Održan Adria Security Summit u Skoplju: Deset godina zajedništva

Zatvoren je novi putujući krug Adria Security Summita. Pet godina od posljednje posjete – najveći regionalni sajam i konferencija sigurnosti ponovo je održan u Skoplju. Riječima posjetilaca – i ovaj put je nadmašio sam sebe: kvalitetom, uslugom, raznovrsnošću programa, ali ponajviše “atmosferom domaćina”, u kojoj se svi osjećaju dobrodošlo, opušteno i zadovoljno

Piše: Mirza Bahić i Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

 Deset je godina prošlo od ideje Adria Security Summita prvi put ostvarene na obalama sarajevske rijeke Željeznice. Od te početne stanice, Summit je željeznicom povjerenja krenuo na put povezivanja, saradnje i izgradnje zajedničke sigurnosti. Nizale su se Sava, Ljubljanica, Dunav, Miljacka i Vardar – svaki put dodajući novi vagon iskustva, znanja i inovacija. Svaki je kilometar jačao zajedništvo i uspjeh. Danas, deceniju kasnije, voz i dalje vijuga kroz naše slikovite predjele. Raste, širi se i nastavlja svoj put kroz regiju, ostavljajući za sobom paru osmijeha i lijepih dojmova.

Znatno bolji rezultati

No, brojke su “jači” govornik od bilo kakvih riječi. Jubilarno deseto izdanje Adria Security Summita okupilo je preko 2.100 posjetilaca iz 39 zemalja, što je 50-postotni rast u odnosu na prethodno makedonsko izdanje iz 2019. sa 1.400 učesnika iz 31 zemlje. Broj izlagača porastao je sa 84 na 111, što je povećanje od 32 posto, dok su konferencijske sesije doživjele skok sa dvadesetak na više od 40 panela i prezentacija. Naš tim procjenjuje da je održano više od 1.000 b2b sastanaka, što će, nesumnjivo, rezultirati novim projektima, investicijama i partnerstvima unutar Jadranske regije i šire. Za nešto opipljivije iskustvo interakcije s industrijom pobrinuli su se izlagači, koji su predstavili inovativna rješenja iz oblasti videonadzora, kontrole pristupa, vatrodojave, protivprovale, komunikacija, cyber sigurnosti, automatizacije, IT-a, pametnih gradova i drugih sektora snažno naslonjenih na sigurnosnu industriju.

Dodatnu dozu neposrednosti i interaktivnosti u istraživanju svih aspekata naše industrije dalo je i devet podcasta, koje smo realizirali s pažljivo odabranim gostima. Oni su govorili o sektoru u kojem rade, ali i o sebi, na način koji povezuje njihov intimni doživljaj industrije, jedinstvene insajderske uvide i ljudskost koji se često izgube u buci i žamoru poslovnih skupova i tehnoloških demonstracija.

Od filmske akcije do crvene vrpce

Nakon atraktivne uvodne filmske sekvence koja je u sebi spojila triler, superherojsku intrigu i detektivsku misteriju, uslijedila je ceremonija otvaranja. Obilježilo ju je simbolično presijecanje crvene vrpce, kojem su prisustvovale ugledne zvanice i partneri: Leo Levit, predsjednik Upravnog odbora ONVIF-a, Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara, Aleksandar Nedić, sekretar Udruženja za privatno obezbjeđenje Privredne komore Srbije, Branko Slak, predsjednik Slovenske komore za razvoj privatne zaštite, Dragan Radulović, predsjednik Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore, Adnan Efendić iz Komore zaštitara FBiH, te Panče Toškovski, ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije. Njihovo prisustvo potvrdilo je prepoznatljivost Adria Security Summita kao ključne regionalne platforme za dijalog između sektora, državnih institucija i strukovnih udruženja u domenu sigurnosti i konvergentnih industrija.

Partnerstvo i vjernost kovani od plemenitih metala

Posebnu zahvalnost zaslužuju kompanije koje već godinama prepoznaju vrijednost Adria Security Summita i prate ga u stopu. Posebno je istaknuto dvanaest sponzorskih kompanija, od kojih su mnoge uz Summit još od njegovih početaka 2015. godine. One su, zajedno s drugim sponzorima, svojim povjerenjem i posvećenošću pomogle da tokom ovih deset godina preraste u najvažniji regionalni događaj ove vrste. Ove godine, jubilej su s nama obilježili Alarm automatika i Advancis Austria (dijamantni sponzori), Bosch Security Systems, Hytera Communications, Motorola Solutions i Suprema (platinasti sponzori) te ASSA ABLOY, Beta 80, Bosch Building Technologies, COIN LLC, Combis, Hexagon, Hikvision, OSA Security, Schneider Electric, SALTO WECOSYSTEM, PASTOR tvornica vatrogasnih aparata, PerpetuuMobile Security, Tenzor i TP Link (zlatni sponzori).

Osim njih, Adria Security Summit podržalo je i više od 80 ništa manje važnih sponzora različitih nivoa. Među srebrenim sponzorima našli su se: 2N, Aikom International, Ajax Systems, Armor Plus, AVControl, AVS Electronics, Axis Communications, AziGuard, Besa Security, Cardin Elettronica, Deluks Distribution, Delta Electronics, DVC, Division Visual Solutions, Eccos inženjering, ELAN, European Elite Business Hub, Fibernet, Honeywell, Integrated Control Technology, Inim Electronics, INsig2, InTec System, Interspace, iTek Systems, Iris ID Systems, IT odjel, IQ FireWatch, Jade Bird Europe, Jonik, Lande, Lunatronik, LDA Audio Tech, M2M Services, MAKIM, Maksiprint kompjuteri, MDN Security, Mikei Internacional, Milestone Systems, MSR Electronic, Partizan Security, Piton Security, Prima sistemi, Primion, Roombanker, Relysis, Ruijie | Reyee, Sectron, Sensor, Sides, Synology, SysTeh, Špica Sistemi, TC2, Tecnoalarm, TehTel, Telaeris, Teledyne FLIR, Telelink Infra, TESSA Security, The Rock Smart Security, Treco Net, TR Services, TVT Digital Technology, Uniview Technologies, Ultravision Consult, VELKOM, Video Alarm, Vueko, VIVOTEK, VuWall, Wizard Systems i XPR.

Sve smo ih pobrojali ovdje jer su to zaslužili, dok smo se na pozornici sjetili svih partnera i pratilaca na ovom desetogodišnjem putovanju na kojem smo zajedno rasli. “Veliko nam je zadovoljstvo što veliki broj kompanija i nakon deset godina vjeruje u Summit i prepoznaje ga kao ključnu platformu za umrežavanje, razvoj poslovanja i razmjenu znanja. Posebnu zahvalnost dugujemo onim kompanijama koje su s nama od samog početka i koje su vjerovale da naš tim može donijeti dodatnu vrijednost i pomoći im da rastu zajedno”, istakli su organizatori.

Vidimo se u Zagrebu

Nakon dva dana ispunjena inspirativnim, pa i provokativnim razgovorima, dinamičnim prezentacijama i strateškim poslovnim povezivanjima, učesnici su bili vidno zadovoljni posljednjom manifestacijom inovacija, saradnje i vizije, ali i slavljeničkog raspoloženja. Ipak, slaviti nećemo dugo jer nas čekaju novi izazovi i planovi, a za jedan od njih već možete otvoriti svoj poslovni kalendar i zabilježiti termin održavanja idućeg Adria Security Summita, koji će gostovati u Zagrebu 7. i 8. oktobra 2026. godine.

Adria Security Awards

Tokom završne ceremonije dodijeljene su nagrade Adria Security Awards za izuzetna dostignuća u sigurnosnoj industriji u devet kategorija. Ove godine, po drugi put otkada se nagrade dodjeljuju, pristiglo je više od 50 kvalificiranih aplikacija. Žiri koji je odlučivao o dobitnicima činili su međunarodni i regionalni stručnjaci: Dragan Petrić (bug.hr), Bata Vulović (Lunatronik), Roberto Licari (RL Security Consultancy), Igor Milkovski, Laert Klemo (ATECH), Israel Gogol (asmag) i Matija Mandić (King ICT).

U kategoriji Smart City Project pobijedio je projekat Smart City – Belgrade kompanije Hytera Communications, dok je nagrada za najinovativniji proizvod/rješenje pripala proizvodu HALO Smart Sensoru kompanije Alarm automatika. U domenu kontrole pristupa istakao se BioStar Air kompanije Suprema Europe, a u videonadzoru XProtect kompanije Milestone Systems. Nagradu za najbolje rješenje za detekciju upada osvojio je Connect FLX kompanije M2M Services, dok je u vatrodojavi trijumfovala Alarm automatika s Ajax EN54-line vatrodojavnim rješenjem. Honeywell je nagrađen za VARIODYN ONE sistem u kategoriji PA/VA sistema, UltraVision Consult za softver AppVision, a najbolja studija slučaja bila je Yard Logistics Digitalization at the OKTA Refinery with the AURA System kompanije Sensor Skopje.

“Adria Security Award nije samo priznanje za inovacije već i potvrda zajedničkog nastojanja cijele zajednice da sigurnosnu industriju regije učini vidljivom na globalnom nivou. Kroz ovaj program želimo istaknuti kompanije koje svojim radom postavljaju standarde i inspirišu druge na izvrsnost”, izjavio je Mahir Hodžić, predsjednik Organizacijskog odbora Adria Security Summita.

Bogat konferencijski dio

U četiri konferencijske sale održano je više od četrdeset predavanja i panela, a govornici iz cijelog svijeta su podijelili svoja iskustva, inovacije i primjere dobre prakse, dok su na B2B sastancima i prezentacijama dogovarani brojni projekti koji će oblikovati budućnost naše industrije.

Kako je kazao Mahir Hodžić, predsjednik Organizacionog odbora Adria Security Summita, stručnjaci iz više od 50 zemalja okupili su se da zajednički grade budućnost sigurnosne industrije. Jubilarni, deseti sajam potvrđuje važnost regionalnog povezivanja i profesionalnog razvoja.

“Posebno čestitam 25 godina rada Komore za privatno obezbjeđenje Sjeverne Makedonije, na njihovoj viziji i kontinuitetu, te na svemu što su učinili za sigurnost industrije zemlje i regiona. Također, želim da izrazim iskrenu zahvalnost svim kolegama koji su nas podržavali tokom svih ovih godina – u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, a u posljednje 3-4 godine i Bugarskoj i Rumuniji – za njihov dolazak, podršku i doprinos razvoju profesionalnih standarda u regionu. Bez vas, ovaj ekosistem ne bi bio ovako snažan”, rekao je Hodžić i pozvao prisutne da posjete i idući Adria Security Summit, koji će se održati oktobra 2026. u Zagrebu.

Platforma koja povezuje

Na svečanom otvaranju, okupljenima se obratio i Leo Levit, predsjednik Upravnog odbora ONVIF-a, najveće svjetske standardizacijske platforme za industriju sigurnosti. Istakao je značaj Summita kao regionalne platforme koja već deceniju povezuje stručnjake, kompanije i partnere iz cijelog svijeta: “Veliko mi je zadovoljstvo što sam ponovo ovdje. Tokom proteklih deset godina, Adria Security Summit postao je istinska platforma za saradnju i inovacije u našoj industriji. Želio bih da se zahvalim organizatorima na njihovoj posvećenosti i trudu”, rekao je Levit.

Verica Mileska Stefanovska, predsjednica Komore Republike Sjeverne Makedonije za privatnu zaštitu, izrazila je zadovoljstvo što je upravo Sjeverna Makedonija bila domaćin ovogodišnjeg događaja, koji je, kako je kazala, u proteklih deset godina uspio da se nametne kao najeminentniji međunarodni skup u oblasti privatne zaštite na Balkanu. “S istim entuzijazmom i posvećenošću – nakon decenije – zajedno radimo na razvoju efikasnog sektora privatne bezbjednosti i bržem odgovoru na postojeće i nove sigurnosne izazove. To su naši prioriteti i naša težnja. Upravo zbog toga naš cilj ostaje postizanje maksimalne efikasnosti sektora, uz integraciju fizičke zaštite i naprednih tehnoloških dostignuća”, kazala je ona.

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Panče Toškovski naglasio je značaj Summita kao ključne regionalne platforme koja povezuje sve one koji rade na stvaranju sigurnih i otpornih zajednica. “Summit predstavlja najvažniju regionalnu platformu koja okuplja predstavnike institucija, stručnjake, kompanije, inovatore i profesionalce iz oblasti sigurnosti i tehnologije. Živimo u vremenu kada se sigurnost više ne mjeri samo fizičkom zaštitom već i sposobnošću da odgovorimo na nove oblike rizika – od cyber napada i digitalnih prijetnji do zaštite kritične infrastrukture, urbane sigurnosti i upravljanja podacima”, rekao je ministar Toškovski, koji je posebne čestitke uputio zbog organiziranja platforme Adria Smart City, kao primjera uspješnog spoja tehnologije i sigurnosti u izgradnji održivih i sigurnih urbanih zajednica.

Uvodna predavanja

Konferencijski dio sadržavao je niz predavanja, panel-diskusija i prezentacija eminentnih stručnjaka iz najvećih svjetskih i regionalnih kompanija.

Sergej Pičulin i Nikolai Landa, prodajni tim za JI Evropu softverske kompanije Advancis, održali su predavanje “Rad i život u svijetu velikih podataka”, u kojem su pokazali kako PSIM rješenja pretvaraju ogromne količine podataka u jasne i primjenjive informacije. Naglasili su da budućnost sigurnosti leži u povezivanju i kontekstualizaciji podataka, prelasku s reaktivnih sistema na prediktivnu inteligenciju s ciljem donošenja pametnijih odluka, sprečavanja rizika i stvaranja sigurnijih, otpornijih okruženja. Landa je naglasio da živimo u svijetu u kojem količina podataka ne predstavlja problem – naprotiv, podataka ima previše, ali je nedostatak jasnoće i konteksta ono što otežava donošenje odluka.

“Svake sekunde širom svijeta generišu se milioni podataka – iz pametnih telefona, vozila, pametnih zgrada, društvenih mreža i sigurnosnih sistema. Mi ne živimo u svijetu s manjkom podataka, već s manjkom jasnoće. Najveći izazov nije u količini, već u značenju tih informacija”, rekao je Landa. On je upozorio da preopterećenost informacijama može dovesti do konfuzije među operaterima sigurnosnih sistema, a samim tim i do povećanja rizika, jer “zbrka u sigurnosnoj industriji može koštati – ponekad i života”.

Rješenje, kako je naglasio, nije u prikupljanju još više podataka, već u njihovom pametnijem korištenju. “Moramo preći s prikupljanja na povezivanje podataka. Naša industrija ima mnoštvo sistema – videonadzor, kontrolu pristupa, protivpožarne i protivprovalne sisteme, ali oni često rade izolovano. Kada ih povežemo i damo im kontekst, tek tada dobijamo stvarnu inteligenciju”, poručio je Landa.

Sergej Pičulin je kroz konkretne primjere pokazao kako se koncept “velikih podataka” pretvara u praktičnu korist za sigurnosne operacije, ali i za širu organizacijsku efikasnost. “Zamislite veliki korporativni kampus. Kontrola pristupa javlja da su vrata nasilno otvorena – za operatera to može biti samo još jedan u nizu tehničkih alarma. No, u istom trenutku, kamera u blizini detektuje neuobičajeno kretanje. Pojedinačno, to su samo još dva podatka u buci, ali zajedno, u kontekstu, oni postaju signal za hitnu reakciju”, objasnio je Pičulin. Kada se na to doda automatizacija, sistem automatski šalje obavještenje pravom timu, otvara relevantni videozapis i vodi operatera kroz jasno definisane procedure. “Tada prelazimo iz haosa u jasnoću. Operateru nije potrebno hiljadu alarma – već jedan, onaj koji je zaista bitan. To je razlika između gušenja u podacima i plivanja u inteligenciji”, naglasio je.

Pičulin je istakao da potencijal ovakvih tehnologija nadilazi granice sigurnosti budući da pametni sistemi mogu unaprijediti rad cijelih organizacija, pa čak i gradova. Naveo je primjer logističkog centra gdje senzori prepoznaju visoku temperaturu na kamionu i automatski iniciraju provjeru prije nego što dođe do požara. “Isti principi mogu pomoći i u svakodnevnim situacijama – prepoznavanje zaposlenika koji je zaboravio propusnicu, automatsko prilagođavanje potrošnje energije prema popunjenosti objekta ili vremenskim uslovima. Takvi sistemi ne samo da štite ljude i imovinu već povećavaju efikasnost i doprinose održivosti”, dodao je Pičulin, dodavši da s time dolazi i odgovornost: “Mi nismo samo zaštitnici sistema već i čuvari povjerenja. Privatnost, usklađenost i transparentnost nisu opcionalni – oni su temelj. Tehnologija daje uvid, ali povjerenje daje temelje.”

Cilj je inteligentna automatizacija

Boris Popović, izvršni direktor i suvlasnik kompanije Alarm automatika, govorio je o glavnim megatrendovima koji oblikuju sigurnosnu industriju, uključujući klimatske i demografske promjene, ubrzani tehnološki razvoj i sve veću društvenu nestabilnost. Naglasio je da tehnologija, naročito IoT, vještačka inteligencija i cloud, transformiraju način na koji se provode sigurnosne operacije. Brzi razvoj tehnologije omogućio je profesionalcima u industriji sigurnosti i zaštite da budu izuzetno kreativni u svakodnevnom dizajniranju rješenja za klijente. Interoperabilnost svih tehničkih sistema na objektu značajno je povećana, otvarajući beskrajne mogućnosti za širu primjenu sistema tehničke zaštite, uključujući upravljanje poslovnim procesima poput potrošnje energije i vode, prodaje karata, parkiranja i prometa.

Kako je Popović rekao, Alarm automatika posluje već 35 godina u jedanaest zemalja, posjeduje vlastiti R&D i razvija integrirana rješenja koja uključuju hardver, softver, platformu i usluge. Posebnu pažnju posvetio je pametnoj integraciji sistema. Videonadzor, kontrola pristupa, protivpožarni i alarmni sistemi, centralne stanice, praćenje čuvara, automatizacija zgrada i energetski menadžment sada se povezuju kroz cloud i inteligentnu analitiku, što omogućava bolju kontrolu, efikasnije operacije i uštedu vremena i resursa. “Cilj je inteligentna automatizacija – i dalje sa čovjekom u središtu odlučivanja, ali uz prave informacije za donošenje najboljih odluka”, poručio je Popović.

Odgovornost nije formalnost

Tragedija koja se dogodila 16. marta u noćnom klubu “Puls” u Kočanima, u kojoj su život izgubile 63 osobe, a više od 200 ljudi je povrijeđeno, otvorila je ozbiljnu diskusiju o sigurnosnim standardima i odgovornosti u privatnom sektoru. Na panelu “Naučene lekcije iz incidenta u Sjevernoj Makedoniji” stručnjaci iz industrije razmotrili su ključne izazove, ulogu nadzora i mogućnosti za jačanje saradnje između javnog i privatnog sektora.

Posljedica je to, kako je naglasila Sanja Kermetcieva, sekretarka Komore Republike Sjeverne Makedonije za privatnu zaštitu, sistemskih propusta i neadekvatnog nadzora. “Na dan nesreće, agencija koja je pružala sigurnosne usluge nije provela procjenu rizika, kontrolu ulaza i evakuacijskih puteva, niti je spriječila ulazak maloljetnika i korištenje pirotehničkih sredstava”, kazala je te dodala kako je neophodno jasno definisati odgovornosti u ugovorima o pružanju usluga.

Odgovornost u sektoru privatne zaštite nije samo formalnost, naglasila je Verica Milevska-Stefanovska, predsjednica Komore. Profesionalci u sektoru imaju ovlaštenja slična policiji, od kontrole ulaza i izlaza do upotrebe fizičke sile i oružja. Zato je važno da ugovori predviđaju sve sigurnosne rizike, dok odgovornost treba biti podijeljena između pružalaca usluga, korisnika i nadležnih državnih organa kako bi se zaštitili korisnici i spriječile nesreće.

Goran Savovski, savjetnik u Kabinetu ministra unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije i predsjednik Komisije Privredne komore za nadzor sektora privatne zaštite, predstavio je aktuelne procedure nadzora sektora. “Od oko dvije stotine izdatih dozvola, samo 50 agencija posluje u skladu sa zakonom. Redovni nadzor se sada provodi jednom godišnje, dok hitni nadzor reaguje na prijave građana i institucija”, objasnio je Savovski. Dodao je da su prevencija, međunarodna saradnja i formalni mehanizmi kontrole ključni za sprečavanje budućih tragedija. Linija između prekršaja i krivične odgovornosti u sektoru privatne zaštite, kako je objasnila Aleksandra Deanoska Trendafilova, redovna profesorica na Institutu za krivično pravo Pravnog fakulteta “Justinijan I” iz Skoplja, u praksi je veoma složena. “Radnici na terenu moraju znati šta smiju, a šta ne, jer njihova djela mogu imati ozbiljne pravne posljedice”, rekla je ona, naglašavajući značaj stalne edukacije i adekvatnog treninga za sprečavanje incidenata.

Kompleksnost sektora dodatno je pojasnio Zlate Dimovski, redovni profesor na Univerzitetu “Sv. Kliment Ohridski” u Bitoli i Fakulteta za bezbjednost u Skoplju. On je istakao da rad privatnih agencija nije samo zaštita pojedinaca ili objekata, već zahtijeva profesionalizam, stalno unapređenje i koordinaciju sa državnim institucijama. Edukacija i treninzi na svim nivoima, od menadžera do osoblja na terenu, doprinose profesionalizaciji sektora i efikasnom reagovanju na incidente.

Iz iskustva osiguravanja velikih događaja

Panel “Što veći eventi, veći i rizici: Kako zaštititi veliku grupu ljudi” bavio se sigurnošću velikih događaja, fokusirajući se na procjenu rizika, koordinaciju timova i upotrebu tehnologije u realnom vremenu. Prema Lariju Lovriću, izvršnom direktoru Aldra Alameena, prvi korak je prikupljanje informacija i analiza okoline i događaja, a tek potom planiranje sigurnosnih mjera. Sve elemente – timove na terenu, kamere, kontrolu ulaza – prati internacionalni monitoring centar, što omogućava brzu reakciju. Lovrić je podijelio iskustvo iz rada za Vatikan, gdje je dvije i po godine bio zadužen za sigurnost pape.

Tehnologija je ključna za efikasno upravljanje sigurnošću, istakao je Isidor Sterbu iz Hytera Communicationsa. Njihovi komunikacijski sistemi, softverski ekosistem i hibridni uređaji omogućavaju praćenje incidenata, analizu podataka nakon događaja i korištenje AI-ja za prepoznavanje lica, registarskih tablica i objekata u masi. Victor Bomfim, bivši major specijalnih policijskih jedinica u Brazilu, potcrtao je važnost koordinacije ljudskih timova. Prvo je potrebno povezati sve aktere – policiju, privatne agencije, vatrogasce i vojsku – kako bi zajednički razvili plan i procedure. Također je istakao značaj lidera koji može uskladiti različite institucije i iskustva, te stalno učiti iz grešaka i prilagođavati planove različitim situacijama i kulturama.

AI mijenja pristup sigurnosti

Na panelu o vještačkoj inteligenciji u sigurnosti, kojim je moderirao Leo Levit, predsjednik Upravnog odbora ONVIF-a, razgovaralo se o stvarnom utjecaju vještačke inteligencije na sigurnosne operacije i načinu na koji AI mijenja pristup sigurnosti u praksi. Diskusija je obuhvatila teme poput preciznosti u detekciji, zaštite privatnosti, interoperabilnosti sistema, ali i balansiranja između tehnologije i ljudske procjene. Govoreći o percepciji AI-ja, Marko Vasić, menadžer za prodaju i razvoj poslovanja u Boschu, naglasio je da je najvažnije razumjeti čemu AI, zapravo, služi i kako ga pravilno koristiti.

“Svi malo strahuju od AI-ja. Vjerujem da mnogi u publici koriste ChatGPT kao AI pomoć, ali ovdje govorimo o CCTV-u i stvarnim stvarima koje moraju biti sigurne”, rekao je on. Bosch, dodaje, klijentima nudi stvarnu vrijednost kroz proof-of-concept projekte i praktične primjere koji pokazuju da je AI danas mainstream tehnologija koju treba testirati, a ne izbjegavati. Na važnost kvaliteta podataka i treninga modela ukazao je Predrag Aćimov, Key Account Manager u Hikvisionu. Po njegovim riječima, tačnost sistema ovisi o stvarnim uvjetima testiranja i pravilnom razvoju modela. Sistemi koji mogu razlikovati ljude, vozila i životinje znatno smanjuju broj lažnih alarma, a vještačka inteligencija, naglašava on, treba biti podrška ljudima, a ne tehnologija koja će ih zamijeniti.

O praktičnoj primjeni vještačke inteligencije u nadzornim sistemima govorio je Stjepan Šurmanović, prodajni menadžer za Jugoistočnu Evropu u Axis Communicationsu, ističući kako tehnologija danas omogućava prepoznavanje objekata čak i u složenim uslovima, uz istovremenu zaštitu privatnosti. Zamagljivanje lica ili siluete već na kameri, prije nego što video stigne na server, čuva privatnost, dok posebni sigurni tokovi ovlaštenim korisnicima omogućavaju pristup originalnim snimcima u skladu s GDPR-om.

Česte greške u videonadzornim sistemima

Na česte greške u velikim projektima videonadzora upozorio je Simeon Petrov, inžinjer za sigurnosna rješenja u Milestone Systemsu. Pogrešne procjene broja kamera, mrežnog prometa i hardverskih zahtjeva mogu ozbiljno ugroziti funkcionalnost sistema. Zato je, naglašava, nužno planirati skalabilnost, redundanciju i sigurnosne protokole, uz saradnju različitih vendora. Podsjetio je i da neki GPU-ovi, iako tehnički moćni, ponekad nisu kompatibilni s određenim VMS-ovima, što može utjecati na performanse videozidova.

Moderne tehnologije u zaštiti škola

U okviru konferencijskog programa održan je i panel “Sigurnosna i protivpožarna rješenja za obrazovne ustanove”, koji je okupio predstavnike industrije sigurnosti, obrazovnih institucija i državnih tijela. Diskusija je bila fokusirana na izazove u školama i univerzitetima – od kontrole pristupa i videonadzora do kriznih procedura – te na primjenu tehnologija koje omogućavaju sigurno, ali nenametljivo okruženje. Panel je moderirala Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara, a učesnici su bili: Filip Petrovski, dekan Pravnog fakulteta u Skoplju, Dario Radošević, voditelj ključnih kupaca u Motorola Solutionsu, Aleksandar Nedić, sekretar Udruženja za privatno obezbeđenje Privredne komore Srbije, Mića Negrilić, regionalni prodajni menadžer u Supremi Europe, i Sandro Šegedin, voditelj Inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove pri MUP-u Hrvatske.

Govoreći o primjeni tehničkih rješenja u zaštiti obrazovnih ustanova, Dario Radošević je naglasio da tehnologija može ponuditi viši nivo zaštite i smanjiti potrebu za zaštitarima. Navodeći lično iskustvo svog sina u Sloveniji, pojasnio je da Motorola Solutions danas nudi kompletan ekosistem sigurnosnih tehnologija – od kontrole pristupa i videonadzora do kritične komunikacije. Kao primjer inovativnog pristupa predstavio je Halo senzor, IoT uređaj koji ne snima, već lokalno analizira podatke i detektuje rizične situacije, poput pušenja, povišenog tona glasa ili neuobičajenog broja osoba u prostoriji.

S druge strane, Mića Negrilić govorio je o Supreminim rješenjima za kontrolu pristupa zasnovanu na biometriji. Istakao je da se današnje obrazovne ustanove sve češće suočavaju s neovlaštenim ulascima, prisustvom dilera droga i oružanim incidentima, što zahtijeva naprednija sigurnosna rješenja. Biometrija je najpouzdaniji način ograničavanja pristupa, jer lice ili otisak prsta ne mogu biti ukradeni poput kartice ili šifre, a svi podaci se kriptografski štite i obrađuju u skladu s GDPR regulativom. Kao primjer međunarodne prakse, naveo je integraciju Supreminih sistema s detektorima pucnjeva i eksplozija u SAD-u, što omogućava automatsko zaključavanje škole i sprečavanje ulaska napadača u realnom vremenu.

Brojni pozitivni primjeri

Etiku i pravni okvir sigurnosti u školama predstavio je Filip Petrovski, dekan Pravnog fakulteta u Skoplju. Naglasio je da sigurnost nije samo pitanje zidova i kamera, već zaštite samog procesa ljudskog razvoja. Uvođenje nadzornih sistema otvara etička i ustavna pitanja, jer učenici imaju pravo na privatnost i dostojanstvo. Primjeri iz Finske i Kanade pokazuju da se digitalni nadzor provodi uz saglasnost zajednice i pedagošku svrhu, dok EU rasprave o AI alatima za procjenu rizika ukazuju na potrebu stalnog pravnog prilagođavanja.

Praktičnu stranu sigurnosti u Srbiji predstavio je Aleksandar Nedić, sekretar Udruženja za privatno obezbeđenje Privredne komore Srbije. Istakao je da, posebno nakon incidenata u Beogradu, saradnja državnih institucija i lokalnih samouprava postaje ključna. Iako škole još nisu klasifikovane kao kritična infrastruktura i ne postoji zakonska obaveza fizičke zaštite, imenovani su školski policajci, a sistemi videonadzora nadgledaju privatne firme. Novi projekti uključuju kontejnere za brzu vezu između škola i gradskih službi, što omogućava bržu reakciju u kriznim situacijama. Nedić je zaključio da je glavni cilj prevencija i edukacija kako bi djeca dolazila u školu bez straha.

Na iskustvo Hrvatske i regulatorni okvir ukazao je Sandro Šegedin iz MUP-u Hrvatske. Njihovo tijelo nadgleda sve aktivnosti privatne i tehničke zaštite u školama, a postoji jasan zakonski okvir za procjenu rizika i mjere zaštite. Nakon incidenata u školama uvedeni su zaštitari, a sada se uvodi i novo radno mjesto operativnog koordinatora za sigurnost i civilnu zaštitu, posebno obučenog za komunikaciju s djecom i roditeljima. Šegedin je napomenuo i izazove primjene naprednih tehnologija poput biometrije zbog GDPR-a, naglašavajući da paralelni razvoj tehničkih i ljudskih komponenti zaštite ostaje ključan za sigurnost učenika.