26 Jula, 2026
image
Home Blog Full WidthPage 8

Axis predlaže: Jedna platforma za sve lokacije

Kod više lokacija lokalni nadzor često nije dovoljan za efikasno upravljanje. Objedinjena platforma za upravljanje većim brojem lokacija kompanijama nudi centraliziranu vidljivost, dosljedne standarde, brži odgovor i ogućnost skaliranja bez gubitka kontrole

Piše: Stjepan Šurmanović, voditelj prodaje za Jugoistočnu Evropu, Axis Communications; E-mail: Stjepan.Surmanovic@axis.com

Usklađivanje zahtjeva vođenja jedne poslovne lokacije dovoljno je složen zadatak. Ali upravljanje sa dvije, deset ili čak stotinu lokacija potpuno je drugačiji izazov. Kako se poslovanje razvija, raste i složenost ovog zadatka. Ono što može biti dovoljno za jednu lokaciju brzo postaje neefikasno i stresno ako se želi pokriti više njih.

Tu na scenu stupa strateški pristup upravljanju većim brojem lokacija. Nije riječ samo o ponavljanju uspjeha sa početne lokacije na drugim. U pitanju je izgradnja skalabilnog, efikasnog i objedinjenog sistema koji jača cijelu organizaciju.

Primjeri s terena

Upravljanje većim brojem lokacija nije samo pitanje kontrole koja se odvija odozgo prema dolje. Riječ je o stvaranju objedinjenog sistema koji je izgrađen oko centralizacije, optimizacije i standardizacije. Centralizacija objedinjuje ključne funkcije i nudi vidljivost na nivou cijele organizacije umjesto izoliranih operacija na pojedinačnim lokacijama. Optimizacija omogućava timovima da porede performanse, identificiraju trendove, adresiraju slabe tačke i poduzimaju mjere prije nego što problemi eskaliraju. Standardizacija osigurava dosljednost sigurnosti, operacija i korisničkog iskustva, bilo da je riječ o lokaciji u Kaliforniji ili filijali u Singapuru.

Skalabilnost i upravljanje
Dodavanje nove lokacije trebalo bi više ličiti na priključivanje rutera nego na proces IT migracije. Kvalitetne platforme omogućavaju da dodate novu lokaciju, registrirate uređaje, kontrolirate različite korisnike i uloge s različitim dozvolama i preuzmete postojeće konfiguracijske predloške u roku od nekoliko sati, a ne sedmica.

Udaljeni pristup treba ponuditi istu detaljnost kontrole kao u serverskoj sobi. Ako vam udaljeni pristup omogućava samo pregled kontrolnih tabli, ali ne i poduzimanje mjera na osnovu njih, to je nadzor, a ne upravljanje.

Upravljanje pojedinačnim uređajima je neefikasno i vremenski zahtjevno. Upravljanje pomoću jedinstvenog prikaza, uz mogućnost grupnog ažuriranja i automatizirane provjere stanja čini ključnu razliku između sigurnosnog tima i deska za podršku. Pokretanje lokalnih sistema za pohranu podrazumijeva održavanje hardvera na svakoj lokaciji. Konsolidirana pohrana eliminira tu zavisnost i poboljšava vidljivost kroz dijeljenje podataka, uz paralelno rješavanje pitanja redundancije.

Centralizirani nadzor i pregled situacije

Jedna kontrolna tabla prikazuje video, status alarma i stanje uređaja sa svake lokacije. Kao takva, ona predstavlja operativnu jezgru upravljanja na više lokacija. Ona nudi situacijsku svijest o svim lokacijama, uz jednostavan i konsolidiran pregled kritičnih alarma i drugih analitičkih događaja i obavijesti. Izvještavanje s više lokacija daje uvid u dešavanja na nivou cijele organizacije. Kontrolne table s indikatorima statusa u realnom vremenu nude informacije o tome da je neki sistem pokrenut i funkcionalan, ali neće uvijek podržavati donošenje odluka. Platforme koje kvalitetno podržavaju donošenje odluka prepoznaju trendove prije nego što oni postanu problemi i ukazuju na poslovne prilike koreliranjem podataka s različitih sistema.

Upravljanje alarmima i izvoz videa
Upravljanje alarmima na više lokacija može biti opterećenje. Centralizirano upravljanje alarmima prioritetizira upozorenja, reducira lažne alarme i osigurava brže vrijeme odgovora prilikom integracije s cloud alatima za udaljeni nadzor i upravljanje. Za potrebe istrage, revizije ili postizanja usklađenosti, izvoz videozapisa mora biti brz i siguran. Cloud sistemi za upravljanje videozapisima pojednostavljuju izvoz snimaka jer ovlaštenim korisnicima omogućavaju da ih preuzmu s bilo koje lokacije i bez složenih manuelnih procesa. U praksi, ove funkcije nude efikasnost, niže operativne troškove, veću sigurnost, jednostavnije tokove rada, uvide zasnovane na podacima, brži odgovor na incidente i lakše širenje pokrivenosti.

Upotreba u različitim vertikalima

Upravljanje većim brojem lokacija nije ograničeno na jedan sektor. Postoji više industrija koje mogu znatno profitirati od usvajanja centraliziranog pristupa u cloudu. U maloprodajnim lancima s više lokacija, dosljednost je ključni faktor. Oni koriste upravljanje većim brojem lokacija za nadzor prodavnica, sprečavanje krađa, analizu ponašanja kupaca i osiguravanje regulatorne usklađenosti. Uz daljinski cloud nadzor i cloud sistem za upravljanje videozapisima, menadžeri u maloprodaji mogu nadzirati više prodavnica, porediti performanse i brzo reagirati na incidente bez prisustva na lokaciji.

Kampusi, škole i hoteli

Obrazovne institucije često upravljaju većim brojem zgrada na većim površinama. Upravljanje većim brojem lokacija podržava centralizirani sigurnosni nadzor, razglas, kontrolu pristupa i odgovor na incidente. Menadžer lokacije može osigurati sigurnost učenika, nadzirati objekte i koordinirati reakcije u različitim kampusima, uz oslanjanje na cloud rješenja za udaljeni nadzor i upravljanje. Hotelski lanci oslanjaju se na dosljedno iskustvo gostiju i visoku sigurnost. Upravljanje većim brojem lokacija omogućava hotelskim operaterima da nadziru ulaze, zajedničke prostore i pozadinske operacije u različitim objektima. Uz udaljeni nadzor i centralizirano izvještavanje, hotelski menadžeri mogu održavati standarde, poboljšati sigurnost i optimizirati raspored osoblja na različitim lokacijama.

Gradilišta i skladišta

Građevinske kompanije često istovremeno nadziru više privremenih lokacija. Upravljanje većim brojem lokacija pomaže u praćenju stanja opreme, nadzoru usklađenosti sa sigurnosnim propisima i sprečavanju krađa. Koristeći cloud sisteme za upravljanje videom, voditelji projekata mogu daljinski pratiti ostvareni napredak i reagirati na probleme. Pritom, mobilni nadzor eliminira potrebu za fizičkim odlascima na lokacije. Skladišta su ključna čvorišta u lancima snabdijevanja i često su raspoređena širom regija. Upravljanje većim brojem lokacija podržava centralizirani nadzor sigurnosti, inventara i operacija. Menadžeri se mogu osloniti na cloud sisteme za upravljanje videom i analitiku kako bi smanjili gubitke, poboljšali efikasnost i osigurali nesmetano odvijanje operacija na više lokacija.

Code Handle: Jednostavna zaštita vrata PIN brojem

Mnogi korisnici traže pouzdanu zaštitu vrata bez korištenja ključa, ali da ne moraju vršiti zahtjevne intervencije koje podrazumijeva napredni sistem kontrole pristupa. U takvim objektima digitalni pristup vratima pomoću PIN-a pruža efikasnu zaštitu, ali bez troškova povezanih s korištenjem fizičkih ključeva

Piše: Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za EMEIA regiju, ASSA ABLOY; E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com

U svim vrstama radnih prostora privatne prostorije se moraju sigurno i pouzdano odvojiti od onih kojima se može slobodno pristupati. Za prateća vrata potrebno je jednostavno i samostalno rješenje za zaključavanje, bilo da je riječ o skladištu robe ili lijekova, prostoriji za odmor zaposlenika, privatnom uredu ili sličnoj prostoriji.

Code Handle PIN brava elegantan je uređaj osmišljen upravo za ovakve namjene. Code Handle štiti prostor, a istovremeno omogućava pristup zaposlenicima pomoću digitalnog PIN-a koji se unosi na diskretnoj tastaturi u kvaki. Ovakav dizajn pruža dodatnu i kvalitetnu zaštitu vrata svake privatne prostorije koja je povezana s prostorom koji je dostupan javnosti. Code Handle se u brojnim primjenama i okruženjima već dokazao kao pouzdano sredstvo za sprečavanje pristupa neovlaštenim osobama.

Ugradnja je jednostavna i zahtijeva samo zamjenu kvake. Zaposlenicima nisu potrebna stručna znanja niti vanjska pomoć kako bi upravljali vratima s Code Handle uređajem, a zahvaljujući ovoj fleksibilnosti, on se uspješno primjenjuje kod brojnih malih i srednje velikih objekata.

Manje zdravstvene ustanove

U prometnoj zdravstvenoj ustanovi, kao što su ljekarske i stomatološke ordinacije, apoteke ili prostorije za fizikalnu terapiju, lako se može desiti da vrata slučajno ostanu otključana. Ako štite skupu opremu ili lijekove pod posebnim režimom kontrole, svako otvaranje prilika je za neovlaštene osobe da uđu. Uz digitalnu Code Handle PIN bravu, korisnici ordinacija više ne moraju brinuti o ovom problemu.

Ljekari i pacijenti tokom konsultacija očekuju i privatnost. Uz Code Handle, ona im je zagarantovana. Kada je potrebno zaštititi lijekove s posebnim režimom kontrole i spremnike za opasni otpad, Code Handle je brže i sigurnije rješenje od fizičkog ključa, bez potrebe za zamjenom brave ako se on izgubi. U mnogim prostorijama za liječenje i preglede čuva se skupa ili opasna oprema, kao što su rendgenski uređaji, stomatološki instrumenti i oprema za fizikalnu terapiju. Uz Code Handle, oni dobijaju dodatni nivo zaštite koji zaslužuju, bez troškova softverskog sistema kontrole pristupa.

Prodavnice i maloprodajni objekti

Svaka prodavnica ima vrata koja vode iz prodajnog prostora u prostorije u koje neovlaštena lica ne smiju ulaziti. Upravljanje ključevima za takve prolaze stvara nepotrebno radno opterećenje i odvlači pažnju zaposlenika. Istovremeno, glomazna mehanička PIN brava može narušiti pažljivo osmišljen izgled prostora. Upravitelji maloprodajnih objekata sada mogu zaštititi vrata tankom kvakom savremenog dizajna. Code Handle pruža pouzdanu, estetski atraktivnu digitalnu zaštitu za gotovo svaka unutrašnja vrata. Zaposlenici u prodavnici mogu je jednostavno koristiti, bez potrebe za obukom. Kada zaposlenik napusti kompaniju, njegov PIN se može jednostavno deaktivirati za nekoliko sekundi, bez skidanja kvake.

Manji uredi

U kancelarijama se mogu držati osjetljive, vrijedne i privatne stvari. Zbog toga neograničen pristup nije opcija na radnom mjestu. Zaposlenici trebaju moći otići po kafu bez brige o laptopu ili torbi koje ostavljaju. Kako je osmišljen za sve vrste kancelarijskih vrata, Code Handle predmete čini sigurnim i zaštićenim od pogleda. Kada se vrata zatvore, Code Handle ih automatski zaključava, tako da zaposlenici ne moraju ni spuštati stvari koje nose u rukama.

Veća popularnost rada od kuće i hibridnih modela dovela je i do rasta broja privatnih radnih prostora u kućama i drugim zajedničkim okruženjima, kao što su coworking prostori. Takvi prostori zahtijevaju zaštitu i privatnost kada se npr. koriste za videopozive ili povjerljive razgovore. Zaštita poslovnog prostora uvijek je poželjna. U mnogim djelatnostima ona je i zakonski obavezna jer su za fizičku zaštitu dokumenata, podataka i razgovora odgovorne osobe koje ih čuvaju.

Obrazovne ustanove

Zaposlenici i školska uprava mogu biti bez brige kada znaju da su privatne prostorije i skladišta opreme adekvatno zaštićeni. Mnogi nastavnici trenutno nose glomazne ključeve kako bi spriječili učenike da ulaze u prostorije u kojima mogu ugroziti sebe ili školsku opremu. Uz Code Handle, to je moguće bez stalnog zaključavanja i otključavanja vrata pomoću ključa.

Ugradnja Code Handle uređaja pruža osjećaj sigurnosti i privatnosti u zbornici. Nastavnici mogu ostaviti ocijenjene radove ili mobilne telefone u prostoru u koji učenici ne mogu ući. Code Handle omogućava jednostavno odvajanje učeničkih toaleta od toaleta za zaposlenike koji su zaštićeni PIN-om. Postavljanjem uređaja Code Handle na samo nekoliko važnih vrata u objektu direktori škola mogu znati da će sportska oprema, muzički instrumenti, skladišta sredstava za čišćenje i kuhinja biti zaštićeni od neovlaštenog pristupa ili krađe.

I zaštita zdravlja i sigurnosti su sastavni dio ovog rješenja. Code Handle je usklađen sa zahtjevima za protivpožarna vrata prema standardu EN 1634 i ima certificirani radni vijek od najmanje 100.000 ciklusa. Dizajn proizvoda olakšava dezinfekciju. Za razliku od mehaničkih PIN brava s tipkama, Code Handle ima glatku površinu bez uglova i izbočina. To znači da kvaka ima manje mjesta na kojima se mikroorganizmi mogu zadržavati. Vlažna krpa s dezinfekcijskim sredstvom je sve što je domaru potrebno kako bi kvaku održavao higijenski čistom, a školska vrata i skladišta sigurnim.

Jednostavna ugradnja i još jednostavnije upravljanje

Svako može lako postaviti Code Handle na postojeća vrata. Cilindar i brava ostaju na svom mjestu, a postojeća kvaka se zamjenjuje novim uređajem. Za napajanje se koriste dvije standardne baterije CR2, koje obično traju 30.000 ciklusa zaključavanja i otključavanja prije zamjene. Za ugradnju nisu potrebni kablovi, specijalizirani alati ni bušenje. Svaki Code Handle uređaj isporučuje se s glavnim kodom i devet različitih korisničkih PIN-ova, što omogućava rješavanje problema nepraktičnog nošenja i praćenja ključeva. PIN-ove je lako postaviti i promijeniti kad god korisnik ureda to odluči. Sada je jednostavno unaprijediti zaštitu privatnih prostorija povezanih s javnim prostorima.

a&s Adria br.224

Budućnost zaštite aerodroma

Aerodromi spadaju među najkompleksnija čvorišta kritične infrastrukture, gdje fizička i tehnička zaštita, operativni kontinuitet i digitalni sistemi moraju funkcionirati istovremeno i bez prekida. Zato smo sigurnost regionalnih aerodroma odabrali kao glavnu temu ovog broja magazina te okupili stavove menadžera i sigurnosnih stručnjaka vodećih regionalnih aerodroma, zajedno s predstavnicima proizvođača sigurnosnih tehnologija, kako bismo analizirali ključne izazove i rješenja koja će obilježiti budućnost zaštite zračnih luka.

Regionalni aerodromi danas se suočavaju s pritiskom na više frontova – rast broja putnika, prijetnje bespilotnih letjelica i sve veća zavisnost od IT sistema stvaraju potpuno novu sigurnosnu sliku. Savremene prijetnje više nisu isključivo fizičke ili cyber prirode, već predstavljaju hibridne scenarije u kojima jedna ranjivost može otvoriti put drugoj, dok digitalizacija, uprkos brojnim operativnim prednostima, istovremeno povećava izloženost cyber rizicima.

 

Kao odgovor na ove izazove, regionalni aerodromi sve više ulažu u napredne tehnologije poput CT skenera, inteligentne videoanalitike, kontrole pristupa, zaštite perimetra i centraliziranih sigurnosnih platformi. Posebnu pažnju privlači primjena vještačke inteligencije, koja postaje važan alat za podršku operaterima, iako konačnu odgovornost za sigurnosne odluke i dalje zadržava obučeno ljudsko osoblje. Istovremeno, dronovi su postali jedan od najvećih izazova moderne avijacije jer mogu u svega nekoliko sekundi ugroziti sigurnost letenja i zaustaviti zračni saobraćaj, dok cyber napadi potvrđuju da kompromitovanje aerodromskih IT sistema više ne zahtijeva fizički pristup infrastrukturi. No, u konačnici, sigurnost regionalnih aerodroma neće zavisiti od pojedinačnih tehnoloških rješenja, već od integrisanog sistema u kojem se moderna tehnologija i ljudska stručnost međusobno nadopunjuju.

Security Essen predstavio konferencijski program

Security Essen ove godine neće biti samo mjesto predstavljanja novih sigurnosnih tehnologija, već i platforma za razmjenu znanja kroz bogat prateći program namijenjen stručnjacima iz cijele industrije. Sajam će se održati od 22. do 25. septembra, a konferencije, stručni forumi i tematski dani bit će posvećeni najaktuelnijim izazovima u oblastima cyber sigurnosti, bespilotnih sistema, zaštite kritične infrastrukture i razvoja stručnih kadrova.

Program počinje Danom obrazovanja i stručnog usavršavanja, na kojem će kompanije, obrazovne ustanove i udruženja predstaviti mogućnosti zapošljavanja i profesionalnog razvoja u sigurnosnom sektoru. Istog dana održat će se i Dan hitnih službi, posvećen razmjeni iskustava policije, vatrogasnih i spasilačkih službi te drugih organizacija koje učestvuju u upravljanju vanrednim situacijama.

Posebnu pažnju privući će DNS Digital Networking Security Conference, koja će 22. i 23. septembra okupiti stručnjake iz industrije, nauke i javnog sektora kako bi razgovarali o cyber odbrani, mrežnoj sigurnosti, primjeni vještačke inteligencije te savremenim prijetnjama poput doxinga i aktivnosti na dark webu.

Tokom sva četiri dana sajma održavat će se i Security Experts Forum, gdje će stručnjaci kroz praktične prezentacije predstaviti najnovije trendove, tehnologije i primjere dobre prakse iz svih oblasti sigurnosne industrije. Program će dodatno obogatiti European Drone Conference, zakazana za 23. i 24. septembar, na kojoj će međunarodni eksperti govoriti o rastućoj ulozi bespilotnih sistema u sigurnosnim operacijama.

Za sigurnosne stručnjake iz finansijskog sektora 24. septembra bit će organizovan Dan banaka i štedionica, s fokusom na zaštitu poslovnica, bankomata i sefova u uslovima sve složenijih sigurnosnih prijetnji. Organizatori ističu da je većina konferencija i stručnih događaja uključena u cijenu sajamske ulaznice, dok su dodatne informacije i online kupovina ulaznica dostupni na službenoj stranici sajma: Security Essen.

 

Adria Security Summit: Otvorene prijave za a&s Adria Awards 2026

Otvorene su prijave za a&s Adria Awards 2026, priznanja koja će i ove godine biti dodijeljena u okviru Adria Security Summita 2026, koji će se održati 7. i 8. oktobra u Zagrebu. Program nagrada namijenjen je proizvođačima, sistem integratorima, pružaocima usluga i sigurnosnim profesionalcima koji žele predstaviti svoje proizvode, projekte, inovacije i poslovna dostignuća.

Takmičenje će obuhvatiti 11 kategorija, uključujući kontrolu pristupa, videonadzor, protuprovalu, dojavu požara, PA/VA sisteme, softver, najinovativniji proizvod, najbolju studiju slučaja i Smart City projekte. Cilj programa je prepoznati i promovirati najuspješnije tehnologije, rješenja i profesionalce koji doprinose razvoju sigurnosne industrije u Adria regiji.

Rok za podnošenje prijava je 1. august 2026., a svi zainteresovani kandidati mogu svoje prijave dostaviti putem službene platforme: a&s Adria Awards 2026 prijava.

Svi izlagači Adria Security Summita imaju pravo na besplatnu prijavu u skladu s pogodnostima iz svojih sponzorskih paketa, dok kotizacija za pojedinačne prijave kompanija koje ne izlažu iznosi 500 eura.

Alarm automatika predstavila 28. izdanje iDEA Classic kataloga

Kompanija Alarm automatika predstavila je 28. izdanje iDEA Classic kataloga, do sada najobuhvatnije izdanje koje donosi pregled najnovijih tehnologija i rješenja iz oblasti tehničke zaštite. Katalog, koji je prije gotovo tri decenije bio prvenstveno pregled proizvoda, danas predstavlja vodič kroz savremene sigurnosne tehnologije, tržišne trendove i integrisana rješenja za projektante, instalatere i druge profesionalce iz industrije.

Novo izdanje obuhvata rješenja za videonadzor, protuprovalu, dojavu požara, videointerfoniju, kontrolu pristupa, automatizaciju ulaza, mrežnu opremu, ozvučenje i integracijske platforme. Uz proizvode vlastitog brenda DVC, predstavljena su i rješenja vodećih svjetskih proizvođača kao što su Ajax Systems, Hikvision, Reolink, Inim, Comunello, Ruijie, Wi-Tek, Fonestar, inOUT, Tedee i Yale, s posebnim naglaskom na međusobnu integraciju različitih sigurnosnih tehnologija.

Važno mjesto u katalogu zauzimaju i vlastita razvojna rješenja Alarm automatike. Kompanija ističe da njen razvojni tim već više od 30 godina razvija softverske platforme koje su implementirane na više od 150 lokacija širom regije, potvrđujući kontinuirana ulaganja u razvoj vlastitih tehnologija uz distribuciju vodećih svjetskih brendova.

Iz Alarm automatike poručuju da je iDEA Classic mnogo više od prodajnog kataloga te da predstavlja praktičan vodič kroz savremena sigurnosna rješenja i svakodnevni alat za sve koji projektuju i implementiraju sisteme tehničke zaštite.

Novo izdanje kataloga dostupno je na: https://drive.google.com/file/d/12gGggBNWo9qSqOpFWCXYqQKmX1qo0A2m/view

Intervju: Piotr Rek, direktor prodaje za Centralnu i Istočnu Evropu, ICT

ICT danas posluje u preko 50 zemalja i ima više od 30.000 instalacija širom svijeta. U posljednje četiri godine ostvarili smo značajan rast poslovanja, udvostručili prihode, a naši instalacijski i distributivni partneri prepoznaju nas kao pouzdanog proizvođača usmjerenog na potrebe korisnika, posebno u projektima koji zahtijevaju objedinjenu, otvorenu, fleksibilnu i prilagodljivu platformu

Razgovarao: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospodine Rek, možete li nam reći nešto o svom profesionalnom putu i šta vas je privuklo da prihvatite novu funkciju u kompaniji ICT?

Rek: Skoro dvije decenije radim u oblastima elektronske sigurnosti, softvera, automatizacije zgrada i javne sigurnosti. Blizu deset godina obavljao sam funkciju glavnog operativnog direktora kompanije CDVI Polska, gdje sam bio odgovoran za regionalnu prodajnu strategiju, razvoj partnerske mreže te uvođenje tehnologija kontrole pristupa, elektromehaničkog zaključavanja i automatizacije vrata širom Centralne i Istočne Evrope.

Također sam učestvovao u projektu “Third Signal” za unapređenje sigurnosti cestovnog i željezničkog saobraćaja putem slanja ranih FM upozorenja vozačima o približavanju vozila hitnih službi ili vozova. Ranije sam proveo gotovo deset godina u kompaniji Comarch, jednoj od najvećih softverskih kompanija u Poljskoj, gdje sam obavljao funkciju direktora prodajnog odjela i upravljao projektima koji su povezivali softver, hardverske integracije i zahtjeve javnog sektora.

Pozicija direktora prodaje za Centralnu i Istočnu Evropu u ICT-u bila je prirodan korak u mojoj karijeri. ICT već uspješno širi svoje prisustvo na tržištima Evrope, Bliskog Istoka i Afrike, uključujući Centralnu i Istočnu Evropu, te nudi snažan i integrisan portfolio rješenja za kontrolu pristupa i detekciju provale. Zadovoljstvo mi je što imam priliku doprinijeti daljem rastu ICT-a u regiji, jačanju partnerskog ekosistema kompanije i povećanju prepoznatljivosti brenda na tržištu koje veoma dobro poznajem.

a&s Adria: Kao što ste kazali, jako dobro poznajete tržišta Centralne i Istočne Evrope. Kako se sigurnosna industrija u ovoj regiji promijenila u posljednjoj deceniji?

Rek: Centralna i Istočna Evropa postale su jedno od najdinamičnijih i inovacijama najviše vođenih tržišta sigurnosnih tehnologija u Evropi. Regija se danas po nivou usvajanja novih tehnologija, investicijskoj aktivnosti i tehničkoj kompetentnosti integratora nalazi vrlo blizu zapadnoevropskih tržišta.

Posljednje smo decenije svjedočili snažnom prelasku sa samostalnih, izolovanih sigurnosnih sistema na integrisane platforme. Korisnici danas sve više očekuju da kontrola pristupa, protivprovala, automatizacija zgrada, upravljanje identitetima, IT sistemi i OT okruženja budu povezani i funkcionišu kao dio jedinstvenog ekosistema. Takav je trend posebno izražen u sektorima komercijalnih nekretnina, kritične infrastrukture, zdravstva, industrije, logistike, energetike i pametnih gradova.

To je u potpunosti u skladu s filozofijom i konceptom razvoja naše enterprise platforme Protege GX – jedinstvenog rješenja koje objedinjuje kontrolu pristupa, detekciju provale, automatizaciju i integrisano upravljanje sigurnošću. Takav pristup integratorima i krajnjim korisnicima pruža dosljedno okruženje za upravljanje vratima, zonama, alarmima, korisnicima, događajima, integracijama i operativnim procesima. Upravo je ta objedinjena arhitektura jedna od najvećih prednosti platforme Protege GX. Ona korisnicima omogućava izgradnju naprednih sigurnosnih okruženja bez uobičajenih ograničenja zatvorenih ili fragmentiranih sistema.

Jačanje partnerske mreže

a&s Adria: Koji će biti vaši glavni prioriteti kada je riječ o jačanju prisustva ICT-a u Centralnoj i Istočnoj Evropi?

Rek: Moj glavni prioritet je povećanje prepoznatljivosti ICT brenda i jačanje naše partnerske mreže širom Centralne i Istočne Evrope. U pojedinim zemljama već imamo snažnu bazu partnera i brojne uspješno realizirane projekte, dok na drugim tržištima vidimo značajan prostor za rast. Poseban fokus želim staviti na razvoj odnosa sa specijaliziranim distributerima sigurnosnih rješenja, integratorima, konsultantima, projektantima i tehnološkim partnerima. Izuzetno nam je važan profil partnera. Ne tražimo samo kompanije koje žele prodavati proizvode, već partnere koji razumiju kompleksne projekte, cijene prednosti otvorenih platformi i nastoje svojim korisnicima pružiti dugoročnu poslovnu vrijednost. Naš portfolio rješenja pruža čvrste temelje za takvu strategiju.

a&s Adria: ICT je posljednjih nekoliko godina značajno proširio prisustvo na međunarodnim tržištima. Kako se pozicionirate u odnosu na druge proizvođače u oblasti kontrole pristupa?

Rek: ICT ima veoma snažnu poziciju na tržištu. Poslujemo u više od 50 zemalja i imamo preko 30.000 instalacija. Posljednjih smo godina snažno rasli te proveli niz operativnih i organizacijskih promjena. Ono što ICT izdvaja od konkurencije je naš pragmatičan pristup integrisanoj sigurnosti. Platforma Protege GX razvijana je kao jedinstveno rješenje koje objedinjuje kontrolu pristupa, protivprovalu, automatizaciju i upravljanje sigurnošću. Korisnicima tako ne nudimo samo sistem za kontrolu pristupa već proširivu platformu koja unapređuje sigurnost i povećava operativnu efikasnost.

Istovremeno, naše iskustvo na projektima širom svijeta pokazuje da mnogi klijenti ne kreću od nule. Oni često koriste sisteme koji se teško nadograđuju ili više ne ispunjavaju današnje funkcionalne i cyber sigurnosne zahtjeve. Potpuna zamjena takvih sistema odjednom može zahtijevati značajna ulaganja u softver i hardver. ICT zato nudi praktičniji pristup migraciji. Korisnici mogu modernizaciju provoditi postepeno, naprimjer od sloja kontrolera, pri čemu se, gdje god je moguće i tehnički opravdano, zadržava dio postojeće infrastrukture. Dodatnu podršku tom procesu pruža usluga ICT Data Sync Service, koja omogućava platformi Protege GX razmjenu i sinhronizaciju podataka s vanjskim sistemima.

a&s Adria: ICT je prisutan u širokom spektru sektora. U kojim vertikalama trenutno ostvarujete najbolje rezultate i gdje vaša rješenja donose najveću vrijednost korisnicima?

Rek: Jedna od prednosti naše enterprise platforme Protege GX jeste to što se može implementirati u različitim vertikalama. Koristi se u komercijalnim zgradama, državnim institucijama, zdravstvu, obrazovanju, vojsci, pametnim gradovima, proizvodnji, energetici, bankarskom sektoru i drugim zahtjevnim industrijama. Najveća vrijednost obično se ostvaruje u projektima u kojima kontrola pristupa, detekcija provale, automatizacija i sistemi drugih proizvođača moraju funkcionisati kao jedinstveno operativno okruženje. Kada govorimo o tržištu Centralne i Istočne Evrope, možemo spomenuti instalacije povezane s velikim infrastrukturnim operatorima u Poljskoj, kao i prestižne poslovne objekte poput zgrade Rondo 1 u Varšavi. Implementacije koje zahtijevaju otvorenu platformu, skalabilnost i jednostavnu integraciju s drugim sistemima vrste su projekata u kojima ICT tehnologija i podrška dolaze do punog izražaja.

Implementacije koje zahtijevaju otvorenu platformu, skalabilnost i jednostavnu integraciju s drugim sistemima vrste su projekata u kojima ICT tehnologija i podrška dolaze do punog izražaja

a&s Adria: Šta partneri i integratori danas najčešće traže od proizvođača sistema kontrole pristupa, a što ranije nije bilo u prvom planu?

Rek: Partneri i integratori danas više ne traže samo uređaje koji otvaraju vrata. U naprednijim projektima očekuju sigurnu komunikaciju, šifrirane tehnologije, pouzdan hardver, fleksibilan softver, otvorene API-je te mogućnost integracije s IT i OT sistemima, platformama za automatizaciju zgrada i poslovnim aplikacijama.

Kod projekata na nivou velikih kompanija, instalateri posebnu pažnju posvećuju stabilnosti, skalabilnosti, cyber sigurnosti, razumijevanju OT okruženja i dugoročnoj podršci. Krajnji korisnici žele sisteme koji ih neće ograničavati u budućnosti, dok integratori traže platforme koje im omogućavaju projektovanje cjelovitih rješenja, umjesto da budu vezani za zatvorene ekosisteme jednog proizvođača.

Također, partnerima i krajnjim korisnicima danas je važno imati jasan uvid u ukupne troškove vlasništva nad sistemom, odnosno razumjeti koji troškovi spadaju u kapitalna ulaganja (CapEx), a koji u operativne troškove (OpEx).

Otvorena arhitektura više nije samo dodatna prednost – za većinu projekata postala je osnovni zahtjev.

Danas je jako važno razumjeti koji troškovi spadaju u kapitalna ulaganja (CapEx), a koji u operativne troškove (OpEx). Otvorena arhitektura više nije samo dodatna prednost – za većinu projekata postala je osnovni zahtjev

a&s Adria: ICT je nedavno predstavio novu generaciju TSL čitača s podrškom za mobilne akreditive, OSDP 2.2 komunikaciju i napredne sigurnosne funkcije. Možete li detaljnije predstaviti ovu liniju proizvoda i objasniti prednosti koje donosi krajnjim korisnicima i integratorima?

Rek: Nova linija TSL čitača predstavlja sveobuhvatnu platformu višetehnoloških čitača namijenjenu modernim sistemima kontrole pristupa, u kojima su sigurnost, fleksibilnost i jednostavnost instalacije podjednako važni. Čitači podržavaju više tehnologija identifikacije, uključujući DESFire, MIFARE i 125 kHz kartice, kao i mobilne akreditive zasnovane na Bluetooth i NFC tehnologijama, što ih čini pogodnim kako za nove instalacije tako i za projekte u kojima različite tehnologije moraju određeno vrijeme funkcionisati paralelno.

Sigurnost je jedan od ključnih elemenata dizajna TSL čitača. Oni podržavaju šifriranu RS-485 komunikaciju i OSDP protokol sa sigurnim komunikacijskim kanalom, uz mogućnost korištenja prilagođenih enkripcijskih ključeva za MIFARE i DESFire akreditive. Dodatni nivo zaštite osigurava EAL6+ Secure Access Module, koji omogućava sigurnu pohranu i upravljanje enkripcijskim ključevima.

Za integratore, TSL linija čitača donosi i niz praktičnih prednosti pri instalaciji i održavanju. Čitači se mogu konfigurisati putem aplikacije Protege Config koristeći Bluetooth vezu, što pojednostavljuje puštanje sistema u rad i skraćuje vrijeme potrebno za instalaciju na terenu. Također podržavaju daljinsko ažuriranje firmwarea putem mreže kada su povezani preko ICT RS-485 ili OSDP komunikacije.

Sveukupno, TSL linija objedinjuje podršku za savremene akreditive, sigurnu komunikaciju, fleksibilnu konfiguraciju i naprednu zaštitu enkripcijom, uz praktične funkcionalnosti koje integratorima i krajnjim korisnicima olakšavaju instalaciju, održavanje i buduće nadogradnje sistema.

a&s Adria: Kao dio ICT ekosistema, nudite integraciju s bežičnim bravama. Gdje vidite njihovu najčešću primjenu?

Rek: Bežične brave su važan dodatak ekosistemu kontrole pristupa, posebno u projektima gdje je postavljanje kablova otežano, skupo ili jednostavno nije opravdano potrebama korisnika. Najčešće se koriste u uredskim prostorima, obrazovnim ustanovama, hotelima, zdravstvu te prilikom modernizacije postojećih objekata, gdje korisnici žele proširiti sistem kontrole pristupa na veći broj vrata bez većih građevinskih radova.

U velikim projektima na koje je ICT često fokusiran, žičana arhitektura i dalje je vrlo zastupljena zbog zahtjeva vezanih za performanse, nadzor i integracije. Ipak, bežične brave mogu donijeti značajnu dodatnu vrijednost kada se primijene na odgovarajućim dijelovima projekta. ICT podržava integracije s etabliranim ekosistemima bežičnih brava kao što su Aperio i Salto, pružajući integratorima i krajnjim korisnicima veću fleksibilnost pri odabiru rješenja. Ovisno o zahtjevima projekta, moguće je kombinirati žičanu kontrolu pristupa, bežične brave, sisteme za detekciju provale i integracije s rješenjima trećih strana unutar jedinstvenog, sveobuhvatnog sigurnosnog koncepta.

a&s Adria: Mobilni akreditivi, digitalni identiteti i upravljanje pristupom putem pametnih telefona sve više postaju dio svakodnevne upotrebe. Kako vidite razvoj ovog segmenta i vjerujete li da će mobilni uređaji dugoročno u potpunosti zamijeniti tradicionalne pristupne kartice?

Rek: Mobilni akreditivi doživjeli su značajan razvoj i očekujem da će se taj trend nastaviti. Oni korisnicima pružaju visok nivo sigurnosti i praktičnosti. Zahvaljujući mogućnostima integracije ICT mobilnih akreditiva, mobilni pristup može postati dio šireg sistema za upravljanje zgradama, kampusima ili objektima s više korisnika. U tom kontekstu, mobilni akreditiv nije zasebna usluga za rezervacije ili naručivanje, već dio digitalnog identiteta korisnika. Uz mobilnu aplikaciju Protege Access+, korisničko iskustvo nadilazi jednostavno korištenje pametnog telefona kao pristupnog akreditiva. Ovisno o konfiguraciji sistema i korisničkim ovlaštenjima, aplikacija omogućava praćenje statusa sistema, daljinsko otključavanje vrata te aktiviranje i deaktiviranje alarmnih zona putem mobilnog uređaja.

Ipak, ne vjerujem da će mobilni akreditivi u potpunosti zamijeniti fizičke identifikacijske medije poput kartica, privjesaka, tokena ili narukvica. Oni su i dalje praktično i sigurno rješenje u brojnim okruženjima. Većina korisnika će i dalje koristiti različite vrste akreditiva kako bi zadovoljila svoje operativne potrebe. Uloga ICT-a je partnerima osigurati sigurne i fleksibilne alate koji će im omogućiti da za svakog korisnika kreiraju rješenje najbolje prilagođeno njegovim specifičnim zahtjevima.

a&s Adria: Cyber sigurnost postaje dio svakog modernog sigurnosnog sistema. U kojoj su mjeri današnji zahtjevi za zaštitu podataka i sigurnu komunikaciju promijenili način na koji se projektuju i implementiraju sistemi kontrole pristupa?

Rek: Sigurnosni sistemi danas funkcionišu unutar LAN i WAN mrežnih infrastruktura, razmjenjuju podatke s IT sistemima te se često integrišu sa sistemima za upravljanje identitetima, cloud servisima, platformama za upravljanje zgradama i OT okruženjima. Zbog toga se moraju projektovati kao sigurni umreženi sistemi, što cyber sigurnost čini neizostavnim elementom njihove implementacije.

Danas su enkripcija, autentifikacija, sigurna komunikacija, upravljanje korisničkim pravima, redovna softverska ažuriranja i zaštita podataka osnovni zahtjevi, a kada su kontrola pristupa i detekcija provale objedinjeni u jedinstvenoj platformi, značaj cyber sigurnosti dodatno raste. Takav sistem upravlja korisnicima, zonama, alarmima, događajima, automatizacijom i integracijama, zbog čega su sigurna arhitektura i upravljanje kompletnim životnim ciklusom sistema od presudne važnosti.

ICT tretira cyber sigurnost kao trajni prioritet – od razvoja proizvoda i usklađenosti sa standardima, uključujući ISO 27001:2022, pa do kontinuirane edukacije zaposlenika. Međutim, efikasna zaštita ne zavisi samo od proizvođača. Instalaterske kompanije i krajnji korisnici također moraju redovno ažurirati firmware, održavati usklađenost mrežne infrastrukture sa sigurnosnim zahtjevima i ulagati u kontinuiranu obuku osoblja.

Perspektive Jadranske regije

a&s Adria: Gdje vidite najveće poslovne prilike za ICT u ovom dijelu Evrope?

Rek: Jadranska regija je veoma perspektivno tržište za ICT. Riječ je o području koje karakteriziraju kontinuirana ulaganja, rastuća potražnja za modernom sigurnosnom infrastrukturom te veliki broj projekata u kojima platforme kao što je Protege GX mogu donijeti značajnu dodatnu vrijednost. Najveće prilike vidimo u segmentima komercijalnih nekretnina, javne infrastrukture, objekata kritične infrastrukture, zdravstva, obrazovanja, industrije, logistike, energetike te višenamjenskih razvojnih projekata. Mnogi korisnici u regiji danas traže više od osnovne kontrole pristupa. Potrebna su im skalabilna, integrisana i dugoročno održiva rješenja koja objedinjuju kontrolu pristupa, detekciju provale, automatizaciju i integraciju s drugim sistemima.

Lokalno prisustvo i podrška od izuzetne su važnosti, zbog čega planiramo dodatno ojačati tim zapošljavanjem prodajnog inžinjera za Jadransku regiju. Regionalna podrška ključni je dio naše strategije jer želimo biti što bliže tržištu i partnerima i pružati im komercijalnu i tehničku podršku na najvišem nivou. Naš cilj je graditi partnerstva u Jadranskoj regiji zasnovana na povjerenju, lokalnoj podršci, tehničkoj stručnosti i dugoročnoj saradnji.

a&s Adria: ICT će i ove godine učestvovati na Adria Security Summitu u Zagrebu. Koliko su događaji poput ovog važni za razvoj partnerske mreže i razumijevanje potreba regionalnog tržišta te šta posjetioci mogu očekivati od ICT-ja na ovogodišnjem izdanju Summita?

Rek: Događaji poput Adria Security Summita izuzetno su važni za nas jer na jednom mjestu okupljaju instalatere, integratore, konsultante, investitore i tehnološke partnere. To nam pruža odličnu priliku da direktno predstavimo ICT-jevu viziju tržištu, ali i da pažljivo saslušamo potrebe i očekivanja regionalnih partnera i korisnika.

Za ICT, Summit nije samo mjesto gdje ćemo predstaviti naša rješenja. To je prije svega platforma za dijalog, izgradnju poslovnih odnosa i bolje razumijevanje specifičnih zahtjeva lokalnog tržišta. Takva neposredna komunikacija omogućava nam da dodatno unaprijedimo svoju ponudu i pružimo podršku koja odgovara stvarnim potrebama partnera. Radujemo se ovogodišnjem učešću i susretima s kompanijama koje traže otvorene platforme, napredne integracije i dugoročna partnerstva.

a&s Adria: Koje će tehnologije i tržišne promjene imati najveći utjecaj na razvoj kontrole pristupa u idućih pet godina? I šta možemo očekivati od ICT-a?

Rek: Najveći utjecaj na razvoj kontrole pristupa imat će konvergencija tehničke zaštite, IT i OT sistema, cyber sigurnosti, umjetne inteligencije, mobilnih identiteta i automatizacije zgrada. Kontrola pristupa sve više će postajati dio šireg digitalnog ekosistema zgrada i sigurnosnih sistema. Korisnici će zahtijevati jedinstveno i integrisano okruženje koje na siguran i skalabilan način može upravljati kontrolom pristupa, protivprovalom, događajima, korisnicima, zonama, automatizacijom i povezanim sistemima. Umjetna inteligencija nastavit će mijenjati način na koji proizvođači razvijaju proizvode, analiziraju potrebe tržišta, testiraju softver, unapređuju hardver, razvijaju integracije i povećavaju efikasnost internih timova.

Naši partneri i korisnici mogu očekivati kontinuiran razvoj otvorenih, skalabilnih i sigurnih tehnologija, kibernetički siguran hardver, uključujući kontrolere, module za proširenje i čitače, kao i dalje unapređenje mobilnih akreditiva, integracija i alata koji partnerima omogućavaju realizaciju naprednih projekata.

Nova arhitektura aviosigurnosti

Aerodromi su jedno od najsloženijih čvorišta kritične infrastrukture – mjesta gdje sigurnosni i digitalni sistemi moraju funkcionirati simultano i bez prekida. Upravo ta složenost čini ih privlačnom metom. Zračne luke stoga investicijama u pametnu tehnologiju i višeslojnu cyber zaštitu odgovaraju na prijetnje koje ne poznaju fizičke granice

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Ransomware grupa Akira je u julu 2024. napala je Zračnu luku Split Sveti Jeronim, paraliziravši informatički sistem i prisiljavajući osoblje na ručnu obradu putnika, dok je promet satima tekao otežano. Prema podacima FBI-a i CISA-e, ista je grupa u svega nekoliko mjeseci iznudila 42 miliona dolara od više od 250 organizacija širom SAD-a, Evrope i Australije. Splitski aerodrom odbio je pregovarati i odlučio sistem izgraditi od nule.

Napad na Split nije bio izoliran slučaj, već pokazatelj šireg trenda. Regionalni aerodromi danas se suočavaju s pritiskom na više frontova istovremeno: rastući broj putnika opterećuje sigurnosnu infrastrukturu, neovlašteni dronovi postaju sve ozbiljniji operativni rizik, a IT sistemi koji upravljaju svime – od check-ina do kontrole pristupa – otvaraju nove površine napada.

Hibridne prijetnje

Sigurnosni izazovi s kojima se danas suočavaju aerodromi više se ne mogu promatrati kao odvojene kategorije. Fizičke prijetnje, cyber napadi i operativni pritisak rastućeg broja putnika isprepleteni su u ono što stručnjaci sve češće nazivaju hibridnim prijetnjama – scenarijima u kojima jedna ranjivost otvara put drugoj. Upravo to potvrđuju i sagovornici iz regije.

Složeni lanci

Međunarodni aerodrom Sarajevo 2025. godinu dočekao je s proširenim mandatom i punim prometom istovremeno. Suočen s rastom broja putnika i novim operativnim odgovornostima, aerodrom je morao brzo reorganizirati čitav sigurnosni lanac. “Uzimajući u obzir sigurnosne izazove na globalnom i lokalnom nivou, kao i činjenice da se tokom 2025. godine Međunarodni aerodrom Sarajevo susreo sa specifičnim izazovom preuzimanja poslova i zadataka sigurnosnih pregleda putnika i kabinskog prtljaga, koji je u proteklih 26 godina provodila Jedinica granične policije aerodrom Sarajevo, a uz kontinuirano povećanje broja putnika, uzročno-posljedično evidentni su bili i izazovi (primarno sa aspekta sigurnosti) zbog različitih kategorija putnika i destinacija sa kojih su ti putnici dolazili”, pojasnili su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Sličan pristup dijeli i Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu, gdje potvrđuju da se sigurnost putnika, zaposlenika, aviona, infrastrukture i operativnih procesa kontinuirano tretira kao jedan od najviših prioriteta. “Sustav zaštite temelji se na regulatornoj usklađenosti, procjeni rizika, višeslojnom pristupu zaštiti, suradnji s nadležnim tijelima te kontinuiranom unapređenju procesa i tehnologija”, naveli su.

Novi rizici

Ono što Sarajevo i Zagreb opisuju kao organizacijski izazov, Dušan Sofrić, šef sigurnosti Aerodroma Jože Pučnik Ljubljana, smješta u širi kontekst – promjenu same prirode prijetnji: “Savremeni aerodromi danas se suočavaju sa bezbednosnim izazovima koji se razvijaju paralelno sa rastom saobraćaja i sve intenzivnijom digitalizacijom operacija. U praksi to znači da se više ne radi o odvojenim rizicima, već o sve kompleksnijim hibridnim pretnjama, gde se fizički i digitalni aspekti međusobno prepliću, od insiderskih rizika do različitih oblika socijalnog inženjeringa koji mogu uticati na operativne procese.”

Istovremeno, kako je Sofrić pojasnio, kontinuirani rast broja putnika dodatno opterećuje sigurnosnu infrastrukturu.

“To zahteva stalno prilagođavanje i optimizaciju procesa, kao i promišljeno uvođenje novih tehnologija kako bi se zadržao potreban nivo bezbednosti bez negativnog uticaja na operativnu efikasnost. Paralelno s tim, i metode nezakonitog mešanja evoluiraju, postaju sofisticiranije i prilagođene modernim tehnologijama, što znači da detekcioni sistemi moraju kontinuirano napredovati kako bi ostali efikasni”, pojašnjava on.

Dodatni sloj složenosti donosi digitalizacija, koja povećava izloženost cyber rizicima, posebno u sistemima koji su ključni za upravljanje operacijama. “Uz to, sve izraženiji izazov su i nove tehnologije poput dronova, koji uvode potpuno nove scenarije rizika u neposrednoj blizini aerodromskog prostora. Zbog svega navedenog, danas je ključno razumeti da bezbednost više nije isključivo fizička funkcija, već integrisani sistem koji objedinjuje procese, ljude i tehnologiju u jedinstven i koordinisan pristup upravljanju rizicima”, rekao je Sofrić.

Tehnološki skok

Upravo zbog te složenosti, gdje se fizičke, digitalne i zračne prijetnje više ne mogu razdvajati, regionalni aerodromi prisiljeni su na skupe investicije. Odgovor na moderne izazove više nije u većem broju stražara na terminalima, već u pametnim, automatiziranim sistemima.

Pametni skeneri

Tehnološka modernizacija u regiji, međutim, ne teče jednako. Svaki aerodrom mora samostalno balansirati između strogih međunarodnih pravila, budžeta kojim raspolaže i specifičnih sigurnosnih rizika s kojima se svakodnevno suočava. Međunarodni aerodrom Sarajevo odgovorio je na visokoefikasan način tako što je osigurao i uključio osposobljene i certificirane radnike, ali i savremene materijalne resurse – detektore za detekciju eksploziva u prtljazi putnika, a, između ostalog, i sigurnosne skenere i slično, što je dalo izuzetne rezultate i detektovane hiljade predmeta kod putnika i u prtljagu koji nisu dozvoljeni da se prevoze zračnim putem. Ovakvim profesionalnim pristupom rizici su svedeni na minimum. Šire gledano, aerodrom je implementirao sve međunarodne standarde vezane za sigurnost civilnog zrakoplovstva i raspolaže Programom sigurnosti aerodroma, koji je odobrila Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine.

“Prilog i sastavni dio ovog dokumenta je niz Procedura u okviru kojih su implementirani i zahtjevi vezani za mjere fizičke i tehničke zaštite. U vezi s tim, Međunarodni aerodrom Sarajevo instalirao je sistem videonadzora na cjelokupnom kompleksu aerodroma, kao i PACS sistem u najvažnijim objektima te je implementirao sve odredbe Zakona o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine, kao i zahtjeve Uredbe Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o poslovima tehničke zaštite koji se odnose na upotrebu alarmnih sistema, videonadzora ili drugih tehničkih sredstava i opreme te poslove intervencije u slučaju aktiviranja alarmnog sistema”, obrazložili su.

Fizičke prepreke

Kao dio Programa sigurnosti aerodroma provodi se sveobuhvatna zaštita kompleksa Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ona obuhvata zaštitnu ogradu koja ispunjava sve međunarodne sigurnosne zahtjeve i standarde, sistem videonadzora te permanentnu naoružanu fizičku zaštitu cjelokupnog kompleksa, s posebnim naglaskom na sigurnosne zone ograničenog pristupa. Kombinacijom ovih mjera, navode iz aerodroma, izazovi su svedeni na minimum. Kada je riječ o AI analitici, automatska detekcija napuštenog prtljaga još nije implementirana.

“Aerodrom ovo kompenzira ljudskim resursima čiji je zadatak uočiti i spriječiti da putnici iza sebe bez nadzora ostavljaju prtljag ili druge potencijalno sumnjive i opasne predmete”, navode iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Kontrola pristupa

Dušan Sofrić opisuje višeslojni pristup sigurnosti koji se zasniva na kombinaciji različitih tehnologija i operativnih mjera s ciljem da se obezbijedi pouzdana i kontinuirana zaštita kroz više međusobno povezanih nivoa.

“U tom okviru, videonadzor je i dalje jedna od ključnih komponenti sistema, pri čemu kontinuirano radimo na njegovom unapređenju kroz postepen prelazak na naprednije digitalne i visokorezolucijske tehnologije koje omogućavaju bolji pregled i efikasniju analizu događaja u operativnim zonama. Istovremeno, veliku pažnju posvećujemo kontroli pristupa, koja se zasniva na jasno definisanim i strogo kontrolisanim procedurama izdavanja identifikacionih kartica i sprovođenja bezbednosnih provera za sve korisnike sa pristupom zaštićenim zonama aerodroma”, navodi Sofrić.

Ove mjere sistemski se nadopunjuju perimetarskom zaštitom koja kombinuje fizičke prepreke i tehnička rešenja, uključujući senzore i videonadzor, kako bi se obezbijedila stalna kontrola i pravovremena detekcija potencijalnih incidenata. “Poseban fokus posvećujemo i tehnologijama za pregled putnika i ručne prtljage. U skladu s evropskim trendovima, intenzivno radimo na budućoj implementaciji naprednih CT sistema koji omogućavaju viši nivo detekcije uz istovremeno unapređenje protoka putnika. U tom procesu već sprovodimo pripremne aktivnosti koje uključuju procenu adekvatnosti postojeće infrastrukture, kao i izradu operativnih koncepata (CONOPS), odnosno definisanje načina na koji će se nova tehnologija integrisati u postojeće procese, uključujući organizaciju rada, tokove putnika i interakciju sa osobljem”, kaže Sofrić.

Kada je u pitanju AI, Ljubljana pristupa tome oprezno. “Kada je reč o primeni veštačke inteligencije, naš pristup je za sada namerno oprezan, posebno kada su u pitanju bezbednosno kritični sistemi. Pre uvođenja bilo koje AI tehnologije sprovodi se sveobuhvatna procena rizika (AI risk assessment) kako bi se osiguralo da je njena primena u potpunosti usklađena sa regulatornim zahtevima i principima zaštite podataka. Ipak, jasno je da će ove tehnologije u narednim godinama imati sve značajniju ulogu u oblasti avio bezbednosti”, naglašava Sofrić.

Podrška operaterima

Jedan od pravaca razvoja koji aktivno prate jeste i primjena APIDS (Automated Prohibited Items Detection Systems) rješenja u procesu pregleda ručne prtljage. “Takvu tehnologiju testirali smo još 2023. godine, što nam je omogućilo bolje razumevanje mogućnosti njene integracije, a danas vidimo da su se sistemi dodatno razvili i da su već dostupna i prva sertifikovana rešenja spremna za širu primenu. Važno je naglasiti da sistemi zasnovani na veštačkoj inteligenciji kod nas imaju pre svega ulogu podrške operaterima u donošenju odluka, dok konačna odgovornost i dalje ostaje na obučenom ljudskom osoblju, čime se obezbeđuje visok nivo kontrole, pouzdanosti i usklađenosti sa važećim standardima”, potcrtao je Sofrić.

Tu granicu iz prakse i važnost interakcije ljudi i tehnologije potvrđuje Željko Pivalica, savjetnik za Avijaciju u Securitasu Hrvatska. “U zaštiti civilnog zračnog prometa koriste se vrlo sofisticirani sustavi za obavljanje zaštitnih pregleda i kontrolu pristupa. Tehničke karakteristike takvih sustava propisane su Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa Republike Hrvatske i Planom zaštite same zračne luke. Interakcija ljudi i tehnoloških sustava osnovni je preduvjet za uspješno obavljanje poslova zaštite. Temelj za korištenje tehnoloških sustava je kvalitetno i odgovarajuće osposobljeno osoblje, motivirano za obavljanje svojeg posla”, kaže Pivalica.

Ljudski faktor

Opći trend u Evropskoj uniji je uvođenje inovativnih i pametnijih automatiziranih sistema koji uveliko olakšavaju rad zaštitnom osoblju. No, bez obzira na veliku pomoć koju takvi sistemi pružaju, ljudski faktor će i dalje morati biti prisutan. “Svaki alarm koji daju takvi sustavi – mora riješiti čovjek”, dodaje Pivalica i napominje da će napredak tehnologije potaknuti promjene, jer će inovativne tehnologije pregleda, analitika podataka, automatizacija i robotika postajati sve važnije, a internet stvari ulaziti u budući ekosistem aerodroma.

Kao trenutno najvrednije tehnološko sredstvo i najvećeg saradnika zaštitnom osoblju, on izdvaja napredne sisteme za automatsko otkrivanje eksploziva – EDS opremu standarda C3. “Većina zračnih luka koje nabavljaju novu opremu za provođenje zaštitnih pregleda ručne prtljage ulažu u EDS opremu (Explosive Detection System) standarda C3. Dakle, kod određenih uređaja koji zadovoljavaju taj standard nema potrebe da se iz ručne prtljage izdvajaju tekućine ili električne i elektroničke naprave. Istovremeno, ova tehnologija omogućava putnicima da u putničku kabinu zrakoplova unesu i veće količine tekućina od onih koje su dozvoljene kada se koristi konvencionalna RTG tehnologija”, pojasnio je Pivalica.

Trodimenzionalna slika

EDS uređaji rade na istom principu kompjuterizirane tomografije kao i slična oprema koja se koristi u medicini. Uređaj automatski stvara 3D slike koje, kada je to potrebno, operater može mnogo lakše protumačiti. Dodatno, ti uređaji mogu biti nadograđeni softverskim sistemom APIDS (Automated Prohibited Item Detection System), koji automatski detektira i one zabranjene predmete koji nisu povezani sa eksplozivima, npr. veći nož, vatreno oružje i slično. “Neke veće zračne luke u Europskoj uniji već uvelike koriste takve integrirane sustave”, dodaje Pivalica.

U području kontrole pristupa već duže vrijeme postoje vrlo napredni sistemi detekcije uljeza u štićenom području, kao i sistemi dodjeljivanja prava pristupa utemeljeni na biometrijskim podacima. “U skoroj budućnosti očekujem i puno veću ulogu AI-ja koji će biti uključen u sve sustave zaštite mnogo više nego što je to sada slučaj. Ali, opet uz ključnu ulogu čovjeka, koji donosi krajnju odluku u nekoj situaciji”, kaže on.

Inteligentna analitika

Ono što aerodromi opisuju kao višeslojni pristup, proizvođači sigurnosnih tehnologija danas prevode u konkretna specijalizirana rješenja prilagođena svakom segmentu aerodromske infrastrukture. Elvis Ferhatović, pretprodajni inžinjer za regiju Adriatic u Hikvisonu, objašnjava tu podjelu: “Aerodromi su jedno od najsloženijih sigurnosnih okruženja jer zahtijevaju zaštitu velikih otvorenih površina, kritične infrastrukture i velikog broja putnika. Zbog toga nudimo specijalizirana rješenja prilagođena svakom segmentu aerodroma. Za zaštitu perimetra koristimo termalne kamere, radarske sustave i inteligentnu videoanalitiku koja omogućuje rano otkrivanje uljeza u svim vremenskim uvjetima i tijekom noći. Na pistama i operativnim površinama primjenjujemo kamere velikog dometa s naprednim mogućnostima praćenja i identifikacije objekata, dok se u terminalima fokusiramo na upravljanje velikim protokom ljudi kroz AI videoanalitiku, kontrolu pristupa i sustave za upravljanje incidentima”, ističe Ferhatović.

Ključna razlika u odnosu na standardna sigurnosna rješenja, precizira Ferhatović, jest integracija više tehnologija u jedinstven sistem. “Kombinacijom videonadzora, radara za sigurnosni nadzor, termalnih kamera, kontrole pristupa i centralizirane platforme za upravljanje postiže se veća razina situacijske svjesnosti i brže reagiranje na potencijalne prijetnje”, kaže on uz konstataciju da potražnja za takvim rješenjima u regiji kontinuirano raste.

“Trenutno najveći interes bilježimo za inteligentnim rješenjima za zaštitu perimetra te centralizirane sustave upravljanja sigurnošću. Aerodromi sve više traže pouzdanu detekciju neovlaštenih ulazaka uz minimalan broj lažnih alarma. Upravo zato kombinacija termalnih kamera, radara za sigurnosni nadzor i AI analitike postaje standard u modernim projektima zaštite perimetra. Također, raste interes za platforme koje omogućuju objedinjeno upravljanje različitim sigurnosnim sustavima”, napominje Ferhatović dodajući da operateri žele imati jedinstveni pregled događaja i alarmnih stanja bez potrebe za radom u više odvojenih aplikacija, što povećava učinkovitost i smanjuje vrijeme reakcije.

Skalabilnost sistema

Povratne informacije korisnika to i potvrđuju. “Povratne informacije korisnika najčešće se odnose na povećanu operativnu učinkovitost i bolju preglednost sigurnosnih događaja. Operateri posebno ističu vrijednost napredne videoanalitike koja značajno smanjuje broj lažnih alarma i omogućuje fokusiranje na stvarne incidente”, navodi Ferhatović.

On dalje ističe da korisnici cijene mogućnost integracije različitih sigurnosnih sistema u jedinstveno operativno okruženje, čime se ubrzava donošenje odluka i koordinacija sigurnosnih timova. Kod velikih infrastrukturnih objekata poput aerodroma važna je i skalabilnost sistema, odnosno mogućnost postupnog proširenja sigurnosne infrastrukture bez potrebe za kompletnom zamjenom postojećih rješenja. Trendovi koje Ferhatović bilježi iz prakse govore o jednom jasnom smjeru. “Jedan od najizraženijih trendova je primjena umjetne inteligencije u analizi videa. Aerodromi žele sustave koji ne samo da snimaju događaje, već aktivno pomažu u njihovom prepoznavanju i procjeni rizika. Sve veći interes postoji za tehnologije koje kombiniraju više senzora, poput radara za sigurnosni nazdor, termalnih kamera i videoanalitike, kako bi se postigla veća pouzdanost detekcije”, kaže on.

Također, raste potreba za jedinstvenim platformama koje objedinjuju sigurnost, operativne procese i upravljanje incidentima. No, jedan trend posebno se izdvaja.

Zaštita perimetra

Ono što proizvođači opisuju kao integraciju tehnologija i višeslojnu zaštitu, u praksi svoj najdirektniji test polaže izvan putničkog terminala. Budući da je riječ o geografski najširem dijelu aerodromske infrastrukture, svaki neovlašteni pristup vozilom, ulazak osobe ili pojava drona može imati trenutne i fatalne posljedice po sigurnost letenja. Zato odbrana ovog prostora više nije samo niz izolovanih tehničkih mjera, već živi operativni sistem koji mora funkcionisati bez sekunde prekida.

Stalni nadzor

Međunarodni aerodrom Sarajevo pristup ovim zonama regulira kroz sveobuhvatan sigurnosni okvir koji ne ostavlja prostora za improvizaciju. “Kao dio Programa sigurnosti aerodroma, Međunarodni aerodrom Sarajevo je uspostavio takozvane sigurnosne zone ograničenog pristupa – u okviru koje su uključene manevarske i operativne površine – pista, rulnice i platforma aerodroma, te se zaštita ove zone, odnosno navedenih površina provodi permanentno 24 sata kroz kontrolu pristupa lica i vozila. Ova zaštita podrazumijeva i uključuje pozitivnu identifikaciju, redovni i permanentni sigurnosni pregled svih lica, stvari i vozila”, pojasnili su.

Ovim pristupom aerodrom je odgovorio svim izazovima i uspješno sprečava sve pokušaje unošenja opasnih i zabranjenih predmeta, materija i substanci u ovu zonu. “Ove sigurnosne mjere kao i mjere navedene u prethodnim tačkama implementira osposobljeno i certificirano osoblje Sektora sigurnosti i zaštite kao jedne od organizacionih jedinica Aerodromskog operatora”, naveli su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Obavezna pratnja

Dušan Sofrić ističe da i Ljubljana primjenjuje sistem koji se temelji na kombinaciji regulatornih zahtjeva i operativnih mjera. “U praksi to znači da je pristup ovim zonama strogo kontrolisan i dozvoljen isključivo osobama koje za to imaju jasno definisan operativni razlog, dok se za sve ostale primenjuje režim obavezne pratnje kako bi se obezbedila potpuna kontrola kretanja. Ovakav pristup dodatno je podržan fizičkom zaštitom, koja uključuje ograđivanje ključnih zona, jasno definisane i kontrolisane tačke ulaska, kao i različite tehničke sisteme koji omogućavaju pravovremenu detekciju potencijalnih incidenata”, pojašnjava Sofrić. Međutim, sama tehnologija nije dovoljna bez kontinuiranog operativnog nadzora, zbog čega se posebna pažnja posvećuje patroliranju, kao i nadzoru nad kretanjem vozila i osoba unutar aerodromskog područja. Nadalje, važan element sistema je i bliska saradnja s nadležnim institucijama, uključujući policiju, kontrolu letenja i druge relevantne službe, jer je, prema njegovim riječima, sigurnost aerodroma po svojoj prirodi zajednička odgovornost više različitih aktera.

“U konačnici, ovakav pristup omogućava da se bezbednost ovih kritičnih zona ne posmatra kao skup pojedinačnih mera, već kao integrisani sistem koji se zasniva na kombinaciji prevencije, pravovremene detekcije i brzog i koordinisanog reagovanja u slučaju bilo kakvog incidenta”, kaže Sofrić.

Klasificirani dokumenti

“Koordinacija operativnih službi u zaštiti civilnog zračnog prometa na nivou nadzornika je svakodnevna kroz dnevne koordinacijske sastanke s voditeljem Operativnog centra zračne luke. Isto tako provodi se kontinuirana razmjena relevantnih podataka i komunikacija s Operativnim centrom zračne luke. Na nivou menadžmenta provode se redovni mjesečni koordinacijski sastanci”, opisuje koordinaciju u praksi Željko Pivalica, savjetnik za Avijaciju u Securitasu Hrvatska. Kada je u pitanju sam model fizičke zaštite, Pivalica je jasan u tome šta može, a šta ne može otkriti. “Model fizičke zaštite, baš kao i procedure i potrebne vještine osoblja i njihova odgovarajuća obuka propisani su Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa Republike Hrvatske i Planom zaštite same zračne luke. Kako je riječ o klasificiranim dokumentima, nisam u mogućnosti ulaziti u pojedinosti”, kaže Pivalica, napominjući da je riječ o vrlo precizno definiranim postupcima koji se moraju primijeniti u praksi, prilagođeni infrastrukturi svake pojedine zračne luke. S obzirom na kompleksnost segmenta avijacije, jasno da je riječ i o složenijim mjerama i posebnim vještinama onih koji učestvuju u zaštiti aerodroma.

Zračna odbrana

Međutim, čak i najstrožije čuvane ograde i obučene patrole gube bitku kada se prijetnja podigne u zrak. Tradicionalni koncept perimetra danas se drastično mijenja, jer tehnološki rizici više ne dolaze samo s tla, već iz zračnog prostora koji konvencionalni sistemi osiguranja teško mogu kontrolisati. Dronovi su za nevjerovatno kratko vrijeme prešli put od rekreativnih igračaka do jednog od najvećih sigurnosnih izazova moderne avijacije.

Budući da za njih fizičke barijere na zemlji ne znače ništa, regionalni aerodromi prisiljeni su da odbranu podignu u zrak i redefinišu pojam kontrolisanog prostora. Neovlaštene letjelice u blizini aerodromskog prostora mogu u samo nekoliko sekundi potpuno paralizovati i zaustaviti aviopromet, a stalna opasnost od njihove zloupotrebe u zlonamjerne svrhe dodatno komplikuje ionako složenu sigurnosnu sliku. Regionalni aerodromi u potpunosti su svjesni ove opasnosti i danas aktivno traže tehnološke i proceduralne odgovore na nju.

Krizni planovi

Međunarodni aerodrom Sarajevo do sada nije zabilježio konkretne pokušaje napada dronovima, no to nije razlog za pasivnost. “U proteklih nekoliko godina nije bilo pokušaja prijetnje ili potencijalnih napada bespilotskim letjelicama prema Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Ipak, kao dio Plana postupanja u kriznim situacijama izazvane aktima nezakonitog ometanja (Contingency plan), Sektor sigurnosti i zaštite kao i nekoliko drugih subjekata su involvirani u postupanja i odgovore na potencijalne prijetnje bespilotskim letjelicama”, navode oni.

Međunarodni aerodrom Sarajevo je svjestan ove sve više rasteće prijetnje te je već godinu dana dio platforme Evropske unije vezan za strateško planiranje i iznalaženje najefikasnijih rješenja vezanih za odgovore bespilotskim letjelicama. “Aerodrom aktivno učestvuje i u projektima razvoja sistema za antidronsku zaštitu te kontinuirano prati evropske i svjetske trendove, regulatorne okvire i najbolje prakse u ovoj oblasti”, dodali su iz ovog aerodroma.

Dušan Sofrić ističe da Ljubljana pristup temelji na kombinaciji operativnih procedura, nadzora i saradnje s nadležnim institucijama. “U praksi to znači da kontinuirano radimo na unapređenju situacione svesti, odnosno na sposobnosti pravovremenog uočavanja aktivnosti u zoni aerodroma, što je prvi i veoma važan korak u upravljanju ovim tipom rizika. Istovremeno, imamo jasno definisane procedure reagovanja koje omogućavaju brz i koordiniran odgovor u slučaju incidenta. Ove procedure podrazumevaju blisku saradnju sa državnim organima i drugim relevantnim službama, jer se upravljanje ovom vrstom pretnji ne može posmatrati izolovano, već kao deo šireg sistema bezbednosti vazdušnog prostora”, kazao je Sofrić.

Veliki značaj daju i preventivnim mjerama, koje uključuju poštovanje i primjenu važećih ograničenja letenja, kao i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti korisnika i šire javnosti o rizicima i pravilima vezanim za upotrebu dronova u blizini aerodroma. “Paralelno s tim, aktivno pratimo razvoj dostupnih tehnoloških rešenja, uključujući i različite C‑UAS sisteme, kako bismo i u budućnosti bili spremni da adekvatno odgovorimo na razvoj ovog tipa pretnji. U konačnici, ključno je naglasiti da efikasno upravljanje rizikom od dronova u velikoj meri zavisi od koordinacije i usklađenog delovanja civilnih i državnih subjekata, jer samo takav integrisani pristup može obezbediti odgovarajući nivo bezbednosti u ovom veoma dinamičnom području”, naglašava Sofrić.

Digitalni front

Međutim, baš kao što bespilotne letjelice eliminišu potrebu za fizičkim preskakanjem aerodromske ograde, najozbiljniji incidenti u našoj regiji pokazali su da za potpunu paralizu zračnog saobraćaja napadač uopće ne mora kročiti na pistu. Kibernetički prostor postao je nova, nevidljiva linija fronta, a ozbiljnost ove prijetnje najbolje je oslikao masovni hakerski napad na Zračnu luku Split u ljeto 2024. godine, koji je na nekoliko dana izbacio iz stroja IT sisteme i prisilio osoblje na ručni unos podataka. Taj incident je u praksi potvrdio ono na što sigurnosni stručnjaci već dugo upozoravaju: kompromitovanje IT sistema aerodroma ne zahtijeva fizički pristup – dovoljna je jedna jedina ranjivost u mreži. Upravljanje letovima, check-in sistemi i komunikacijske mreže postali su jednako kritična infrastruktura kao i sama poletno-sletna staza, a njihova odbrana danas zahtijeva strategiju koja ide daleko iznad tradicionalnih antivirusnih alata.

Učenje o prijetnjama

Međunarodni aerodrom Sarajevo na tu prijetnju odgovara višeslojno. “Koristimo napredne, višeslojne tehnologije zaštite IT infrastrukture koje uključuju strogu kontrolu pristupa, segmentaciju mreže i kontinuirani nadzor sigurnosnih događaja. Osim toga, radnici prolaze kontinuiranu edukaciju o sigurnosnim prijetnjama i pravilnim praksama”, pojasnili su. S druge strane, Dušan Sofrić detaljnije opisuje taj pristup. “Kao i u drugim segmentima bezbednosti, i kada govorimo o zaštiti IT sistema, i mi na našem aerodromu primenjujemo višeslojni pristup koji kombinuje tehničke i organizacione mere. U praksi to znači da se kritični operativni sistemi jasno razdvajaju od ostalih mreža, odnosno segmentiraju na način koji smanjuje rizik širenja potencijalnih incidenata i omogućava bolju kontrolu nad pristupom”, kazao je on.

Centralizovan nadzor

Uz to, kako je pojasnio Sofrić, koriste standardne i napredne mehanizme zaštite, poput sistema kontrole pristupa i zaštitnih mrežnih barijera, ali ključnu ulogu ima takozvani “defence‑in‑depth” pristup. “Radi se o konceptu gde se ne oslanjamo na jednu meru zaštite, već na više međusobno dopunjujućih slojeva koji zajedno čine otporniji sistem i smanjuju verovatnoću uspešnog napada”, dodao je on.

Poseban značaj ima i centralizovan nadzor, gdje se svi relevantni događaji bilježe i prate, čime se obezbjeđuje potpuna sledljivost i mogućnost analize u slučaju bilo kakvog incidenta. “Paralelno s tim, veliku pažnju posvećujemo i redovnom testiranju sistema, kao i kontinuiranoj edukaciji zaposlenih, jer je upravo ljudski faktor često ključan u prepoznavanju i sprečavanju potencijalnih pretnji. Sve ove mere zajedno nisu usmerene samo na zaštitu u užem smislu, već pre svega na izgradnju otpornog sistema koji može da izdrži različite vrste incidenata i da se u najkraćem mogućem roku vrati u normalno operativno stanje”, zaključuje Sofrić.

Zaključak: Čovjek odlučuje?

Regionalni aerodromi očigledno prolaze kroz duboku transformaciju: od klasičnih tranzitnih čvorišta one ubrzano postaju složeni, visokotehnološki ekosistemi u kojima se fizička i digitalna zaštita više ne mogu posmatrati odvojeno. Investicije u naprednu opremu, poput EDS skenera standarda C3, pametne videoanalitike i sofisticiranih sistema mrežne segmentacije, pokazuju da regija drži korak s globalnim sigurnosnim trendovima i strogim regulatornim zahtjevima. Međutim, ono što se kroz analizu svih segmenata odbrane provlači kao zajednički imenitelj jeste neizostavna uloga ljudskog faktora. Nijedan vještačkom inteligencijom vođen algoritam, pametna kamera niti mrežna barijera ne mogu zamijeniti obučenog, motivisanog i pribranog operatera koji donosi konačnu odluku u kriznom trenutku.

Sigurnost regionalnih aerodroma u konačnici neće zavisiti od pojedinačnih, izolovanih tehnoloških rješenja, već od snage “odbrane po dubini” – integrisanog pristupa u kojem se moderna tehnologija i ljudska stručnost međusobno dopunjuju i štite. Samo tako izgrađena otpornost garantuje da će nebo iznad regije ostati sigurno, a aerodromske kapije otvorene za svijet.

HikCentral Professional

HikCentral Professional je Hikvisionova središnja platforma koja omogućuje objedinjeno upravljanje videonadzorom, kontrolom pristupa, alarmnim sistemima, interfonijom, parking sistemima i drugim sigurnosnim podsistemima. “Za aerodrome je posebno važno to što operaterima pruža jedinstvenu operativnu sliku svih događaja na jednoj platformi. U slučaju incidenta, sustav automatski povezuje relevantne kamere, alarmne događaje i podatke o kontroli pristupa, što značajno ubrzava procjenu situacije i reakciju”, pojašnjava Ferhatović. HikCentral Professional također omogućuje vizualizaciju objekta putem interaktivnih mapa, centralizirano upravljanje alarmima, automatizirane radne procese te jednostavnu integraciju s postojećom infrastrukturom. Na taj način aerodromi mogu povećati razinu sigurnosti, optimizirati rad operativnih centara i učinkovitije upravljati svakodnevnim operacijama.

Bliski susreti na evropskom nebu

Broj bliskih susreta dronova i aviona iznad evropskih gradova više se nego udvostručio u samo godinu dana – sa 1.743 zabilježenih u 2023. na 3.833 u 2024. godini. Prema podacima EUROCONTROL ACUTE (Affordable Cooperative UAS Traffic Detection) projekta, koji prati aktivnost bespilotnih letjelica putem antena raspoređenih po evropskim gradovima, zbirno je za te dvije godine registrirano ukupno 50.567 susreta. Istraživači napominju da većinu incidenata uzrokuju rekreativni operateri malih dronova, koji često nisu svjesni opasnosti koju predstavljaju za civilni zračni promet.

 

 

 

Kako pametne kamere postaju platforma za poslovnu inteligenciju

Najnoviji izvještaj kompanije Axis Communications “The Intelligent Edge – Axis Perspectives Report 2026” ambiciozan je pokušaj da se definiše buduća uloga videonadzora u digitalnom društvu

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Za razliku od klasičnih industrijskih pregleda koji se uglavnom bave novim proizvodima i tržišnim pokazateljima, ovaj dokument nastoji objasniti kako se mrežne kamere transformišu iz uređaja za snimanje događaja u inteligentne platforme koje generišu podatke, podržavaju donošenje odluka i postaju dio poslovnih procesa. U izvještaju se poseban naglasak stavlja na razvoj vještačke inteligencije, obradu podataka na rubu mreže, cloud infrastrukturu, cyber sigurnost i integraciju s drugim poslovnim sistemima. Stručnjaci kompanije Axis tvrde da se videonadzor danas nalazi na prekretnici sličnoj onoj koju je prije nekoliko decenija doživjela informatička industrija prelaskom na internet i umrežene servise. Kamere više nisu samo pasivni posmatrači okruženja nego aktivni izvori podataka koji mogu unaprijediti sigurnost, operativnu efikasnost i poslovnu inteligenciju. Upravo zbog toga je ovaj dokument zanimljivo štivo ne samo za sigurnosne profesionalce nego i za menadžere, IT stručnjake i donosioce odluka koji planiraju buduću digitalnu transformaciju svojih kompanija.

Evolucija IP kamera

Prve su mrežne kamere prvenstveno služile za udaljeni pregled slike i naknadnu analizu snimaka nakon incidenta. Njihova vrijednost bila je gotovo isključivo vezana za sigurnosne funkcije, dok je mogućnost obrade podataka bila veoma ograničena. Međutim, razvoj specijaliziranih procesora, poput Axisove ARTPEC platforme, omogućio je da se dio obrade prebaci direktno u kameru. Time su otvorena vrata za pojavu prve generacije videoanalitike, od jednostavne detekcije pokreta do naprednog prepoznavanja objekata i događaja.

Veliki tehnološki iskorak donijeli su megapikselni senzori, tehnologije za rad u lošim svjetlosnim uslovima i napredni algoritmi za obradu slike. “Kamere su postale sposobne da generišu kvalitetne podatke čak i u okruženjima sa slabim osvjetljenjem ili visokim kontrastima. Paralelno s tim razvijali su se standardi kompresije videa, od MPEG-4 i H.264 pa sve do savremenog AV1 kodeka. Zahvaljujući njima, postalo je moguće prenositi i pohranjivati ogromne količine videozapisa bez proporcionalnog rasta zahtjeva za mrežnim kapacitetima i prostorom za pohranu”, navode stručnjaci iz Axisa.

Cloud servisi i hibridne arhitekture dodatno su ubrzali ovu transformaciju, pa korisnici danas mogu kombinovati lokalnu obradu podataka s cloud resursima, čime dobijaju veću fleksibilnost i skalabilnost. Istovremeno su otvoreni standardi, poput ONVIF-a, omogućili bolju interoperabilnost različitih proizvođača i sistema.

Posebno je zanimljivo, ističu autori, to da su kamere danas postale “inteligentni, povezani uređaji sposobni da isporučuju uvide u realnom vremenu na rubu mreže i integrišu se s poslovnim sistemima”. Drugim riječima, njihova funkcija više nije ograničena na bilježenje događaja, nego uključuje aktivno generisanje informacija koje imaju poslovnu vrijednost. Axis zato zaključuje da su moderne IP kamere postale “temeljni elementi otvorenih i povezanih IoT ekosistema”. Takva promjena možda je i najveća transformacija koju je industrija videonadzora doživjela od pojave prve mrežne kamere sredinom devedesetih godina.

Ključne promjene

Drugo poglavlje izvještaja bavi se pokretačima koji danas oblikuju razvoj inteligentnih videosistema, odnosno odgovorom zašto klijenti uopće traže naprednija rješenja i koje poslovne potrebe stoje iza ubrzane digitalizacije. Jedan od glavnih razloga je činjenica da su mnogi sigurnosni procesi i dalje izrazito zavisni od ljudskog rada. Veliki dio troškova i dalje se odnosi na osoblje, nadzor, instalaciju i održavanje sistema. “Takav model postaje sve skuplji i teže održiv u okruženju koje zahtijeva brže reakcije i veću efikasnost. Upravo zato kompanije sve više koriste automatizaciju, videoanalitiku i umjetnu inteligenciju kako bi smanjile broj lažnih alarma i rasteretile operatere. Umjesto da osoblje prati desetke ili stotine tokova videopodataka, inteligentni sistemi izdvajaju samo relevantne događaje”, kažu autori. Axis navodi podatak da su AI alati u određenim slučajevima omogućili znatno smanjenje broja nepotrebnih intervencija i brže donošenje odluka.

Drugi važan trend odnosi se na promjenu percepcije sigurnosti. Nekada su sigurnosni sistemi uglavnom smatrani troškom, dok ih se danas sve više posmatra kao investiciju koja može donijeti mjerljive poslovne koristi. “U istraživanju koje smo naveli čak 64 posto korisnika navodi modernizaciju infrastrukture kao prioritet u naredne tri godine, dok više od trećine ispitanika planira dodatna ulaganja u AI i IoT tehnologije”, navodi se u izvještaju.

Inteligentni rub kao odgovor na nove zahtjeve

Posebno mjesto zauzima konvergencija IT-a, operativnih tehnologija i sigurnosti, pri čemu tradicionalne granice između tih područja ubrzano nestaju. “Kamere, senzori, kontrola pristupa, poslovne aplikacije i cloud platforme sve češće postaju dijelovi jedinstvenog ekosistema. Prema istraživanju, 41 posto korisnika smatra integraciju različitih sigurnosnih sistema u jedinstvenu platformu jednim od najvažnijih prioriteta za budući razvoj”, objašnjavaju iz Axisa. Autori također ukazuju na rast značaja edge i hibridnih AI arhitektura. Umjesto da se svi podaci šalju u centralni data centar ili cloud, sve više analitike izvršava se direktno na uređajima. Takav pristup smanjuje latenciju, rasterećuje mrežu i omogućava donošenje odluka gotovo u realnom vremenu.

Ni cyber sigurnost više nije dodatna funkcija, nego osnovni zahtjev. “Izvještaj navodi da 44 posto organizacija zaštitu podataka i cyber sigurnost vidi kao jedan od ključnih prioriteta u narednom periodu. Kako se povećava broj povezanih uređaja, raste i potencijalna površina napada. Zbog toga se od proizvođača očekuje da sigurnost bude ugrađena u sam dizajn uređaja, od sigurnog pokretanja sistema do enkripcije i zaštite firmwarea”, ističu iz Axisa. Sve navedeno vodi ka jednom zaključku: inteligentni rub mreže više nije samo tehnološki koncept, nego odgovor na konkretne poslovne, operativne i sigurnosne izazove savremenih organizacija.

Nova uloga inteligentnih kamera

Inteligentne kamere više nisu samo uređaji za nadzor nego platforme koje istovremeno podržavaju sigurnost, poslovnu inteligenciju i operativnu efikasnost. Naravno, sigurnost i dalje ostaje osnovna funkcija. “Moderne kamere danas mogu automatski prepoznati neuobičajena ponašanja, otkriti upad u štićeno područje, identifikovati okupljanja većeg broja ljudi ili generisati upozorenja prije nego što incident eskalira. Time se videonadzor pretvara iz reaktivnog u proaktivni alat”, navodi se u izvještaju.

Međutim, mnogo zanimljivije su primjene izvan tradicionalne sigurnosti. Axis ističe da korisnici sve češće koriste videosisteme za analizu poslovnih procesa. “Kamere mogu brojati posjetioce, pratiti kretanje kupaca, analizirati vrijeme zadržavanja u određenim zonama ili generisati toplotne mape koje pokazuju najposjećenije dijelove objekta. Takvi podaci pomažu trgovcima da optimiziraju raspored proizvoda, upravljaju osobljem i poboljšaju korisničko iskustvo”, napominju u Axisu.

Sličan trend prisutan je u transportu i logistici. Videosistemi danas prate tokove robe, vozila i zaposlenih, omogućavajući preciznije planiranje i efikasnije upravljanje resursima. U industrijskom sektoru kamere se koriste za nadzor proizvodnih procesa, otkrivanje anomalija i kontrolu kvaliteta proizvoda. BMW je u izvještaju naveden kao primjer kompanije koja koristi kamere i umjetnu inteligenciju za automatske inspekcije tokom proizvodnje vozila.

Posebnu pažnju privlači i koncept multimodalne analitike. Kamere više ne funkcionišu kao izolovani uređaji, već kao dio mreže senzora. Vizuelni podaci mogu se kombinovati sa zvukom, termalnim snimcima, radarima ili podacima iz drugih senzora. Takav pristup omogućava mnogo preciznije razumijevanje događaja i smanjuje broj lažnih alarma.

Izvor podataka za donošenje odluka

Zanimljivo je i poglavlje o nosivim kamerama. Njihova upotreba odavno nije ograničena na policijske službenike. Danas ih koriste zdravstvene ustanove, maloprodajni lanci, transportne kompanije i regulatorna tijela. Razlozi uključuju veću transparentnost, zaštitu zaposlenih i jednostavnije upravljanje dokaznim materijalom.

Možda najvažnija poruka cijelog poglavlja jeste da kamere postaju izvori podataka za donošenje odluka. One više ne pružaju samo odgovor na pitanje “šta se dogodilo”, nego sve češće pomažu vlasnicima da razumiju zašto se nešto dogodilo i kako spriječiti slične situacije u budućnosti. Izvještaj zbog toga govori o prelasku s pasivnih sistema prema proaktivnim, prediktivnim i na kraju autonomnim rješenjima. U tom kontekstu kamera postaje sastavni dio šire digitalne infrastrukture organizacije, a ne samo element sigurnosnog sistema.

Inteligencija na rubu mreže

Ako su prethodna poglavlja objašnjavala zašto se videonadzor mijenja, četvrto poglavlje odgovara na pitanje kako se ta transformacija uopće odvija. Današnji napredak nije rezultat jedne revolucionarne tehnologije, već kombinacije nekoliko paralelnih tehnoloških trendova koji zajedno stvaraju temelje za novu generaciju inteligentnih sistema. Među njima se posebno izdvaja razvoj senzora i sistema za obradu slike. “Današnje kamere nude značajno više rezolucije, bolju reprodukciju boja i veći dinamički raspon nego prije samo nekoliko godina. Takve karakteristike nisu važne samo za operatere koji pregledaju snimke. One postaju ključne i za algoritme umjetne inteligencije koji zavise od kvalitetnih ulaznih podataka kako bi mogli pravilno prepoznati objekte, ponašanja i anomalije”, ističu u Axisu.

U izvještaju se dalje naglašava da je upravo kvalitet podataka presudan za uspješnu primjenu AI-ja. Drugim riječima, ni najnapredniji algoritam neće dati pouzdane rezultate ako radi s nekvalitetnom slikom. Zato se značajna pažnja posvećuje tehnologijama poput naprednog rada u uslovima slabog osvjetljenja, širokog dinamičkog raspona i inteligentne stabilizacije slike.

Jednako važnu ulogu ima i upravljanje ogromnim količinama podataka koje proizvode moderne kamere. Što su rezolucije više, a analitika složenija, to raste potreba za efikasnijim metodama kompresije i pohrane. Otuda i važnost AV1 kodeka. Johan Paulsson, glavni tehnološki direktor kompanije Axis Communications, kaže: “AV1 tehnologija omogućava atraktivne bit rateove i proširenu kompatibilnost s klijentima, dok su ključne riječi koje opisuju ovaj standard jednostavan pristup i otvorenost.” Njegovim riječima, upravo su otvoreni standardi osnova budućeg razvoja videonadzorne industrije.

Smanjenje opterećenja mreže

Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji na rubu mreže. Umjesto da se svi podaci šalju centralnim serverima, današnje kamere sve češće same analiziraju videosadržaj i generišu metapodatke. Takav pristup smanjuje opterećenje mreže, ubrzava reakcije i povećava nivo privatnosti jer osjetljivi podaci ne moraju napuštati lokalnu infrastrukturu. Axis navodi da sve veći broj korisnika ulaže upravo u takve sisteme. Prema podacima iz izvještaja, 37 posto ispitanika planira ulaganja u AI i IoT tehnologije kako bi unaprijedili automatizaciju i donošenje odluka zasnovanih na podacima.

Govoreći o značaju edge analitike, Ettiene Van Der Watt, potpredsjednik kompanije Axis za Azijsko-pacifičku regiju, kaže: “Inteligencija na rubu mreže korisnicima omogućava brže i pametnije donošenje odluka, pojednostavljene operacije i snažniju sigurnost kroz fleksibilne platforme.”

Uz AI i obradu slike, značajnu ulogu imaju i otvorene arhitekture. Klijenti sve manje žele biti vezani za jednog proizvođača ili zatvoren ekosistem. Umjesto toga, traže platforme koje se mogu integrisati s postojećim sigurnosnim, IT i poslovnim sistemima. Upravo zbog toga Axis veliki dio poglavlja posvećuje API-jima, SDK alatima i otvorenim standardima.

Ne ovisi sve o kamerama

Izvještaj navodi da će upotreba cloud servisa u sigurnosti znatno rasti tokom narednih godina. Dok danas oko četvrtine organizacija koristi cloud u određenom segmentu sigurnosne infrastrukture, očekuje se da će taj procenat značajno porasti u narednom periodu.

Sve zajedno pokazuje da budućnost videonadzora neće zavisiti samo od kamera. Ona će podjednako zavisiti od mrežne infrastrukture, cloud servisa, otvorenih platformi, umjetne inteligencije i cyber sigurnosti. Upravo sinergija tih elemenata omogućava nastanak inteligentnog ruba mreže, koji predstavlja centralnu temu cijelog izvještaja.

Zašto AV1 postaje toliko važan

Dok se posljednjih godina najviše govori o umjetnoj inteligenciji, Axis u svom izvještaju veliku pažnju posvećuje i tehnologiji koja će omogućiti njenu širu primjenu – novoj generaciji videokompresije AV1. Riječ je o otvorenom standardu koji omogućava prijenos i pohranu videozapisa uz znatno manju potrošnju propusnog opsega u odnosu na starije kodeke, pri čemu se zadržava visok kvalitet slike. To je posebno važno u vrijeme kada sigurnosni sistemi generišu sve veće količine podataka zahvaljujući 4K i višim rezolucijama, naprednoj videoanalitici i cloud servisima. Axis ističe da AV1 donosi podršku za videosadržaje rezolucije veće od 8K, smanjuje troškove pohrane te olakšava reprodukciju zahvaljujući širokoj podršci u web preglednicima, operativnim sistemima i mobilnim uređajima. Dodatna vrijednost je činjenica da je riječ o otvorenom standardu iza kojeg stoji savez vodećih tehnoloških kompanija, što bi trebalo ubrzati njegovu primjenu u cijeloj industriji. Za sigurnosni sektor to znači efikasnije korištenje mrežnih resursa, jednostavniju integraciju cloud servisa i stvaranje tehničkih preduvjeta za novu generaciju inteligentnih videonadzornih sistema.

Pogled unaprijed

Posljednje poglavlje izvještaja možda najbolje pokazuje kako Axis vidi razvoj industrije u narednoj deceniji. Umjesto da govori o konkretnim proizvodima ili modelima kamera, kompanija pokušava definisati pravac u kojem se kreće čitav sektor inteligentnog videonadzora.

Autori smatraju da se današnja industrija nalazi negdje između reaktivne i proaktivne faze razvoja. Većina savremenih sistema može prepoznati određene događaje i upozoriti operatere na potencijalne prijetnje. Međutim, naredni korak bit će sistemi koji ne samo da registruju događaje nego i razumiju njihov kontekst.

Prema modelu predstavljenom u izvještaju, evolucija počinje pasivnim kamerama koje služe za snimanje i arhiviranje događaja. Nakon toga dolaze reaktivni sistemi koji koriste osnovnu videoanalitiku i generišu upozorenja na osnovu unaprijed definisanih pravila.

Treća faza obuhvata proaktivne sisteme koji koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje obrazaca ponašanja i identifikaciju potencijalnih rizika prije nego što dođe do incidenta. Upravo se tu danas nalazi najveći dio tržišta naprednog videonadzora.

Međutim, Axis smatra da će se razvoj nastaviti prema prediktivnim sistemima. Takve platforme neće analizirati samo ono što se trenutno dešava, nego će koristiti ranije podatke kako bi procijenile vjerovatnoću budućih događaja. Naprimjer, sistem bi mogao prepoznati obrasce koji ukazuju na povećan rizik od krađe, zastoja u proizvodnji ili saobraćajnih gužvi prije nego što se problem zaista pojavi.

Najambiciozniji dio vizije odnosi se na autonomne sisteme. U toj fazi kamere postaju aktivni učesnici procesa odlučivanja. One ne samo da detektuju događaje nego automatski komuniciraju s drugim sistemima, pokreću unaprijed definisane akcije i prilagođavaju svoje ponašanje u skladu sa situacijom.

Takav razvoj posebno je vidljiv u integraciji videonadzora s kontrolom pristupa, robotikom, sistemima upravljanja zgradama i IoT platformama. Kamera budućnosti neće djelovati samostalno, nego kao dio šire mreže inteligentnih uređaja.

Ključ je u integraciji

Verena Rathjen, potpredsjednica Axisa za EMEA regiju, smatra da će upravo sposobnost pretvaranja videa u korisne informacije predstavljati najveću vrijednost za korisnike. “Pretvaranjem videa u upotrebljive uvide kompanije mogu smanjiti rizike, ubrzati reakcije i donositi bolje odluke koje unapređuju efikasnost i korisničko iskustvo”, kaže Rathjen. Sličan stav iznosi i Josh Woodhouse iz kompanije Novaira Insights. “Proizvođači danas stvaraju novu vrijednost povezivanjem videonadzora, IoT uređaja, umjetne inteligencije i digitalnih servisa u jedinstvene platforme”, kaže Woodhouse i napominje da rast procesorske snage na rubu mreže omogućava istovremeno pokretanje više analitičkih funkcija, čime se otvara prostor za potpuno nove primjene videonadzora izvan tradicionalne sigurnosti.

Možda najzanimljivija poruka cijelog izvještaja zapravo je ta da će se za nekoliko godina uspješnost videonadzornog sistema sve manje mjeriti brojem kamera ili megapikselima, a sve više kvalitetom podataka koje generiše i sposobnošću da te podatke pretvori u konkretne poslovne akcije.

U tom smislu budućnost videonadzora više nije priča o kamerama. Ona postaje priča o inteligenciji, automatizaciji i podacima. A upravo inteligentni rub mreže predstavlja mjesto gdje se svi ti trendovi spajaju u jedinstvenu tehnološku cjelinu.

700 miliona razloga zašto se tržište mijenja

Pozivajući se na analize kompanije Novaira Insights, Axis navodi da je do kraja 2025. godine izvan Kine instalirano približno 562 miliona kamera, dok bi taj broj do 2029. mogao porasti na čak 736 miliona uređaja. Međutim, još važnija od samog rasta jeste promjena strukture tržišta. Već danas gotovo 80 posto isporučenih kamera dolazi s određenim analitičkim mogućnostima, dok dvije trećine novih modela koristi tehnologije zasnovane na dubokom učenju. Prema projekcijama iz izvještaja, do 2029. godine čak 96 posto prihoda od mrežnih kamera dolazit će od uređaja opremljenih deep learning analitikom. Ovi podaci jasno pokazuju da umjetna inteligencija više nije dodatna funkcionalnost rezervisana za premium projekte, nego novi industrijski standard koji će oblikovati budućnost videonadzora.

BMW: Videonadzor van okvira sigurnosti

Jedan od najzanimljivijih primjera upotrebe kamera u Axisovom izvještaju dolazi iz automobilske industrije, gdje se mrežne kamere koriste za zadatke koji nemaju direktne veze sa zaštitom ljudi i imovine. Kompanija BMW integrisala je kamere visoke rezolucije u svoju AIQX platformu za automatiziranu kontrolu kvaliteta unutar proizvodnih pogona iFACTORY. Kamere u realnom vremenu snimaju različite komponente vozila – od logotipa i karoserijskih elemenata do ručki na vratima – dok algoritmi umjetne inteligencije analiziraju snimke i provjeravaju postoje li odstupanja ili greške u proizvodnji. Zahvaljujući naprednoj obradi slike, sistem može pouzdano raditi i u zahtjevnim uslovima osvjetljenja te trenutno upozoriti osoblje na uočene nedostatke. Takav pristup omogućava brže otkrivanje grešaka, smanjuje troškove proizvodnje i unapređuje kvalitet završnog proizvoda. Primjer BMW-a jasno pokazuje kako se inteligentne kamere sve više koriste kao alat za optimizaciju poslovnih procesa i donošenje odluka, a ne samo kao dio sigurnosne infrastrukture.

Lekcije iz zaljevskog konflikta

Sukob u Zaljevu pokazao je da digitalnu infrastrukturu ugrožava ne samo malware nego i dronovi, nestanci električne energije, gašenje interneta i kompromitirani alati za uzbunjivanje. Nedavni konflikt pokazao je da se cyber sigurnost ne može odvojiti od svoje fizičke komponente u vidu infrastrukture, cloud resursa i sistema upozoravanja

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic©asadria.com

Nakon iskustava iz Ukrajine, dobar dio globalne sigurnosne zajednice očekivao je da će se idući međudržavni konflikt voditi u cyber prostoru u još većoj mjeri. Ipak, sukob u Zaljevu 2026. pokazao je da će budući kibernetički ratovi imati i neodvojivu fizičku komponentu koja se realizira kroz konvencionalnu vojnu moć.

Tokom sukoba, cyber aktivnosti su obuhvatale distribuciju spywarea, DDoS napade, izmjene sadržaja web stranica i širenje dezinformacija. Istovremeno, fizički napadi su za mete nerijetko imali podatkovne centre, energetske sisteme i komunikacijsku infrastrukturu od kojih zavisi pružanje samih digitalnih usluga.

Bankarska aplikacija, cloud usluga, platforma za kontrolu pristupa ili logistički sistem jednako prestaju raditi zbog ransomwarea, ali i zbog udara drona, prekida kabla, odluke o gašenju interneta ili nestanka električne energije.

Cloud infrastruktura kao meta

Cloud računarstvo nerijetko se opisuje apstraktnim pojmovima kao što su zone dostupnosti, korisnički prostori, virtuelne mreže i usluge. Pretjeran fokus na ove pojmove ponešto je zasjenio činjenicu koju je nedavni zaljevski sukob ogolio do kraja: cloud usluge zavise i od zgrada, energije, sistema hlađenja i gašenja požara, kontrole pristupa i lanaca snabdijevanja.

Taj manje vidljivi fizički sloj clouda pokazao je svoju ranjivost kada su objekti AWS-a u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu oštećeni napadima dronovima. Prema podacima AWS-a i Reutersa, pogođene lokacije pretrpjele su fizička oštećenja i iskusile probleme s napajanjem i umrežavanjem, uz dugotrajne poteškoće u oporavku. Istovremeno, Cloudflare je zabilježio i povećanu stopu neuspjelih povezivanja u pogođenim cloud regijama na Bliskom Istoku.

Ipak, njihove posljedice proširile su se na usluge u cloudu i poslovanje korisnika i zato su relevantni za cyber sigurnost. Kompanije čija su aplikacije prestale raditi zato što je njihova cloud regija fizički ugrožena i dalje imaju problem osiguravanja digitalnog kontinuiteta.

Napad na resurse ovog tipa ogolio je razliku između tehničke i strateške redundantnosti. Raspoređivanje radnih opterećenja u više zona dostupnosti može zaštititi od pojedinačnih lokalnih kvarova, ali ne i od sukoba, prekida napajanja, oštećenja komunikacijskih veza ili dugotrajnog gubitka pristupa infrastrukturi pružatelja usluga. Tu se čak i multicloud pristup pokazao slabijim u situacijama kada pružatelji usluge zavise od iste geografije, telekomunikacijskih koridora, DNS usluga, sistema za upravljanje identitetima ili dobavljača softvera.

Pouka izvučena iz ove situacije nije da je hyperscale cloud beskoristan jer veliki cloud provajderi i dalje nude viši nivo otpornosti nego što bi ga većina organizacija mogla izgraditi samostalno. Otrježnjenje korisnika došlo je u vidu svijesti da ih korištenje clouda ne oslobađa odgovornosti da što bolje razumiju gdje se njegovi kritični sistemi izvršavaju, koje zavisnosti dijele i kako će nastaviti funkcionisati ako cijela cloud regija postane nepouzdana.

Prožimanje cyber i fizičkih napada

Jedan od zanimljivijih primjera konvergencije fizičkih i cyber prijetnji tokom sukoba nije uključivao nikakvu ranjivost ili industrijsku sabotažu. U Izraelu su, naprimjer, korisnici tokom raketnog napada dobili poruke s informacijama o skloništima u realnom vremenu. Isti link je, istovremeno, instalirao i spyware i ispostavilo se da je ovaj zlonamjerni softver bio komponenta napada koji je hakerima omogućio pristup kamerama, lokaciji i podacima.

Ono što je iznenadilo sigurnosne strukture bilo je savršeno tajmiranje instalacije spywarea. Kako su zaraženi linkovi stizali na telefone u vrijeme raketiranja, korisnici nisu imali vremena da provjeravaju izvore jer im je svaka informacija o sigurnosti u tom trenutku bila dobrodošla. Na taj način, fizička opasnost je iskorištena kao instrument socijalnog inženjeringa za potrebe kibernetičke infiltracije.

To mijenja način na koji bi organizacije trebale posmatrati kriznu komunikaciju. Upozorenja u kriznim situacijama, uputstva za evakuaciju i aplikacije javne sigurnosti danas su dio površine napada i to je pokazao i zaljevski konflikt. Taj zadatak im olakšava vanredna situacija u kojoj zbunjenost, hitnost i prethodno povjerenje olakšavaju izvršavanje ciljeva napada.

Za kompanije, ovo je lekcija o tome kako funkcioniraju lažne poruke o evakuaciji i incidentima, zlonamjerni “rezervni portal” tokom prekida usluge ili uputstva za prebacivanje poslovanja na drugi sistem. Timovi za cyber i fizičku sigurnost moraju uspostaviti zajedničke procedure za autentifikaciju hitnih uputstava, komunikaciju preko rezervnih kanala i pomoć zaposlenima da razlikuju legitimna upozorenja od imitacija.

Aktivistička buka kao taktika

Nedavni sukob proizveo je veliki obim cyber aktivnosti koje su imale funkciju distrakcije i zavaravanja odbrambenih sistema. Kako navodi DigiCert, pedesetak grupa povezanih s Iranom izvelo je gotovo 5.800 napada, pri čemu su neki od njih bili obični hakerski aktivizam. To podrazumijeva “patriotsko” hakiranje s napadima malog učinka poput DDoS-a, izmjene sadržaja web stranica, brendiranja i dezinformacija.

No, poenta je u tome da je ovaj roj napada poslužio da zamaskira stvarne kibernetičke operacije u složenom ekosistemu državnih aktera, posredničkih grupa i hakera slobodnih strijelaca.

Konačni cilj bio je trošenje resursa odbrambenih timova koji su se naprezali da provjere svaki beznačajni napad, među kojima je tek manjina imala ozbiljne namjere, ali je ostala udobno kamuflirana u masi onih bez tehnološkog značaja. Ovi napadi imali su i psihološki učinak jer su sadržavali lažne informacije o prekidima usluga i ostvarenom pristupu resursima i podacima.

Regionalni sukob, globalne lekcije

Sukob u Zaljevu bio je geografski udaljen za većinu svijeta, ali eho naučenih lekcija iz njega čuje se glasnije od početnih detonacija. Za početak, digitalna otpornost pokazala se nespremnom za oslanjanje isključivo na izradu backup kopija i pripremu tehničke redundantnosti. Tamošnje kompanije morale su preko noći razumjeti i važnost fizičke zavisnosti i uloge trećih strana u održavanju pristupa digitalnim uslugama, kao i improvizirati u situacijama gubitka cloud regija ili pružatelja usluga. Istovremeno, cyber i fizički napadi su pokazali visok nivo koordinacije, kao i društveni inženjering i eksploatacije slabosti ljudskog faktora u kriznim situacijama.

Digitalna otpornost je nakon sukoba u Zaljevu bila prisiljena spustiti se s oblaka u svijet geografije, električne energije, dobavljača, kriznih komunikacija i fizičkih objekata.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.