Home Kategorija Magazin

Magazin

a&s Adria br.219

Kako se sigurnost mijenja

Sigurnost u maloprodaji danas se više ne svodi na zaštitu robe i prostora, već na upravljanje rizicima u okruženju stalnog prometa ljudi, novca i podataka. Sagovornici iz regije potvrđuju da su izazovi slični bez obzira na tržište: krađe, napadi na osoblje i sve veća potreba za usklađenošću s procedurama i propisima. Zato trgovački lanci grade integrisan pristup u kojem se videonadzor, protivprovala i sistemi za zaštitu robe dopunjuju jasnim operativnim pravilima i radom zaštitarskih službi. Posebno se ističe značaj obuke zaposlenika i sigurnosne kulture, jer su radnici najčešće prvi koji prepoznaju incident i pokreću reakciju. Uz fizičke prijetnje, sve veći rizik dolazi i iz digitalnog prostora, pa cyber sigurnost postaje pitanje kontinuiteta poslovanja, a ne samo IT tema. U ovom broju, kroz iskustva menadžera sigurnosti i zaštitarskih agencija, približavamo stvarno stanje sigurnosti u maloprodaji, od najčešćih incidenata i načina reagovanja do uloge procedura i partnerstva s policijom.

 

Istovremeno, maloprodaja je samo dio šire slike u kojoj se cijela industrija sigurnosti ubrzano mijenja. U nastavku broja čitaoce očekuje i veliki pregled trendova za 2026. godinu: prelazak s pojedinačnih uređaja na integrisane platforme, rast uloge podataka i analitike te sve snažnije povezivanje fizičke i cyber sigurnosti. Videonadzor postaje izvor operativnih uvida, kontrola pristupa centralni sloj upravljanja identitetima, a protivprovala i vatrodojava dio automatiziranih sigurnosnih scenarija. U takvom okruženju tehnologija više nije sama sebi svrha, već alat za otpornost, regulatornu usklađenost i upravljanje rizicima organizacija. Upravo zato, tema ovog izdanja nije samo kako se objekti štite – nego kako sigurnost postaje dio poslovnog upravljanja.

a&s Adria br.218

Tehnološke transformacije i integracije na pragu nove godine

Makroekonomski okvir u kojem djeluje sigurnosna industrija Zapadnog Balkana obilježen je postepenim oporavkom, ali i trajnim strukturnim pritiscima koji direktno utječu na investicije i prioritete u oblasti sigurnosti. Umjeren rast regionalnih ekonomija stvara prostor za nastavak ulaganja, ali istovremeno nameće potrebu za racionalnijim, integrisanim i tehnološki naprednijim rješenjima. Sigurnost u tom kontekstu više ne predstavlja isključivo tehnički trošak, već strateški faktor kontinuiteta poslovanja, zaštite infrastrukture i otpornosti društva.

Granice između tehničke i cyber sigurnosti ubrzano se brišu, dok integracija sistema postaje osnovni standard tržišta. Videonadzor, kontrola pristupa, zaštita perimetra i protivpožarni sistemi sve se češće povezuju u jedinstvene platforme koje omogućavaju centralizirano upravljanje i proaktivno djelovanje. Paralelno s tim, regulatorni okvir, uključujući evropske direktive i sigurnosne standarde, snažno utječe na strukturu i dinamiku tržišta. Tehnološki trendovi poput primjene vještačke inteligencije, cloud rješenja i napredne analitike redefinišu ulogu sigurnosnih sistema – od pasivnog nadzora ka donošenju odluka u realnom vremenu. Različite vertikale, od bankarstva i industrije do logistike, javne infrastrukture i rezidencijalnog sektora, postaju ključni nosioci potražnje.

Iako tržišta u regiji pokazuju različite dinamike rasta, zajednički imenitelj ostaje rastuća potreba za integrisanim i mjerljivim sigurnosnim rješenjima. Sigurnosni projekti postaju složeniji, a očekivanja korisnika viša, posebno u pogledu pouzdanosti, skalabilnosti i usklađenosti s propisima. U takvom okruženju, regionalno tržište sigurnosti sve se jasnije profilira kao prostor testiranja inovacija i novih modela primjene tehnologije. Na kraju ove kratke analize, svim čitaocima želimo uspješnu, stabilnu i sigurnu 2026. godinu, ispunjenu dobrim odlukama, pouzdanim partnerstvima i projektima koji donose stvarnu vrijednost.

a&s Adria br.217

Sigurnosna industrija u sjeni trgovinskog rata 

Kraj godine donosi i tradicionalno objavljivanje rezultata asmagovog istraživanja o stanju globalne sigurnosne industrije, čije nalaze magazin a&s Adria redovno prenosi čitateljima zbog njihove velike važnosti za razumijevanje kretanja i budućih trendova na tržištu. Globalna sigurnosna industrija na ovogodišnjoj Security 50 listi ostvarila je prosječan rast od 3,28 posto, a uprkos geopolitičkim napetostima i trgovinskim barijerama, većina proizvođača ostaje optimistična zahvaljujući naprednim tehnologijama i snažnom razvoju vještačke inteligencije.

Listu i dalje predvodi Hikvision, dok se među novim učesnicima posebno izdvajaju Raythink i Innodep, specijalizirani za inteligentne senzore i AI platforme za pametne gradove. Iako je 33 od 50 kompanija zabilježilo rast, najveći globalni igrači ipak su ostvarili skromnije rezultate, dok su mala i srednja tržišta pokazala snažniji zamah. Pad kineskog tržišta od gotovo 8 posto povukao je globalno videonadzorno tržište u minus, dok su ostali regioni bilježili stabilan rast. Analitičari ipak očekuju oporavak Kine u 2026. godini zahvaljujući velikim državnim infrastrukturnim projektima i investicijama u digitalizaciju.

Uprkos američkim sankcijama, vodeće kineske kompanije su se prilagodile restrukturiranjem lanca snabdijevanja i prebacivanjem proizvodnje u druge zemlje, zbog čega novije carine imaju ograničen učinak. Industrija 2025. godine obilježena je novim geopolitičkim sukobima i trgovinskim ratovima, ali globalni proizvođači poput Hikvisiona, HID-a i drugih navode da potražnja na međunarodnim tržištima ostaje snažna. Kao ključni pokretač rasta izdvaja se vještačka inteligencija, posebno veliki AI modeli koji značajno povećavaju tačnost analitike i unapređuju donošenje odluka u realnom vremenu.

Istovremeno, industrija se suočava s izazovima poput kibernetičkih prijetnji, nedostatka stručnog kadra i potrebe za modernizacijom infrastrukture. Ipak, većina kompanija ulazi u 2026. s optimizmom očekujući dalji rast, tako da nas očekuje dinamična nova godina.

a&s Adria br. 216

Sigurnost u pokretu

Digitalna transformacija sigurnosti više nije obećanje budućnosti, već sadašnjost koja mijenja način na koji štitimo prostore i ljude. Cloud modeli kontrole pristupa, ACaaS rješenja, donijeli su novu dimenziju fleksibilnosti, mobilnosti i upravljanja u realnom vremenu. O toj promjeni razgovarali smo sa stručnjacima vodećih kompanija SALTO Systems, Suprema i Primion Technology, koji su potvrdili da prelazak na cloud nije samo tehnička inovacija, već strateški iskorak prema pametnijoj i povezanijoj sigurnosti. Njihovi uvidi pokazuju da su biometrija, mobilni identiteti i AI postali temelj nove generacije sigurnosnih sistema koji prate tempo digitalnog svijeta. Ali, više o tome u magazinu.

Zatvaranjem kruga u Skoplju, Adria Security Summit 2025 zaokružio je jedno uzbudljivo poglavlje svog putovanja kroz regiju. Pet godina nakon posljednje posjete ovom gradu, deseto, jubilarno izdanje Summita bilo je više od konferencije i sajma – postalo je simbol kontinuiteta, zajedništva i snage industrije koja raste uprkos svim izazovima. Više od 2.100 učesnika iz 39 zemalja, preko hiljadu poslovnih susreta i četrdeset dinamičnih panela svjedočili su o njegovoj ulozi kao centralnog mjesta susreta stručnjaka iz svijeta sigurnosti, tehnologije i inovacija.

Atmosfera u Skoplju bila je prožeta energijom povjerenja, prepoznatljivom toplinom domaćina i osjećajem da svaki novi Summit gradi mostove između kompanija, ideja i ljudi. Uz impresivne rezultate, i rast od čak 50 posto u odnosu na prethodno izdanje u Skoplju 2019. godine, ovogodišnji Summit potvrdio je da sigurnosna industrija regije ima izuzetnu snagu i viziju budućnosti. Ceremonija otvaranja, ispunjena simbolikom i emocijama, podsjetila je sve prisutne da je Adria Security Summit mnogo više od poslovnog događaja – to je zajednica koja već deset godina povezuje ljude, ideje i vrijednosti sigurnosti. Nakon dvije godine priprema i deset godina rasta, karavan Adria Security Summita nastavlja svoje putovanje ka Zagrebu, u oktobru 2026. godine.

a&s Adria br.215

Izvor inovacija uvijek iznenadi

Sigurnost je postala jedan od ključnih stubova modernog hotelijerstva, ravnopravna s komforom i vrhunskom uslugom. Gosti u luksuznim hotelima ne traže samo udoban boravak i diskretnu pažnju osoblja već i uvjerenje da su njihova privatnost, imovina i zdravlje u potpunosti zaštićeni. Balansiranje između visokih standarda zaštite i potrebe za privatnošću, kao i neprimjetno uklapanje savremenih tehnologija u hotelski ambijent, danas su među najvećim izazovima. U tom kontekstu donosimo pogled na iskustva menadžera sigurnosti i rukovodilaca luksuznih hotela u regiji, kao i predstavnika vodećih kompanija iz oblasti protivpožarne zaštite, videonadzora i kontrole pristupa, čije prakse i inovacije pokazuju kako se gradi povjerenje koje ostaje temelj dugoročne lojalnosti gostiju.

Sličnu nit strateškog promišljanja moglo se prepoznati i na važnom događaju kojem je naša redakcija imala priliku prisustvovati – godišnjoj evropskoj konferenciji američke kompanije Panduit, održanoj u ekskluzivnom Schlosshotelu u njemačkom Kronbergu. Skup je okupio novinare iz cijele Evrope i poslužio kao pozornica za najave koje će promijeniti mrežnu i energetsku infrastrukturu u godinama pred nama. Stručnjaci iz Panduita su predstavili novu generaciju premium mrežnih rješenja za data centre, industrijske kampuse i pametne zgrade – među njima i prvi svjetski sistem za napajanje s UL certifikatom, novi inteligentni iPDU EL2P, napredne Ethernet kablove s produženim dometom prijenosa energije i podataka – uz najave novih proizvoda i velikih pomaka koji stižu u narednim godinama. Konferencija je potvrdila da Panduit ne samo da prati već i postavlja globalne standarde u mrežnim i energetskim okruženjima.

Na kraju, pozivamo vas još jednom da posjetite jubilarno deseto izdanje najvećeg sigurnosnog događaja u Jugoistočnoj Evropi — Adria Security Summit 2025, koji će se održati 8. i 9. oktobra u Skoplju. Očekuje vas bogat konferencijski i izložbeni program te niz prilika i servisa za b2b matchmakingom u okruženju s više hiljada posjetilaca.

a&s Adria br. 214

Sigurnost na vjetrometini bojišnica

Kako digitalna transformacija danas potpuno oblikuje pojam sigurnosti, SOC centri prerastaju u kritičnu infrastrukturu i istinski “mozak” cyber odbrane. Oni rade 24/7/365 u smjenama, kombinujući detekciju, odgovor i forenziku, a sve kako bi zaustavili incidente prije nego što eskaliraju. Rad SOC centara počiva na jasno definisanim tier-nivoima, od početnog nadzora do dubinske analize i lova na prijetnje. Ipak, iza tehnologije i dalje stoji ljudski faktor – predani analitičari koji rade u dugim dnevnim/noćnim smjenama, procjenjujući rizike i donoseći odluke o tome kada naizgled mali signal može prerasti u ozbiljan incident.

Njihov rad ne prestaje sa smjenama, jer samo kontinuirana obuka i vježbe specijaliziranih timova pretvaraju SOC iz reaktivnog nadzora u proaktivnu odbranu. Upravo u glavnoj temi ovog broja magazina a&s Adria saznat ćete prate li prijetnje u Jadranskoj regiji globalne trendove, kako funkcioniše SOC ekosistem, kako se nosi s lažnim uzbunama i sarađuje sa drugim centrima te kakva su općenito iskustva regionalnih stručnjaka iz ove oblasti.

Koliko tehnologija doista povezuje ljude i procese – i koliko je važna – pokazuje i druga tema broja u kojoj donosimo retrospektivu i savjete stručnjaka nakon tragedije iz marta 2025, kada su u noćnom klubu u Kočanima (Sjeverna Makedonija) u velikom požaru poginule 62 osobe, a više od 200 mladih ljudi povrijeđeno. Najsmrtonosnija tragedija te vrste u posljednjih deset godina u regiji i Evropi, koja je širem auditoriju ogolila brojne sistemske propuste s kojima danas živimo, podsjeća na to da upravo disciplina sistema, u cyber prostoru i fizičkom svijetu, spašava živote i dragocjene vrijednosti. Minimalni standardi, kada se dosljedno primjenjuju, uz kontinuirano uvježbavanje i koordinaciju aktera, zaista mogu činiti razliku između incidenta i katastrofe.

a&s Adria br.213

Parkinzi, nosive kamere i RED direktiva

Dok temperature rastu u, čini se, nikada vrelijem ljetu pred nama, u ovome broju magazina vam predstavljamo tri “vrele” teme koje se ovog ljeta nameću kao posebno aktuelne u svijetu tehnologije i urbanog života. Od pametnog parkiranja i naprednih mobilnih videonadzornih rješenja do strožijih propisa u oblasti cyber sigurnosti – ovo su pitanja koja sve više oblikuju našu svakodnevicu.

U savremenim gradovima sve je teže pronaći parking, a tradicionalni načini upravljanja parkiralištima više ne odgovaraju kompleksnosti urbanog života, pa se sve više pažnje posvećuje pametnim sistemima koji koriste tehnologiju za optimizaciju prostora i vremena. Ovi sistemi omogućavaju precizno navođenje vozača do slobodnih mjesta, praćenje zauzetosti u realnom vremenu i automatizaciju naplate. Takvim pristupom gradovi ne samo da rasterećuju infrastrukturu već i poboljšavaju ukupno korisničko iskustvo i kvalitet života.

Nosive kamere, koje su nekada služile isključivo za dokumentaciju događaja, danas postaju ključni elementi u sigurnosnim strategijama. Uz pomoć vještačke inteligencije, ovi uređaji mogu automatski prepoznati rizične situacije i u realnom vremenu prenijeti podatke nadležnim službama. Njihova upotreba se širi izvan tradicionalnog sektora sigurnosti, a integracijom naprednih funkcija poput analitike ponašanja i videodokaza, one postaju nezamjenjiv alat u donošenju brzih i tačnih odluka na terenu.

Na polju cyber sigurnosti, Evropska unija značajno pooštrava zahtjeve za proizvođače kroz izmjene RED direktive koje stupaju na snagu 1. augusta 2025. Nova pravila nalažu da svi uređaji s bežičnom komunikacijom – čak i oni kojima to nije osnovna funkcija – moraju imati ugrađene zaštitne mehanizme protiv neovlaštenog pristupa i krađe podataka. Time EU postavlja nove tehničke i sigurnosne standarde koji će utjecati ne samo na evropsko tržište već i na globalnu praksu razvoja i plasiranja digitalnih proizvoda.

a&s Adria br.212

Šta je budućnost sigurnosti na aerodromima?

Sigurnost na aerodromima suočava se s brojnim izazovima, od prijetnji poput terorizma i međunarodnog kriminala do novih tehnoloških rizika, kao što su cyber napadi i dronovi. U razgovoru sa stručnjacima iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije saznali smo da aerodromi moraju stalno balansirati između tehničkih rješenja, ljudskih resursa i usklađenosti s međunarodnim sigurnosnim standardima.

Na aerodromima u regiji, sigurnosni sistemi ipak postaju sve sofisticiraniji i uključuju videonadzorne kamere s vještačkom inteligencijom, biometrijske sisteme za kontrolu pristupa te napredne detektore za prtljag i eksplozive. Ovi sistemi omogućuju ne samo bržu već i precizniju kontrolu, a tako smanjuju rizik od nesreća ili napada. Međutim, ključna prepreka ipak ostaje nedostatak obučenog kadra. Niska primanja, stres i visoki zahtjevi dovode do toga da mnogi stručnjaci napuštaju sektor, što se dodatno odražava i na ukupnu sigurnost. Iako su zakonske regulative u svim zemljama regiona usklađene s EU, naši sagovornici ističu da je potrebno jače ulaganje u obuke i razvoj kadrova, kao i u unapređenje tehničke opreme. S obzirom na sve veću automatizaciju, očekuje se i da će u budućnosti vještačka inteligencija preuzeti ulogu odlučivanja u sigurnosnim procesima, čime bi se još više smanjili ljudski faktori greške, a zahvaljujući povezanosti sa sigurnosnim centrima očekuje se i dalji napredak u cyber sigurnosti. Na kraju, iako tehnologija napreduje, stručnjaci se slažu da ljudi i dalje ostaju najvažniji faktor u održavanju visoke sigurnosti.

Sigurnost na aerodromima postaje sve kompleksnija zbog brzog tehnološkog napretka i globalnih prijetnji koje neprestano evoluiraju, ali i dalje je nužno da države i aerodromi na Balkanu ulažu u dugoročne strategije koje uključuju ne samo modernizaciju opreme nego i jačanje ljudskih resursa.

a&s Adria br.211

Stvarna slika AI-ja u sigurnosnim sistemima

Vještačka inteligencija u sigurnosti često se predstavlja kao revolucionarna tehnologija, ali kada se skine sloj marketinškog sjaja, ostaje mnogo otvorenih pitanja i ograničenja. Iako je AI sposoban da brzo analizira ogromne količine podataka i uoči odstupanja, on i dalje ne može spoznati zašto se nešto događa. I tu otprilike prestaje njegova moć. U stvarnim, nepredvidivim situacijama, kao što je bio slučaj nedavno u jednoj američkoj školi, AI nije uspio spriječiti tragediju jer je izostala njegova sposobnost razumijevanja konteksta. Stoga trebamo biti svjesni da tehnologija koja bi trebala donositi sigurnost zapravo zavisi od pravilnog podešavanja, kvalitetnih ulaznih podataka i ljudske interpretacije. Obećanja o potpunoj autonomiji su nerealna i mogu biti opasna ako se doslovno shvate. AI nije kristalna kugla, on ne zna čitati misli ni procijeniti nečije namjere, ali definitivno može pomoći ljudima da brže i preciznije donose odluke. Ali, ne može ih zamijeniti.

Tehnologija napreduje, ali ne treba zaboraviti da se sigurnost ne može svesti samo na algoritme. U tom kontekstu, ljudski faktor ostaje nezamjenjiv. AI je snažan alat, ali tek kad je u rukama pametnih ljudi koji znaju postaviti prava pitanja i prepoznati prave odgovore. Dakle, najveća vrijednost AI-ja danas nije u spektaklu, nego u praktičnim poboljšanjima. On nije čarobno oko koje automatski garantuje sigurnost, on je alat koji najbolje funkcioniše kad se koristi uz znanje, kontekst i prosudbu ljudi. I najveći pomak koji on može donijeti je u optimizaciji, odnosno automatizaciji rutinskih zadataka i isticanju onoga što zaslužuje ljudsku pažnju. No, bez ljudske kontrole i konteksta, AI može brzo postati više problem nego rješenje, pogotovo što se sigurnost vještačke inteligencije često, pogrešno, uzima zdravo za gotovo. U stvarnosti, ti sistemi su ranjivi na napade i tehnički kompleksni za održavanje. O ovoj izuzetno važnoj temi više možete pročitati u nastavku magazina.

a&s Adria br.210

Nužnost jačanja svijesti o cyber sigurnosti

 U temi broja 210. izdanja magazina a&s Adria ovaj put donosimo pregled istraživanja koje pruža uvid u mišljenja stručnjaka o stanju u oblasti cyber sigurnosti u Jadranskoj regiji, s posebnim fokusom na promjene u pristupima tehnologiji, nadzoru i upravljanju rizicima u protekloj godini. U razgovorima su učestvovali predstavnici renomiranih kompanija i institucija. Sagovornici su iznijeli stavove o najvažnijim trendovima, izazovima i potrebnim vještinama.

Jadranska regija, poput ostatka svijeta, suočava se s ozbiljnim manjkom stručnjaka za kibernetičku sigurnost, dok potražnja za tim kadrom stalno raste. Najtraženije vještine uključuju etičko hakiranje, odgovor na incidente, sigurnost oblaka, DevSecOps, digitalnu forenziku i poznavanje sigurnosnih regulativa kao što su ISO 27001 i NIS2. Također, obrazovne institucije u regiji sve više prepoznaju važnost prilagođavanja kurikuluma aktuelnim trendovima i potrebama tržišta te stavljanja naglaska na praktično iskustvo i saradnju s industrijom, posebno s privatnim sektorom. No, da bi se adekvatno odgovorilo na rastuće potrebe za stručnjacima i deficitarnim vještinama u oblasti cyber sigurnosti, neophodno je kontinuirano brusiti obrazovne planove, promovirati programe certifikacije te razvijati što fleksibilnije modele učenja koji će biti dostupni kako početnicima tako i iskusnim profesionalcima koji žele unaprijediti vještine ili proći sve popularniju prekvalifikaciju.

Kroz sveobuhvatan pristup obrazovanju i jaču saradnju obrazovnih institucija, privatnog i sigurnosnog sektora, Jadranska regija može smanjiti postojeći deficit vještina i izgraditi snažnu bazu stručnjaka sposobnih da odgovore na sve složenije sigurnosne izazove digitalnog doba.