Analiza sektora privatne zaštite u Hrvatskoj
Najnoviji podaci Ekonomskog instituta Zagreb potvrđuje nastavak pozitivnih trendova i stabilnost sektora privatne zaštite u 2025. godini, uz kontinuiran rast primanja i važne iskorake u poslovanju vodećih kompanija
Izvor: Hrvatski ceh zaštitara ; E-mail: redakcija@asadria.com
Za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara – strukovne zaštitarske komore izrađena je analiza osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju kompanija unutar sektora privatne zaštite čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine u Republici Hrvatskoj. Analizu sektora privatne zaštite proveo je Ekonomski institut Zagreb (EIZ), u saradnji s HCZ-om, uključujući njihove komentare.
Rangiranje i ključni pokazatelji
Cilj analize je praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti privatne zaštite, kao i sagledavanje tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi. Analiza sektora privatne zaštite prvenstveno je usmjerena na poslovanje zaštitarskih preduzeća i obrta koja se uglavnom bave fizičkom i tehničkom zaštitom osoba i imovine kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih.
Analiza se temelji na podacima Financijske agencije (FINA) s portala Info.BIZ na dan 10. 6. 2026. godine, obrađenima posebno za podsektore tehničke i fizičke zaštite. Svi monetarni pokazatelji prikazani su u eurima u nominalnim vrijednostima tekuće godine, pri čemu su iznosi za period prije 2023. preračunati prema prosječnom godišnjem kursu Hrvatske narodne banke.
Prilikom izrade rang-lista firmi osnovni kriterij koji smo, u sažetom prikazu a&s Adrije, odabrali bio je ukupni prihod u posljednjoj dostupnoj godini, pa se prema tome formirala lista najvećih 30 firmi za svaki od podsektora. Nakon definiranja skupa od 30 najvećih kompanija prema ukupnim prihodima, za svaku od njih su dodatno prikazani pokazatelji o broju zaposlenika, dobiti te prosječnoj mjesečnoj neto plati po zaposleniku.
Važno je napomenuti da je osnovni kriterij kojim se vodila analiza Ekonomskog instituta bio broj zaposlenika, a ne ukupni prihodi, te da su za svaki od spomenutih pokazatelja po pojedinom preduzeću prikazana za posljednje tri godine: vrijednost (nominalna, euro), rang te stopa promjene za svake dvije uzastopne godine. Mi smo u skraćenom prikazu zadržali prihode u protekle tri godine i poziciju na listi shodno tome te samo stopu promjene 25/24. te udio u podsektoru 2025. u ukupnim prihodima. Za ostale tri kategorije odabrali smo samo rang-listu.
Ovom analizom nisu obuhvaćena fizička lica (obrti) koja, iako posjeduju licencu MUP-a za obavljanje poslova privatne zaštite, ne predaju godišnje finansijske izvještaje FINA-I, unutrašnje čuvarske službe, preduzeća koja posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan djelatnosti, te preduzeća koje nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite.
Podaci FINA-e ne daju uvid u strukturu ostvarenih prihoda u slučaju da se firma bavi više od jednom djelatnošću. Upravo zbog toga, ova analiza precjenjuje podatke za preduzeća kojima obavljanje poslova privatne zaštite nije primarna djelatnost. Kod izračuna prosječne mjesečne neto plate po zaposleniku, zbog rada u nepunom radnom vremenu ili na pola radnog vremena, neki prosjeci plata su ispod propisane minimalne neto plate za 2025. godinu (970 eura bruto).
Grafikon 1. Stopa promjene rasta ukupnih prihoda
Ukupni prihodi sektora privatne zaštite u posljednje tri godine bilježe kontinuiran i snažan rast – sa 464 miliona eura u 2023. na 526 miliona eura u 2024. te 569 miliona eura u 2025. godini. Pritom je sektor u periodu 2023/2024. rastao znatno brže od ukupne privrede (13,4% u odnosu na 5,4%), dok je u periodu 2024/2025. tempo rasta sektora (8,2%) bio približno jednak prosjeku nacionalne privrede (8,7%). Udio sektora u ukupnim prihodima hrvatske privrede stabilizirao se na oko 0,31%, što potvrđuje otpornost sektora i njegovu sposobnost da prati makroekonomsku dinamiku.
S druge strane, rashodi prate dinamiku prihoda, ali uz nešto brži tempo rasta u 2025. – sa 414 miliona eura u 2023. na 465 miliona eura u 2024. te 511 miliona eura u 2025. godini, pri čemu je rast rashoda (9,8%) u zadnjem promatranom periodu blago nadmašio rast prihoda (8,2%). Posljedica toga je blago smanjenje dobiti nakon oporezivanja – s rekordnih 50 miliona eura u 2024. na 48 miliona eura u 2025. (-4,4%), nakon izrazitog skoka od 21,3% koji je sektor zabilježio godinu ranije. To ukazuje na to da su preduzeća počela osjećati povećani pritisak na troškove, ponajprije usljed rasta plata i regulatornih zahtjeva. Uprkos tome, udio dobiti sektora u ukupnoj dobiti hrvatske privrede i dalje je solidan (0,46%).
Grafikon 2. Stopa promjene prosječnog broja zaposlenih
Broj zaposlenih u sektoru u posljednjih je godinu dana zabilježio oporavak: sa 12.889 zaposlenih u 2023. na 12.941 u 2024. te 13.196 u 2025., uz stopu rasta od 2,0% u zadnjem periodu. Prosječan broj zaposlenih po preduzeću blago je porastao na 55, što i dalje višestruko premašuje prosjek ukupne privrede (6,4 zaposlena po preduzeću). Ovakva struktura odražava radno intenzivnu prirodu privatne zaštite, naročito podsektora fizičke zaštite. Rast zaposlenosti, premda umjeren, pozitivan je signal za sektor koji se suočava s hroničnim izazovima privlačenja i zadržavanja radne snage.
Grafikon 3. Promjena prosječne mjesečne neto plate po zaposleniku
Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite iznosila je 777 eura u 2023., 909 eura u 2024. te 1.003 eura u 2025. godini, što znači da je sektor bilježio dvocifrene stope rasta (17,0% te 10,4%). Takva dinamika u velikoj je mjeri povezana sa značajnim povećanjem zakonski propisane minimalne plate, budući da se sektor privatne zaštite, naročito podsektor fizičke zaštite, zbog svoje radno intenzivne prirode u velikoj mjeri oslanja na radna mjesta u nižim platnim razredima. Uprkos tome, plate u sektoru i dalje zaostaju za prosjekom ukupne privrede – prosječna neto plata u Hrvatskoj u 2025. dostigla je 1.306 eura, što znači da zaposlenici u privatnoj zaštiti primaju oko 23% manje od državnog prosjeka.
Uzevši sve ovo u obzir, snažan rast prihoda, stabilna zaposlenost i sve veći fond ukupnih plata svjedoče o zdravoj potražnoj strani poslovanja. Istovremeno, blago smanjenje neto dobiti u 2025. upozorava da će preduzeća u nadolazećem periodu morati intenzivnije ulagati u podizanje produktivnosti, optimizaciju poslovnih procesa i diverzifikaciju usluga kako bi zadržala dostignutu razinu profitabilnosti uz istovremeno rješavanje platnog jaza prema ostatku privrede.
Prosječna mjesečna neto plata u sektoru privatne zaštite iznosila je 1.003 eura, naspram 1.306 eura u hrvatskoj privredi, što potvrđuje trajni strukturni jaz u razini primanja.
FIZIČKA ZAŠTITA
Podsektor fizičke zaštite u Hrvatskoj karakterizira izrazito visoka tržišna koncentracija i stabilna zaposlenost. Analiza 30 najvećih preduzeća potvrđuje njihovu apsolutnu dominaciju nad cjelokupnim segmentom, dok manji subjekti pokrivaju tek simboličan udio na tržištu.
Ukupan prihod
Top 30 kompanija u podsektoru fizičke zaštite ostvarilo je u 2025. ukupno 315,8 miliona eura prihoda, što je čak 92,9% ukupnih prihoda podsektora. Sve ostale firme zajedno ostvaruju tek 24,2 miliona eura (7,1%), čime se potvrđuje visoka razina koncentracije tržišta. Na vrhu ljestvice i dalje su Securitas Hrvatska i Sokol s prihodima od 57,6, odnosno 46,3 miliona eura, što je više od 30,6% ukupnih prihoda podsektora. Značajan rast bilježi Mediteran Security, Storm Security, Arsenal Grupa, Boxer i Vukovar Security. Ukupni prihodi porasli su s 262,2 miliona eura u 2023. na 301,6 miliona u 2024. te na 339,9 miliona u 2025. Nakon vrlo snažnog rasta od 15% u 2024., podsektor je i u 2025. zadržao visoku stopu rasta od 12,7%. Prihodi vodećih trideset rasli su nešto brže od ostatka tržišta (+12,9%).
Broj zaposlenih
Trideset najvećih agencija i dalje zapošljava gotovo cijeli podsektor – ukupno 10.943 radnika, odnosno 94,8% svih zaposlenih u djelatnosti. Preostale zapošljavaju svega 602 radnika ili 5,2%. Na vrhu su Securitas Hrvatska i Sokol, koji zajedno drže trećinu zaposlenih (3.845 radnika), premda oba društva bilježe blagi pad. Trećeplasirani Bilić-Erić nastavlja rast zaposlenosti te je povećao broj zaposlenih na 1.160 radnika (+1,7%), dok značajniji rast zaposlenosti bilježe Mediteran Security, Klemm Sigurnost, Noky Security te Storm Security. Ukupna zaposlenost u podsektoru porasla je sa 11.327 u 2023. na 11.545 u 2025. godini (+1,9%).
Dobit nakon oporezivanja
Dobit vodećih trideset firmi u 2025. iznosila je 24,9 miliona eura, odnosno 87,7% ukupne dobiti podsektora. Preostala preduzeća ostvarila su 3,5 miliona eura (12,3%). Premda najveća društva i dalje generišu glavni dio dobiti, njihova je koncentracija nešto niža nego kod prihoda i zaposlenosti, što ukazuje na značajan doprinos manjih subjekata ukupnoj profitabilnosti. Najveću dobit ostvario je Sokol s 6,1 milion eura, čime samostalno generiše više od petine ukupne dobiti podsektora (21,6%). Slijede Klemm Sigurnost s 4,1 milion eura i Bilić-Erić s gotovo 4,0 miliona eura. Ukupna dobit podsektora je u odnosu na 2024. povećana za 2,0%, sa 27,8 na 28,4 miliona eura.
Prosječna mjesečna neto plata
Prosječna neto plata u vodećim kompanijama iznosila je 951 euro, što je rast od 10,7% u odnosu na 2024. Na nivou cijelog podsektora prosječna neto plata povećana je s 857 na 948 eura (+10,6%), čime se nastavlja višegodišnji trend rasta primanja u zaštitarskoj djelatnosti. Promatrajući pet vodećih agencija s najvišim primanjima, vidljiv je jasan trend rasta: natprosječne plate u toj grupi rezultat su specifičnih poslovnih modela, fokusiranosti na usluge veće dodane vrijednosti te zahtjevnije stručne specijalizacije zaposlenika. Securitas Hrvatska povećao je prosječnu neto platu na 1.078 eura (+12,3%), dok je kod Sokola ona porasla na 940 eura (+6,7%). Bilić-Erić, koji posljednjih godina bilježi snažan rast prihoda i dobiti, povećao je prosječnu platu za 18,6%, na 975 eura. Istovremeno, Klemm Sigurnost prešao je granicu od hiljadu eura prosječne neto plate, uz rast od 10,3%. Inače, prosječna neto plata na nivou sektora porasla je s 735 eura u 2023. na 857 eura u 2024. te na 948 eura u 2025.
Prosječna mjesečna neto plata u top 30 zaštitarskih agencija u 2025. iznosila je 951 euro, što je rast od 10,7% u odnosu na 2024.
TEHNIČKA ZAŠTITA
Podsektor privatne tehničke zaštite bilježi nastavak stabilnog rasta prihoda i zaposlenosti, ali uz blago smanjenje tržišne koncentracije u korist manjih i srednjih firmi.
Ukupan prihod
Top 30 preduzeća u podsektoru tehničke zaštite ostvarilo je 173,2 miliona eura prihoda, odnosno 75,7% ukupnih prihoda podsektora, dok ostala ostvaruju 55,6 miliona. Udio vodećih blago je smanjen s 77,5% na 75,7%, što ukazuje na nešto brži rast prihoda manjih subjekata. Najveća kompanija prema ukupnim prihodima i dalje je Alarm automatika s 31,1 milion eura prihoda (+3,6%), dok je na drugom mjestu ECCOS s 24,1 milion eura (-15,4%). Ukupni prihodi podsektora tehničke zaštite nastavili su rasti. Nakon snažnog povećanja od 11,3% u 2024. godini, u 2025. ostvaren je dodatni rast od 2,1%, čime su ukupni prihodi dosegnuli 228,8 miliona eura.
Broj zaposlenih
Ukupno je 1.089 radnika zaposleno u najvećih trideset preduzeća tehničke zaštite (+4,1%), a u preostalim 562 radnika. Na vrhu ljestvice i dalje su ECCOS (160 zaposlenih) i Alarm automatika (138). Među preduzećima srednje veličine značajniji rast zaposlenosti zabilježili su Zaštita Jukić, Tehnet, Kolnoa – Sustavi zaštite, Nitel i Raptor. Ukupno gledano, podsektor tehničke zaštite nastavio je trend rasta zaposlenosti. Nakon povećanja od 1,8% u 2024. godini, u 2025. ostvaren je dodatni rast od 3,8%, čime je ukupan broj zaposlenih dosegnuo 1.651. Ovi rezultati potvrđuju stabilan razvoj podsektora, uz dalje jačanje uloge najvećih kompanija kao ključnih nositelja tržišne aktivnosti.
Dobit nakon oporezivanja
Trideset najvećih preduzeća u podsektoru tehničke zaštite ostvarilo je ukupno 12,1 milion eura dobiti, što je 63,2% ukupne dobiti podsektora, dok preostale firme ostvaruju 7,0 miliona eura. U odnosu na 2024. godinu, dobit vodećih smanjena je za 24,0%, dok je kod preostalih subjekata zabilježen rast od 17,3%. Posljedično, udio najvećih kompanija u ukupnoj dobiti smanjen je sa 72,6% na 63,2%, što ukazuje na ravnomjerniju raspodjelu profitabilnosti unutar djelatnosti. Najveću dobit u 2025. godini ostvario je Aling s 2,1 milion eura, što čini 11,2% ukupne dobiti podsektora. Slijede Leadtech s 1,7 milijuna eura te Alarm automatika s 1,4 miliona eura dobiti. Ukupna dobit podsektora tehničke zaštite u 2025. iznosila je 19,1 milion eura, što je smanjenje od 12,7% u odnosu na rekordnu 2024. godinu.
Prosječna neto plata
Prosječna neto plata kod trideset najvećih iznosila je 1.506 eura. Najviše plate ostvaruju Špica sustavi s 2.013 eura, Aling s 1.966 eura te INsig2 s 1.960 eura. Oni znatno nadmašuju prosjek podsektora, a među deset najbolje rangiranih nalaze se i Eurokod Pisačić, Tenzor Hrvatska SBS, Protekta te ECCOS, s prosječnim neto platama iznad 1.700 eura mjesečno. Najveći rast plata ostvarili su Alarmni sustavi Secure, Securus, Protekta, Partner Electric i Nitel. Poređenje posljednje tri godine pokazuje kontinuiran i snažan rast plata u podsektoru tehničke zaštite, pri čemu je prosječna neto plata porasla s 1.084 eura u 2023. na 1.279 eura u 2024. te dostigla 1.389 eura u 2025. Ovakva kretanja potvrđuju nastavak pritisaka na tržištu rada, izraženu potražnju za kvalifikovanim kadrom te rastuću potrebu za zadržavanjem stručnjaka.
Dobit trideset najvećih u podsektoru tehničke zaštite manja je za 24,0%, dok je kod preostalih subjekata zabilježen rast od 17,3%, što ukazuje na ravnomjerniju raspodjelu profitabilnosti unutar djelatnosti
