Analiza sektora privatne zaštite u Hrvatskoj
Ova analiza, koju je za Hrvatski ceh zaštitara izradio Ekonomski institut Zagreb, pruža pregled ključnih pokazatelja i trendova u sektoru privatne zaštite u Hrvatskoj. Cilj je pratiti poslovne procese, tržišne odnose i ulogu sektora u privredi, istovremeno ističući izazove i prilike za daljnji razvoj.
Izvor: Hrvatski ceh zaštitara ; E-mail: redakcija@asadria.com
Za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara – strukovne zaštitarske komore izrađena je analiza osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju preduzeća unutar sektora privatne zaštite čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine u Republici Hrvatskoj. Analizu sektora privatne zaštite proveo je Ekonomski institut Zagreb (EIZ), u saradnji s HCZ-om, uključujući njihove komentare.
Rangiranje i ključni pokazatelji
Cilj analize je praćenje ključnih poslovnih procesa, tržišnih odnosa i značaja privatne zaštite za ukupnu privredu. Analiza se temelji na podacima Financijske agencije (FINA), preuzetim s web-portala Info.BIZ, i obuhvata dva podsektora – fizičku i tehničku zaštitu. Firmama koje posluju u oba segmenta dodjeljuje se podsektor u kojem ostvaruju veći udio prihoda. Novčane vrijednosti prikazane su u eurima, a raniji iznosi preračunati su prema prosječnom godišnjem kursu Hrvatske narodne banke.
Rang-lista top 30 preduzeća po podsektorima temelji se na broju zaposlenih prema satima rada i aktivnosti na tržištu tijekom godine. Za svaku firmu analizirani su ukupni prihod, dobit/gubitak, prihod i dobit po zaposlenom te prosječna mjesečna neto plata, prikazani za posljednje tri godine, uključujući rang i godišnje promjene.
Analiza ne obuhvata obrte koji ne predaju FINA-in izvještaj, unutrašnje čuvarske službe, firme koje većinu prihoda ostvaruju izvan privatne zaštite ili bez odgovarajuće dozvole. Budući da FINA ne prikazuje strukturu prihoda kod firmi s više djelatnosti, rezultati mogu blago precijeniti one kod kojih privatna zaštita nije osnovna djelatnost. U pojedinim slučajevima prosječne neto plate zbog rada u nepunom radnom vremenu prikazane su ispod zakonom propisanog minimuma za 2024. godinu (677 eura neto).
Stabilan broj zaposlenih
Ukupni prihodi sektora Privatne zaštite u posljednje tri godine bilježe snažan rast – s 400 miliona eura u 2022. na 470 miliona eura u 2023. te 532 miliona eura u 2024. godini. Time je sektor privatne zaštite rastao brže od prosjeka nacionalne privrede u periodu 2022/23. (17,6% u odnosu na 9,1%) i u periodu 2023/24. (13,2% u odnosu na 5,2%). Iako udio sektora u ukupnim prihodima hrvatske privrede iznosi tek oko 0,3%, stabilan rast upućuje na njegovu otpornost i sposobnost da se prilagodi promjenjivim tržišnim i makroekonomskim uslovima.
Grafikon 1. Stopa promjene rasta ukupnih Prihoda
Prihodi sektora privatne zaštite u periodu 2020–2022. rasli su sporije od ukupne privrede, da bi se trend preokrenuo u 2023, pokazujući otpornost i fleksibilnost sektora prema inflaciji i rastu troškova. Iako sektor čini mali udio u ukupnim prihodima privrede, ostvaruje stabilan i iznadprosječan rast. Rashodi prate prihode, ali sporije, što je dovelo do povećanja profitabilnosti: dobit nakon oporezivanja porasla je s 34 miliona eura u 2022. na 50 miliona u 2024. Broj zaposlenih ostaje stabilan – oko 13.000 radnika, s prosjekom od 52 po preduzeću i minimalnim fluktuacijama.
Grafikon 2. Stopa promjene prosječnog broja zaposlenih
Sektor privatne zaštite pretežno čine srednje velike firme, što ga čini otpornijim na tržišne fluktuacije u odnosu na mikro preduzeća koja dominiraju ukupnom privredom. Stabilnost zaposlenosti postavlja izazov za povećanje produktivnosti i konkurentnosti bez većih ulaganja u tehnologiju. Prosječne mjesečne neto plate rastu s 676 eura u 2022. na 910 eura u 2024, ali i dalje zaostaju za prosjekom hrvatske privrede (1.174 eura).
Grafikon 3. Promjena prosječne mjesečne neto plaće po zaposleniku
Sektor privatne zaštite u Hrvatskoj stabilno raste, s povećanjem prihoda, dobiti i broja zaposlenih, ali ostaje radno intenzivan i suočen s izazovima u privlačenju i zadržavanju kvalificirane radne snage. Ukupna aktiva raste s 240 miliona eura u 2022. na 297 miliona eura u 2024, pri čemu udio u privredi ostaje oko 0,13%. Dugotrajna i kratkotrajna imovina jačaju likvidnost, a obaveze po zaposlenom ostaju znatno niže od prosjeka privrede. Plate rastu, ali i dalje zaostaju za prosjekom, što potencijalno otežava kadrovsku stabilnost. Dugoročna održivost rasta ovisi o modernizaciji poslovnih procesa, većoj produktivnosti i konkurentnijim platama, uz daljnja ulaganja u tehnologiju i digitalizaciju.
Fizička zaštita
Podsektor fizičke zaštite u Hrvatskoj karakterizira snažna koncentracija tržišta i stabilna zaposlenost. Analiza 30 najvećih preduzeća pokazuje da ova grupacija dominira gotovo cijelim sektorom, dok manja preduzeća zapošljavaju simboličan broj radnika.
Broj zaposlenih
Top 30 preduzeća zapošljava 94,6% ukupnog broja radnika u podsektoru (oko 10.700 zaposlenih u 2024), dok preostalih nekoliko stotina radnika radi u manjim firmama. Posebno se ističu Securitas Hrvatska i Sokol, koji zajedno zapošljavaju 3.926 radnika, odnosno više od trećine ukupnog broja zaposlenih. Analiza trenda posljednjih godina pokazuje da najveće kompanije bilježe blagi pad broja zaposlenih (Securitas sa 2.119 u 2023. na 2.058 u 2024), dok manje imaju izraženije oscilacije. Ukupna zaposlenost u podsektoru posljednjih pet godina stabilna je na razini od oko 11.300 zaposlenika.
Ukupan prihod
Top 30 preduzeća u 2024. ostvaruje 279,7 miliona eura prihoda, što predstavlja više od 92% ukupnog prihoda podsektora. Dominacija vodećih firmi posebno je izražena kod Securitasa i Sokola, koji zajedno generišu trećinu prihoda. Posljednje tri godine pokazuju kontinuirani rast sektora – prihodi su porasli s 262 miliona eura u 2023. na 301 milion eura u 2024, pri čemu je najveći skok zabilježen u 2024. (+15%).
Dobit nakon oporezivanja
Dobit 30 najvećih preduzeća u 2024. iznosi 24,6 miliona eura, što čini preko 88% ukupne dobiti podsektora. Najveći doprinos ostvaruju Sokol (5,8 miliona eura) i Klemm sigurnost (3,5 miliona eura), koji zajedno ostvaruju trećinu ukupne dobiti. Trend posljednjih godina pokazuje ubrzani rast – dobit podsektora porasla je 30% u odnosu na 2023, uz stabilan rast vodećih preduzeća i oscilacije kod manjih subjekata, uključujući povremene negativne rezultate.
Prihod po zaposlenom
Prosječan prihod po zaposlenom u 30 najvećih preduzeća iznosi 26.050 eura, dok specijalizirana preduzeća kao što su FINA Gotovinski servisi (44.127 eura) i Alfa Security & Demining (47.209 eura) višestruko nadmašuju prosjek zahvaljujući specifičnim poslovnim modelima. Najveće plate ostvaruju ista specijalizirana preduzeća, dok prosjek većine njih ostaje između 650 i 900 eura.
Stabilan rast
Podsektor fizičke zaštite ulazi u fazu stabilnog rasta prihoda, dobiti i plata, uz izraženu koncentraciju tržišta. Vodeće kompanije dominiraju zaposlenošću i finansijskim rezultatima, dok manje bilježe veće oscilacije u broju zaposlenih, dobiti i platama. Dugoročno gledano, sektor se suočava s izazovima u privlačenju i zadržavanju kvalificirane radne snage u manjim firmama, dok tržišni lideri dodatno učvršćuju svoju poziciju. Prosječna mjesečna neto plata u top 30 preduzeća iznosi 859 eura, što je rast od 16,2% u odnosu na prethodnu godinu.
Tabela 1. Fizička zaštita: 30 najvećih licenciranih kompanija prema ukupnim prihodima
Tehnička zaštita
Podsektor tehničke zaštite u Hrvatskoj bilježi stabilan rast i jačanje tržišne koncentracije, uz sve izraženiju ulogu najvećih poduzeća u oblikovanju sektorskih trendova.
Broj zaposlenih
Top 30 preduzeća zapošljava 1.051 radnika, što čini 64% ukupne zaposlenosti u podsektoru u 2024. Preostali 591 radnik radi u manjim firmama. Posebno se ističu Eccos inženjering i Alarm automatika, koji zajedno zapošljavaju 295 radnika, odnosno 17,9% ukupnog sektora. Posljednje tri godine pokazale su stabilan rast zaposlenosti: +3,3% u 2023. i +2,2% u 2024. Broj zaposlenih u top 10 preduzeća kreće se stabilno, uz blagi rast, dok ukupna zaposlenost u podsektoru od 2020. do 2024. pokazuje kontinuiranu ekspanziju.
Ukupan prihod
30 najvećih preduzeća u 2024. ostvaruje 165,9 miliona eura prihoda, odnosno 72,1% ukupnog sektorskog prihoda, dok manje firme generišu 64,3 miliona eura. Dva vodeća preduzeća po prihodima, Alarm automatika i Eccos inženjering, zajedno ostvaruju 58,4 miliona eura, što je četvrtina ukupnih prihoda podsektora. Posljednje tri godine zabilježen je snažan rast prihoda: 22,0% u 2023. i 10,9% u 2024.
Dobit nakon oporezivanja
Top 30 preduzeća ostvaruje 14,5 miliona eura dobiti, što čini 64,0% ukupne dobiti podsektora, dok manja preduzeća bilježe 8,1 milion eura. Najveći doprinos imaju Insig2 i Eccos inženjering, s ukupno 4,1 milion eura dobiti (18,5% sektora). Posljednje dvije godine pokazale su snažan rast profitabilnosti, naročito u 2024. (+11,2% u odnosu na 2023), nakon stabilnog razdoblja.
Prihod po zaposlenom i produktivnost
Prosječan prihod po zaposlenom u top 30 preduzeća u 2024. iznosi 157.891 euro, znatno više nego kod manjih preduzeća. Najveći rast bilježe Leadtech (-7,8% u odnosu na 2023.) i Uniteh (+13,1%). Posljednje tri godine pokazuju jasan uzlazni trend produktivnosti, od oko 130 hiljada eura u 2023. do 140 hiljada eura u 2024, uz prednost najvećih preduzeća. Povećanje produktivnosti odražava digitalizaciju, bolju organizaciju poslovnih procesa i ulaganja u tehnologiju.
Prosječna mjesečna neto plata
U 2024. prosječna plaća u cijelom podsektoru iznosi 1.274 eura, dok top 30 preduzeća isplaćuje prosječno 1.381 euro, a manja preduzeća 1.083 eura. Najveće plate ostvaruju Insig2 i Špica sustavi, koje znatno premašuju prosjek podsektora. Posljednje tri godine pokazuju kontinuiran rast plata – od 976 eura u 2022, preko 1.085 eura u 2023. do 1.274 eura u 2024.
Trendovi i liderstvo
Podsektor tehničke zaštite u Hrvatskoj ulazi u fazu stabilnog rasta, s izraženom koncentracijom resursa i rezultata u vodećim preduzećima. Broj zaposlenih, prihodi i dobit rastu kontinuirano, dok najveći igrači jačaju tržišnu poziciju i utjecaj. Produktivnost i plate u najvećim kompanijama signaliziraju konkurentnost i inovativnost sektora, dok se manje firme suočavaju s izazovima privlačenja kvalificirane radne snage. Trendovi ukazuju da će tržišni lideri imati ključnu ulogu u daljnjem razvoju sektora, oblikujući njegovu strukturu i performanse. Rastuća konkurencija za kvalificirane radnike znači da uspješna preduzeća sve više nagrađuju svoje zaposlenike, povezujući bolje rezultate s većim platama.
Tabela 2. Tehnička zaštita: 30 najvećih licenciranih firmi prema ostvarenim prihodima
