Upravljanje podacima

Axis: Razumijevanje troška sigurnosnog sustava

10 Marta, 2026

Nema ulaganja bez rizika. Pogrešna procjena da li je dobit veća od rizika može biti skupa greška. Ovo pravilo važi i za trošak vašeg sigurnosnog sustava. Zato odluka donesena isključivo na osnovu početne cijene, bez stvarnog razumijevanja što je još sve potrebno, može biti uzrokom kasnijeg izlaganja većem riziku.

Piše: Ivan Malović, prodajni predstavnik, Axis Communications SEE; E-mail: Ivan.Malovic@axis.com

Da bismo razumjeli što je sve potrebno za nabavku i održavanje sigurnosnih sustava, važno je znati što znači ukupni trošak vlasništva. TCO se odnosi na ukupni trošak nabavke, postavljanja, korištenja i održavanja proizvoda ili usluge tokom cijelog njegovog, odnosno njenog vijeka korištenja. Osim početne nabavne cijene, TCO uključuje dodatne troškove sigurnosnog sustava kao što su implementacija, operativni rad, održavanje, obuka te eventualna zamjena i stavljanje sustava van upotrebe.

Odmah po nabavci vjerojatno se ne opterećujete uračunavanjem mogućih nadolazećih troškova. To vas može dovesti do neugodnih iznenađenja kasnije. Ovo se odnosi i na nepredviđene troškove koji se s vremenom mogu pojaviti: počevši od nadogradnji hardvera i softvera, preko održavanja proizvoda do obuke korisnika. Razumijevanje ukupnog troška vlasništva omogućuje vam da donesete ispravnu odluku, a ne da se vodite samo početnim troškom.

Koliko košta sigurnosni sustav?

Recimo da prosječan sigurnosni sustav obično može trajati između sedam i deset godina. Tada se početni trošak lako “zaboravi”, jer se dugoročni dodatni troškovi s vremenom nagomilaju. Zapravo, moglo bi vas iznenaditi da nabavna cijena može biti samo 30 posto ukupnog troška.

Budući da je preostalih 70 posto troškova potencijalno “skriveno” ispod površine, ta realnost može kasnije prilično šokirati svakoga tko je sustav kupio samo na osnovu cijene kamera, što jasno naglašava važnost razmatranja indirektnih troškova sigurnosnog sustava. Odluke koje donesete ranije u procesu kupovine imaju veliki utjecaj na

te buduće troškove i skrivene izdatke. Razmišljanje o TCO-u pouzdan je način da se zaštitite. Zato imajte na umu ova pitanja: “Koje nadogradnje bi mi mogle biti neophodne u budućnosti?”, “Koliko ljudi trebam obučiti?”, “Kolika je potrošnja električne energije?” ili “Koliko često trebam mijenjati komponente sustava?” Za pet godina ćete biti zahvalni što ste o tome razmišljali.

Ključni elementi ukupnog troška vlasništva

Da biste zaista razumjeli sveobuhvatnu cijenu sigurnosnog sustava tokom njegova životnog vijeka, važno je razložiti ključne elemente koje doprinose ukupnom trošku vlasništva.

Početni troškovi nabavke

Kada govorimo o početnim troškovima sigurnosnog sustava, obično mislimo na nabavnu cijenu hardvera, softverske licence, isporuku i postavljanje. Nažalost, previše razgovora o zahtjevima fokusira se samo na kamere, bez sagledavanja širih potreba sustava u cjelini, počevši od potrošnje energije do potreba za pohranom.

Svesti sve isključivo na troškove nabavke kamere umjesto na to gdje će naknadno novac biti trošen za potrebe korištenja i održavanja, u početku može zvučati primamljivo. No, treba imati u vidu da sigurnosni sustav mora odgovarati na vaše potrebe u doglednoj budućnosti.

Troškovi pohrane

Osim početnog troška sigurnosnog sustava, trošak pohrane snimljenog materijala jedan je od najznačajnijih stalnih izdataka. Različite regije imaju različite propise o tome koliko dugo morate čuvati snimke, pa je vrijedno to provjeriti kako biste izbjegli neugodnosti. Propisi kao što su GDPR i HIPAA određuju koliko dugo se snimke moraju čuvati, što pohranu čini značajnim faktorom u ukupnim troškovima.

Da vas ne bi iznenadili visoki troškovi servera i električne energije nakon instalacije kamera, ključno je izračunati kako različiti zahtjevi za pohranom, povezani sa svakim modelom kamere, mogu utjecati na vaš ukupni trošak vlasništva. Kupovina jeftinijih kamera radi uštede na početku može biti veliki rizik, jer će vas ta ušteda kasnije možda kasnije “koštati” kroz troškove energije, servera i pohrane.

Također, ako planirate smanjiti troškove pohrane smanjenjem veličine videofajlova, morate birati uređaje koji ne narušavaju kvalitetu slike. To može biti problem, naprimjer, kod prikupljanja dokaza do te mjere da više nije moguće identificirati osumnjičenog ili incident. Vrlo je važno imati na umu da kompresija videomaterijala može degradirati i zamutiti sliku do te mjere da to više nije ušteda, već odricanje. Srećom, moderne kamere često imaju sofisticirane tehnologije koje rješavaju ovu dilemu. Te tehnologije mogu zadržati ključne forenzičke detalje, a istodobno smanjiti potrebnu propusnost i zahtjeve za pohranom, pa time i dugoročne troškove.

Indirektni troškovi

Vrsta uređaja koju odaberete utjecat će na troškove daleko izvan same pohrane. Procjena ukupnog troška vlasništva mora uključivati i stalne troškove nadzora, održavanja i potrošnje električne energije. Kada napravite računicu, možete zaključiti da troškovi mogu početi brzo rasti. Međutim, ključno je da uređaji koje izaberete izravno određuju koliki će ti iznosi biti. Odabir jeftinijih kamera i uređaja na početku može rezultirati zapanjujuće visokim indirektnim troškovima. Nasuprot tome, ako od samog početka odaberete kvalitetnije kamere i uređaje, možete dugoročno smanjiti indirektne troškove sigurnosnog sustava.

Simulacija ukupnog troška vlasništva

Kao što smo vidjeli, stvarni trošak sigurnosnog sustava daleko nadilazi početni nabavni iznos. Da biste kupovinu pretvorili u pametnu investiciju, ključno je razumjeti ukupni trošak vlasništva. Upravo tu TCO simulator, poput onog koji se nudi u alatu AXIS Site Designer, može pružiti vrijedne uvide. On modelira ključne faktore kao što su troškovi energije i životni vijek uređaja. To čini na osnovu odabranih uređaja i zahtjeva za pohranom, dajući vam jasan pregled što će s vremenom te troškove pokretati. Također, uspoređujući vaš predloženi sustav s referentnim vrijednostima konkurencije, nudi vam opipljivu procjenu mogućih dugoročnih ušteda.

Završne napomene

Vaša odluka o tome koju vrstu kamere kupiti utječe na niz budućih troškova. Jednostavno sebi postavite nekoliko pitanja o tome koje su vam funkcionalnosti potrebne, koliko pohrane i električne energije te kako tehnologije koje te kamere nude utječu na ukupne troškove. Vrijedi odvojiti vrijeme da na početku postavite prava pitanja i da pronađete dobavljače koji su spremni otvoreno odgovarati na njih. Razumijevanjem kako izračunati ukupni trošak vlasništva možete izbjeći neugodna iznenađenja u budućim troškovima te osigurati da na kraju dobijete sigurnosni sustav koji je pravi za vaše specifične potrebe.

Kako direktive Evropske unije mijenjaju koncept zaštite kritične infrastrukture

13 Februara, 2026

Zaštita kritične infrastrukture danas podrazumijeva više od ograda i kartica za kontrolu pristupa. Direktive Evropske unije CER i NIS2 predstavljaju temeljni zaokret ka sigurnosnim konceptima zasnovanim na procjeni rizika. Oni integrišu fizičku i tehničku zaštitu, cyber otpornost i sektorsku koordinaciju te pretvaraju zakonsku usklađenost u stvarnu operativnu otpornost

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Kako se evropska kritična infrastruktura suočava sa sve složenijim i međusobno zavisnim prijetnjama, integrisani pristup novi je način na koji sektor ključnih usluga predviđa, amortizira i rješava potencijalne poremećaje u radu. Energetski i vodovodni sistemi, zdravstvo, transport i komunikacije međusobno su blisko povezani, što znači da poremećaj u jednom sektoru može brzo izazvati lančane posljedice u drugima. Nedavni incidenti i promjenjivi sigurnosni scenariji pokazali su koliko su ove vitalne instalacije ranjive na ciljane napade, prirodne nepogode i tehničke kvarove, kao i koliko brzo se lokalni problemi mogu pretvoriti u sistemski rizik.

Zašto minimalni zahtjevi više nisu dovoljni

Kao odgovor na to, Direktiva EU o otpornosti kritičnih subjekata (CER/RCE) uvodi minimalne i harmonizirane zahtjeve za zaštitu kritične infrastrukture i tako jača ulogu tehničke zaštite uz postojeće kibernetičke i IT okvire. Umjesto da se zaštita ponovo posmatra isključivo kroz prizmu formalne zakonske usklađenosti, ova direktiva naglašava potrebu za proaktivnim i međusektorskim mjerama koje obuhvataju sve predvidive rizike i osiguravaju kontinuitet pružanja ključnih usluga. Redovne procjene rizika i planiranje otpornosti imaju centralnu ulogu u tom procesu jer omogućavaju operaterima da rano identifikuju slabosti i ojačaju sposobnost da izdrže napade i oporave se od poremećaja u radu.

Efikasna zaštita u takvim uslovima zahtijeva pažljivo usklađivanje strukturalnih, tehničkih i organizacijskih mjera. Rješenja iz oblasti tehničke zaštite, poput zaštite perimetra, kontrole pristupa, protivprovale i vatrodojave te videonadzora, moraju biti koordinisana s robusnim mjerama cyber sigurnosti kako bi se uspostavio sveobuhvatan zaštitni okvir prilagođen specifičnom profilu rizika po kritična okruženja.

Istovremeno, zaštita vitalnih instalacija više se ne može posmatrati kao isključiva odgovornost pojedinačnih operatera. Rastuća složenost prijetnji i međusektorska zavisnost pretvorile su zaštitu kritične infrastrukture u zadatak za cijelo društvo. On, pri tome, zahtijeva blisku saradnju javnih institucija, sigurnosnih organa, operatera infrastrukture i specijaliziranih pružalaca sigurnosnih usluga. Samo kroz zajedničku odgovornost i kontinuirano prilagođavanje promjenjivim prijetnjama kritična infrastruktura može ostati sigurna i dugoročno otporna. U praksi, ovaj pomak ka dijeljenoj odgovornosti sada se prevodi u jasnije osnovne obaveze i konkretnije razumijevanje pitanja kako treba izgledati fizička zaštita za objekte od visokog značaja i ključne usluge.

Integracija tehničke i cyber sigurnosti je zahtjev

U posljednjih nekoliko godina Evropska unija donijela je dva ključna regulatorna okvira s ciljem jačanja zaštite kritične infrastrukture: Direktivu o otpornosti kritičnih subjekata (CER/RCE) i Direktivu NIS2. Zajedno, ove direktive imaju za cilj osigurati kontinuitet pružanja ključnih usluga u kriznim situacijama i unaprijediti otpornost na fizičke i cyber prijetnje. Njihovi efekti bi trebali nadilaziti pojedinačne lokacije i utjecati na šire ekonomske i operativne lance vrijednosti.

Direktiva CER uspostavlja zajednički okvir za fizičku zaštitu i otpornost kritičnih subjekata u sektorima kao što su energija, transport, finansije, zdravstvo, vodovodni sistemi, komunikacije i javna uprava. Ona obuhvata prirodne nesreće, tehničke kvarove, ljudske greške i sabotažu, uz podizanje tehničke zaštite s nivoa pojedinačne lokacije na strateški zahtjev u pogledu otpornosti koji nadopunjuje postojeće cyber i IT obaveze.

U fokusu CER okvira je upravljanje zavisnim odnosima između objekata kritične infrastrukture. Poremećaj u jednom sektoru, poput energetike, može brzo utjecati na druge, uključujući vodosnabdijevanje, transport i komunikacije. Zbog toga direktiva promoviše međusektorske ciljeve usmjerene na sprečavanje poremećaja, ograničavanje njihovih posljedica i što bržu obnovu ključnih funkcija nakon incidenta.

Paralelno s tim, Direktiva NIS2 uspostavlja minimalnu osnovu za cyber sigurnost na nivou EU. Njena primjena ne odnosi se samo na tradicionalne operatere kritične infrastrukture već i na širi krug ključnih i važnih subjekata, uključujući dijelove proizvodnog i digitalnog sektora. NIS2 od organizacija zahtijeva uvođenje sveobuhvatnih mjera cyber sigurnosti i upravljanja rizicima na nivou cijele organizacije, uključujući prijavljivanje incidenata i odgovarajuće upravljačke mehanizme.

Zajednički, direktive CER i NIS2 jasno ukazuju na jedan pravac, prema kojem otpornost sve više zavisi od integracije tehničke i cyber sigurnosti. Za operatere kritične infrastrukture to znači napuštanje izoliranih mjera i prelazak na koordinisane zaštitne koncepte. Sami koncepti će povezati perimetarsku zaštitu, kontrolu pristupa, detekciju, videonadzor i upravljanje alarmima sa sigurnim mrežnim arhitekturama i kontrolisanim udaljenim pristupom. Za ponuđače sigurnosnih rješenja i sistem-integratore to naglašava potrebu za ekspertizom koja obuhvata i fizičku zaštitu i kibernetički otpornu sistemsku arhitekturu.

Koncept prije sistema

Zaštita kritične infrastrukture zahtijeva sigurnosne sisteme koji odgovaraju aktuelnoj situaciji na polju tehnologija. One moraju biti projektovane i održavane tako da budu otporne na manipulacije, upade i sabotažu, uz paralelnu otpornost na fizičke i cyber prijetnje. Mjere poput kvalitetne autentifikacije za kontrolu pristupa, sigurnih komunikacijskih kanala i pouzdanih alarmnih sistema danas jesu neophodne, ali sama tehnička sposobnost nije dovoljna.

Za operatere kritične infrastrukture, ovo znači da je neophodno razviti sveobuhvatan sigurnosni koncept prije implementacije pojedinačnih sistema. Takav koncept predstavlja okvir za efikasnu primjenu sigurnosne tehnologije i osigurava da se elektronska rješenja ne uvode izolovano, već kao dio cjelokupne strategije zaštite objekata. Efikasan sigurnosni koncept integriše strukturne, organizacijske i kadrovske mjere. Fizičke barijere poput perimetara, vrata i prozora moraju biti usklađene s organizacijskim procedurama, uključujući protokole eskalacije i intervencije. Istu harmonizaciju potrebno je provesti s obukom i odgovornostima sigurnosnog osoblja. Tek kada svi ovi elementi funkcionišu zajedno, sigurnosne mjere mogu ostvariti svoj ukupni potencijal.

Ključno je naglasiti da utvrđeni sigurnosni koncept nije statičan dokument. On omogućava procjenu i prioritetizaciju rizika, ali se mora redovno preispitivati i ažurirati. Promjene u prijetnjama, strukturi objekata ili načinu korištenja mogu učiniti ranije pretpostavke nevažećim. U okruženju kritične infrastrukture, razvoj metoda napada i promjenjivi profili rizika zahtijevaju kontinuiranu procjenu i unapređenje mjera zaštite kroz strukturiran proces upravljanja rizicima.

Nakon što se sigurnosni koncept uspostavi i uključi u kontinuirano upravljanje rizicima, fokus se pomjera na minimalne zahtjeve fizičke zaštite koji se ponavljaju kroz različite sektore i lokacije, kao i na njihovu praktičnu primjenu u pojedinim sigurnosnim disciplinama.

Kada proizvod postane dio napada

Fokus na cyber sigurnosti više nije ograničen na mreže i operativne procese, već se sve više širi na sigurnost samih proizvoda. Proizvođači, instalateri i korisnici sigurnosnih tehnologija moraju osigurati da uređaji i softver koji se koriste u okruženjima kritične infrastrukture ispunjavaju sve strožije zahtjeve u pogledu cyber otpornosti. Dok se okviri CER i NIS2 prvenstveno fokusiraju na organizacijsku i operativnu otpornost, Akt o kibernetičkoj otpornosti uvodi dodatni tehnički sloj kroz definiranje osnovnih zahtjeva cyber sigurnosti za digitalne proizvode. Njegov cilj je osigurati da se hardver i softver projektuju, razvijaju i održavaju na siguran način tokom cijelog životnog ciklusa.

U skladu s ovim pristupom, cyber sigurnost ne smije biti ispuštena iz vida od samog početka, što se radi kroz sigurne razvojne prakse i podrazumijevane sigurnosne postavke. Od proizvođača se očekuje proaktivan pristup upravljanju ranjivostima i blagovremena isporuka sigurnosnih ažuriranja. Transparentnost, pri tome, postaje ključni zahtjev, naročito kroz primjenu softverskih listi materijala (SBOM), koje operaterima i integratorima omogućavaju uvid u zavisnosti i procjenu izloženosti rizicima od trećih strana.

Jačanjem sigurnosti na nivou proizvoda, Akt o kibernetičkoj otpornosti podržava šire ciljeve otpornosti i pomaže operaterima kritične infrastrukture da ispune obaveze vezane za sigurnost lanca snabdijevanja i upravljanje rizicima.

Minimalni okvir fizičke zaštite u praksi

Mjere fizičke zaštite obuhvataju sisteme vanjske zaštite perimetra za fizičku zaštitu i detekciju, kao i sisteme kontrole pristupa. Cyber sigurnost objekata uključuje zaštitu pristupa i kontrolu ulaza i izlaza, prilaznih puteva, rampi, barijera i brava. Sistemi za detekciju upada, vatrodojavu i videonadzor obuhvataju zaštitu objekata i terena, kao i rano otkrivanje incidentnih situacija. Istovremeno, sistemi za upravljanje vanrednim situacijama odnose se na upravljanje krizama, primjenu organizacijskih mjera te na prediktivni pregled sigurnosne situacije i ukupnog stanja sistema.

Zaštita perimetra kao prva linija odbrane

Vanjska perimetarska zaštita najudaljeniji je sloj efikasnog sigurnosnog koncepta. Ona obično kombinuje mehaničke barijere s elektronskom detekcijom i tako stvara prvu liniju odbrane prije nego što napadač i dođe do objekata ili kritičnih resursa. Mehaničke mjere poput ograda, zidova ili barijera definišu i štite granicu lokacije, dok elektronski sistemi perimetarske detekcije nadziru vanjske prostore i omogućavaju rano otkrivanje pokušaja upada.

Cilj zaštite perimetra je odvraćanje, detekcija, usporavanje i dokumentovanje neovlaštenog pristupa. Rano upozorenje tokom prilaska ili pokušaja nasilnog ulaska znatno produžava vrijeme otpora i omogućava kontrolisanu reakciju. U praksi se elektronska detekcija upada na perimetru gotovo uvijek kombinuje s videonadzorom kako bi se potvrdili događaji, razdvojile stvarne prijetnje od lažnih i podržalo donošenje informisanih odluka.

Primarna funkcija vanjske perimetarske zaštite je stalno očuvanje integriteta granica lokacije. Sistemi moraju biti prilagođeni konkretnim fizičkim karakteristikama perimetra, bilo da je riječ o ogradama, zidovima, opkopima ili prirodnim barijerama, kao i usklađeni s ukupnim ciljevima zaštite i procijenjenim prijetnjama po objekte.

U okruženjima kritične infrastrukture zahtjevi za perimetarsku zaštitu znatno su viši nego u standardnim komercijalnim ili industrijskim objektima. Scenariji napada ne ograničavaju se samo na preskakanje ili rezanje ograda, već uključuju provlačenje ispod prepreka, probijanje barijera, zadržavanje u blizini perimetra i druge tehnike s ciljem izbjegavanja detekcije. Zbog toga sistemi zaštite perimetra moraju ostati jednako efikasni protiv šireg spektra metoda upada i ostati otporni na pokušaje ometanja ili zaobilaženja detekcije.

Da bi bila djelotvorna, perimetarska zaštita mora osigurati pouzdanu ranu detekciju, otpornost na manipulacije i kontinuitet rada koji je dovoljan za blagovremenu verifikaciju i intervenciju. Njena uloga nije samo signalizacija alarma nego i podrška pristupu po kojem operateri moraju dobiti potrebno vrijeme i informacije za adekvatnu reakciju prije nego što incident eskalira.

Kontrola pristupa mora ukloniti naslijeđene rizike

Sistemi kontrole pristupa imaju centralnu ulogu u zaštiti kritične infrastrukture jer regulišu i nadziru pristup osjetljivim zonama. Njihova osnovna funkcija je osigurati da samo ovlašteno osoblje može ući u sigurnosno relevantne zone, uz jasno evidentiranje ostvarenog pristupa i pokušaja neovlaštenog ulaska. Za operatere kritične infrastrukture, savremena kontrola pristupa ne svodi se samo na ograničavanje ulaza već i na odgovornost, sljedivost i kontrolisanu reakciju.

Istovremeno, efikasna zaštita zahtijeva sistematsko uklanjanje tzv. naslijeđenih rizika. Mehanički ključevi mogu biti izgubljeni, kopirani ili proslijeđeni bez ovlaštenja, što kreira trajne ranjivosti koje je teško otkriti, a skupo sanirati. Korištenje izgubljenog ili ukradenog ključa najčešće ne ostavlja nikakav trag, čime se narušavaju i sigurnost i mogućnost revizije. Elektronski sistemi kontrole pristupa rješavaju ove nedostatke kroz podršku za strogo definisana ovlaštenja, evidentiranje događaja te višefaktorsku i biometrijsku verifikaciju. Tokom cijelog životnog ciklusa sistema, oni se, zahvaljujući nižim operativnim i troškovima zamjene, često pokažu kao isplativije rješenje u odnosu na isključivo mehaničke sisteme.

Osim regulisanja ulaza, savremeni sistemi kontrole pristupa podržavaju i automatizirane reakcije tokom incidentnih situacija. U zavisnosti od scenarija, oni mogu blokirati pristup opasnim zonama, otključati vrata, otvoriti unaprijed definisane izlaze i aktivirati alarme radi podrške evakuaciji i hitnim intervencijama. U okruženjima kritične infrastrukture, ova direktna veza između odluka o pristupu i upravljanja incidentima od ključnog je značaja za očuvanje sigurnosti i kontinuiteta rada.

Detekcija upada kao zaštita od sabotaže

Sistemi za detekciju upada (IAS) i dojavu prepada (HAS) imaju ključnu ulogu u zaštiti vitalne infrastrukture jer omogućavaju brzu detekciju i reakciju na vanredne događaje. U okruženjima visokog rizika, njihova svrha izlazi izvan okvira osnovne detekcije neovlaštenog ulaska u neku zonu i obuhvata rano upozorenje, verifikaciju i koordinisanu intervenciju radi zaštite osjetljivih resursa i operacija.

U kontekstu kritične infrastrukture, detekcija upada manje je usmjerena na klasične krađe, a znatno više na prepoznavanje namjernih pokušaja ometanja ili prekida rada. Zbog toga vrijeme detekcije i reakcije moraju biti precizno usklađeni. Postrojenja poput trafostanica jasno ilustruju ovaj rizik. Dovoljan je samo jedan čin sabotaže, poput oštećenja kablovskog snopa, da dođe do posljedica koje daleko nadilaze finansijski gubitak jer bi u toj situaciji došlo do prekida u napajanju bolnica, komunalnih sistema i drugih ključnih usluga. U takvim scenarijima, alarmni sistemi prvenstveno služe za rano otkrivanje sabotaže i ciljanih napada, kao i pokretanje trenutne reakcije sigurnosnih službi ili nadležnih organa.

Sistemi za dojavu prepada nadopunjuju automatsku detekciju i omogućavaju osoblju da diskretno aktivira alarm u situacijama akutne prijetnje. Panik-tasteri ili mobilni prekidači omogućavaju zaposlenima da pokrenu ciljanu reakciju u slučajevima prisile, nasilja ili neposredne opasnosti. To je posebno važno u javno dostupnim prostorima, kontrolnim sobama i operativnim centrima.

S obzirom na sigurnosno okruženje u kojem se nalazi kritična infrastruktura, sistemi moraju biti projektovani uz pretpostavku da će napade počiniti profesionalci, uključujući organizovane kriminalne i ekstremističke grupe. Efikasna zaštita zato ne zavisi samo od sposobnosti detekcije već i od otpornosti na manipulacije i namjerne pokušaje zaobilaženja sistema. Kombinovanje različitih metoda detekcije može povećati otpornost sistema, ali su pravilno projektovanje, zaštita ključnih komponenti i profesionalna instalacija jednako važni kako bi sistem pouzdano funkcionisao u trenucima kada je to najpotrebnije.

Videonadzor je alat za verifikaciju i odvraćanje

Kako bi se osigurala dugoročna sigurnost kritične infrastrukture, sistemi videonadzora u kombinaciji s drugim sigurnosnim tehnologijama moraju pružiti dodatnu vrijednost. Pri tome, oni moraju omogućiti vidljivost osjetljivih ili kompleksnih prostora s udaljenih lokacija. Događaji na terenu, uključujući i one na više lokacija istovremeno, danas se moraju pratiti i snimati u realnom vremenu, čime se znatno unapređuje situacijska svijest.

Kada su pametno integrisani s ostalim sigurnosnim sistemima, umreženi sistemi videonadzora imaju značajan potencijal za prevenciju i ranu intervenciju. Potencijalni počinioci mogu se otkriti u vrlo ranoj fazi krize, a u nekim slučajevima i prije nego što dođu do osjetljivih zona. To operaterima omogućava proaktivan, a ne reaktivan odgovor na kriznu situaciju.

Ukoliko je videonadzor dopunjen dvosmjernom audiokomunikacijom, kontrolni i servisni centri mogu se direktno obratiti osobama na licu mjesta. U mnogim slučajevima, već ova vrsta udaljene intervencije dovoljna je da odvrati počinioca od ulaska i daljeg kretanja unutar zaštićenog prostora.

Zbog mogućih posljedica kvarova ili napada, zahtjevi za sisteme videonadzora u okruženjima kritične infrastrukture znatno su strožiji nego u standardnim komercijalnim ili industrijskim primjenama. Sistemi stoga moraju biti projektovani, implementirani i održavani na nivou koji odgovara višem nivou prijetnji i važnosti održavanja radnog kontinuiteta ovih okruženja.

Kada sekunde odlučuju

Svaka organizacija zavisi od jasno strukturiranog komunikacijskog koncepta koji podržava svakodnevne operacije i omogućava efikasan odgovor na poremećaje u radu. Takvi incidenti mogu biti tehničke prirode i direktno ugroziti sigurnost i zdravlje zaposlenih. Jasne komunikacijske strukture i preventivne mjere imaju ključnu ulogu u ograničavanju njihovog utjecaja.

U okruženjima kritične infrastrukture, planiranje komunikacije mora uzeti u obzir vanjske prijetnje i kompleksne scenarije napada. Priroda mogućih poremećaja, način izvođenja napada i razmjer potencijalne štete moraju se procjenjivati kroz strukturiran proces upravljanja rizicima, a ne na osnovu općih pretpostavki.

Svaki incident zahtijeva pravovremene odluke o odgovarajućim protivmjerama. To uključuje procjenu dostupnosti komunikacijskih sistema tokom događaja, definisanje prioriteta, otvaranje hitnih komunikacijskih kanala i zadržavanje operativne sposobnosti u slučaju nestanka napajanja. Donošenje odluka je otežano kada se incidenti preklapaju, naprimjer kada se požarni alarm aktivira paralelno sa sigurnosnim upozorenjem ili tokom koordinisanog napada na više sistema.

Ovi izazovi naglašavaju važnost sistema za upravljanje vanrednim i opasnim situacijama, koji omogućavaju informisano, proporcionalno i pravovremeno odlučivanje. U mnogim organizacijama koje upravljaju kritičnom infrastrukturom, ovakvi sistemi služe za ubrzavanje pružanja odgovora, smanjenje neizvjesnosti i ograničavanje štete u kriznim situacijama.

Vrijeme reakcije ima presudan utjecaj na ukupni obim posljedica incidenta. Brža detekcija, verifikacija, donošenje odluka i koordinacija s nadležnim službama omogućavaju ranije uvođenje protivmjera i skraćuju trajanje poremećaja.

Iako automatizirani odgovori mogu znatno smanjiti vrijeme reakcije, oni nose i određene rizike. Lažni alarmi mogu pokrenuti neadekvatne mjere, dok paralelni incidenti mogu dovesti do konfliktnih reakcija ako se kontekst i proporcionalnost ne procijene pravilno. U praksi, najefikasniji način za smanjenje vremena reakcije bez povećanja rizika jeste dobro osmišljena i održavana komunikacija tokom cijelog događaja jer samo ona omogućava verifikaciju, situacijsku svijest i koordinisano djelovanje.

Alarmi bez slabe karike

Sigurnosni sistemi u okruženjima kritične infrastrukture moraju ponuditi najviši nivo pouzdanosti i otpornosti. Prijenos alarma, mrežna povezanost i mehanizmi udaljenog pristupa posebno su osjetljivi segmenti kritične infrastrukture, jer njihov kvar može ugroziti čak i robusne zaštitne mjere.

Otpornost u ovom kontekstu podrazumijeva sposobnost sistema da ostanu operativni uprkos cyber napadima, tehničkim kvarovima ili zagušenjima mreže. To zahtijeva redundantne komunikacijske puteve, sigurne mrežne komponente i kontinuiran nadzor kako bi se osigurala trajna dostupnost i integritet alarmnih komunikacija. Tehnologije za prijenos alarma moraju biti projektovane tako da izdrže sabotažu i slučajna oštećenja, uz odgovarajuću fizičku zaštitu i rezervne izvore napajanja. Sa stanovišta cyber sigurnosti, rješenja za prijenos alarma i udaljeni pristup moraju slijediti principe sigurnosti ugrađene u dizajn, uz oslanjanje na ojačane protokole i mehanizme koji štite od napada uskraćivanja usluge (DoS) i neovlaštenog pristupa.

Udaljeni pristup sigurnosnim sistemima ima važnu operativnu ulogu, ali i uvodi dodatne rizike. Zbog toga odgovornost za sigurnost infrastrukturnog objekta mora biti jasno definisana, uz primjenu odgovarajućih kontrolnih mjera koje osiguravaju integritet, dostupnost i odgovornost tokom cijelog životnog ciklusa sistema.

Rizikom vođena zaštita od požara

U okruženjima kritične infrastrukture, vatrodojavni sistemi moraju biti projektovani ne samo u skladu s građevinskim propisima već i kako bi mogli podržati jasno definisane ciljeve zaštite. Pored standardne detekcije na nivou cijelog objekta, ovo podrazumijeva i ciljano nadziranje visokorizičnih zona kao što su tehničke prostorije, postrojenja, instalacijski prostori, kućišta za opremu i ormari. Detekcija požara u ovim kontekstima često je tijesno povezana sa sistemima za gašenje i pravilima za automatsko aktiviranje mjera za ranu intervenciju prije eskalacije incidenta. Pri tome, izbor detekcijske tehnologije treba biti zasnovan na procjeni rizika, a ne na standardiziranim šemama instalacije. U zavisnosti od okruženja, to može uključivati aspiracijske detektore dima za nadzor opreme i transformatorskih prostora, linearne sisteme detekcije za velike ili kompleksne prostore, kao i video ili termalne sisteme nadzora kada je potrebna rana vizuelna potvrda situacije ili detekcija toplote. Zaštita razvodnih kutija, serverskih ormara, energetskih sistema i rezervnih izvora napajanja zahtijeva visok nivo specijalističke ekspertize jer kvarovi u ovim segmentima mogu imati dalekosežne operativne posljedice.

Sigurnost ne završava na perimetru

Sigurnost je snažna koliko i njena najslabija karika, a u složenim i međusobno povezanim sistemima ta komponenta se često nalazi upravo u lancu snabdijevanja. Zbog toga se od proizvođača sve češće očekuje da prate i dokumentuju porijeklo kako digitalnih tako i fizičkih komponenti koje se koriste u njihovim proizvodima. Softverske komponente, uključujući biblioteke trećih strana i open-source elemente, moraju se evidentirati i kontinuirano procjenjivati s aspekta sigurnosnih ranjivosti. To se može postići kroz uvođenje obaveze za dobavljače da prijavljuju i otklanjaju sigurnosne propuste, ali i kroz interne procese kroz koje se integrisane komponente redovno analiziraju i provjeravaju.

Ista logika važi i za hardverske komponente. U okruženjima kritične infrastrukture, zabrinutost zbog skrivenih funkcija ili neovlaštenih tokova podataka dovela je do pojačanog nadzora nad određenim komponentama i dobavljačima. Mreže i povezani uređaji čine osnovu savremenih sigurnosnih sistema, a slabost u bilo kojem dijelu lanca može kompromitovati cjelokupno rješenje. Zbog toga je transparentnost lanca snabdijevanja postala jedan od ključnih elemenata upravljanja rizicima.

Uloga specijaliziranih kompanija

Efikasna zaštita kritične infrastrukture u velikoj mjeri zavisi od profesionalne ekspertize. Operaterima su potrebni kvalifikovani partneri koji razumiju i tehničke i operativne zahtjeve visokorizičnih okruženja, te su u stanju da rezultate procjena rizika pretoče u odgovarajuću sigurnosnu arhitekturu.

Postoji jasan rizik oslanjanja na prividno povoljna, “gotova” rješenja koja ne uzimaju u obzir specifične prijetnje po konkretne lokacije i realne operativne uslove na terenu. Takvi pristupi često rezultiraju sistemima koji ne pružaju potreban nivo zaštite, pri čemu se njihove slabosti otkrivaju tek nakon incidenta ili tokom inspekcije.

Osim pravilnog projektovanja i instalacije sistema, redovno održavanje je ključno kako bi sigurnosni i zaštitni sistemi dugoročno mogli pouzdano funkcionisati. Neadekvatno planiranje, pogrešan izbor proizvoda ili nedovoljno održavanje često dovode do kvarova koji narušavaju ukupnu otpornost sistema. Izbor kompetentnih i certificiranih specijaliziranih kompanija stoga predstavlja jednu od ključnih odluka za operatere kritične infrastrukture.

Prilika za integratore

Za ponuđače sigurnosnih rješenja i sistem-integratore, regulatorni razvoj jasno potvrđuje potrebu da se razmišlja izvan okvira pojedinačnih proizvoda. Rješenja tehničke zaštite moraju biti ugrađena u holističke koncepte zaštite i usklađena sa sigurnim mrežnim arhitekturama i konceptom cyber otpornosti.

Sistemi poput kontrole pristupa više se ne mogu posmatrati izolovano. Oni moraju biti integrisani s platformama za nadzor, upravljanje alarmima i planiranje u vanrednim situacijama kako bi se omogućili koordinisani odgovori i ispunili zahtjevi u pogledu otpornosti i regulatorne usklađenosti.

Istovremeno, od pružalaca rješenja sve se češće očekuje da preuzmu savjetodavnu ulogu i operaterima ponude procjene zasnovane na riziku, kao i prilagođena rješenja. To uključuje ne samo odgovor na aktuelne prijetnje već i predviđanje budućih trendova, uz integraciju organizacijskih mjera poput obuke osoblja, politika pristupa i intervencijskih procedura. Na taj način, sigurnosna tehnologija postaje sastavni dio šire strategije otpornosti, a ne samo njena izolirana tehnička implementacija.

Od minimalnih zahtjeva do stvarne otpornosti

Direktive CER i NIS2 nisu uvele samo nove minimalne standarde nego i redefinisale koncept zaštite kritične infrastrukture. U okruženju u kojem jedan oštećeni kablovski snop može ostaviti bolnice bez napajanja, a cyber napad na energetski sektor paralisati transport, tradicionalni pristup izolovanim sigurnosnim mjerama više nije održiv.

Stvarna otpornost na napade na kritičnu infrastrukturu zahtijeva temeljnu promjenu perspektive, odnosno prelazak s reaktivnog ispunjavanja zakonskih obaveza na proaktivno upravljanje rizicima koje integriše tehničku i cyber sigurnost i sektorsku koordinaciju. To znači i napuštanje stava da se uvijek ide na najjeftinije rješenje koje zadovoljava minimume i prihvatanje činjenice da je zaštita kritične infrastrukture dugoročna investicija u kontinuitet rada ovih sistema i društvenu stabilnost.

Kritična infrastruktura može postati otporna na prijetnje današnjice i sutrašnjice samo kroz integrisani pristup u kojem sigurnost nije projekat koji se završava instalacijom, nego kontinuirani proces koji se prilagođava i unapređuje.

Tržište sigurnosti Jadranske regije: Nova pravila igre

13 Januara, 2026

Tržište sigurnosti posljednjih godina prolazi kroz jednu od najdinamičnijih faza u svojoj historiji. Brze tehnološke promjene, rast složenih prijetnji i sve veća zavisnost društva od digitalne i fizičke infrastrukture učinili su sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Kako bismo stekli cjelovit uvid u stanje na tržištu i ključne trendove koji ga oblikuju, razgovarali smo sa šesnaest regionalnih stručnjaka iz šest zemalja, čija iskustva i analize daju širi kontekst aktuelnih izazova i budućih pravaca razvoja.

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Makroekonomski ambijent u kojem posluje sigurnosna industrija Zapadnog Balkana u narednim godinama bit će obilježen postepenim oporavkom nakon usporavanja tokom 2025. godine, ali i trajnim strukturnim pritiscima. Prema Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke, ekonomije regije suočile su se s izazovima globalne neizvjesnosti, slabijom vanjskom potražnjom i inflacijskim pritiscima, što je ograničilo rast potrošnje i investicija.

Perspektive

Ukupna stopa realnog rasta bruto domaćeg proizvoda za šest regionalnih ekonomija – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – procjenjuje se na oko 3,0% u 2025. godini, što je nešto niže nego što su ranije projekcije predviđale. Pritom se vide različite dinamike među državama: Kosovo i Albanija bilježe relativno veći rast, dok su druge ekonomije imale skromniji napredak. U istoj godini, Hrvatska i Slovenija također su ostvarile pozitivan ekonomski rast. Hrvatska je u prva tri kvartala imala rast BDP‑a između 2,3% i 3,4%, a Slovenija je u drugom i trećem kvartalu zabilježila rast od 0,7% i 1,7%, što pokazuje stabilan razvoj u obje zemlje.

Svjetska banka predviđa da bi se rast ekonomija Zapadnog Balkana mogao postepeno ubrzati – na oko 3,1% u 2026. te približno 3,6% u 2027, uz jačanje izvoza, veće investicije i smanjenje globalne ekonomske neizvjesnosti. Ostvareni rezultati Hrvatske i Slovenije u 2025. potvrđuju stabilan ekonomski trend, iako regionalne stope rasta još nisu dostigle nivoe tipične za razvijenije dijelove Evrope.

Strukturni izazovi

Ipak, Svjetska banka upozorava na to da ekonomski rast ostaje nedovoljan za brzo smanjenje jaza u razini razvoja u odnosu na prosjek Evropske unije. Posebno su naglašeni izazovi na tržištu rada: uprkos rastu u nekim sektorima, regija se suočava s umanjenim nedostatkom radne snage, visokom nezaposlenošću i niskim učešćem radno sposobnog stanovništva – posebno među ženama, mladima i starijim radnicima. Učešće stanovništva u radnoj snazi u nekim zemljama ostaje ispod 55%. Demografski trendovi dodatno pojačavaju pritiske: radno sposobna populacija u regiji već pokazuje znakove smanjenja, a prema projekcijama Svjetske banke, može doći do značajnog pada broja radno sposobnih stanovnika do 2050. godine, uz potencijalni manjak od više od 190.000 radnika u narednih pet godina ukoliko trenutni trendovi ostanu nepromijenjeni.

Ekonomski indikatori

Prema izvještaju Svjetske banke, 2025. godina donijela je umjereni, ali stabilni rast BDP-a u zemljama Zapadnog Balkana. Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija ostvarile su rast oko 3%, Kosovo je prednjačilo sa 3,8%, a Crna Gora s oko 3,2%. Srbija je bilježila rast od približno 3%, pokazujući postepeni oporavak i otpornost domaće potražnje i investicija. Hrvatska, prema Evropskoj komisiji, bilježi sličan rast od oko 3,2%, potaknut domaćom potrošnjom, rastom plata i investicijama, uključujući fondove EU. Slovenija je u drugom i trećem tromjesečju zabilježila rast od 0,7 % i 1,7 %. Sve zemlje regije tako su u 2025. zadržale umjeren, ali pozitivan ekonomski zamah, uz potrebu za daljim ulaganjima i reformama.

GLAVNI POKRETAČI RASTA TRŽIŠTA SIGURNOSTI

Kao dio širih ekonomskih kretanja, i tržište sigurnosti posljednjih godina prolazi kroz jednu od najdinamičnijih faza u svojoj historiji. Brze tehnološke promjene, rast kompleksnih prijetnji i sve veća zavisnost društva od digitalne i fizičke infrastrukture učinili su sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Od kritične infrastrukture i javnih institucija, preko finansijskog sektora i transporta pa sve do stambenih i poslovnih objekata, sigurnosni sistemi danas su direktno povezani s kontinuitetom poslovanja, povjerenjem građana i stabilnošću društva u cjelini.

Brisanje granica

Granice između tehničke i cyber sigurnosti brišu se brže nego ikad, a integracija različitih sistema sve više postaje pravilo, a ne izuzetak. Naši sagovornici ističu da se sve češće koriste objedinjene platforme koje povezuju videonadzor, kontrolu pristupa, zaštitu perimetra i mrežnu sigurnost, jer takva rješenja omogućavaju efikasnije upravljanje i koordinaciju svih komponenti. Uz to, naglašen je sve veći interes za naprednim tehnologijama koje omogućavaju proaktivnu prevenciju i detaljnu analizu sigurnosnih rizika, čime se dodatno jača operativna sigurnost i kvalitet upravljanja objektima.

“Tržište tehničke zaštite bilježi posljednjih godina kontinuiran rast, pa čak i tvrtke kojima je primarna djelatnost tjelesna zaštita imaju sve veći udio tehničke zaštite u svojim prihodima. Takve trendove diktira razvoj tehnologije, kao i sve manja dostupnost radne snage u segmentu tjelesne zaštite. Najveći broj investicija primjetan je u sektoru prometne infrastrukture, prvenstveno željezničke, jer je u tijeku rekonstrukcija nekoliko željezničkih prometnih pravaca sufinanciranih sredstvima Europske unije. Veliki broj investicija je i u zdravstvenom sektoru, a povećan je i u sektorima trgovine i industrije zbog kontinuiranog značajnog rasta BDP-a u Hrvatskoj, što je stvorilo povoljnu investicijsku klimu”, rekao je Krešimir Paić, direktor i suvlasnik Eccos inženjeringa.

Sličan pomak ka naprednim, integrisanim rješenjima primjećuje se i u Bosni i Hercegovini, gdje videonadzor više ne služi samo pasivnom snimanju. “Rast tržišta sigurnosti i zaštite u Bosni i Hercegovini prvenstveno je potaknut povećanom sviješću o sigurnosnim rizicima i potrebama, regulatornim zahtjevima, kao i modernizacijom postojeće infrastrukture. Najveći broj investicija primjetan je u sektorima javnog sektora, kritične infrastrukture (telekomunikacije, energetika), proizvodnih pogona i lokalnih zajednica”, navodi Fahrudin Zeljković, suosnivač Middle pointa.

Regulatorni zahtjevi

Regulative dodatno ubrzavaju ovaj razvoj, čime kompanije u regiji sve više integrišu tehnička rješenja i unapređuju sistemski nadzor. “Tržište sigurnosti i zaštite u Hrvatskoj bilježi stabilan, a u pojedinim segmentima i dvoznamenkasti rast. Najveći zamah vidljiv je u području zaštite kritične infrastrukture, ponajprije kao posljedica usklađivanja s NIS2 direktivom, koja je znatno proširila krug važnih i ključnih subjekata. Najviše se investira u energetiku, promet, logistiku, digitalnu infrastrukturu i javni sektor”, rekao je Matija Mandić, direktor sektora tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja u KING ICT-u. Hrvatsko tržište, inače, prema podacima Hrvatskog ceha zaštitara i iskustvima sagovornika iz Proalarma, KING ICT-a i Eccosa, bilježi značajan rast od oko 20% u 2025. godini.

SEC ONE Group naglašava da zakonski okvir ne samo da održava visok udio fizičke zaštite već i potiče integraciju tehničkih rješenja radi efikasnijeg i centraliziranog nadzora. “Posmatrano ukupno, najtraženija usluga je fizička zaštita, što je prije svega rezultat zakonske regulative i obaveze naših partnera da angažuju licencirane zaštitare. Pored regulatornih zahtjeva, kvalitet usluge i reputacija kompanije u segmentu fizičke zaštite značajno doprinose tome da upravo ovaj segment bude najdominantniji u strukturi poslovanja”, rekao je Edin Palo, rukovodilac sektora tehnike agencije SEC ONE Group.

Gdje fizičko sreće digitalno

Jadranska regija postaje svojevrsni sigurnosni laboratorij, gdje se tehnologija, regulatorni okviri i potrebe tržišta isprepliću. Brze promjene, rast složenih prijetnji i sve veća povezanost digitalne i fizičke infrastrukture čine sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Sigurnosni sistemi danas utječu na kontinuitet poslovanja, povjerenje korisnika i stabilnost društva, bilo da je riječ o bankama, industrijskim objektima, javnom sektoru ili stambenim zgradama.

Trend rasta digitalne i fizičke zaštite jasno je vidljiv i u Srbiji, gdje različite kompanije bilježe diverzifikaciju potreba. Lunatronik je zabilježio rast veći od 20% zahvaljujući integraciji cloud sistema i naprednih alarmnih rješenja, dok CP Security Group naglašava rastući interes za cyber sigurnost i evidenciju radnog vremena. “Vlasnici ili direktori kompanija postali su svesni da je njihovo vreme najveći resurs i da su im potrebni svi mogući alati kao pomoć za dobro vođenje kompanije”, kazao nam je Dragan Suhanek, izvršni direktor CP Security Groupa. Suprotno tome, Janko Todorović, operacioni direktor iz C.C.T.V Centra Master, bilježi blagi pad tržišta, uz ubrzan prelazak s analognih na naprednije sisteme.

Izgradnja infrastrukture

Bosna i Hercegovina slijedi isti put – rast je stabilan, s ulaganjima između 3 i 15%. Direktor All for protectiona Ivica Brekalo navodi koji su projekti bili pod lupom. “Investicije u našoj zemlji su značajnije bile u građevinskim projektima – u sektoru trgovine, proizvodnje i stanogradnje – te nekim projektima iz polja kritične infrastrukture”, rekao je Brekalo. Iz agencije Delta Security dodaju da su najveći projekti uključivali ugradnju opreme i implementaciju sistema tehničke zaštite većih industrijskih objekata.

Sličan trend bilježi i Slovenija, gdje HSI i Mars Commerce ostvaruju stabilan rast od 5 do 15%. Visoka potražnja za videonadzorom, kontrolom pristupa i AI rješenjima pokazuje da integracija softverskih sistema nadzornih centara postaje standard, posebno uz primjenu EN50518:2019 standarda. “Najviše posla smo imali u infrastrukturnim projektima: novim zgradama, tunelima, farmaceutskim kompanijama”, kaže Ljubiša Jevđenić, voditelj prodaje u Mars Commerceu.

Javni sektor i međunarodni projekti

Crna Gora, prema mišljenju kompanije Regius, bilježi rast od 10 do 15%, s fokusom na digitalnu i fizičku sigurnost kritične infrastrukture, zaštitu perimetra i državnih granica. Izvršni direktor Goran Obradović napominje da raste interes za integracijom naprednih AI rješenja, termalnih i dvosenzorskih kamera. “Regionalno i u Crnoj Gori jača fokus na nadzor perimetra i noćne scenarije (termalno), posebno u projektima bezbjednosti i zaštite kritičnih zona. Traže se termalne/dvosenzorske (EO/IR) kamere, detekcija alarmnih zona, integracija u VMS, pouzdano napajanje i linkovi. Također i radarski sistemi – senzorska rješenja iz razloga što su radari i senzori u Crnoj Gori tema i kroz donacije, odnosno projekte, i kroz širi bezbjednosni kontekst, pa je realno da potražnja vuče iz javnog sektora i međunarodnih projekata”, kazao je Obradović.

Na kraju, Sjeverna Makedonija također bilježi rast tržišta, a iz kompanije OSA Obezbeduvanje ističu da su u fokusu investicija bankarski sektor i integrisana rješenja za poslovne prostore. “OSA je tradicionalno prisutna u osiguranju banaka, odnosno u finansijskim objektima, ali treba spomenuti i osiguranje stambenih objekata i malih poduzeća”, rekao je Martin Gjorgjievski, menadžer te kompanije.

Sve ove promjene pokazuju da više nije pitanje da li ulagati, već kako, gdje i s kojim ciljem. Pritisak na infrastrukturu, rast cyber prijetnji, integracija sistema i sve veća očekivanja korisnika oblikuju tržište koje se brzo mijenja – trendove diktiraju svi ovi različiti, ali naposljetku komplementarni akteri.

KLJUČNI PROJEKTI I DOMINANTNE VERTIKALE

Kada se projekti realizovani tokom 2025. godine posmatraju na regionalnom nivou, postaje jasno da sigurnosno tržište Jadranske regije funkcioniše kao povezana cjelina, iako se realizuje kroz različite nacionalne okvire. Transport i promet, maloprodaja i logistika, industrija i proizvodnja, bankarski sektor, stambene i poslovne zgrade, energetika i kritična infrastruktura, zdravstvo i bolnički sistemi te nadzor gradova pojavljuju se kao ključne vertikale, dok se razlike ogledaju prvenstveno u obimu, kompleksnosti i regulatornom kontekstu projekata.

Saobraćaj

Promet se tokom 2025. godine profilirao kao jedna od najintenzivnijih vertikala tehničke zaštite u Jadranskoj regiji, s projektima koji obuhvataju autoceste, tunele, gradski saobraćaj i granične prijelaze. Riječ je o sistemima kod kojih sigurnost, protočnost i neprekidan rad imaju direktan utjecaj na živote građana i funkcionisanje nacionalnih ekonomija.

KING ICT je u ovom segmentu realizirao niz zahtjevnih projekata u Hrvatskoj. Među njima se izdvaja inteligentni transportni sistem za grad Split, jedan od najmodernijih u Evropi, koji objedinjuje napredne sisteme videonadzora, analitike i upravljanja prometom. “Sustav omogućuje bolju protočnost prometa, veću sigurnost građana i modernizaciju gradskih prometnih procesa”, rekao je Matija Mandić.

Posebno značajan projekat za Hrvatske autoceste je i sistem automatske detekcije incidenata na autoputevima i u tunelima. Projekat obuhvata više od 1.900 videoanalitičkih kamera, od čega je više od 1.000 instalirano u tunelima, uz dodatnih 380 kamera na otvorenim dionicama autocesta. “Sustav koristi umjetnu inteligenciju i posebno trenirane DNN modele, razvijene za zahtjevne uvjete rada u tunelima. Tuneli, kao najkritičnije točke prometne mreže, opremljeni su kamerama i algoritmima nove generacije koji pouzdano detektiraju vožnju u suprotnom smjeru, zaustavljena ili spora vozila, pojavu pješaka, otpale predmete te vrlo ranu pojavu dima ili plamena, omogućujući pravovremenu reakciju i spašavanje života”, dodao je Mandić.

Eccos inženjering bio je uključen u projekat tunela Učka. Ugrađena je savremena oprema za napajanje, rasvjetu, signalizaciju i ventilaciju, kao i protivpožarni, komunikacijski i videonadzorni sistem zaštite te sistemi za upravljanje prometom i signalizacijom. “Sudjelovali smo u svim fazama opremanja tunela – od projektiranja, zatim ugradnje i konfiguracije svakog odvojenog sustava i konačno do integracije svih sustava u jednu pametnu cjelinu”, rekao je Paić.

U Bosni i Hercegovini, implementacija tehničke zaštite u transportnoj infrastrukturi uključivala je projekte nadzora ključnih puteva, uključujući magistralne i regionalne pravce, te automatizirane sisteme za upravljanje tunelima i mostovima. Tehnička rješenja obuhvatila su nadzor kritičnih tačaka, kontrolu protočnosti saobraćaja i integraciju s postojećim sigurnosnim sistemima, čime se osigurava sigurnost građana i efikasnost saobraćajnih tokova.

Tehnička zaštita se u Srbiji intenzivno primjenjuje kroz 24-satni nadzor tunela i saobraćajnih pravaca, gdje Odeljenje za nadzor Puteva Srbije permanentno prati stanje tunela i reagira na vanredne situacije, čime se povećava sigurnost učesnika u saobraćaju. SCADA sistemi i testiranja sigurnosne opreme u tunelima, kao što su Laz i Munjino brdo, potvrđuju da je integrisani nadzor i upravljanje ključni dio tehničke zaštite na autoputevima. U Crnoj Gori, integracija u Novi kompjuterizovani tranzitni sistem dodatno doprinosi sigurnijem i efikasnijem protoku robe i transportnih tokova regionom, dok funkcionalni videonadzor i planirane mreže kamera uz pravce ka graničnim prijelazima jačaju sigurnosne kapacitete u prometnoj infrastrukturi.

Industrija i proizvodnja

Industrijski sektor bio je među dinamičnijim u potražnji za sigurnosnim rješenjima prošle godine u regiji. Uz bosanskohercegovačke kompanije Delta Security i SEC ONE, koje su veliki dio aktivnosti tokom godine realizovale upravo u industrijskim objektima, i CP Security Group je u Srbiji bio snažno prisutan u industrijskim i infrastrukturnim projektima. Izvršni direktor Dragan Suhanek navodi da su u fabrikama implementirali sisteme za evidenciju radnog vremena i kontrolu pristupa. Posebna pažnja bila je posvećena objektima s pojačanim sigurnosnim zahtjevima, gdje precizna kontrola kretanja direktno utječe na ukupnu sigurnost sistema.

U segmentu industrijske digitalizacije Eccos izdvaja projekat u kompaniji Petrokemija Kutina, gdje su implementirali cjelovito rješenje za optimizaciju kamionskog prometa. “Integracijska platforma Epsimax automatizira ulaz i izlaz vozila putem rampi i kamera za prepoznavanje registarskih oznaka, dok kiosci sa skenerima dokumenata ubrzavaju prijavu vozila i vozača. Sustav je povezan s ERP platformom i tehničkom zaštitom, što omogućuje praćenje vaganja, sigurnosne provjere i automatsku verifikaciju dokumentacije”, kazao je Paić, dodavši da vozači mogu pratiti redoslijed čekanja na vanjskom ekranu ili primati obavijesti SMS-om, čime je znatno poboljšana efikasnost cijelog procesa.

Nadzor gradova i kritičnih sistema

Nadzorni i operativni centri tokom 2025. godine profilirali su se kao zasebna i rastuća vertikala u Jadranskoj regiji, posebno u kontekstu javne sigurnosti, zaštite kritične infrastrukture i energetskih sistema. Rastuća kompleksnost sigurnosnih izazova zahtijeva integraciju fizičkih i digitalnih sistema, kao i neprekidan nadzor ključnih objekata i infrastrukture, čime se osigurava brza reakcija u kriznim situacijama i stabilnost kritičnih servisa.

Projekt nadzornog centra u Poreču primjer je sofisticiranog pristupa upravljanju sigurnošću na lokalnom nivou, gdje integracija napredne tehnologije i operativnog nadzora omogućava efikasno praćenje urbanih sistema i kritične infrastrukture. “Novi centar radi 24/7 i opremljen je vrhunskom tehnologijom koja omogućuje stalan nadzor ključnih gradskih zona. Trenutačno je u sustav integrirano 200 kamera, a sustav je projektiran tako da omogućuje daljnje proširenje sukladno budućim potrebama”, navodi Paić.

Projekat VEPAR Hrvatskih voda dodatno ilustruje funkcionalnost nadzornih centara. Riječ je o sistemu hidrološkog praćenja površinskih voda, s više od 850 savremenih hidroloških stanica na više od 630 lokacija širom Hrvatske.

“Tehnička zaštita implementirana je na 24 crpne stanice s videonadzorom, protuprovalom i nadzorom okoline, dok centralni Nadzorni upravljački sustav (NUS) u Zagrebu i regionalni centri osiguravaju brzu lokalnu reakciju u kriznim situacijama”, pojašnjava Mandić. Sistem u stvarnom vremenu prati ključne parametre poput vodostaja, protoka i sedimenta, a videoanaliza omogućuje praćenje korita rijeka u slučaju leda ili naplavina.

I u Sloveniji bilježimo fokus na nadzornim centrima, pri čemu iz kompanije HSI ističu da je poseban naglasak bio na uslađenosti s EN50518:2019 standardom. Ovi primjeri pokazuju da su nadzorni i operativni centri danas ključni alati za upravljanje rizicima, osiguranje kontinuiteta rada kritične infrastrukture i efikasno upravljanje sigurnošću u čitavoj regiji.

Maloprodaja i logistika

Projekti u maloprodaji i logistici uključivali su distributivne centre, maloprodajne lance i napredne logističke operacije.

“Prošle godine sudjelovali smo u projektu novog DHL distributivnog centra, najmodernijeg u regiji, te osiguranju najluksuznijeg hotela u Hrvatskoj – Ville Dubrovnik”, navodi Robert Pažitka iz Proalarma.

KING ICT je realizirao Logistično-distributivni centar Studenac u Velikoj Gorici, integralni sistem tehničke zaštite na 35.000 m² koji objedinjuje videonadzor, kontrolu pristupa, prepoznavanje registarskih oznaka, protivprovalu, nadzor okoline i komunikacijske sisteme u centraliziranu platformu, potpuno usklađenu s NIS2 direktivom. Sistem omogućuje nesmetan protok prometa, sigurnost zaposlenika i visoku dostupnost svih podsistema, postavljajući novi standard integrisanih sigurnosnih rješenja u logističkim okruženjima.

U maloprodajnim lancima raste potražnja za videonadzorom s AI analitikom radi smanjenja gubitaka i optimizacije poslovanja, ističu iz agencije SEC ONE. “Imali smo značajne angažmane u privatnom i korporativnom sektoru, posebno u uslužnim djelatnostima i proizvodnji, gdje su sistemi tehničke zaštite i DOC usluge najzastupljeniji. Potom maloprodajni lanci, gdje raste potražnja za videonadzorom s AI analitikom radi smanjenja gubitaka i optimizacije poslovanja.”

Bankarski sektor

Finansijski sektor ostaje stabilna vertikala tehničke zaštite u regiji, s kontinuiranim investicijama u integrisane i visokopouzdane sigurnosne sisteme. U Sjevernoj Makedoniji, OSA Obezbeduvanje i dalje snažno djeluje u bankarskom i finansijskom sektoru, koji predstavlja jednu od najstabilnijih vertikala tehničke zaštite. Kompanija je lani bila kontinuirano angažovana na projektima zaštite banaka i finansijskih institucija, gdje su zahtjevi za pouzdanošću, integracijom sistema i visokim sigurnosnim standardima stalno prisutni.

Edin Palo iz SEC ONE-a navodi da se najveći obim njihovih aktivnosti odnosio na sigurnosna rješenja za finansijski sektor. “Taj sektor čini skoro jednu trećinu našeg ukupnog poslovanja i kada posmatramo kompaniju u cjelini i kada posmatramo samo segment tehničke zaštite. Projekti u finansijskom sektoru uključivali su kombinaciju fizičke zaštite, transporta novca, DOC usluga i tehničkih sistema, jer banke i druge finansijske institucije zahtijevaju integrisan i visokopouzdan sigurnosni pristup.”

Stambene i poslovne zgrade

Vertikala stambenih i poslovnih zgrada obuhvata renoviranje postojećih i izgradnju novih objekata. Da takvi projekti mogu biti izuzetno složeni, saznajemo iz aktivnosti kompanije Lunatronik: “Realizovali smo projekte poput rezidencijalnog kompleksa sa 330 detektora požara i 850 detektora poplave. Potom bolničke SOS sisteme sa preko 550 bežičnih SOS tastera i narukvica, poslovnu zgradu sa 52 smart čitača virtuelnih kartica, speed gate barijere u više industrijskih i poslovnih objekata, time-lapse kamere sa AI optimizacijom na više velikih gradilišta te parking sistem sa 12 ANPR kamera i aplikacijom za korisničku promenu registarskih tablica”, navodi Vulović.

Prema Ivici Brekalu, A.f.p. najveći investicijski fokus imao je u građevinskim projektima, uključujući trgovinu, proizvodnju i stanogradnju, ali i određene segmente kritične infrastrukture. Videonadzor objekata, vatrodojava te sistemi za detekciju zapaljivih i eksplozivnih tvari bili su ključni elementi ovih projekata. Također je i OSA Obezbeduvanje realizovala projekte u rezidencijalnim objektima te kod malih biznisa, gdje se sigurnosna rješenja sve češće prilagođavaju konkretnim potrebama korisnika, ali bez odricanja od profesionalnog nivoa zaštite.

Kritična infrastruktura

Energetski sektor i dalje je strateški važan, s posebnim naglaskom na pouzdanost, neprekidan rad i centralizirani nadzor. Projekti u ovom segmentu zahtijevaju integrisana rješenja koja osiguravaju stabilnost sistema, sigurnost građana i efikasno upravljanje infrastrukturnim resursima. Middle point bio je aktivan na više frontova, s naglaskom na energetske objekte: “Tokom prošle godine učestvovali smo u više značajnih projekata, posebno u energetskim objektima, trgovinskim lancima i poslovnim kompleksima te javnim ustanovama. Najviše aktivnosti zabilježeno je u vertikalama energetike i javnog sektora, gdje postoji kontinuirana potreba za pouzdanim i regulatorno usklađenim sigurnosnim rješenjima”, kazao je Zeljković.

Data centri

U svijetu u kojem poslovanje sve više ovisi o neprekidnoj dostupnosti digitalnih usluga, sigurnost i pouzdanost podatkovnih centara postaju temelj modernog infrastrukturnog ekosistema. Na jednom takvom projektu izgradnje novog podatkovnog centra APIS IT-a, kapaciteta 1.200 kW, koji uključuje integraciju ključnih energetskih podsistema, radio je hrvatski Eccos: “Svi ključni podsustavi objedinjeni su u centralni nadzorno-upravljački sustav (CNUS) koji omogućuje sveobuhvatan pregled i detaljan nadzor elektroenergetskog sustava. Takav integrirani pristup osigurava stabilan rad podatkovnog centra”, dodaje Krešimir Paić.

Zdravstvo

Zdravstveni sektor pokazao je potrebu za visokim nivoom pouzdanosti i integracije sigurnosnih sistema s postojećom medicinskom infrastrukturom. Projekti u ovom segmentu zahtijevaju preciznu koordinaciju tehničke zaštite i komunikacijskih sistema kako bi osigurali nesmetano funkcionisanje bolničkih procesa i zaštitu pacijenata. Kompanija Lunatronik realizirala je bolničke SOS sisteme s preko 550 bežičnih SOS tastera i narukvica, pružajući brzo reagovanje u hitnim situacijama i povećavajući sigurnost osoblja i pacijenata. Istovremeno Eccos kontinuirano implementira napredne sisteme tehničke zaštite i bolničke komunikacijske sisteme u najvećim bolnicama u Hrvatskoj.

Vrijedna priznanja

Stručna izvrsnost kompanije KING ICT potvrđena je i kroz priznanje – dvije Hrvatske velike nagrade sigurnosti 2025.

Prva nagrada dodijeljena je za najreprezentativniji projekat sistema sigurnosti (HAC), dok je druga priznanje za najbolji projekat poslovnog sektora u ostvarivanju sigurnosti zajednice (VEPAR). “Ovi rezultati potvrđuju sposobnost KING ICT-a u integraciji sigurnosnih i cyber rješenja, s naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture, sigurnost prometa, logističkih operacija i građana”, kaže Matija Mandić.

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Iako se sigurnosna tržišta u Jadranskoj regiji razlikuju po veličini, investicijskom kapacitetu i regulatornom okviru, navodi naših sagovornika jasno pokazuju da se potražnja u 2025. godini grupisala oko nekoliko ključnih kategorija rješenja. Ono što se pritom mijenjalo nije samo tehnologija već i način na koji korisnici promišljaju sigurnost – sve manje kao zbir pojedinačnih sistema, a sve više kao integrisan, upravljiv i mjerljiv proces koji mora imati jasnu funkciju unutar šireg poslovnog i društvenog konteksta.

Integracija i unifikacija

Kontrola pristupa profilira se u gotovo svim zemljama kao jedna od najdinamičnijih oblasti tehničke zaštite, ali i kao polazna tačka za širu integraciju sigurnosnih sistema. Investitori i operateri sve češće prepoznaju da je sigurnost objekta više od ulaza i izlaza – riječ je o upravljanju prostorom, ljudima i rizicima kroz objedinjena rješenja koja povezuju tehničku i digitalnu sigurnost. U Sjevernoj Makedoniji, prema riječima Gjorgjievskog iz OSA Obezbeduvanja, najveća potražnja usmjerena je upravo na rješenja koja omogućavaju centralizirano upravljanje i povezivanje različitih sistema: “Najveći interes bilježimo za centralizirane sisteme kontrole pristupa integrirane s BMS platformama, uz istovremenu primjenu IP videonadzora visoke rezolucije, iznad 4 MP.”

U Bosni i Hercegovini trend je sličan. Napredna i integrisana rješenja postaju standard. Navevši “sisteme kontrole pristupa integrisane s evidencijom radnog vremena te integrisane sigurnosne platforme koje objedinjuju više sistema u jedinstveno upravljanje” kao jedne od najtraženijih rješenja, suosnivač Middle pointa pojašnjava razloge: “Razlozi povećane potražnje leže u potrebi za većom operativnom efikasnošću, smanjenjem sigurnosnih incidenata, prelasku sa zastarjelih analognih rješenja na moderne digitalne i mrežne tehnologije, kao i u smanjenju broja uposlenika angažovanih na fizičkoj zaštiti”, rekao nam je Zeljković.

U Hrvatskoj se kontrola pristupa gotovo više ne posmatra kao samostalan sistem, već kroz unifikaciju, pri čemu je objedinjena s videonadzorom, LPR-om, zaštitom perimetra i integracijom s IoT uređajima unutar jedinstvene platforme. “Poseban naglasak stavljamo na naše KING Fearless native cloud rješenje, koje omogućuje visoku razinu integracije, skalabilnosti i otpornosti sustava”, objašnjava Mandić iz KING ICT-a. “Korištenjem vlastitog hardverskog rješenja FED (Fusion Edge Device), sustav je posebno učinkovit u osiguravanju sigurnosti Edge lokacija, gdje napredno procesiranje analitičkih metapodataka omogućuje povezivanje i koordinaciju sustava iz različitih vertikala, primjerice prometa i sigurnosti.” Ovakav pristup omogućuje korisnicima da u realnom vremenu imaju centraliziran pregled i kontrolu nad kompleksnim sigurnosnim sistemima, što je ključna prednost u zaštiti kritične infrastrukture i velikih poslovnih objekata. “Bez integracijskih platformi sustava tehničke zaštite (PSIM – Physical Security Information Management)”, dodaje Paić, “nezamislivo je moderno i kvalitetno rješenje sustava tehničke zaštite većih i kompleksnijih objekata te pogotovo objekata kritične infrastrukture.”

Digitalni grad

Iz Eccosa dodatno naglašavaju vrijednost njihovih integracijskih platformi koje omogućavaju centralno upravljanje pristupom u kompleksnim infrastrukturnim, zdravstvenim i industrijskim okruženjima. “Najtraženiji proizvodi naše tvrtke u Hrvatskoj su dva vlastita integracijska rješenja: Epsimax i ESCEP. Epsimax je središnja integracijska platforma za integraciju sustava tehničke zaštite i sustave zaštite od požara. Omogućuje distribuiran nadzor i upravljanje svim integriranim sustavima iz jedne aplikacije. Potpuna integracija sustava i kontinuirana analiza podataka značajno olakšavaju nadzor i upravljanje operaterima te povećavaju sigurnost objekata”, rekao je Paić, dodavši kako otvorenost te platforme omogućava brzu i jednostavnu implementaciju i povezivanje s internim sustavima i procesima tvrtke.

S druge strane, Eccos Smart City Enablement Platform (ESCEP) namijenjena je digitalizaciji gradova. Platforma pruža univerzalni interfejs za rješenja raznih proizvođača koje koristi gradska uprava, ali i drugi sudionici u svakodnevnom funkcionisanju grada. “ESCEP omogućuje kontrolu pristupa vozila, centralizirano upravljanje prometom i pametnom signalizacijom. Implementacija sustava naplate parkiranja putem različitih kanala i videonadzora s naprednom analitikom omogućuje optimizaciju prometa, smanjenje gužvi i nepotrebno kruženje vozila”, kazao je on.

Od slike ka odluci

Videonadzor ostaje najzastupljenija kategorija tehničke zaštite u cijeloj regiji, ali njegova uloga se ubrzano mijenja. Videonadzor prestaje biti pasivni alat i postaje aktivni element sigurnosne arhitekture. “Najtraženiji su IP videonadzorni sistemi s naprednom videoanalitikom, odnosno sve veća primjena AI i videoanalitike u nadzoru i prevenciji incidenata”, objašnjava Zeljković iz Middle pointa, dodavši da iza toga “stoji potreba za većom operativnom efikasnošću i smanjenjem sigurnosnih incidenata”.

Klijenti danas traže sisteme koji ne samo da snimaju, već prepoznaju događaje, detektuju anomalije i omogućavaju proaktivno djelovanje. “Razlog njihove visoke potražnje leži u ubrzanom tehnološkom napretku, prije svega u razvoju napredne videoanalitike zasnovane na vještačkoj inteligenciji, kao i u sve pristupačnijim cijenama opreme. Klijenti danas očekuju rješenja koja ne samo da snimaju već i prepoznaju događaje, detektuju anomalije i omogućavaju proaktivnu sigurnost, što savremeni videonadzorni sistemi u potpunosti omogućavaju. Primjetan je i trend rasta potražnje za integrisanim sistemima tehničke zaštite koji povezuju videonadzor, kontrolu pristupa i alarmne sisteme, posebno kod klijenata koji teže centralizovanom nadzoru sigurnosnih funkcija”, kaže Edin Palo.

“Najprodavanija rješenja su iz videonadzora objekata, kao najzastupljenijeg u segmentu zaštite. Primjetan je trend potražnje za novim tehnologijama – AI rješenjima u samim sustavima nadzora objekata, čime se želi postići što veći stupanj zaštite samih objekata i podići sigurnost i nadzor na veći tehnološki nivo”, pojašnjava Ivica Brekalo iz A.f.p.-a, dodavši da implementacija AI tehnologija omogućava preciznije praćenje i detekciju anomalija. I Robert Pažitka iz Proalarma dodaje da je primjena vještačke inteligencije u videonadzoru značajno porasla, omogućavajući obradu velikih količina podataka i uključivanje komunikacijskih funkcija sličnih ChatGPT-u.

Slično se dešava i u Sloveniji, gdje Ljubiša Jevđenić iz Mars Commercea ističe da Slovenija, kao digitalno napredna i povezana zemlja, prati globalne sigurnosne trendove s naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture, usklađenost s EU regulativom i inteligentne nadzorne sisteme, dok Aleš Ribič iz HIS-ja naglašava rastuću primjenu vještačke inteligencije u svim sferama sigurnosti. “Avigilon videosustavi i kontrola pristupa su bili najtraženiji proizvodi i rješenja naše kompanije u Sloveniji. Razlog tome je što smo kao distributeri prisutni u cijeloj regiji. Veliki je broj upita i za softverskim rješenjima za nadzorne centre zbog uvođenja standarda EN50518:2019”, kazao je Ribič.

Važno je dodati da se u Sjevernoj Makedoniji bilježi snažna potražnja za IP kamerama rezolucije iznad četiri megapiksela, što pokazuje rastuću potrebu za detaljnijim i pouzdanijim vizuelnim podacima, te da u Srbiji i Hrvatskoj sve veću popularnost dobijaju dual light IP kamere zbog optimalnog odnosa kvaliteta slike i uloženih sredstava.

Kontrola pristupa i videonadzor u oblaku

Upravljanje pristupom putem clouda i prelazak na virtuelne kartice bili su jedan od glavnih generatora rasta Lunatronika u prošloj godini. Fleksibilnost, lakše upravljanje i viši nivo sigurnosti koje nude virtuelni kredencijali direktno su se reflektovali na strukturu realizovanih rješenja i očekivanja krajnjih korisnika. Iz Lunatronika kao glavne trendove za 2025. izdvajaju primjenu cloud sistema kontrole pristupa Brivo, cloud videonadzora Eagle Eye Networks, korištenje AI tehnologije u videonadzoru te uvođenje virtuelnih kredencijala umjesto klasičnih kartica i tagova. “Sistemi kontrole pristupa sa virtuelnim karticama kompanije STid, smart alarmni sistemi Ksenia Security, integrisani sa IP video-interfonima, SOS hotelski i bolnički sistemi i parking sistemi sa ANPR kamerama i aplikacijom za sekundarnu identifikaciju su bili najtraženija rješenja”, rekao je izvršni direktor Vulović.

I zagrebački Proalam bilježi snažan rast interesa za videonadzornim cloud rješenjima, kao i za primjenom AI tehnologija u kombinaciji s drugim sigurnosnim sistemima. “Najtraženiji i istovremeno najprodavaniji proizvodi su integralna rješenja sustava tehničke zaštite u maloprodajnom sektoru, te rješenja cloud videonadzornih sustava baziranih na umjetnoj inteligenciji. Razlog je kvaliteta i postojanost na koju se naši klijenti mogu dugoročno osloniti”, navodi Robert Pažitka, osnivač i vlasnik Proalarma.

Utjecaj regulativa na jačanje sigurnosti

Iz cijele regije, a naročito zemalja koje su u Evropskoj uniji, bilježimo sve veći utjecaj regulativa i standarda na jačanje cyber otpornosti. Trendovi u cyber sigurnosti i integraciji tehničke zaštite u velikoj su mjeri rezultat provedbe NIS2 direktive. “Organizacije su ubrzano uvodile sustave za upravljanje cyber rizicima, nadzor mreža i obvezno prijavljivanje incidenata, uz jačanje nacionalnih CERT/NCSC kapaciteta. U okviru NIS2, posebna pažnja posvećena je kritičnim subjektima (CER – Critical Entities Resilience), čime je u praksi potaknuta sustavna modernizacija zaštite kritične infrastrukture i značajno povećana odgovornost uprava za sigurnost, kako tehničku tako i kibernetičku”, navodi Mandić iz KING ICT-a. Slično detektuju i u Eccosu. “Naglasak je na kibernetičkoj sigurnosti sustava tehničke zaštite, čiju važnost dodatno naglašava i zahtjeva nova, kako hrvatska tako i europska pravna regulativa (Zakon i Uredba o kibernetičkoj sigurnosti, NIS2, CRA i dr.)”, dodaje Paić.

Sličan smjer razvoja bilježi i Crna Gora i Srbija. Videonadzor i cyber zaštita obilježili su prošlu godinu, kažu iz CP Security Groupa, dok iz Regiusa naglašavaju da je 2025. protekla u znaku jačanja cyber sigurnosti, modernizacije ICT infrastrukture i zaštite kritičnih sistema. “Cyber sigurnost je postala strateški prioritet u vidu jačanja cyber odbrane i svijesti o istoj. Također je u nacionalnom fokusu i digitalna transformacija i pametna bezbjednost, koja podrazumijeva korišćenje sve više AI u bezbjednosti, kao i jačanje sigurne infrastrukture u vidu jačanja mreža i ICT sistema sa zadovoljavajućim sigurnosnim standardima”, kaže Obradović.

U Bosni i Hercegovini, navode iz Middle pointa, u fokusu je “cyber sigurnost kao sastavni dio sigurnosnih projekata te usklađenost sa standardima i regulativama”, dok SEC ONE-a dodaju da digitalizacija poslovanja, veći fokus na prevenciju sigurnosnih rizika i pojačani regulatorni zahtjevi dodatno podstiču potražnju za kombinacijom fizičke zaštite i naprednih tehničkih rješenja.

Između propisa i povjerenja

Protupožarna zaštita ostaje snažno regulisana oblast, ali i segment u kojem se sve jasnije vidi potreba za integracijom s ostalim sigurnosnim sistemima. U Bosni i Hercegovini, Middle point i A.f.p. bilježe rast potražnje za vatrodojavnim sistemima i detekcijom zapaljivih i eksplozivnih materija, naročito u industrijskim objektima, energetici i javnim ustanovama. Ovakvi sistemi se sve češće implementiraju kao dio šire sigurnosne infrastrukture, a ne kao izolovana rješenja. U Hrvatskoj, Eccos i KING ICT integrišu protupožarne sisteme u centralizirane platforme tehničke zaštite, čime se omogućava brža reakcija i bolja koordinacija sigurnosnih procesa, dok crnogorski Regius izdvaja projekte rane detekcije i dojave požara, posebno u kontekstu kritične infrastrukture i zaštite državnih granica.

Prva linija odbrane

Na kraju, zaštita perimetra bilježi snažan rast. Bilježimo u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji povećanu potražnju za termalnim kamerama, dvosenzorskim rješenjima, radarima i njihovom integracijom u centralne nadzorne sisteme. Fokus je posebno na zaštiti kritične infrastrukture, obale i državnih granica, kao i na nadzorom u noćnim i otežanim uslovima. Detekcija upada na perimetru uz AI analitiku postaje standard i u logistici, prometu i industrijskim kompleksima. Među trendovima je “korištenje naprednih rješenja perimetarske zaštite korištenjem videoanalitike bazirane na umjetnoj inteligenciji, termalnih kamera, radara i LiDAR-a, biometrije i mobilnih telefona za identifikaciju osoba u sustavima kontrole pristupa”, objašnjava Paić.

Tehnologija koja spaja

Sve zemlje Jadranske regije slijede sličan pravac razvoja – integraciju sistema, primjenu vještačke inteligencije, prelazak na cloud platforme i snažnu povezanost tehničke i cyber sigurnosti. Kompanije koje investiraju u moderne tehnologije i centralizirane platforme ne samo da povećavaju efikasnost operacija, već postavljaju nove standarde u zaštiti ljudi, imovine i infrastrukture. Sigurnosno tržište Jadranske regije u 2025. pokazuje jasnu transformaciju: fizička i digitalna sigurnost više nisu zasebne sfere, već dio jedinstvenog, integrisanog sistema koji koristi najnaprednije tehnologije – od AI i cloud rješenja do dronova i napredne videoanalitike. Investicije u ove tehnologije ne samo da štite kritičnu infrastrukturu i resurse već omogućavaju bržu reakciju, preciznije donošenje odluka i veću otpornost društva na rastuće prijetnje. Jasno je da je budućnost sigurnosti u regiji već ovdje – ona pripada onima koji razumiju da integracija, digitalizacija i pametna tehnologija nisu opcija, već imperativ za održivu i sigurnu budućnost.

VORTEX by VIVOTEK: Detekcija zaštitne opreme u oblaku

22 Decembra, 2025

Korištenjem VORTEX cloud rješenja, sigurnosni menadžeri mogu nadzirati više lokacija s jedne platforme i primati trenutna upozorenja kada dođe do kršenja pravila o zaštitnoj opremi, bez potrebe za ručnim nadgledanjem. Na taj način moguća je brza reakcija kako bi se spriječile nesreće prije nego što radnici budu svjesni istih

Piše: Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja, VIVOTEK; E-mail: djordje.bacic@vivotek.com

VORTEX koristi cloud AI kako bi precizno otkrio nedostajuću zaštitnu opremu, poput kaciga i sigurnosnih prsluka, te odmah pokreće upozorenja u realnom vremenu putem oblaka. Na taj način omogućava brzu reakciju kako bi se spriječile nesreće prije nego što radnici budu izloženi opasnosti.

Snimci i izvještaji

AI model je treniran da prepozna osobe i ključne elemente zaštitne opreme, dok sistem provjerava da li je propisana oprema nošena u označenim radnim zonama. Kada dođe do kršenja pravila – naprimjer, ukoliko radnik uđe u obaveznu zonu gradnje bez kacige – sistem odmah šalje obavijesti putem push notifikacija, e-maila ili integrisanih zvučnika na lokaciji, omogućavajući timu brzu intervenciju.

Uz Case Vault u VORTEX AI Hubu, korisnici mogu dodati odabrane video isječke i automatski kreirati strukturiranu vizuelnu vremensku liniju sa slikama i videodokazima. Izvještaji se mogu dobiti u PDF formatu jednim klikom. Svi incidenti se bilježe i čuvaju s videodokazima, stvarajući arhivu spremnu za revizije, istrage i izvještavanje o usklađenosti.

Prednosti i efikasnost

Korištenjem VORTEX cloud rješenja, sigurnosni menadžeri mogu nadzirati više lokacija s jedne platforme i primati trenutna upozorenja kada dođe do kršenja pravila o zaštitnoj opremi, bez potrebe za ručnim nadgledanjem. Sistem omogućava kontinuirani automatizirani nadzor bez radno intenzivnih kontrola, podržava smanjenje rizika kroz trenutna upozorenja i poboljšava operativnu efikasnost jer oslobađa sigurnosno osoblje od stalnog praćenja, omogućavajući im da se fokusiraju na strateške zadatke. Također generiše verificiranu dokumentaciju potrebnu za usklađenost s regulativama, uključujući OSHA standarde i zahtjeve osiguravajućih kuća.

Gdje se koristi

Tipični scenariji primjene ovog rješenja uključuju gradilišta, skladišta i logističke centre, rudnike i kamenolome, fabrike i proizvodne pogone, energetske i komunalne sektore, kao i željezničke i transportne projekte. Uz detekciju lične zaštitne opreme na VORTEX platformi, provođenje sigurnosnih pravila postaje proaktivno, efikasno i provjerljivo – štiteći radnike i pojednostavljujući usklađenost u visokorizičnim okruženjima.

AZiGuard VMS: Kada standardne funkcije više nisu dovoljne

19 Decembra, 2025

Svaki VMS nudi unaprijed definisan set funkcija, ali u praksi se integratori često susreću sa situacijama koje prevazilaze te okvire. Kada videoanalitika, detektor ili I/O modul detektuje incident, sistem treba poslati obavijesti, aktivirati sirenu, poslati naredbu na server klijenta ili generisati zadatak za sigurnosno osoblje. I sve to automatski, bez intervencije operatera

Piše: Ovidiu Hriscu, voditelj prodaje, AziTrend; E-mail: ovidiu.hriscu@azitrend.ro

Sistemi za upravljanje videozapisima temelj su moderne sigurnosne infrastrukture. Svaka lokacija funkcioniše prema vlastitim radnim procesima, rizicima i operativnim ograničenjima, a nefleksibilna, out-of-the-box rješenja više ne mogu pratiti ove stvarne zahtjeve. U tom kontekstu dolazi do izražaja skriptiranje u Python programskom jeziku – moćan alat koji integratorima omogućava da transformišu VMS u potpuno prilagođen ekosistem usklađen s tehničkim i operativnim okruženjem klijenta.

Glavni izazovi
Svaki VMS nudi unaprijed definisan set funkcija, ali u praksi se integratori često susreću sa situacijama koje prevazilaze te okvire. Tu spadaju složene logike obrade događaja koje nije moguće kreirati standardnim alatima, kao i prilagođene reakcije na alarme koje zavise od rasporeda, zona ili vrste incidenta. Često se javljaju i specifični operativni tokovi karakteristični za pojedine industrije, poput industrijske proizvodnje, logistike, maloprodaje ili zaštite perimetra. Dodatni izazov predstavljaju zahtjevi za povezivanje s internim aplikacijama klijenta ili postojećim sistemima, što dodatno povećava složenost implementacije.

Jedan od glavnih izazova je automatizacija reakcija na kritične događaje. Kada videoanalitika, detektor ili I/O modul detektuje incident, sistem treba poslati obavijesti, aktivirati sirenu, promijeniti profil kamere, poslati naredbu na server klijenta ili generisati zadatak za sigurnosni tim. I sve se to mora odvijati automatski, bez intervencije operatera.

Uvid u arhivu videozapisa
Python integracija unutar VMS softvera otvara proširen set mogućnosti, omogućavajući brzi razvoj prilagođenih modula i automatizacija. Python skripte mogu direktno komunicirati s videostreamovima u realnom vremenu (naprimjer, praviti snimke kada se dogodi događaj), arhivom videozapisa (pretraživanje snimaka, preuzimanje i izdvajanje relevantnih segmenata) i metapodacima koje generišu kamere. Također, omogućen je uvid u sve događaje kojima VMS upravlja, uključujući detekciju kretanja, prelazak definisane linije, napuštene objekte, aktiviranje I/O senzora, greške unutar mreže, gubitak videosignala i mnoge druge interne notifikacije.

Front-end i back-end
Moderne VMS platforme uključuju ugrađeni web-interfejs, koji developerima omogućava kreiranje prilagođenih UI formi i panela, prikaz podataka, grafika i operativnih statistika, izradu personaliziranih kontrolnih tabli i upravljanje konfiguracijskim parametrima kreiranih modula. Na taj način, kompletne mini aplikacije mogu se razvijati direktno unutar VMS-a. Python skriptiranje unutar VMS-a omogućava potpuni pristup API platforme, izvršavanje planirane logike, naprednu obradu toka događaja, komunikaciju s eksternim API i cloud servisima, upravljanje stanjem aplikacija i logovima te sigurno izvršavanje u sandbox okruženju bez kompromitovanja stabilnosti sistema.

Alarm automatika: ABsistem: Nova era integracije

15 Decembra, 2025

U vremenu kad se poslovanje suočava s rastućim troškovima, nedostatkom radne snage i potrebom za većom efikasnošću, ABsistem integracije, razvijene u Alarm automatici, omogućuju nova rješenja u poslovanju. Više nije riječ samo o sigurnosti – danas je to platforma koja povezuje energetiku, operativne procese, maloprodaju, parking i naplatu u jednu funkcionalnu cjelinu

Piše: Senad Džabija, direktor projektne prodaje, Alarm automatika; E-mail: senad@alarmautomatika.com

ABsistemEnergy je napredni monitoring sustav koji prati potrošnju raznih energenata (struje, plina, loživog ulja, vode, pare) i parametara stanja okoline (vlaga, CO₂, atmosferski tlak, vanjska i unutarnja temperatura) s ciljem optimizacije potrošnje i troškova uz očuvanje komfora u radnom i životnom prostoru. Aplikacija izračunava CO₂ otisak i omogućuje donošenje konkretnih mjera za smanjenje potrošnje. Alarmi u realnom vremenu upozoravaju na odstupanja i omogućuju brzu reakciju, a omogućene su i razne automatske reakcije kojima se HVAC i drugi sustavi prilagođavaju stvarnim uvjetima. Omogućena je i vizualizacija prikupljenih podataka na razne načine – po zonama, uređajima ili vremenskim intervalima.

Primjena ABsistemEnergy sustava rezultira sa do 20 % manje troškova za energiju, smanjenjem otiska CO₂ i usklađenost sa zelenim politikama – bez dodatnog osoblja.

Deficitarni ljudski resursi

ABsistem integracije pomažu i pri rješavanju velikog problema današnjice – nedostatka kvalificirane radne snage, posebno u tehničkim, operativnim i uslužnim sektorima, te omogućuju da se mnogobrojni zadaci obave sa do 50 % manje operativnog osoblja, uz brže reakcije i bolju kontrolu. Automatizacija smanjuje potrebu za stalnim nadzorom i ručnim intervencijama, pa jedan operater može upravljati cijelim objektom ili nizom objekata s više poslovnih aspekata kao što su sigurnost, potrošnja energije, parking ili posjećenost.

Rješenja za maloprodaju

ABsistemCounter i SmartRetail moduli omogućuju novu razinu analitike presudnu za efikasnije poslovanje u trgovinskom sektoru. Brojanje kupaca i njihovo kretanje (heat mape) prate se u realnom vremenu te omogućuju vizualizaciju interesa kupaca. Primjena ABsistem rješenja za maloprodaju omogućuje do 25 % veću konverziju kada su promocije usklađene s prometom i vremenskim uvjetima. Također, točni podaci o broju kupaca u nekom periodu omogućuju i optimizaciju broja djelatnika u smjenama te do 30 % manji trošak osoblja.

Parking & ticketing

ABsistemPark i ParkPay omogućuju automatsku naplatu računa za parking putem LPR kamera i rampi, signalizaciju slobodnih parkirnih mjesta i vođenje korisnika do njih. Pomoću Ticketing sustava omogućena je prodaja za ulaznice, coworking, evente bez potrebe za osobljem koje bi se time bavilo. Uštede dosežu do 90 % troškova operatera, uz 20–30 % veći promet i direktne prihode.

Više od sigurnosti

Svi koji se bore s nedostatkom kadrova, rastućim troškovima i mnogobrojnim operativnim izazovima poslovanja trebaju razmišljati o tome kako postojeće tehničke sustave i tehnologije staviti u funkciju unaprjeđivanja poslovanja. ABsistem integracije su iznimno fleksibilna rješenja koja nadoknađuju niz ograničenja i zahtjeva poslovanja današnjice i koja tim Alarm automatike može u potpunosti prilagoditi potrebama aplikacije.

Segment	Ušteda / dobit
Energetika	-5–20 % trošak energije, manji otisak CO₂
Operativno upravljanje	-50 % osoblja, +100 % kontrola
Maloprodaja i brojači	-30 % trošak osoblja, +25 % konverzija
Parking i ticketing	+30 % prihod, -90 % trošak osoblja

Synology jača cyber otpornost kompanija novim ActiveProtect Managerom 1.1

22 Oktobra, 2025

Kompanija Synology objavila je novo izdanje ActiveProtect Managera (APM) 1.1, razvijeno s ciljem jačanja cyber otpornosti i bolje usklađenosti organizacija. Najnovija verzija donosi proširenu podršku za radna opterećenja, napredne sigurnosne funkcije, fleksibilnije opcije pohrane i poboljšane alate za ispunjavanje regulatornih zahtjeva.

„Kako se cyber prijetnje intenziviraju, a IT budžeti smanjuju, tržište traži integrisano, sigurno i skalabilno rješenje koje nudi optimalan povrat investicije. ActiveProtect je naš odgovor na te potrebe. Odličan prijem na tržištu potvrđuje da smo na pravom putu u razvoju naših rješenja“, izjavio je JiaYu Liu, izvršni potpredsjednik kompanije Synology.

Nova verzija APM-a 1.1 donosi četiri ključna poboljšanja koja dodatno unapređuju strategije zaštite podataka u kompanijama. Prvo, uvedena je proširena podrška za radna opterećenja – pored već postojećih on-premises i SaaS platformi, ActiveProtect sada uključuje i agent-based backup podršku za Proxmox okruženja. Drugo, unaprijeđena je cyber otpornost kroz novi Allow Access Mode, koji omogućava preciznu kontrolu mrežnog pristupa tako da se tokom backup procesa prihvataju samo veze s unaprijed odobrenih IP adresa, dok se po završetku backupa sistem automatski vraća u režim potpune izolacije.

Treće, poboljšane su mogućnosti pohrane jer nova verzija, osim dosadašnje podrške za Amazon S3 te Synology SA i HD serije, sada omogućava i integraciju s Wasabi servisima te odabranim uređajima Synology XS/XS+. Četvrto, ažuriranje donosi unaprijeđenu podršku za usklađenost s propisima, omogućavajući višelokacijske i geografski razdvojene backup procese koji pomažu organizacijama da ispune zahtjeve lokalne regulative o čuvanju podataka.

Rješenje ActiveProtect kombinuje hardver i softver u jedinstvenu, centralizovanu platformu koja značajno smanjuje ukupne troškove vlasništva u poređenju s tradicionalnim, samostalno integrisanim backup sistemima. Ovim pristupom omogućava se zaštita do 150.000 radnih opterećenja na 2.500 lokacija, uključujući virtuelne mašine, servere, baze podataka, krajnje tačke i SaaS servise. Napredne funkcije poput WORM zapisa, air-gapped backupa i samoprovjere integriteta dodatno osiguravaju potpunu zaštitu podataka i visoku otpornost na sve sofisticiranije cyber prijetnje.

Synologyjeva rješenja za backup do sada su zaštitila više od 30 miliona radnih opterećenja širom svijeta. Na temelju tog uspjeha, ActiveProtect je prema podacima Gartner Peer Insightsa iz augusta 2025. godine ocijenjen s prosječnom ocjenom 4,9 od 5 i 99% preporuka korisnika, dok je kompanija Synology prepoznata kao Representative Vendor u Gartner Market Guide 2025 za Enterprise Backup Storage Appliances.

Uređaji ActiveProtect dostupni su globalno putem Synologyjeve distributerske i partnerske mreže. Više informacija može se pronaći na https://sy.to/apm11.