Četvrti put zaredom Sarajevo je bilo središte rasprave o budućnosti cyber sigurnosti. Cyber Security Summit, u organizaciji udruženja e-Transformacija, održan je sredinom oktobra u hotelu Holiday Inn. Više od 200 stručnjaka imalo je priliku slušati 14 predavanja, četiri panel-diskusije i nekolicinu radionica

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Poseban akcenat ovog dvodnevnog događaja stavljen je na zakonsku regulativu koja oblikuje ovu oblast, kao i na značaj i razvoj CERT (Computer Emergency Response Team) timova, ključnih za koordiniran i brz odgovor na cyber incidente. Osim govora o posljednjim trendovima i izazovima u ovoj oblasti, Summit je ponudio i platformu za jačanje regionalne saradnje, kreiranje strategija i razmjenu inovativnih ideja u borbi protiv sve sofisticiranijih cyber prijetnji. Kako kažu organizatori, sve je osmišljeno s ciljem jačanja kapaciteta i podizanja svijesti o važnosti sigurnosnih mjera u digitalnom svijetu, ne samo za pojedince i kompanije nego i za cijelu zajednicu.

Bez zakonskih propisa i okvira

Prisutne je na otvaranju pozdravio bosanskohercegovački ministar komunikacija i prometa Edin Forto, koji je istakao da ta zemlja još nema zajedničku platformu za cyber sigurnost, kao ni jedan zajednički strateški dokument, strukturu pa ni zakon na nivou entiteta ili države koji tretira ovu oblast. “Odmah po mome imenovanju, početkom 2023. godine, utvrdili smo da je šest godina bio zakočen proces formiranja prvog CERT tima na državnom nivou, a sve zbog neslaganja dva ministarstva o nadležnosti tog tima. Mi smo taj proces uspjeli otkočiti i omogućiti da Ministarstvo sigurnosti bude nadležno za formiranje tima, ali još ništa konkretnije nije napravljeno”, rekao je Forto.

Cyber sigurnost je u svim ozbiljnim državama goruća tema, pa otuda i važnost ovakvog događaja, smatra ministar Forto. “Ova problematika se ne tiče samo vojske i policije već prvenstveno privrede i opće sigurnosti građana. Jako mi je žao što Bosna i Hercegovina do sada nije uložila mnogo više napora u izgradnji barem zakonskih okvira na nivou države, ili bilo kojeg entiteta, jer su naše kompanije potpuno izložene ovoj vrsti napada i ne znaju kako i kome se mogu obratiti za pomoć”, rekao je on te dodao da je Ministarstvo komunikacija i prometa potpuno otvoreno za saradnju u ovome pravcu.

Važnost uvezivanja svih aktera

O dugogodišnjem iskustvu Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu u oblasti cyber sigurnosti govorio je dekan Jasmin Ahić, koji je naglasio važnost zajedničkog rada akademske zajednice, privatnog sektora i vlasti kako bi se uspješno rješavali izazovi u ovoj oblasti te pozvao na veću sinergiju među svim relevantnim akterima, ukazujući na to da je bez stručnog pristupa i koordinacije nemoguće postići dobre rezultate.

Okupljanje relevantnih aktera na jednom mjestu važno je kako bi se razmjenjivale ideje, analizirale aktivnosti i razmatrali pravci budućeg djelovanja. Stoga je predsjednik udruženja e-Transformacija Semir Dedić posebno istakao uspješan skok u organizaciji ovogodišnjeg Cyber Security Summita, koji je preseljen u veći prostor, a okupio je brojne domaće i međunarodne organizacije. Također se zahvalio svim partnerima i sponzorima i sve okupljene pozvao da iskoriste priliku za umrežavanje i zajednički rad na planiranju budućih koraka u oblasti cyber sigurnosti.

Pozovi Ghostbusters

Prvo i jedno od najzanimljivijih predavanja počelo je muzikom i stihom pjesme iz čuvenog filma Ghostbusters “Nešto je čudno u komšiluku?! Koga ćete pozvati?” Na pitanje da li u slučaju cyber napada imamo koga prozvati u Bosni i Hercegovini, odgovor je pokušao dati stručnjak Adnan Kulovac iz udruženja e-Transformacija. On je naveo da u Bosni i Hercegovini imaju svega tri operativna CERT tima (Ministarstvo odbrane BiH, CERT Republika Srpska i CERT CSEC) i nijedan CISRT tim (Computer Security Incident Response Team) te da trenutni zakoni ne obavezuju ove timove na saradnju i dijeljenje podataka.

“U Evropskoj uniji, prema podacima Evropske agencije za cyber sigurnost (ENISA), trenutno postoji 579 CERT i CISRT timova, dok samo Španija, naprimjer, sama ima čak 89 timova. U članu 10 evropske NIS-2 direktive, čije nam usvajanje predstoji, navodi se da svaka zemlja članica treba uspostaviti jedan ili više CISRT timova te da moraju osigurati adekvatne resurse za njihovo efikasno zajedničko djelovanje”, istakao je Kulovac. On je apelirao na što hitnije donošenje zakona na nivou Federacije Bosne i Hercegovine koji će omogućiti uspostavu entitetskog CERT-a te je pojasnio da je nedostatak kadrova, opreme i općenito sredstava velika prepreka u realizaciji ovako značajnih projekata.

O značaju konstantne edukacije u oblasti cyber sigurnosti prvi dan Summita govorio je još i Saša Mrdović s Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, dok je izuzetno važno predavanje o digitalnom potpisu u svijetu internetske zaštite održala Svjetlana Perković iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Drugi dan Cyber Security Summita bio je rezerviran za predavanja i radionice te predstavljanje Next Generation DLP (Data Loss Prevention) rješenja kompanije Fortinet i upoznavanja sa OSINT & Threat Intelligence (Open Source Intelligence) problematikom, odnosno prikupljanjem, analizom i korištenjem informacija iz otvorenih izvora, o čemu je govorio Mesud Pašić iz firme SETEC.

Panel-diskusije

Od četiri održana panela posebno je važan bio onaj prvi u kojem su stručnjaci govorili o razvoju CERT-ova u Bosni i Hercegovini i njihovom odgovoru na računarske sigurnosne incidente. Panelisti Amir Husić iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Ines Supur-Radonjić iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, Predrag Puharić iz CSEC-a i Ranko Kojić iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske naglasili su kako se u Bosni i Hercegovini CERT timovi suočavaju s izazovima poput nedostatka stručnog kadra i opreme i loše koordinacije između različitih nivoa vlasti te da je potrebno hitno poboljšati zakonodavni okvir i osigurati stručnjacima iz ove oblasti bolje uslove za rad. Također, istakli su i da je ključna edukacija građana i institucija o cyber sigurnosti, kao i veća međunarodna saradnja i usklađivanje s EU standardima. Napomenuli su da se svaka kompanija i građanin mogu direktno obratiti bilo kojem od tri postojeća CERT-a za pomoć i savjete.

Na konferenciji “Cyber Security Summit – Cyberfy”, koja je održana 30. oktobra u Beogradu, razgovarano je o ključnim aspektima cyber bezbjednosti usljed primjene vještačke inteligencije, softverskoj bezbjednosti kao i izazovima društvenog inženjeringa, odgovorima na incidente te obuci i sertifikaciji, s posebnim fokusom na tržište Jugoistočne Evrope
Piše: Mara Dragić; E-mail: redakcija@asadria.com

Cyber Security Summit okupio je više od 150 učesnika iz deset zemalja: stručnjake iz cyber bezbjednosti, predstavnike svjetskih kompanija koji istražuju mogućnosti i predlažu rješenja za izazove u oblasti odbrane i zaštite podataka te brojne profesionalce koji su predstavili svoja istraživanja u okviru kompanija Mastercard, Siemens Energy, Schneider Electic, Oracle, Stada Group, A1, Wold Bank, Addiko Bank, Erste Bank, Microsoft, Nelt, OMV, Jadranski naftovod i drugih.

Proaktivni i reaktivni pristupi

U uvodnom predavanju Marko Krstić, rukovodilac Službe za informacionu bezbjednost i poslove Nacionalnog CERT-a Srbije (Computer Emergency Response Team, koji omogućava neposredno povezivanje, razmjenu znanja i iskustava u oblasti informacione bezbjednosti i doprinosi podizanju svijesti o njenom značaju), govorio je o proaktivnom i reaktivnom pristupu cyber bezbjednosti. Proaktivni pristup odnosi se na detekciju incidenata cyber napada, njihovo klasifikovanje, trijažu i obradu, nakon kojih se sprovodi lokalizacija, pronalazi privremeno i trajno rješenje, a potom analizira situacija iz koje se može mnogo i naučiti.
“Kada se dogodi incident, postoji obaveza izveštavanja kao deo zakonske regulative. Prilikom detekcije incidenta neophodno je obavestiti nacionalni CERT, koji će ga analizirati i sprečiti širenje napada na dalje organizacije ili obaveštavanjem javnosti da je na delu npr. phishing kampanja. Posle toga se o napadu obaveštavaju i drugi CERT-ovi u regionu i svetu”, rekao je Krstić. U okviru reaktivnog pristupa cyber bezbjednosti, ukoliko postoje elementi krivičnog djela, obavještava se Tužilaštvo za organizovani kriminal.
Jedan od glavnih razloga rasta broja incidenata, smatra Krstić, jeste sofisticiranost kriminalaca u pripremi i izvođenju cyber napada koje kreiraju pomoću vještačke inteligencije. “Prilikom programiranja potrebno je u razvoj softvera uključiti security, a za korisnike sistema i rešenja bitno je podizanje svesti o informacionoj bezbednosti zaposlenih, građana i ostalih ciljnih grupa”, jedan je od savjeta koje je podijelio Krstić.

Bezbjednosna higijena
Potpredsjednik za cyber bezbjednost kompanije Mastercard za Evropu, Gokhan Yalcin, navodi da “eksplozija” digitalnih transakcija, aplikacija i usluga na tržištu dovodi do sve većeg broja hakerskih prijetnji te da na radaru cyber kriminalaca nije samo novac već i interesantne informacije sa kojima mogu trgovati. “Vještačku inteligenciju koriste svi: i kriminalci i odbrana”, napomenuo je Yalcin i istakao da cyber bezbjednost podrazumijeva dijeljenje visokokvalitetnih podataka kako bi se moglo oduprijeti sve većem broju prijetnji. On je analizirao podatke šest zemalja našeg regiona, koji pokazuju da je najviše cyber napada pretrpio finansijski i javni sektor te mediji. Najrasprostranjeniji su malware zlonamjerni softveri koji brišu podatke sa hard diska, a napadači najčešće uvjeravaju žrtvu da je preuzeti sadržaj sa interneta legitiman program.

Prema broju napada, u regionu prednjače Hrvatska, Slovenija i Srbija. “Hrvatska se tokom ljeta našla na meti ucjenjivačke hakerske kriminalne grupe LockBit, koja je pomoću ransomwarea tražila novac”, rekao je Yalcin i predložio bolju edukaciju i bezbjednosnu higijenu za sprečavanje i ublažavanje napada sa interneta.

Potreban holistički pristup  

Predstavnik Microsofta Nikola Begović istakao je da su cyber napadi porasli po obimu i sofisticiranosti te preporučio da bi se organizacije i kompanije trebale zaštititi holističkim pristupom zaštite usvajanjem “zero trust frameworka”, a kroz prizmu end-to-end zaštite resursa. “U ovoj godini imali smo više od 750 miliona e-mailova koji su u prilogu imali malver, a zabilježeno je više od 600 miliona izravnih napada. Kod napada ransomware virusom prisutne su nove tehnike izbjegavanja cyber bezbjednosti, nove vrste prevara phishingom preko QR kodova (tzv. quishing), i nije dovoljno da štitimo određene segmente organizacija, već je potrebno holistički sagledavati informacionu bezbjednost”, savjet je Begovića.

Zaštita kroz bolje obrazovanje
Nenad Popović, menadžer informacione bezbjednosti Addiko Banke, rekao je da se banka za koju radi brani tako što se prepoznaju rizici, a onda se odgovara na incident. U novom Zakonu o informacionoj bezbjednosti, koji treba da se usvoji u Srbiji, navedeno je da će biti obavezan akt o procjeni rizika, a posebno u IKT sistemima od posebnog značaja. “Verovatnoća da će se incident desiti je 100 posto, ali je pitanje kada će se to desiti. Pravilan pristup, prvenstveno kroz edukaciju i obrazovanje, omogućava nam da budemo potpuno spremni da se zaštitimo”, kazao je Popović. Bojan Marković iz kompanije CTO Fiksni Online još jednom je naglasio da se mnogobrojni napadi na naloge u digitalnom svijetu dešavaju zato što hakeri pokušavaju da prodru još dublje u sistem i urade veću štetu.

Cyber bezbjednost i vještačka inteligencija
“Cyber bezbjednost i mašinsko učenje će svijet ujediniti u nastojanjima da stvori otpornu mrežu infrastrukture”, smatra Dan White, menadžer za IT podršku i cyber bezbjednosna rješenja Fuse CS.
On kaže da se vještačka inteligencija konstantno razvija, a sada je trenutno na nivou tinejdžera. “Vještačka inteligencija i dalje je bez dovoljnog obrazovanja i iskustva, i zato zahtijeva jasne instrukcije. Zato smatram da je, za sada, samo ljudi mogu usmjeravati u pravcu cyber napada ili zaštite. Prednost vještačke inteligencije je što analizira ogromne količine podataka i pronalazi obrasce koje ljudi često ne primjećuju”, kazao je White.

Cyber otpornost uključuje moderna rješenja za backup i akcije koje povećavaju otpornost sistema. “Sve počinje i završava se na čoveku, jer nijedan napad nije samostalno inicirala i sprovela mašina”, rekao je na konferenciji Todor Jovanović iz Sky Expressa te naglasio da će donošenje odluka uvijek biti van domena vještačke inteligencije. Zaključio je da ljudi ne treba da strahuju od vještačke inteligencije ukoliko je pravilno koriste.

U Beogradu je 7. novembra održana međunarodna konferencija “Bezbjednosni kontrolni punkt” u organizaciji kompanije G4S, kojoj je prisustvovalo više od stotinu gostiju
Piše: Mara Dragić; E-mail: redakcija@asadria.com

Digitalni čuvar na bazi vještačke inteligencije, koji među prvima u svijetu razvija G4S i njegovi partneri, može da pomogne u rješavanju problema nedostatka radne snage u sigurnosnom sektoru, a na brz i pouzdan način otklanja prijetnje i nelegalne aktivnosti, rečeno je na međunarodnoj konferenciji “Bezbjednosni kontrolni punkt”, koja je održana 7. novembra u Sava Centru u Beogradu. Ovaj veoma posjećeni događaj pratilo je više od stotinu predstavnika kompanija, saradnika i poslovnih partnera kompanije G4S.

Konferencija je počela uvodnim govorom Dawida Solda, generalnog direktora G4S-a u Srbiji, o potrebi transformacije sigurnosne funkcije od tradicionalnog generatora troškova u budućeg generatora profita. Nakon toga, Marko Šukilović, direktor poslovnog razvoja, prezentirao je rezultate globalnog istraživanja o svjetskoj bezbjednosti u kojem je učestvovalo gotovo dvije hiljade menadžera sigurnosti uposlenih u velikim korporacijama u 30 zemalja. Istraživanje je imalo za cilj doprinijeti boljem razumijevanju budućih trendova u sigurnosnom sektoru, ali i razmjeni iskustava u globalnom sigurnosnom pejzažu. Sponzori događaja, kompanije ASSA ABLOY, Milestone i Bosch, prezentovali su svoje studije iz prakse i prikazali kako tehnologija funkcioniše na djelu.

Digitalni čuvar
U slučaju neželjenih okolnosti nastalih narušavanjem sigurnosti štićenog objekta, digitalni čuvar može da snima i alarmira, a nakon incidenta istog trenutka i upozori izgrednike da su otkriveni kako bi mogli napustiti štićeni objekat. Ukoliko ignorišu upozorenja, ispušta se gusta dimna zavjesa koja kriminalce potiskuje ka izlazu,. Ovako je izgledala simulacija primjene novog rješenja “digitalnog čuvara” u banci koja je oduševila prisutne na skupu. Implementacija ovog rješenja moguća je ne samo u bankama već u skladištima, juvelirnicama, kladionicama, udaljenim lokacijama, pa i parkinzima. “Radimo na ovom novom rešenju koje će naši klijenti moći da prilagode svom poslovanju. Digitalni čuvar je važan standardni paket čiju implementciju vidimo kod banaka i filijala i uopšte objekata s velikim protokom posetilaca i gde je potrebna zahtevnija kontrola ponašanja u objektu. Od ovog rešenja svi imaju koristi, jer sada možemo da aktivno upravljamo rizicima u realnom vremenu”, istakao je Šukilović, koji je radio na planiranju ovog rješenja. Prema njegovim riječima, za mnoge je to novi alat u poslovanju, ali i kao takav je već prepoznat kao pouzdano rješenje prema ocjenama onih koji su ga implementirali u svoje radne sredine.
“Uspeli smo s našim globalnim tehnološkim partnerima da prevaziđemo prepreke i uskladimo zahteve za bezbednost podataka i zaštitu privatnosti paralelno sa pružanjem same usluge obezbeđenja”, naglasio je Šukilović, dodajući da rješenje još uvek nije savršeno jer sama AI tehnologija nije dosegla svoj pun potencijal, ali kada se uporedi s manama “tradicionalnog” obezbjeđenja zaštitarima, za daleko manji novac nudi mnogo bolje rješenje.

Uključen i AI

Šukilović pojašnjava da sistem kamera pogonjen vještačkom inteligencijom putem algoritama prikuplja podatke, prati i analizira ponašanje ljudi u štićenom prostoru. Ukoliko uoči potencijalno nedozvoljene šablone ponašanja i aktivnosti, npr. galamu, zadržavanje na nekom mjestu duže od očekivanog ili nasilničko ponašanje – u realnom vremenu šalje “svoja zapažanja” i procjenu u Kontrolno-operativni centar G4S-a. “Tada naš operater odlučuje kako da reaguje. Najpre, audio upozorenjem, a ukoliko to ne daje željene rezultate i nasilje se nastavi, operator odlučuje da li će aktivirati dimnu zavesu, obavestiti policiju ili uputiti G4S-ove interventne ekipe. Ukazivali su nam da neće biti lako razvijati digitalnu analitiku i konvertovati funkcije obezbeđenja koje obavljaju ljudi u funkcionalnosti koje treba obavljati upotrebom AI-a, mašinskog učenja i sinergijom ljudi i tehnologije, ali mi smo uspeli”, rekao je Šukilović i objasnio da rješenje funkcioniše kao samostalno, nezavisno od postojećeg sistema videonadzora štićene lokacije.

Connected Officer  

Da li je moguće konvertovati ljudske funkcije u digitalni format i može li se očekivati saradnja čovjeka i vještačke inteligencije u nekim industrijama, pitanja su na koje se tražio odgovor na skupu. I dalje će biti potreban ljudski faktor, čuvari koji će donositi odluke. U slučaju digitalnog čuvara, to je operater koji procjenjuje situaciju i odlučuje da li će i kada aktivirati alarm. Potom je Nikola Tomić, koordinator i projekt-menadžer G4S-a predstavio aplikaciju Connected Officer, kojom se u realnom vremenu nadgledaju aktivnosti službe obezbeđenja i kontrolišu patrole, dokumentacija, izvještaji o bezbjednosti, incidenti, obuke, zdravstveno stanje čuvara i mnoge druge funkcije, čime se povećava njihova efikasnost. Već ove godine aplikaciju koristi 25 klijenata, a sljedeće godine aplikacija će biti dio standardne ponude svim poslovnim partnerima.

TAPA i Keš 360
Igor Ristić iz G4S-a Srbije predstavio je platformu Keš 360, novi sistem koji će, također, biti dio ponude klijentima sljedeće godine. Platforma predstavlja sveobuhvatan sistem procesiranja novca koji korisniku omogućava da u realnom vremenu prijavi, prati i riješi sve logističke izazove s tokovima novca u transport ili obradi. Bazirana je na oblaku (cloud-based), a sve što se dešava na različitim lokacijama prikupljanja može da se prati u realnom vremenu iz jednog dispečerskog centra. Ristić je iznio podatke da se u posljednjih 15 godina tržište novca u Srbiji povećalo sedam puta. “U pitanju je ogroman operativni proces jer godišnje obavljamo preko 550.000 stopova, dopunjavamo 62.000 bankomata, prelazeći 5 miliona kilometara, uz utrošak od 900.000 sati, a sve kako bi se prebrojalo preko 550 miliona novčanica za više od stotinu klijenata u Srbiji”, rekao je Ristić. U narednoj sesiji predstavljeni su izazovi u osiguravanju lanaca snabdijevanja sa Transported Asset Protection Association (TAPA) rješenjima, gdje su prisutni mogli da saznaju kako pristup zasnovan na upravljanju rizicima može pomoći u minimiziranju prijetnji i osiguranju kontinuiteta poslovanja. Ispred TAPA-e ovu temu je obradio Gino Laios, potpredsjednik Udruženja za zaštitu transportovane imovine (TAPA) i globalni direktor sigurnosti proizvodnje i lanaca snabdijevanja u kompaniji Philip Morris International. G4S Telematix na kraju je prezentovao i praktičnu studiju slučaja “TAPA u praksi” na primjeru DTS-a u Srbiji.