežna kamera s inteligentnom ili esencijalnom videoanalitikom može neovisno raditi bez potrebe za centralnim analitičkim serverom – zbog toga ne postoji jedna tačka koja može uzrokovati kvar čitavog sistema. To se zove distribuirana ili decentralizirana inteligencija. Ako se jedna kamera ili enkoder pokvari, ostatak sistema radi punim kapacitetom. Mrežno opterećenje i količina podataka mogu se smanjiti prenošenjem samo onog videa koji je potreban, budući da se analiza provodi na samoj kameri. S rubnom inteligencijom cilj nam je značajno povećati robusnost i fleksibilnost sistema, istovremeno smanjujući troškove.

Upozoravanje samo kada je to potrebno
Mrežne kamere s ugrađenom videoanalitikom mogu se podesiti da automatski identificiraju uvjete za aktivaciju upozorenja kao što su osobe koje prilaze ogradi ili se pokušavaju popeti preko nje. Uvjeti za prikazivanje upozorenja također mogu uključivati objekte koji prelaze jednu ili više predefiniranih linija, zatim praćenje određene linije kretanja ili promjenu brzine (odnosno trčanje), oblik (čučanje) ili perspektivu (padanje). Procesiranje u stvarnom vremenu na kameri može se koristiti i za aktiviranje alarma u slučaju neovlaštenog zadržavanja pojedinaca na nekom mjestu ili detekciju ostavljenih objekata, što sigurnosnom timu daje informacije potrebne za blagovremenu reakciju. Automatsko praćenje pokretnih objekata može pomoći u verificiranju ili poništavanju upozorenja, čime se sigurnosni operater upozorava samo kada je to potrebno. Takvo praćenje može se pokrenuti jednostavnim klikom ili automatski, nakon ispunjavanja predefiniranih uvjeta. Jednom kada se integrira s protuprovalnim sistemima ili kontrolom pristupa, inteligentni video može se koristiti i za automatsko verificiranje alarma ili dodatnu provjeru identiteta pojedinca na ulazu.

Videoanalitika u ekstremnim uvjetima
Videonadzor vanjskih prostora prate mnogi izazovi. Jedan od njih je činjenica da svjetlosni uvjeti variraju, a iako su neke od ovih promjena predvidljive (smjena dana i noći), druge poput farova automobila u prolazu nisu. Boscheve mrežne kamere s ugrađenom videoanalitikom mogu detektirati promjenjive uvjete osvjetljenja i u stvarnom vremenu prilagoditi svoje postavke, čime se garantira najbolja moguća slika u bilo koje doba dana ili noći. Inteligentni algoritmi također pomažu u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Mrežne kamere s inteligentnom videoanalitikom (npr. DINION IP Starlight 8000 MP) iz Boscha izuzetno su pouzdane, i s minimalnim brojem lažnih detekcija pri većini nepovoljnih uvjeta. One lako mogu detektirati razliku između kiše i snijega te tako uveliko smanjiti broj lažnih alarma. Mrežne kamere s inteligentnom videoanalitikom također nude praćenje brodova, čime se poboljšava sigurnost u kritičnim infrastrukturama na obalama.

Brzo pronalaženje pravih podataka
Analiziranje snimljenog videa vremenski je zahtjevno i podložno greškama. Mrežne kamere s ugrađenom videoanalitikom mogu uveliko ubrzati forenzičke istrage pomoću apstrahiranja. Kamere mogu generirati metapodatke koji opisuju detalje poput objekata ili kretanja u relevantnim snimcima. Na ovaj način obično je dovoljno 20 sekundi za filtriranje četiri sata videa.

Robusne kamere za nepovoljne uvjete
Bosch je razvio i nove robusne IP PTZ kamere, koje objedinjuju svu ekspertizu te kompanije u mehaničkom inženjeringu i IP videonadzoru. Inteligentne MIC IP Starlight 7000 HD i MIC IP Dynamic 7000 HD nadzorne kamere kombiniraju gotovo neuništivo kućište sa sposobnošću automatskog čišćenja te se mogu daljinski nadograditi, čime se eliminira potreba za servisiranjem na rubu kritičnog perimetra.

Dahua: Rješenje za zaštitu brze željeznice u Brazilu

10 Jula, 2019

Recifeov gradski željeznički sistem, treći najveći u Brazilu po broju korisnika, dnevno prevozi oko 400 hiljada ljudi. Kako bi putnici bili zaštićeni tokom prijevoza, bilo je važno poboljšati sigurnost željeznice pomoću savremene tehnologije i nadzorne opreme
Priredio: Odjel marketinga, Dahua Technology
E-mail: overseas@dahuatech.com

Glavni izazov bilo je prilagođavanje tehnologije specifičnim uslovima poput osvjetljenja, protoka ljudi i brzine voza, a da istovremeno ne dođe do prekida prijevoznih usluga. Prema tome, jednostavnost korištenja i instalacije te visok nivo dostupnosti sistema bili su preduslovi za odabir nadzornog rješenja. Uz doprinos od 14 miliona eura namijenjenih ulaganju u poboljšanje željeznice brazilske pokrajine Pernambuco, Brazilske gradske željeznice prošle su godine započele obnovu stanica, vozova, električnih sistema i pruga.

Rješenja
Nakon toga je uslijedila nova faza – nabavka 1.380 Dahuinih kamera visoke rezolucije. Inteligentni nadzorni sistem s ugrađenom videoanalitikom nadgleda 52 lokacije duž 71 kilometra željezničke linije u glavnom gradu Pernambuca i njegovom urbanom području. Projekat, koji je od tendera do instalacije predvodila Avantia grupacija, kombinuje četiri modela Dahuinih mrežnih kamera: DH-IPC-HF5231EN-Z-S2, DH-IPC-HF5231EN-S2, DH-IPC-HDBW8231E-ZS2 i DH-SD65F230FN-H. Sve podržavaju H.265 kompresiju i videoanalitiku i svaki su dan u funkciji, što podrazumijeva snimanje i prepoznavanje slika. S obzirom na količinu podataka koja se mora analizirati na dnevnoj bazi, H.265 videokompresijski format, dvostruko efikasniji od svog prethodnika H.264, od ključne je važnosti budući da koristi samo 50 posto mrežnog saobraćaja koji bi bio potreban bez kompresije, zadržavajući isti nivo kvaliteta slike. Oprema koja podržava glavne mogućnosti Dahuine tehnologije (H.265, analitiku i snimanje u uslovima izuzetno slabog osvjetljenja) unaprijedila je sigurnost centralnih i južnih linija željeznice u Pernambucu te omogućila operaterima detaljan pregled željezničkih operacija, naročito tokom najvećih gužvi ili turističkih događaja kao što je karneval.

Vrhunske performanse
Bez obzira na to je li dan ili noć, je li osvjetljenje problematično ili izuzetno slabo, Dahuine Starlight kamere omogućavaju oštru i jasnu sliku te garantuju najbolje performanse u uslovima vrlo niskog nivoa osvjetljenja (0.005 luksa). Tehnologija poboljšava zaštitu korisnika onemogućavajući upade u područja ograničenog pristupa, napade i druge incidente koji bi mogli ugroziti prijevoz putnika. Uz videoanalitiku, čak i ako operater ne prati sliku s određene kamere, sistem automatski identifikuje i upozorava na kretanje u zoni ograničenog pristupa. Osim napredne tehnologije, Dahua ima i profesionalnu tehničku podršku kako bi garantovala uspjeh procesa instalacije koji ne ometa rad željeznice.

Prednosti
Uz pomoć Dahuinih mrežnih kamera, dolasci i odlasci putnika centralnom i južnom linijom su pod zaštitom sigurnosnih timova na različitim lokacijama u okviru željeznice. Novim videonadzornim sistemom upravlja se centralizirano. S ovom promjenom postalo je moguće bolje iskoristiti sigurnosne timove raspoređene na 37 stanica. Čitav sistem Dahuinog videonadzora osmišljen je tako da omogući ne samo fizičku zaštitu svih korisnika nego i rješavanje uobičajenog problema s vandalizmom, koji ima velike posljedice po kvalitet usluge. U pojedinim slučajevima razbijen prozor može odgoditi rutu hiljadama putnika. S videonadzornim kamerama moguće je identifikovati sumnjivce, brže pokrenuti tim za održavanje i minimizirati utjecaj na rad željeznice. Videosnimci događaja u okviru objekata gradske željeznice mogu se podijeliti s policijom, koja, ukoliko je potrebno, može pretražiti baze podataka kako bi došla do podataka potrebnih za istragu. Sami operateri također mogu obavijestiti vlasti o incidentu, u zavisnosti od njegove prirode. Ovo je prvi CBTU-ov projekat, koji također upravlja gradskim željezničkim prijevozom i u glavnim gradovima drugih saveznih brazilskih država, kao što su Joao Pessoa, Maceio, Natal i Belo Horizonte. “S ovim rješenjem Dahua je ponovo potvrdila ekspertizu u javnim projektima. Rješenje koje su ponudili omogućit će klijentu u cijelosti pametan sistem videonadzora, koji će pružiti optimalan nivo osvjetljenja u tamnim okruženjima, stalnu zaštitu područja s ograničenim pristupom, obavijesti o incidentima i dobre performanse za operatere. Sve to se fokusira na prevenciju i obavještavanje o potencijalnim problemima koji mogu ugroziti željeznički sistem i sigurnost njegovih korisnika”, kaže Fabio Lopes, Dahuin prodajni direktor u Brazilu.

Rezultati se vide
“Kamere se prate iz kontrolne sobe. U budućnosti planiramo smanjiti troškove jer s ovim kamerama možemo smanjiti nivo lokalnog nadzora na nekim željezničkim stanicama. Naravno, najveća prednost se ogleda u boljoj zaštiti naših putnika jer nam slika s kamera pomaže da identifikujemo kriminalna djela na stanicama i informaciju proslijedimo policiji“, kaže Leonardo Villar Beltrao, nadzornik u CBTU-u u Recifeu, i dodaje: “Trenutno smo u fazi implementacije, odnosno tek počinjemo raditi s pametnom tehnologijom, a rezultati toga su već vidljivi. Uspjeli smo identifikovati i uhapsiti sumnjivce i predati ih policiji. Angažovali smo sve svoje kapacitete na obuci i zapošljavanju novih agenata i siguran sam da ćemo u budućnosti postići i više.”

Šta drugi kažu
“Partnerstvo s CBTU-om bilo je vrlo uspješno s obzirom na specifičnosti novog sigurnosnog sistema. Bio je to veliki izazov u pogledu instalacije, pogotovo jer su svi sistemi na stanicama bili potpuno aktivni. Krajnje rješenje je rezultat izvanrednog timskog rada. Da bi se instalacija mogla provesti na najbolji mogući način i uz minimalne intervencije unutar željezničkog sistema, imali smo punu podršku svih klijenata”, kaže Hamilton Valentin, direktor operacija u Avantiji.

Zašto je kruzere i trajekte potrebno učiniti sigurnijim?

10 Jula, 2019

Kruzeri i trajekti se konstantno suočavaju sa sigurnosnim problemima, poput vandalizma, kriminalnih aktivnosti protiv posade i putnika te napada pirata. Zbog toga je zaštita putnika i članova posade postala prioritet za operatere trajekata i kruzera
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Trajekti i kruzeri postaju sve važniji vidovi transporta. Zbog njihove rastuće važnosti, zaštita i sigurnost putnika na brodu postali su prioritet. Prema godišnjem izvještaju Cruise Industry Newsa, globalna flota za krstarenje okeanima će do 2027. godine uključivati 472 broda. Uz 106 naručenih brodova za isporuku u narednih deset godina te očekivana povlačenja pojedinih plovila iz upotrebe, broj brodova će biti veći za 86, odnosno 22%. Ako uračunamo veće brodove, predviđa se da će godišnji kapacitet putnika u tom sektoru porasti za 48 posto, odnosno skočiti s procijenjenih 26,7 miliona putnika u 2018. na 39,6 miliona do 2027. godine.

Veliki rast tržišta
„Na osnovu trenutne cijene karata i potrošnje na brodu, ostvareni bruto prihodi će skočiti s procijenjenih 40 milijardi dolara u 2018. godini na 59 milijardi u 2027. Također, pretpostavlja se da bi to moglo generisati profit oko devet milijardi dolara ili više, samo na temelju marži koje su u 2017. ostvarile tri najveće kompanije“, navodi se u izvještaju. S obzirom na važnost prijevoza kruzerima i trajektima, operateri moraju zaštititi putnike i posadu od raznih prijetnji. One se kreću u rasponu od opće sigurnosti do zaštite putnika. „Vandalizam, zločini usljed propusta, krađa, nestanak namirnica i drugi incidenti su najčešći problemi. Pošto kruzeri prevoze veliki broj potencijalno bogatih putnika, oni su primarne mete za pojavu ove vrste problema. I vanjske prijetnje mogu biti problem. Tu, naprimjer, spadaju zaštita od terorizma ili krijumčarenja preko različitih luka, posebno kada se tokom plovidbe posjećuje više zemalja“, kaže Jeff Whitney, potpredsjednik sektora marketinga u kompaniji Arecont Vision Costar.

Prema Robertu Wattsu, zamjeniku direktora globalnih rješenja za prepoznavanje lica u kompaniji Digital Barriers, prijetnje kruzerima i trajektima uključuju:
Napadi pirata – do novembra 2018. na globalnom nivou su zabilježena 174 prijavljena slučaja piratstva. Broj je naglo opao u odnosu na rekordnih 445 incidenata u 2010. godini, ali je i dalje izvor zabrinutosti.
Slijepi putnici – u decembru 2018. četiri slijepa putnika naoružana željeznim šipkama prijetila su posadi teretnog broda Grande Tema u ušću Temze.
Krijumčarenje ljudi – u maju 2016. Ministarstvo unutrašnjih poslova Velike Britanije objavilo je da je 7.000 ilegalnih imigranata prokrijumčareno u Veliku Britaniju preko trajekata, dok je stotinu britanskih građana pritvoreno u Francuskoj zbog pokušaja krijumčarenja ljudi u Veliku Britaniju putem trajekata.
Teroristički napadi – do sada najteži teroristički napad na putnički brod je slučaj potonuća broda Superferry 14 na Filipinima iz 2004. godine. On je za posljedicu imao 110 smrtnih slučajeva.
Krijumčarenje – u decembru 2018. jedan bračni par stariji od 70 godina uhapšen je na brodu zbog transporta 10 kilograma kokaina.

Osim opće sigurnosti, postoje i bitna pitanja zaštite koja treba razmotriti. „Dvije prijetnje koje su vjerovatno jedinstvene za plovila su putnici, posebno djeca, koja se znaju izgubiti. Tu je, jasno, i mogućnost da neko padne u more dok je brod u pokretu. Ove prijetnje su, naravno, povezane, jer ako je neko prijavljen kao nestala osoba, postoji mogućnost da je pao u more“, kaže Jumbi Edulbehram, regionalni direktor za Ameriku u kompaniji Oncam. Da bi se spriječile ovakve vrste incidenata, operaterima se može pružiti podrška u vidu sigurnosne opreme i rješenja u rasponu od sistema videonadzora do komunikacijskih uređaja.

Zone koje se moraju pokriti
Pokrivenost kamerama mora se osigurati za zajedničke i sigurnosno osjetljive zone. „Zakon o sigurnosti i zaštiti tokom krstarenja iz 2010. godine navodi da videonadzor na plovilu mora pokrivati sve dijelove broda kojima putnici ili članovi posade imaju zajednički pristup. To se može pokazati korisnim kod različitih incidenata kao što su vandalizam, prijavljivanje nestalih osoba i općih poslovnih aktivnosti te simulirani padovi radi traženja odštete. Ove zone uključuju prolaze za ukrcaj putnika, javne prostorije, ulazne tačke za područja zabranjena za putnike poput prostorija za posadu i brodskih postrojenja, kao i zajedničke dijelove palube kao što su bazen ili šetalište“, kaže Edulbehram. „Sve zone namijenjene ukrcavanju posade, dobavljača i putnika treba pratiti, kao i sigurnosno osjetljive zone namijenene isključivo posadi. Tu spadaju komandni most, prostorije za komunikacije, sigurnosni kontrolni centar, centar za kontrolu požara, inžinjerski i mehanički prostori, evakuacijske stanice i vanjske strukture. Ti prostori trebaju biti pod nadzorom kamera koje su vidljive radi faktora odvraćanja. Javne površine kojima putnici imaju pristup također se moraju pratiti i pokriti niskoprofilnim ili drugim manje vidljivim kamerama radi udobnosti putnika. Kao i kod zgrada ili hotela, privatne kabine i toaleti ne trebaju biti pokriveni kamerama, ali bi pristupni putevi do njih trebali biti“, kaže Whitney.

Preporučeni tipovi kamera
S obzirom na jedinstvenu strukturu i dizajn kruzera ili trajekata, idealan izbor su kamere koje pokrivaju širok prostor i nude panoramski prikaz. „Kruzeri i trajekti su projektovani da budu nakrcani putnicima i robom koju će oni konzumirati ili kupovati tokom putovanja. Zbog toga je prostor na brodu veoma ograničen za korištenje u druge svrhe, uključujući i prostore za postavljanje kamera i kablova ili nosača kablova za potrebno ožičenje. U uskim prostorima, kao što su prolazi, vanjske palube ili hodnici, megapikselne kamere s dva senzora su dobar izbor. One mogu pokriti oba pravca kretanja jednom kamerom, kablom, IP adresom i VMS licencom. Za velike otvorene površine panoramska kamera s više senzora može pokriti jednako veliku površinu kao PTZ ili skup kamera s jednim senzorom, uz samo jedan kabel, IP adresu i VMS licencu“, kaže Whitney.

„Kruzeri i trajekti trebali bi ugraditi panoramske kamere s uglom prikaza od 180 i 360 stepeni kako bi se osigurala potpuna pokrivenost plovila. Isto važi i za strateški postavljene specijalne kamere (npr. infracrvene ili termalne) na određenim lokacijama kao što su vanjske ograde na palubi. Kamere s vidnim poljem od 180 stepeni idealne su za postavljanje na zidove, poput onih u dugim hodnicima, čime se sigurnosnom osoblju omogućava neometan prikaz lica putnika. Kamere s vidnim poljem od 360 stepeni nude široku pokrivenost prostranih površina kao što su palube i sportski tereni, što unapređuje kvalitet uvida u situaciju na terenu i omogućuje praćenje stanja sigurnosti u realnom vremenu“, kaže Edulbehram. Ipak, kako kruzeri i trajekti plove otvorenim morem, treba razmotriti i određene okolnosti povezane s tim. Zbog mogućnosti pojave vode, vlage i vlažnosti kamere na brodu trebaju posjedovati IP66 certifikat.

Uloga videoanalitike na kruzerima i trajektima
Videoanalitika na kruzerima se sve više koristi kako bi se podigao kvalitet uvida u situaciju na brodu. Videonadzor u tome igra ključnu ulogu jer se snimljeni materijali mogu koristiti za sprečavanje incidenata ili brže vođenje istrage nakon njih. Važno je uzeti u obzir i način prijenosa podataka i njihove pohrane. Nadzor se obično vrši u kontrolnom centru na brodu, pri čemu prijenos signala od kamera do centra igra ključnu ulogu. „Većina videonadzornih kamera na brodovima temelji se na IP tehnologiji, što uključuje slanje videosignala preko Ethernet kablova. Bežični sistemi mogu biti problematični i nepouzdani na brodu, posebno zbog blizine drugih elektronskih i električnih sistema, uskih brodskih prostora i metalnog brodskog trupa i infrastrukture“, kaže Whitney. U slučaju da se signal mora proslijediti do kontrolnog centra na kopnu, za to se može koristiti nekoliko tehnologija, uključujući satelitske komunikacije. „Kada se brodovi nađu unutar zone pokrivenosti stanicama za mobilnu telefoniju, oni mogu komunicirati niskopropusnim kanalima ili čak prebaciti videozapis koji se pohranjuje. Internetska veza tokom plovidbe skupo se plaća. Isto važi i za satelitsku komunikaciju kada ste izvan dometa. Iskoristivost dostupne propusnosti možemo optimizirati tako što ćemo reproducirati samo ono što je bitno, uz vrlo nisku propusnost i primjenu scenarija zasnovanog na pravilima. EdgeVis, naše rješenje za streaming sadržaja uživo, dokazano radi i uz niže propusne kapacitete nego bilo koja druga tehnologija za streaming preko satelita“, kaže Watts. Većina videozapisa koje naprave kamere pohranjuje se lokalno. Međutim, pojavljuju se i novi hibridni sistemi, koji kombinuju lokalnu pohranu i onu u oblaku. Ovo je mnogo jeftinije od stalnog slanja svih videozapisa do kopna. Sve se može obaviti u intervalima manjeg opterećenja ili kada su dostupni jeftiniji načini komunikacije, npr. kada se nalazite u luci ili blizu nje.

Važnost analitike
Osim hardvera, važan je i softver, posebno analitika. Ona može pratiti različite incidente kako bi operateri zadržali uvid u situaciju na terenu. „Kombinacija streaminga uživo i analitike je ključna“, kaže Watts. „Ona omogućava korisnicima da se fokusiraju na detalje u samom materijalu koji se snima i reproducira uživo. Time se omogućava fokusiranje na ono što je važno i smanjuje broj ljudi i vremena za pregled višesatnih materijala.“

Za kruzere i trajekte jedan od najvećih problema je pad putnika s palube u vodu. Analitika u kombinaciji s videonadzorom može pomoći u otkrivanju ovih incidenata. Na blogu PureTech Systemsa objavljeno je da je američka vlada 2010. donijela Zakon o sigurnosti na kruzerima, koji predviđa korištenje automatskih sistema za detekciju i praćenje slučajeva pada osoba u more. „Zbog ovih propisa mnoge kompanije sada razvijaju sisteme koji mogu detektirati pad osobe u more i aktivirati alarm“, navodi se na blogu. „PureTech Systems je patentirao algoritam i ponudio odgovarajući sistem za praćenje i aktiviranje alarma u slučaju pada osobe u more. To se odvija uz široki podržani spektar vremenskih uvjeta i stanja na moru. Sistem šalje videopodatke algoritmu koji je dizajnirao PureTech Systems. Algoritam može analizirati, izračunati i locirati mjesto pada osobe u more, bez obzira na visinu s koje je došlo do pada. Videoanalitika je više od sigurnosnog alata jer može biti od koristi i za prodaju na brodu pružajući podatke o broju kupaca, analizi pravca kretanja i kontroli mase“, kaže on.

Komunikacijski sistemi
U slučaju nužde neophodno je osigurati normalnu komunikaciju posade i putnika na kruzeru ili trajektu. Osim videonadzora, i komunikacijski sistemi na kruzerima i trajektima su ključna komponenta ukupne sigurnosti broda. Thomas Aas, direktor marketinga za pomorski sektor u kompaniji Zenitel, kaže da najtraženiji komunikacijski sistemi koji se isporučuju za kruzere i trajekte uključuju dvosmjerne komunikacijske te razglasne sisteme, alarme opće namjene i radiokomunikaciju za sigurnost i zaštitu od požara. On dodaje da bi navedeni sistemi trebali biti usklađeni s Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS), koja definiše minimalne sigurnosne standarde konstrukcije, opreme i načina korištenja trgovačkih brodova. „Dvosmjerni komunikacijski sistemi trebaju pratiti operativne zahtjeve navedene u SOLAS-u jednako kao i razglasni i alarmni sistemi opće namjene. Mogućnost slanja poruka u vanrednim situacijama osigurava ključnu komunikaciju između vitalnih lokacija kao što su kormilarnica, kontrolna soba za upravljanje pogonom, kontrola upravljačkog mehanizma, sistem praćenja rada propelera i stanica za vanredne situacije“, kaže Aas. Imajući u vidu važnu ulogu komunikacije na kruzerima i trajektima, kod odabira rješenja treba uzeti u obzir i određene faktore. Poznati brendovi i pouzdani proizvodi od ključne su važnosti. Rezervni dijelovi i servisi moraju biti dostupni širom svijeta.

Integracija sistema
S obzirom na činjenicu da se većina sigurnosnih sistema na kruzerima i trajektima temelji na IP tehnologiji, integracija između njih danas je realna opcija i ona nosi mnoge prednosti. „Jednostavna integracija između sistema je ključna. Naši Vingtor Stentofon i Phontech sistemi se jednostavno integrišu s drugim sigurnosnim uređajima i sistemima kao što su oni za videonadzor, UHF, digitalne telekomunikacije s bežičnim funkcijama i prijenos glasa putem Wi-Fi-ja“, kaže Aas. „Brojni su načini na koje se video može integrisati s drugim sistemima, kao što su alarmi za detekciju upada i sistemi kontrole pristupa na lokacijama na kojima je ograničen pristup za putnike, odnosno koje su namijenjene samo posadi. Tu spadaju prostorije s mašinama, kuhinje i druge prostorije za osoblje. Ovo je standardna praksa, kako za preduzeća na kopnu tako i za kruzere“, kaže Edulbehram.

Organizacija sistema sigurnosti
Ono što sisteme na kruzerima i trajektima razlikuje od ostalih je činjenica da se njima upravlja uz potpuno drugačiji set pratećih standarda. Watts nudi sljedeće savjete o tome kako organizovati odgovarajući sistem sigurnosti. Kada je brod u luci, menadžment treba razmotriti kako se plovilu može pristupiti na kontrolisan način. Jesu li ljudi na brodu ovlašteni za pristup plovilu? Ovim procesom može se upravljati pomoću tehnologije prepoznavanja lica na ulaznim i izlaznim tačkama. Sterilnim zonama na brodu kao što su utovarni prostori, parkirališta za automobile, inžinjerske prostorije i objekti za posadu može se upravljati putem sistema za slanje upozorenja prilikom detekcije kretanja. Termalne kamere mogu se koristiti za detekciju tjelesne topline osoba u teretnim vozilima ili u prtljažniku automobila. Dimenzije brodova ne smiju se zanemariti i zato je potrebno razmotriti razmještanje sigurnosnog osoblja opremljenog nosivom videotehnologijom za rad u realnom vremenu. To se posebno odnosi na situacije kada osoblje patrolira udaljenim dijelovima broda ili dođe u sukob s putnikom, kao i kada treba brzo prijaviti incident i slati podatke o onome što se uživo prati do kontrolne sobe. Tako se dolazi do informacija o lokaciji osoblja na brodu, što olakšava blagovremeno slanje pomoći. Ispod nivoa vode postoji sigurnosni rizik od pričvršćivanja mina ili ubacivanja podmorskih uređaja ili ronilaca u brod.

Najnovije nadzorne tehnologije čine luke sigurnijim

10 Juna, 2019

S dvije velike mete, ljudima i imovinom, brodske luke su vjerovatni predmet napada. Videonadzor ima bitnu ulogu u očuvanju njihove sigurnosti, a nove i poboljšane tehnologije mu pomažu u tome. Ali, odabir odgovarajućeg ponuđača može biti podjednako bitan kao i izbor prave opreme
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Luke su mjesta kroz koja ljudi i robe ulaze u zemlje širom svijeta, što ih čini ranjivim na sve veći broj prijetnji. Zahtjevi za videonadzornim rješenjima u lukama s vremenom su se mijenjali. Ona ne samo da pružaju sigurnost i omogućavaju nadzor nego su i u funkciji zaštite radnika i operacija. “Prilikom ulazaka i izlazaka s kruzera često dolazi do kretanja velikih grupa ljudi, što stvara kritičnu komponentu u vidu neophodne zaštite tih prostora. Kada su u pitanju brodovi koji prenose dobra i materijale, postoji mogućnost da će se u njihovom inventaru nalaziti nešto sumnjivo što predstavlja potencijalnu prijetnju i zahtijeva odgovarajuće provjere i pretrese”, kaže Jumbi Edulbehram, Oncamov predsjednik za područje Amerike. Videonadzor je vrijedno rješenje za zaštitu po tim aspektima, a službenicima omogućava da u stvarnom vremenu prate dešavanja i brzo identifikuju rizike ili ranjivosti.

Veliki izazovi
Luke imaju mnoge kritične nadzorne potrebe kao što je zaštita od nezakonitog ulaska i terorističkih prijetnji, ali one se moraju izboriti i sa svakodnevnim problemima krađa i oštećivanja opreme i okruženja. To postaje sve teže za riješiti zbog velikog prostora i činjenice da se luke u principu nikada ne zatvaraju. Kao rezultat toga, imaju probleme pri odlučivanju kako efikasno i ekonomično zaštititi veoma veliki prostor. Još jedna stvar koju treba imati u vidu je povećanje obima trgovine, što rezultira još većim protokom robe i ljudi te većom količinom imovine koju luka mora nadgledati i zaštititi. Kada je u pitanju primjena videonadzornog rješenja, veliki izazovi u luci uključuju vrlo korozivno okruženje (usljed slane vode), nepogodne vremenske uslove (magla i vlaga), kao i veliki prostor na kojem se one prostiru. Jedan od načina na koji se moguće izboriti s takvim uslovima je korištenje nadzornih kamera koje su certificirane za rad na konstantnom suncu, kiši ili vjetru. Osvjetljenje u lukama i okruženje koje se stalno mijenja zbog kontejnera koji se pomjeraju i slažu na hrpe različitih visina također su izazov za održavanje sigurnosti luka. “Naslagani kontejneri su značajan izazov za adekvatnu pokrivenost videonadzorom i odgovarajuće osvjetljenje u prostorima i hodnicima između njih”, kaže Mark Brown, direktor istraživanja i razvoja u oblasti sigurnosti u FLIR Systemsu.

Nadalje, u lukama je uvijek mnogo aktivnosti. “Iako postoje privatni prostori koji se mogu nadgledati pomoću tradicionalne nadzorne tehnologije, luka također mora nadgledati i održavati sigurnost prostora koji su otvoreni za javnost i imaju veliki protok ljudi i vozila. Moraju biti u stanju brzo prikupiti korisne nadzorne podatke u slučaju nekog događaja te koristiti napredne tehnologije kako bi spriječile te događaje”, kaže Eric Olson, potpredsjednik marketinga u PureTech Systemsu.

Bolja analitika, bolje praćenje
Među brojnim poboljšanjima u tehnologiji nadzora nekoliko kompanija je istaklo vještačku inteligenciju (AI) i napredak u videoanalitici kao ključne trendove u unaprijeđenom nadzoru luka. “Stalni razvoj algoritama za vještačku inteligenciju, naročito za videonadzor, omogućit će im da efikasnije prate tzv. soft događaje, u kojima ne dolazi do pravog incidenta, nego je riječ o nizu sumnjivih aktivnosti koje mogu ukazivati na prijetnju, vandalizam ili neki drugi oblik incidenta. Pojava inteligentnijih videoforenzičkih algoritama, koji omogućavaju brže i specifičnije pretrage na videonadzornim i drugim sigurnosnim senzorima, također će biti od velike pomoći lukama u ubrzavanju istraga i omogućavanju boljih rezultata pretrage”, kaže Olson. Edulbehram objašnjava da se AI, mašinsko učenje i videoanalitika mogu kombinovati kako bi zajedno kreirali jedan od najkorisnijih aspekata videonadzornih sistema – proaktivnost.

“Te tehnologije omogućavaju sistemu da detektuje neobičnu ili sumnjivu aktivnost prije nego što dođe do incidenta, što je od ključne važnosti za sigurnost luka. Mašinsko učenje i AI donose vjerovatno neka od najboljih poboljšanja za upotrebu u transportu, a prvenstveno aerodromskom i lučnom, budući da postojeće tehnologije poput prepoznavanja lica čine mnogo preciznijim. Oni također pomažu u identificiranju anomalija koje mogu ukazivati na prijetnju u okruženju u kojem bi tradicionalna analitika zakazala zbog složenosti scena. Biti u mogućnosti detektovati i suzbiti prijetnju unaprijed znači spasiti bezbrojne živote i imovinu u okruženju u kojem je okupljeno toliko bitnih elemenata”, kaže Edulbehram.

Brown vjeruje da napredak u oblasti dubokog učenja/CNN-ova (konvolucijskih neuralnih mreža) i njihov doprinos poboljšanju videoanalitike otvara brojne prilike za lučna okruženja. Brown je identifikovao nekoliko vrsta videoanalitičkih funkcija koje poboljšavaju nadzor luka, kao što je prepoznavanje registracijskih tablica (LPR) i znakova s ciljem kontrole vozila i kontejnera koji ulaze u luku i izlaze iz nje, zatim analitika praćenja objekata namijenjena kretanju viljuškara, kamiona, kranova i kontejnera te analitika prepoznavanja lica i brojanja ljudi. Sve su primjenjive na mnoga lučna postrojenja za opsluživanje kruzera.

Naprednija tehnologija u kamerama
Poboljšanja panoramske i termalne tehnologije u kamerama omogućavaju lukama da vide više od onog što su tradicionalne nadzorne kamere mogle ponuditi. “Trenutni tehnološki jaz, koji još treba prevazići kako bi se lukama pomoglo u održavanju sigurnosti, tiče se sposobnosti ekonomičnog nadzora vrlo velikih prostora u dnevnim i noćnim uslovima. Naprimjer, termalne kamere rade veoma dobro pri noćnoj detekciji na veće udaljenosti, ali ne omogućavaju detaljnu identifikaciju. Iako su nadzorne kamere dobre u ovome, one zahtijevaju jako osvjetljenje kako bi to radile tokom noćnog nadzora. Radari skeniraju velike prostore, ali ne omogućavaju vizuelnu potvrdu. Ključ je kombinovanje tih rješenja na ekonomičan i pametan način kako bi se lukama omogućio širok spektar nadzora – i po danu i po noći”, objašnjava Olson.

Edulbehram objašnjava da je razvoj tehnologije panoramskog nadzora lučnim sigurnosnim službenicima omogućio da riješe problem sveobuhvatnog nadzora pruživši im pregled kompletne scene bez mrtvih uglova. “Ulaganje u panoramske kamere od 360 stepeni u lukama i njihovo uključivanje u generalni videonadzorni plan može omogućiti detaljno praćenje sigurnosne situacije”, kaže on. Kako kaže Brown, napredak u pogledu termalne slike s većom rezolucijom omogućio je da se termalne kamere koriste za pouzdaniju analitiku, na koju ne utječu promjenjivi uslovi osvjetljenja. “Višesenzorske kamere koje podržavaju običnu i termalnu sliku u istom kućištu omogućavaju da se analitika provodi na termalnom snimku, a da se obična slika koristi za identifikaciju uljeza”, ističe Brown i navodi da su radarske tehnologije u kombinaciji s nadzorom namijenjenim identifikaciji objekta veoma efikasne u detekciji. Mogu se koristiti da automatski skreću kamere prema objektima detektovanim na radaru i tako kreiraju vrlo efikasno rješenje za pokrivanje velikih otvorenih prostora na obali i vodi.

Kako cloud i rubno računarstvo mogu pomoći lukama
Luke su ogromne i zahtijevaju veliki broj kamera kako bi se adekvatno nadzirao čitav prostor. Rubno računarstvo i cloud mogu pomoći sigurnosnim operaterima da efikasnije upravljaju njihovim sistemima. “Bez rubnog računarstva na centralni sistem za upravljanje stavlja se veliki teret. Također, usljed veličine prostora koji treba biti pokriven nadzorom, kamere se obično postavljaju na mjesta koja je teško dohvatiti. Cloud bi mogao uveliko olakšati (njihovo) održavanje i smanjiti prateće troškove”, kaže Hu. Ranije su rubno računarstvo i cloud bili ograničeni lošim računarskim performansama i ograničenim mrežnim mogućnostima. Međutim, ti faktori su sada stabilniji i pouzdaniji, što omogućava nadogradnju nadzornih sistema i njihov efikasniji rad. “Kada je u pitanju cloud, Ipv6 je bio ključan za primjenu sistema daljinske kontrole bez firewalla i NAT-a. Međutim, LILIN je sada razvio sistem za daljinsko upravljanje – DeviceHub”, objašnjava Hu. “Više nema komplikovanih mrežnih postavki, nego samo plug and play. Na to se može gledati kao na bitan korak ka prevazilaženju ograničenja postojećih mrežnih uslova.”

Nadzor pomoću dronova
Dronovi mogu imati veliki utjecaj na lučko okruženje i kao prijetnja i kao sigurnosni alat. Dronovi s AI algoritmima i tradicionalnom videoanalitikom pružaju uzbudljive nove prilike za luke. “Luke moraju pokriti veliki prostor nadzorom, a sposobnost automatskog slanja drona na lokaciju događaja, ne samo radi videoverifikacije nego i obeshrabrivanja potencijalnih napadača zbog samog prisustva drona, može pomoći lukama da brže reaguju na događaje i smanje svakodnevne operativne troškove zaštitara, obuke, sigurnosnih vozila i goriva. Nova sposobnost kombinovanja geoprostornih alarma s praćenjem pomoću dronova s kamerama omogućava lukama patroliranje i reagiranje na događaje koristeći automatski usmjerene i kontrolisane dronove”, kaže Olson.

Prema Brownu, detekcija i odbrana pomoću dronova je, uprkos tome, i dalje tržište u nastajanju, koje prate brojni problemi, kako u pogledu detekcije tako i proaktivnog sprečavanja prijetnji dronovima. “Trenutni dronovi mogu se koristiti u nadzoru za patrole i automatsko reagovanje na incidente; međutim, još postoji problem automatskog punjenja i stanica za dronove. Legislativa koja se bavi potpuno automatiziranom kontrolom se razvija te predstavlja ograničavajući faktor za upotrebu potpuno automatiziranih sistema”, dodaje on.

Kako PSIM čini nadzor luka efikasnijim
Tokom vremena su se za odgovarajući nadzor luka koristili različiti sistemi. Erez Goldstein, direktor globalnog marketinga u Qognifyju, objašnjava kako korištenje PSIM-a za integraciju tih sistema može kreirati efikasniji sistem. “Luke ne samo da su osjetljive glede njihovih operacija nego su i jedinstvene po strukturi. Njihov otvoreni prostor uz more otežava tradicionalno ograđivanje i zaštitu, a otežavajući faktor je i veliki broj zaposlenika i posjetilaca. S obzirom na takvu situaciju, luke su s vremenom mnogo uložile u sigurnosne sisteme, uključujući videonadzor, videoanalitiku, protivprovalne sisteme i signalizaciju, kontrolu pristupa, sonare, radare, sisteme za automatsku identifikaciju i GPS, kao i dronove”, kaže Goldstein.

Uz toliko različitih sistema, veliki izazov je njihovo integrisanje, koje omogućava zajedničku operativnu sliku koju sigurnosni timovi mogu koristiti da proaktivno nadziru i održavaju sigurnost u luci. “Međutim, upravitelji u lukama su shvatili da, osim što jedinstvena centralizirana platforma može pomoći u značajnom smanjivanju izlaganja rizicima i poboljšavanju upravljanja incidentima, ona također može njihov rad učiniti i efikasnijim. Uzmite za primjer Naftoport, jedinu luku za naftni promet u Poljskoj, za koju se procjenjuje da samo jedan dan prekida njenog rada može rezultirati gubicima i do 200 hiljada dolara. “Ta luka koristi naše PSIM rješenje Qognify Situator kako bi integrisala svoju kolekciju različitih sigurnosnih sistema i senzora”, dodaje on. Time je Naftoport bio u stanju automatizirati 40 svakodnevnih sigurnosnih procedura i implementirati plan intervencija, koji njegovim sigurnosnim timovima pomaže da unaprijed planiraju, koordiniraju i upravljaju odgovorima na hitne situacije u stvarnom vremenu, kao i da efikasno upravljaju rutinskim sigurnosnim operacijama.

Kako odabrati odgovarajućeg ponuđača
Odabir odgovarajućeg proizvođača može biti podjednako bitan kao i odabir prave opreme. Jedna od stvari koje treba imati u vidu je sposobnost predlaganja rješenja koja pružaju visok nivo sigurnosti koje zahtijevaju kritični objekti, kaže Mark Brown, direktor istraživanja i razvoja u oblasti sigurnosti u FLIR Systemsu. Ne samo to nego proizvođač također treba biti u stanju pomoći u operacijama te omogućiti luci da efikasno radi. “To podrazumijeva poznavanje operacija i integraciju s dodatnim sistemima”, dodaje on. Prema Jumbiju Edulbehramu iz Oncama, integracija je apsolutno ključni prioritet za sigurnosne operacije luka, budući da njihove instalacije često zahtijevaju brojne kamere i dodatnu sigurnosnu opremu kako bi se postigla sveobuhvatna zaštita lučkog prostora.

“Integracija je važna pri korištenju postojeće infrastrukture, jer mnoge luke već posjeduju sigurnosnu tehnologiju i žele unaprijediti svoj sistem dodavanjem najnovijih rješenja. Kako bi integracija glatko funkcionisala, sigurnosno osoblje u lukama želi kompanije koje implementiraju otvorene platforme, kojima integrišu različite tehnologije i sisteme”, objašnjava Edulbehram. PureTech Systemsov Eric Olson ističe da jedinstveno okruženje tradicionalne luke – veliki prostori s velikom aktivnošću – pokazuje da je bitno odabrati pružaoca rješenja, a ne samo pukog dobavljača proizvoda. “Nema savršenog senzora za efikasan nadzor u lukama, a kako se tehnologija bude razvijala, pružaoci rješenja će morati biti agilni u reagovanju na potrebe luka.”

Razvoj analitike unapređuje nadzor aerodroma

20 Maja, 2019

Zahvaljujući strogim regulativama koje se tiču zaštite i putovanja avionom, aerodromi zahtijevaju sveobuhvatnu sigurnosnu tehnologiju. Kako bi se ti zahtjevi ispunili, najveći svjetski aerodromi koriste neke od najnaprednijih tehnologija zasnovanih na videonadzoru
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Današnji aerodromi su više nego ikada fokusirani na sigurnost. Broj napada u zračnim lukama proteklih je godina samo još više naglasio potrebu za boljom zaštitom putnika i osoblja. Kada je riječ o videonadzoru, ranije se koristio kao izvor verifikacije i pregledanja događaja, ali sada je postao i ključni izvor podataka. Na aerodromima vlada velika potražnja za videoanalitikom. S obzirom na veliki broj kamera koje treba pratiti, videonadzor koji koristi naprednu videoanalitiku za proaktivno identificiranje potencijalnih prijetnji ključan je za uspjeh na sigurnosnom polju.

Dešavanja u oblasti analitike
Osim toga, te tehnologije mogu pomoći operaterima da u bilo kojem trenutku prepoznaju najbitnije informacije. “Zasnovana na sofisticiranim algoritmima, napredna analitika uključuje neuralne mreže i duboko učenje kako bi imitirala ljudsku sposobnost prepoznavanja, što joj omogućava da se prilagođava i uči iz novih situacija. Te inovacije otvaraju nove opcije za aerodrome jer omogućavaju preciznost i prilagodljivost potrebnu za napredno prepoznavanje u okruženjima s gustim protokom ljudi i raznolikom populacijom”, kaže Alan Stoddard, direktor odjela za rješenja za situacijsku analitiku u Verintu. Jumbi Edulbehram, Oncamov predsjednik za Ameriku, ističe da su aerodromi tradicionalno složeno okruženje za analitiku, ali da se danas mijenjaju zahvaljujući analitici zasnovanoj na mašinskom učenju.

Takva je analitika u stanju tokom vremena učiti o tome šta je uobičajeno u određenoj sceni te signalizirati kada nešto nije, kao što su ljudi koji idu u pogrešnom smjeru ili dugo ostavljene torbe. Ona zbog toga ima još veću vrijednost. “Analitika bi također mogla identificirati prethodno neprimijećena ponašanja ili anomalije u nekoj sceni, što bi moglo biti korisno za sigurnost, pa čak i za operativnu efikasnost aerodroma”, dodaje Edulbehram. Maarten Wings, globalni menadžer za vertikalu zračnog transporta u Bosch Building Technologiesu, ističe da se videoanalitika može konfigurisati tako da prepozna promjene u brzini (trčanje), obliku (čučanje) ili omjerima (padanje), što sve može biti od velike koristi za aerodrome. “Zahvaljujući nedavno dodanoj sposobnosti mašinskog učenja, Boscheve kamere se sada mogu ‘naučiti’ da prepoznaju objekte ili situacije koje su od najvećeg značaja za aerodrome. To je bitno s obzirom na to da na današnjem tržištu ne postoji jedno rješenje za sve probleme kada je u pitanju zaštita ljudi i imovine ili analitika. Videokamere se sada mogu naučiti da prepoznavaju i detektuju statične objekte ili određene situacije umjesto da budu aktivirane samo pokretom. Meta videopodaci su zbog toga dodatno obogaćeni te pružaju informacije o tome gdje su objekti prisutni, ali i kada su uklonjeni, što rezultira bogatim informacijama”, objašnjava Wings.

Bolje prepoznavanje lica
Napredak u oblasti mašinskog učenja i vještačke inteligencije analitikama kao što je prepoznavanje lica daje izuzetno precizne automatizirane i inteligentne sposobnosti prepoznavanja lica u kritičnim okruženjima kao što su aerodromi. “Veća tačnost prepoznavanja ima i veće prednosti za aerodrome, na kojima je ispravna identifikacija putnika i osoblja od ključne važnosti. Neki aerodromi i aviokompanije već počinju koristiti prepoznavanje lica za identifikaciju putnika koji se ukrcavaju na letove, dok ga drugi koriste kao biometriju za pristup osjetljivim područjima na aerodromu”, kaže Edulbehram. Potpredsjednik Milestone Systemsa za Azijsko-pacifičku regiju Benjamin Low ističe da se prepoznavanje lica koristi i kao dodatni oblik autentifikacije u graničnoj kontroli, sigurnosnoj i pasoškoj kontroli, praćenju pojedinaca s listi odobrenih i blokiranih osoba itd.

S obzirom na izuzetno veliki broj kamera koje treba pratiti, videonadzor koji koristi naprednu videoanalitiku za proaktivno identificiranje potencijalnih prijetnji ključan je za uspjeh na sigurnosnom polju

Potreba za praćenjem situacije
Današnji videonadzor još zahtijeva intenzivan “ručni rad”, što rezultira velikim brojem grešaka budući da ljudi nisu posebno dobri u dugom i pažljivom gledanju videa. To na kritičnim lokacijama kao što je aerodrom može imati ozbiljne posljedice. Međutim, savremeni sistemi za upravljanje videom mogu pouzdano signalizirati incidente operaterima i u idealnom slučaju omogućiti njihovu prevenciju. David Lenot, šef u oblasti aerodromskih praksi u Genetecu, ističe kako bolje performanse i viša rezolucija kamere, njena veća procesorska snaga, AI, neuralne mreže itd. pomažu u izvještavanju situaciji u okruženju i njenom praćenju. “Softverske platforme za praćenje stanja sigurnosti imaju naročito velike prednosti. Ti sistemi pomažu akterima da steknu kritični uvid u sigurnosne operacije aerodroma – kako sistema za fizičku sigurnost tako i onih za računarsku sigurnost – kako bi pomogli u zaštiti infrastrukture i prikupljanju analitičkih podataka”, kaže Stoddard.

“Menadžerima je prikupljanjem korisnih podataka sa senzora poput onih za videonadzor te podataka s interneta, posredstvom crowdsourcinga, meteoroloških senzora, mobilnih lokacija i drugih izvora – omogućeno da efikasno upravljaju situacijama i reaguju na njih te lako dijele informacije s različitim agencijama, zaposlenicima, građanima, partnerskim agencijama i interventnim timovima. Štaviše, kreiranjem jedinstvenog korporativnog pregleda, koji objedinjuje različite sisteme i tehnologije, ova rješenja mogu pomoći aerodromima da skrate vrijeme intervencija, smanje operativne troškove i povećaju efikasnost u radu”, dodaje Stoddard. Poboljšavanje praćenja sigurnosne situacije također uključuje i to da svaki ugao aerodroma bude pokriven videom, bez mrtvih uglova. Prema Edulbehramu, to je ono što mnogi aerodromi žele. “Brojni aerodromi su odabrali da obogate svoj arsenal kamera panoramskom tehnologijom – i na kamerama od 180 stepeni i na onima od 360 stepeni. Sjetite se velikih prostora na aerodromu kao što su dugi hodnici koji povezuju terminale, veliki prostori s pokretnim trakama za preuzimanje prtljage ili prostrani prostori za ukrcavanje. Svi ti veliki prostori zahtijevaju dobru pokrivenost, koju tradicionalna PTZ kamera ne može osigurati bez kamera usmjerenih u svim pravcima. Umjesto toga, panoramske kamere mogu održati dobar pregled sigurnosne situacije te pomoći službenicima u praćenju pojedinaca do kritičnih kontrolnih tački, a kamere uskog vidnog polja tokom istraga mogu pomoći i u identifikaciji osoba od interesa”, objašnjava Edulbehram.

Veliki izazovi
Aerodromi se danas susreću s velikim povećanjem broja putnika. Također, i velika količina prtljage, javni i privatni pristup, kao i veliki prostor na kojem se prostiru ti objekti mogu predstavljati problem za integratore prilikom implementiranja videonadzornih rješenja. Veliki otvoreni prostori i dugi hodnici od terminala do terminala značajan su izazov za pokrivenost videonadzorom. “Ovi izazovi su tokom godina samo rasli, uz potrebu pridržavanja regulativa koje su donijele zemlje širom svijeta o tome koliko treba čuvati videosnimke s nadzornih kamera i na koji se način video koristi”, kaže Edulbehram.

Low dodaje da stariji aerodromi uklanjaju čitava nadzorna rješenja zato što više ne funkcionira stariji pristup u kojem se koristi jedan brend kamera i softvera za pokrivanje izuzetno zahtjevnog okruženja. “Kako su aerodromi dinamična okruženja, fizička infrastruktura se stalno mijenja, izvodi se mnogo građevinskih radova, koji se moraju pratiti iz kontrolne sobe. To zahtijeva često prilagođavanje videonadzornog sistema, poput promjene vidnog polja ili fokusa kamera”, kaže Wings. Osvjetljenje također predstavlja problem s obzirom na to da direktno utječe na analitiku prepoznavanja lica. Kako bi se ovo prevazišlo, uslovi osvjetljenja u aerodromskom okruženju, a naročito u interijerima, moraju se bolje kontrolisati. “Potrebno je više puta testirati kamere i uglove pod kojima se postavljaju kako bi se povećala njihova efikasnost i smanjio broj lažnih detekcija”, savjetuje Low. Lenot dodaje da u zatvorenom prostoru, gdje je osvjetljenje uglavnom kontrolisano, ograničenja onoga što ne bi trebalo biti narušeno vidljivim senzorima i uređajima uglavnom se odnose na “očekivani” dizajn ili vrstu građevinskog materijala kao što su staklo, drvo i aluminij. Konačno, kada se kamere koriste za videoanalitiku, njihove lokacije moraju biti vrlo pažljivo odabrane kako bi analitika mogla funkcionisati na očekivanom nivou.

Videosigurnosna rješenja trebala bi ponuditi najnovije hardverske i softverske mjere kako bi se zaštitili podaci i privatnost na najvišem nivou

Promjenjiva budućnost
Proizvođači kamera sada nude veći izbor kamera vrlo širokog ugla te panoramskih i višesenzorskih kamera, koje povećavaju pokrivenost te olakšavaju instalaciju i ugradnju nadzornog sistema smanjujući broj potrebnih uređaja i količinu kablova. Rizici vezani za računarsku sigurnost također postaju sve izraženiji. Wings ističe da bi videosigurnosna rješenja trebala ponuditi najnovije hardverske i softverske mjere kako bi se omogućila sigurnost podataka i zaštita privatnosti na najvišem nivou, a zaštiti podataka bi se trebalo pristupiti po end-to-end principu. “To znači da komunikacija treba biti dozvoljena samo između verificiranih uređaja, a podaci moraju biti šifrirani i tokom prijenosa i pohrane. Također, korisničkim pristupom se mora lako upravljati, a mora postojati i podrška za infrastrukturu javnih ključeva”, kaže Wings.

Kako se sigurnosne potrebe aerodroma budu razvijale tako će i potreba za naprednijom tehnologijom biti od ključne važnosti za nadzor aerodroma. Naročito u današnjem dobu IoT-a i umreženosti svega i svačega cyber sigurnosni rizici mogu samo postajati sve veći problem. Međutim, uz napredniju analitiku, bolju tehnologiju u kamerama i poboljšano praćenje sigurnosne situacije, aerodromi će biti sigurniji nego ikada.

Na šta treba obratiti pažnju prilikom odabira proizvođača
Videonadzor je samo još jedan od mnogih sistema koje operateri aerodroma i sigurnosni timovi moraju implementirati kako bi se izgradilo kompletno sigurnosno rješenje. Prema Davidu Lenotu, šefu u oblasti aerodromskih praksi u Genetecu, aerodromi danas očekuju sistemske platforme koje objedinjuju sve druge sisteme, kao i nivo tehničke složenosti koji omogućava postojanje interfejsa za optimalno praćenje događanja, pojednostavljeno donošenje odluka, praćenje procesa i, najbitnije od svega, poboljšanje ukupnih performansi. “Sigurnosne kompanije moraju imati sposobnost odabira pojedinačnih sistema, senzora i uređaja, ali i vladati svim aspektima IT-a, uključujući servere, umrežavanje i softver. Pored tehnologije i tehničkih aspekata, moraju posjedovati i znanje o tome kako aerodrom funkcioniše kako bi mogle definisati radne procese i standardne operativne procedure”, objašnjava Lenot. Maarten Wings iz Bosch Building Technologiesa objašnjava da bi sigurnosne kompanije trebale pokrivati više oblasti, zatim pružati rješenja koja se mogu nositi s budućim izazovima i koja se mogu nadograđivati kako bi se omogućila stalna zaštita podataka i nova funkcionalnost, te nuditi rješenja koja sigurnosti podataka pristupaju uz end-to-end princip i koja imaju ugrađenu analitiku kako bi se sigurnosnim operaterima omogućilo da prikupljaju bitne statističke podatke i tako dodatno poboljšavaju sigurnosnu sliku.

“Nema potrebe naglašavati da sve ove mogućnosti i funkcionalnosti trebaju biti integrisane s onima drugih kompanija budući da nema jednog rješenja za sve potrebe”, kaže Wings. “Aerodromi se vrlo intenzivno takmiče jedni s drugima. Redovi trebaju biti kratki, put kroz objekte transparentan, a prolazak ljudi kroz kontrolne tačke kratak. Sve to se mora odvijati u sigurnom okruženju budući da niko ne može letjeti s nesigurnog aerodroma. Oni moraju biti optimizirani, a kako bi to uradili, potrebni su im podaci za analizu, učenje i optimizaciju. Aerodromima treba kompanija s jasnom digitalnom strategijom, tako da mogu napraviti korak ka tome da postanu digitalni aerodromi.”

Kako analitika na rubnim uređajima pomaže aerodromima
Poboljšana tehnologija u kamerama i napredak u oblasti analitike omogućili su da analitika na rubnim uređajima bude upotrebljivija opcija. Naprimjer, ona može detektovati prolazak ljudi u suprotnom smjeru na pokretnim stepenicama ili okupljanje ljudi na neuobičajenim mjestima ili, pak, osobu ili vozilo u blizini ograde aerodroma. “Ugrađena videoanalitika korisnicima omogućava da brzo pronađu odgovarajuće snimke u satima snimljenog videa, analiziraju scenu pomoću svakakvih vrsta podataka te da brže, lakše i efikasnije preduzmu odgovarajuće akcije”, kaže Maarten Wings, globalni menadžer za vertikalu zračnog transporta u Bosch Building Technologiesu. “Uz ugrađenu videoanalitku moguće je postaviti određena pravila za signalizaciju problema, kao što su slučajevi u kojima neko prilazi ogradi ili se penje preko nje, zatim ukoliko se neko zadržava duže nego što je dozvoljeno na parkiralištu ili u slučaju da su neki objekti ostavljeni u određenim prostorima, kao što je kutija koja blokira izlaz za hitne slučajeve. Kada se prikupe podaci s više kamera, statistički podaci poput broja ljudi, gustine grupa i druge informacije mogu se koristiti za informisanje putnika o vremenu čekanja ili drugim relevantnim informacijama koje se ne tiču sigurnosti”, objašnjava on.

Radarska tehnologija za veći domet detekcije

6 Maja, 2019

Radar ima veliku prednost u odnosu na lidar i druge tehnologije detekcije unutar perimetra zbog mogućnosti rada i u nepovoljnim vremenskim i svjetlosnim uslovima. Na performanse radara ne utječu nikakve ambijentalne promjene, tako da se može koristiti za detekciju unutar perimetra i u zahtjevnim okruženjima
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Zahvaljujući velikom dometu detekcije i mogućnosti rada u lošim vremenskim uslovima i zahtjevnim okruženjima, uključivanje radara u sigurnosna rješenja za zaštitu perimetra moglo bi sigurnosnim operaterima ponuditi bolju vidljivost i veće uštede. Tehnologije radara i lidara (Light Detection and Ranging) ne samo da napreduju nego i šire svoje polje primjene. Lidar je poznat po primjeni na tržištu naprednih sistema za pomoć pri vožnji (ADAS), ali i u sektorima kao što je odbrana. Radar se, međutim, pokazao korisnim za sigurnosne i videonadzorne funkcije na aerodromima, graničnim prijelazima i lukama.

Kada je riječ o raširenosti, Sjeverna Amerika je prednjačila na ovom tržištu u 2017. godini. Slijedi je Evropa s „kontinuiranim tehnološkim napretkom i programima dodavanja sigurnosnih i nadzornih radara“, što su glavni faktori koji doprinose rastu prema izvještaju Zion Market Researcha. Azijsko-pacifička regija je najbrže rastuća. U pogledu zaštite perimetra, radar može ponuditi značajne prednosti za identifikaciju uljeza. Globalno tržište radara za sigurnost i nadzor će do 2024. dostići vrijednost od 10,6 milijardi dolara, u odnosu na sedam milijardi 2017. godine, procjenjuje ZMR. Rast tržišta uglavnom se pripisuje povećanju broja navigacijskih radara, koje koriste bespilotne letjelice, kao i većoj potražnji za kompaktnijim i energetski efikasnim radarima.

Superiornost radara za zaštitu perimetra
Iako se i lidar i radar mogu koristiti za zaštitu perimetra, potonji je bolji izbor iz više razloga. Obje tehnologije imaju mogućnost skeniranja u rasponu od 360 stepeni, no njihovi dometi i metode detekcije se razlikuju. Osim toga, razlikuju se i podaci koje generiše njihov hardver: iako radar može „vidjeti“ na većoj udaljenosti, lidar nudi veću rezoluciju slike. Zbog toga ih njihove prednosti u pogledu primjene ne čine istovjetnim kandidatima za zaštitu perimetra. „Radar je pogodniji za nadzor šireg područja zbog većeg dometa detekcije. Lidar ima mnogo kraći domet zbog atmosferskih utjecaja i ograničene izlazne snage. Radar i lidar se obično koriste za otkrivanje uljeza u vidu osoba i vozila, ali su nedavno prilagođeni i za praćenje dronova“, objašnjava Phil Avery, direktor Navtech Radara.

Iz perspektive perimetarskog nadzora, radar je superiornija opcija. Često se smatra pogodnijim rješenjem u odnosu na tradicionalne mjere zaštite perimetra jer omogućava detekciju unutar i izvan njega, smatra Avery. „To operaterima na lokacijama daje cjeloviti uvid u događaje koji se odvijaju unutar i izvan kompleksa koji pokrivaju. Radar ima veliku prednost u odnosu na lidar i druge tehnologije detekcije unutar perimetra zbog mogućnosti rada i u nepovoljnim vremenskim i svjetlosnim uslovima. Na njegove performanse ne utječu nikakve ambijentalne promjene, tako da se može koristiti za detekciju unutar perimetra i u zahtjevnim okruženjima. Lidar može biti veoma osjetljiv na prašinu, pijesak i maglu, koji negativno utječu na njegove performanse. Jednak učinak imaju i jaka kiša i snijeg, što ga čini manje prikladnim rješenjem za korištenje unutar perimetra na otvorenom, osim za kraće domete“, objašnjava Avery.

Još jedna prednost korištenja radara za velike površine je to što je jeftiniji od tradicionalnih mjera zaštite perimetra kao što su ograde, svjetla, stražari i kamere. „Jedan radar može pokriti stotine kvadratnih kilometara, vrlo je pouzdan i radi u gotovo svim vremenskim uvjetima, danju i noću, i s njim nemate stalne troškove“, kaže Bill Drafts, direktor marketinga proizvoda za integrisana rješenja za javne i vojne projekte u FLIR Systemsu. Budući da ima veći domet, potrebno vam je manje senzora za jednak nivo pokrivenosti lokacije. „Prednost nadzora širokog područja je u tome što se operaterima unaprijed šalje upozorenje. Zbog toga imaju dovoljno vremena za presretanje uljeza i tako smanjuju vjerovatnoću od stvarnog narušavanja sigurnosti. Osim toga, senzori kontinuirano prate uljeze unutar perimetra, što znači da će operateri u svakom trenutku znati njihovu tačnu lokaciju. Tradicionalne metode su daleko nepreciznije i često su sposobne samo za detekciju unutar perimetra, bez dodatnih informacija nakon što se uljez udalji od ograde“, dodaje Avery.

Nije sve ni idealno
Prednosti radara, međutim, ne znače da je on savršeno rješenje. Obje tehnologije su u nepovoljnom položaju zbog vidljivosti. Naprimjer, krupni objekti kao što su zgrade ili drveće mogu utjecati na performanse detekcije jer zaklanjaju vidik. „Prilikom postavljanja radara važno je osigurati da ima čisto vidno polje. Oni ne mogu vidjeti kroz svaki objekt. Također ih je važno postaviti dalje od velikih objekata koji mogu dovesti do odbijanja energije, što može ograničiti efikasnost radara“, objašnjava Drafts i dodaje: „Ako instalacija mora biti blizu velikog objekta, emisija se može maskirati. To znači da će se prilikom okretanja radara snop impulsa prekidati u kontaktu s objektom, čime se eliminiše odbijanje. Na kraju, radar treba postaviti dovoljno visoko iznad tla da bi se spriječili problemi s više putanja. U principu, što je veći potrebni domet, radar se postavlja više.“

Kamere kao partner radaru
Jedan od načina da se ublaže nedostaci radara kao rješenja za zaštitu perimetra jeste da ih se kombinuje s drugim senzorima, kao što su videonadzorne kamere. Kao i radari, kamere same po sebi nisu dovoljno efikasno rješenje za zaštitu perimetra. Zbog toga je najbolje da se te dvije vrste proizvoda integrišu kako bi sigurnosno osoblje imalo pristup informacijama koje se ne tiču samo položaja objekata nego i njihove vizualizacije. „Kamere nude prepoznavanje subjekata kao prijatelja ili uljeza, a mogu pratiti samo područje koje pokrivaju. To je još veći problem kada su ciljevi brojni ili se nalaze na većim udaljenostima jer ih kamera mora zumirati. Pri tome se njeno vidno polje značajno sužava i ograničava uvid u situaciju na terenu. Dok kamera identificira udaljenog uljeza, drugi napadači mogu ući u praćenu zonu izvan vidnog polja kamere“, kaže Drafts.

S druge strane, radari detektiraju sve ciljeve, u rasponu od onih manjih dimenzija, poput komercijalnih dronova, do velikih objekata kao što su brodovi, a sve to bez promjene u vidnom polju, navodi Drafts. „Radar svake sekunde neprekidno skenira prostor u rasponu od 360 stepeni, tražeći bilo koju metu koja reflektuje emitovanu energiju natrag do njega. Idealno rješenje za zaštitu perimetra uključuje radar, kameru i softver za upravljanje i kontrolu. Radar detektuje cilj, a softver naređuje kameri da se okrene kako bi ga upratila i omogućila identifikaciju uljeza.“ Avery ističe radarsku tehnologiju kao što je AdvanceGuard, proizvod kompanije Navtech Radar. Ovo rješenje može se integrisati s termalnim ili videonadzornim kamerama ili s mrežom senzora za potpunu pokrivenost konkretne lokacije. Visoka rezolucija koju nudi omogućava sistemu da prepoznaje različite ciljeve koristeći karakteristike kao što su njihova brzina, smjer kretanja i veličina.

Najvažnije vertikale
Potražnja za radarskim i lidarskim tehnologijama i dalje raste. Jedan od razloga za to su nedavni slučajevi upada u perimetre na aerodromima, koji su uzrokovali velike poremećaje u rasporedu letova, narušili ugled nadležnih tijela i mnogo koštali PR timove tokom upravljanja krizom, navodi Avery. Lokacije s kritičnom infrastrukturom žele smanjiti troškove sigurnosti i broj nepotrebnih lažnih alarma. Iako se lidar može koristiti za detekciju unutar perimetra, on je pogodniji za vertikale kojima je potrebna detekcija kraćeg dometa, a na lokacijama nema problema s nepovoljnim vremenskim prilikama. Tu spadaju industrijski objekti ili instalacije u zatvorenom prostoru. Međutim, radar je idealan izbor za zaštitu perimetra na velikim, otvorenim lokacijama, jer je vrlo robustan i kvalitetno radi i pri nepovoljnim meteorološkim uvjetima ili u zahtjevnim okruženjima. Osim toga, detekcija dugog dometa je najkorisnija na lokacijama na kojima prostrani tereni unutar i izvan perimetra zahtijevaju pouzdanu detekciju.
„Ako se stićeno područje nalazi u sredini šume ili je okruženo drvećem ili visokim objektima, radari nisu najbolji izbor za zaštitu. Istovremeno, svaka vertikala s otvorenim terenima koja zahtijeva ekonomičan i kontinuiran nadzor može imati koristi od njega. Ovo uključuje, ali nije ograničeno na kritičnu infrastrukturu, luksuzne stambene objekte, brane, luke, aerodrome, zatvore, granične prijelaze, vojne objekte, stadione, državne zgrade, postrojenja za proizvodnju energije i podstanice. Sve ove vertikale mogu koristiti i koriste radarsku tehnologiju za zaštitu perimetra. Stalna pokrivenost, rad tokom dana i noći, različite vremenske prilike, manje dimenzije, duži domet, isplativost i relativna tajnost faktori su koji doprinose njenom širem korištenju i primjeni“, smatra Drafts. Budući da se oba sistema mogu montirati na postojeću infrastrukturu, oni tokom instalacije ne podrazumijevaju prekide u svakodnevnim aktivnostima i svode prateće troškove na minimum.

Napredak radarske tehnologije
Zion Market Research navodi da tehnološki napredak radarskih sistema može otkriti nove pravce razvoja tržišta sigurnosti i nadzornih radara u bližoj budućnosti. Rastuća potražnja za radarskim i lidarskim tehnologijama dovela je do pojave da kompanije kontinuirano razvijaju tehnologije koje odgovaraju specifičnim potrebama kupaca. Napredak radarske tehnologije, poboljšani algoritmi klasifikacije ciljeva, pad cijena i jednostavnost upotrebe ubrzali su primjenu ovih tehnologija za potrebe zaštite perimetra, navodi Drafts. „Kako su dronovi postali dio spektra potencijalnih prijetnji, radari su, poput onih iz FLIR Ranger serije, morali evoluirati kako bi ih mogli pratiti. Oni za nadzor perimetra ranije su se obično postavljali na tlo, što znači da su imali elevacijski snop impulsa širok pet ili manje stepeni prilikom usmjeravanja radara za detekciju uljeza na tlu. Tehnologija je u posljednje evoluirala, tako da danas može otkrivati i prijetnje iz zraka poput dronova, uz elevaciju snopa impulsa u rasponu od 20 do 60 stepeni. Povećana visina snopa nudi skoro hemisferičnu detekciju prijetnji na tlu i u zraku“, objašnjava Drafts.

Navtech Radar je nedavno unaprijedio svoj AdvanceGuard sistem kao sigurnosno rješenje za nadzor pomoću radara visoke definicije. Sada uključuje i opciju prepoznavanja „prijatelja“ ili „neprijatelja“. „Sistem koristi detekciju zasnovanu na pravilima, tako da se regularne aktivnosti filtriraju, a učestalost pojave lažnih alarma svodi na minimum. On analizira ponašanje, pri čemu se prepoznaje razlika između normalnih aktivnosti, kao što je dolazak vozila uposlenika, od pojave uljeza i prijetnji. Za razliku od drugih radarskih i lidarskih sistema, AdvanceGuard nudi kontinuirani uvid u situaciju tokom trajanja jednog događaja i operaterima prikazuje tačnu lokaciju uljeza u realnom vremenu. Njegova funkcija ranog otkrivanja veoma je važna za kompleksne lokacije, kao što su aerodromi, gdje je presretanje uljeza ključno prije samog narušavanja sigurnosti. Tako se na minimum svode poremećaji koji mogu biti dugotrajni, skupi i opasni“, kaže Avery. Uz napredak ovih tehnologija i napore koje kompanije ulažu u razvoj najboljih rješenja za svoje klijente, polje primjene radara za zaštitu perimetra će se zasigurno proširiti u godinama koje dolaze.

Prethodni
1
…
3
4
5
6
7
Sljedeći