Stručni skup, organiziran povodom značajnog jubileja kompanije ČETRTA POT, okupio je predstavnike privrede, institucija i struke kako bi se kroz otvoren dijalog sagledali izazovi koje donose digitalizacija, vještačka inteligencija i regulativa
Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com
Kompanija ČETRTA POT je povodom tri i po decenije rada organizirala 10. decembra 2025. u Kongresnom centru Brdo na Kranju stručni događaj posvećen digitalnoj budućnosti rada, sigurnosti podataka i ulozi tehnologije u savremenim poslovnim okruženjima. Događaj je okupio više od stotinu poslovnih partnera, stručnjaka i predstavnika institucija. Centralni fokus programa bila su dva tematski povezana okrugla stola predstavnika kompanija, medija, pravne struke i regulatornih institucija, koji su iz različitih perspektiva ponudili konkretne uvide u aktuelne izazove i rješenja.
Uvodna obraćanja
Boris Šolar, suosnivač i vlasnik kompanije, osvrnuo se u uvodu na sam početak rada, naglasivši da tadašnja ideja nije bila vođena isključivo tehnologijom, već željom da se stvore rješenja koja imaju stvarnu vrijednost za ljude i organizacije. Govoreći o razvoju kompanije – od prvih hardverskih rješenja za automatsku identifikaciju do današnjih integrisanih digitalnih platformi – Šolar je istakao da su upornost, stalna inovacija i povjerenje klijenata bili ključni faktori dugoročnog uspjeha. “Ovu kompaniju nismo gradili samo oko tehnologije, već oko ljudi, znanja i spremnosti da uvijek idemo korak ispred vremena”, poručio je Šolar, dodajući da im je upravo takav pristup omogućio da ostanu relevantni i stabilni kroz decenije brzih tehnoloških promjena. Generalni direktor Urban Rozina naglasio je da digitalizacija i vještačka inteligencija donose veliku efikasnost, ali samo ako su jasno uravnotežene s očuvanjem ljudske uloge, povjerenja i odgovorne upotrebe tehnologije u poslovnim procesima.

Čovjek i tehnologija – ravnoteža budućnosti
Sandi Brataševec, predsjednik uprave kompanije HIT, istakao je da tehnologija može efikasno preuzeti rutinske procese, ali da odluke koje direktno utječu na ljude moraju ostati u domenu ljudskog prosuđivanja. “Kod automatizacije moramo jasno razlikovati gdje tehnologija donosi vrijednost, a gdje odluka mora ostati ljudska – posebno kada govorimo o odgovornosti i prosuđivanju”, naglasio je Brataševec. Na pravne aspekte tehnoloških rješenja upozorila je stručnjakinja za radno pravo Nina Scortegagna Kavčnik ističući da sistemi nadzora i automatizacije moraju biti strogo usklađeni sa zakonodavstvom te da ni u jednom slučaju ne smiju zadirati u temeljna prava zaposlenih, bez obzira na tehničke mogućnosti koje nude.
Iz perspektive upravljanja ljudskim resursima, Teja Stegel, specijalistica za ljudske resurse kompanije Fiskars Group Steklarna Rogaška, govorila je o prihvatanju digitalnih alata među zaposlenima različitih generacija, naglasivši da se promjene moraju uvoditi postepeno i uz kontinuiranu edukaciju. “Iskustvo nam pokazuje da tehnologija ne smije biti nametnuta – ona mora zaposlenima jasno pokazati da im olakšava posao, a ne da ih nadzire”, kazala je Stegel.
Na kraju dijaloga, pravnik Rok Pavlin istakao je da razvoj tehnologije često nadilazi tempo zakonodavstva, zbog čega je dijalog između kompanija, regulatora i struke presudan kako bi se očuvala potrebna fleksibilnost, ali bez ugrožavanja zaštite radnika. S pozicije domaćina, Urban Rozina je dodatno pojasnio da ČETRTA POT tehnologiju ne vidi samo kao alat već kao dio šireg ekosistema u kojem je cilj zadržati ravnotežu između automatizacije, sigurnosti i ljudske uloge u svakodnevnom radu.
Planovi za budućnost
Protekla je 2025. godina za kompaniju ČETRTA POT protekla u znaku stabilizacije poslovanja, nakon snažnog rasta od 30 posto ostvarenog godinu ranije. Kako je kazao generalni direktor Urban Rozina, planovi za 2026. su vrlo ambiciozni te očekuju rast između 20 i 25 posto, uz širenje na mađarsko tržište i jačanje partnerske mreže u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. “Ako se sve bude odvijalo u skladu s planovima, uvjereni smo da nas u 2026. godini očekuje rast od oko 25 posto”, poručio je Rozina. Osvrnuo se još i na dugoročnu viziju kompanije, koja u naredne tri do četiri godine vidi sebe kao kolektiv s izuzetno snažnim timom, najnaprednijom tehnologijom i vrhunskim globalnim partnerima, čije će znanje o integraciji vještačke inteligencije biti ugrađeno i u njihove vlastite proizvode.
Digitalna odgovornost i regulativa
Drugi okrugli sto bio je posvećen temi zaštite podataka, digitalne odgovornosti i regulatornog okvira, s fokusom na praktične posljedice koje evropske direktive i nacionalni propisi imaju na poslovanje kompanija i upravljanje savremenim informacijskim sistemima.
Simon Posnjak, direktor sektora za sisteme u kompaniji ČETRTA POT, istakao je da sigurnost ne smije biti naknadno dodana komponenta sistema, već temelj njegove arhitekture, naglasivši da se “cjelovita zaštita podataka može osigurati samo ako je sigurnost ugrađena već u sam dizajn sistema, a ne tretirana kao dodatak”. Sličan stav iznio je Tadej Zajc, prodajni predstavnik za platforme baza podataka u kompaniji Oracle Slovenija, ukazavši na rastuću ulogu vještačke inteligencije u prepoznavanju obrazaca rizika. “Vještačka inteligencija omogućava brže uočavanje prijetnji, ali istovremeno otvara nova pitanja povjerenja, kontrole i odgovornosti”, kazao je Zajc.

Regulatorni aspekt detaljnije je pojasnio Miha Poberaj, direktor kompanije Rekono, koji je naglasio da NIS2 direktiva i novi Zakon o informacijskoj sigurnosti uvode jasnu odgovornost uprava kompanija, čime cyber sigurnost prestaje biti isključivo tehničko pitanje, a postaje strateški izazov na nivou rukovodstva. “Tehnološki razvoj mora imati jasno definisane granice”, dodao je Andrej Tomšič, zamjenik informacijske povjerenice Republike Slovenije, istakavši kako primjena naprednih sistema ne smije ugroziti pravo na privatnost te da je transparentna obrada podataka ključna za očuvanje povjerenja zaposlenih i korisnika.
Dijalog je pokazao da se zaštita podataka više ne može posmatrati izolovano te da uspješno upravljanje podacima zahtijeva balans između inovacija, regulatorne usklađenosti i poštivanja temeljnih prava, uz stalno podizanje svijesti svih aktera uključenih u digitalne procese.



























