Osiguranje od cyber napada prešlo je dug put od niše do standardnog osiguravajućeg paketa, mada će korisnici u Jadranskoj regiji još čekati na masovno dostupnije opcije. Znajući da kompromitacija podataka sa sobom nosi i krupne zakonske posljedice po sve aktere u lancu korištenja, kakve trendovi možemo očekivati u 2023. godini?

Izvor: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Do sredine 2015. godine osiguranje od cyber napada postojalo je kao svojevrsna niša, ne samo u svijetu osiguranja nego i u domeni planiranja informatičke sigurnosti. Kako osiguranje po svojoj definiciji pesimistično „predviđa“ da će korisnikov cyber perimetar na kraju ipak biti probijen, većina korisnika se umjesto na ublažavanje šteta i studiranje polisa radije fokusirala na kopanje šanaca oko svog cyber perimetra. No, je li taj stav ispravan i u 2023, u vrijeme sve masovnijih cyber napada pred kojima padaju i najveći?

Vječno mladi ili stagnirajući sektor?

Skoro deceniju po svom inicijalnom predstavljanju, cyber osiguranje je bilo vječno „mlado“ tržište u razvoju koje nikako nije dostizalo zrelost. I to ne na način na koji se ovi pojmovi obično vezuju uz mlade i brzorastuće sektore, nego kao nešto što je tavorilo kao opcioni osiguravajući dodatak za kompanije s „povećanim“ IT sigurnosnim rizicima. Zapravo, osiguranje od cyber napada je znatno stariji koncept čija historija počinje s 1997. godinom, kada je američka kompanija AIG prva ponudila ovu uslugu u vrijeme kada su se mnogi korisnici još borili s konceptom antivirusnih programa.

Šta se promijenilo u međuvremenu? Mnogo toga, u prvom redu tri važna faktora: napadi su postajali sve skuplji i češći, svijest o njima je paralelno rasla čak i kod običnih korisnika, a kompromitacija podataka danas sa sobom nosi i krupne zakonske posljedice po sve aktere u lancu korištenja. Sve navedeno otežava posao osiguravajućim kućama koje dizajniraju prateće polise jer se „bojno polje“ u svijetu cyber sigurnosti neprestano mijenja. Ipak, danas je korištenje ekspertize menadžera za cyber sigurnost i stručnjaka iz osiguravajućih društava dovelo do kreiranja paketa koji privlače sve veći broj korisnika.

Šta sadrži standardno osiguranje od cyber napada

Bili vi korporacija, malo ili srednje preduzeće ili privatni korisnik, svako cyber osiguranje vam po definiciji pokriva materijalnu i štetu od rizika povezanih s informatičkim napadima. Tu spadaju sve aktivnosti koje se odvijaju na internetu, IT resursima, elektronskim mrežama, sistemima pohrane i elektronske trgovine i čuvanja ličnih podataka. Tipovi napada koji su obično pokriveni uključuju iznude (ransomware), povrede podataka, hakerske upade u sisteme, ubacivanje zlonamjernog softvera (malware) i virusa u IT resurse, ometanje rada i ugrožavanje sigurnosti uposlenika i obustavu funkcionalnosti poslovne mreže. Toliko o osnovnom, no je li to dovoljno u eri milionskih šteta od napada čiji se utjecaj osjeti i u manje materijalnim segmentima poslovanja?

Zaštita ugleda i kontrola štete

Savremene polise osiguranja od cyber prijetnji idu i korak dalje – u smislu prepoznavanja uloge prevencije, brzine djelovanja i štete po reputaciju pogođenog osiguranika. Ovo je posebno važno u kontekstu osiguravanja kontinuiteta poslovanja u uvjetima neposredno nakon napada, pri čemu manje organizacije često ne posjeduju posebne odjele za cyber zaštitu, pa čak ni za kvalitetnu IT podršku. Izdvajanje novca za odgovarajuću polisu ovim poslovnim subjektima može biti ključna investicija koja će ih, opet, koštati manje nego kreiranje posebnih odjela za koje nemaju ni ljudskih resursa ni tehničkih kapaciteta.

Još jedan važan segment prilikom kreiranja i odabira osiguranja od cyber napada jeste i uključena pravna podrška u slučaju ovih incidenata. To ranije i nije predstavljalo problem jer je oblast povrede podataka i ugrožavanja vitalnih informacijskih resursa bila nedovoljno ili nekonzistentno zakonski regulirana. Osim toga, pojam „informatičke firme“ kao subjekta koji radi s IT resursima je većinski zastario u svijetu osiguranja jer su danas sve organizacije, bez obzira na profil, umrežene i prinuđene čuvati osjetljive korisničke podatke kao temelj svog poslovanja.

Zato danas polise osiguranja od cyber napada često uključuju i pravnu podršku u situacijama povrede korisničkih podataka, čime se, barem u teoriji, značajno smanjuje prostor za tužbe i potrebu angažmana skupih advokatskih firmi koje bi branile oštećene organizacije u parnicama. Čak i u slučaju da odštetni zahtjevi na bazi regulative ili potraživanja prođu nepovoljno po pogođenu organizaciju, štetu od njihove naplate će snositi osiguravajuće kuće. Posljednji, ali ne i najmanje važan neinformatički segment osiguravajućih paketa danas su često i usluge agencija za odnose s javnošću.

Je li za MSP važnija prevencija ili sanacija štete?

Širenje polja u kojem hakeri danas organiziraju svoje aktivnosti navelo je osiguravajuće kuće da prekroje postojeće pakete usluga prema potrebama malih i srednjih preduzeća (MSP). Ove organizacije su, sigurno, nižeprofilne mete za napadače, ali su istovremeno i atraktivna meta zbog manjka odbrambenih resursa kojima raspolažu. Za njih osiguravajuće kuće pored zaštite od cyber rizika nude i paket angažmana stručnjaka koji će im davati savjete o zaštiti opreme koju koriste u svom poslovanju i komunikaciji s uposlenicima na daljinu.

Manjim organizacijama se nudi i osiguranje podrške održavanju kontinuiteta poslovanja u vrijeme i neposredno nakon cyber napada. To se radi na način da osiguravajuća kuća pokrije trošak angažmana stručnjaka za cyber zaštitu koji će onesposobljene sisteme brzo postaviti na noge i omogućiti nastavak poslovanja. Istovremeno, u odnosu na klasične polise osiguranja, novi paketi tretiraju sve osjetljive podatke kompanija kao digitalno dobro, odnosno nematerijalnu imovinu čije ugrožavanje povlači aktiviranje istovjetnih klauzula kao kod oštećenja materijalne imovine.

Kakva je situacija u regiji?

Čak i površna analiza ponude osiguravajućih kuća u Jadranskoj regiji pokazuje da se ove firme još uvijek nisu najbolje snašle u kreiranju adekvatne ponude cyber osiguranja za svoje korisnike. Ipak, svojevrsne promjene se dešavaju u osiguravajućim društvima Srbije, Hrvatske i BiH, gdje se ovaj „novi“ vid osiguranja korisnicima nudi u uvjetima relativno niske opće svijesti o štetama koje sa sobom nose cyber napadi. Tu je, naravno, i pitanje cijene, pri čemu osiguravajuće kuće moraju prilagoditi svoju ponudu obimu poslovanja osigurane organizacije, tipu podataka s kojim ona radi u poslovanju i stanju postojeće mrežne infrastrukture. Na kraju, naruku korisnicima ne ide ni globalni rast cijena premija osiguranja od cyber prijetnji izazvan općim porastom broja ransomware napada, zbog kojih čitava osiguravajuća industrija doslovno „krvari“ novac. Svejedno, ovaj tip osiguranja je tu da ostane kao nedovoljno poznat, ali stamen most između svjetova visoke tehnologije i sigurnosti i tradicionalnih poslovnih sektora poput osiguranja.

Godinu iza nas karakterizirao je povećan rizik od cyber napada u ambijentu sve izraženijih političkih, društvenih i ekonomskih izazova. Galopirajuća digitalizacija, uspon AI-ja i popularnost hibridnog rada samo su neki od njih. Nova godina nastavlja postojeće trendove i donosi nove.

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Moderna vozila danas posjeduju bogatu kolekciju automatiziranog softvera koji vozačima nudi umreženost, kontrolu tempa motora, zaključavanja vrata i sistema za podršku vozaču. Ova vozila koriste Bluetooth i WiFi tehnologije za komunikaciju, što ih izlaže većoj prijetnji od hakerskih napada. Eksperti zato očekuju da će preuzimanje kontrole nad vozilima ili korištenje uređaja za prisluškivanje porasti tokom 2023. godine uz sve širu primjenu automatiziranih i samovozećih vozila, što je prvi trend koji nas očekuje u novoj godini.

Zero Trust princip zamjenjuje VPN-ove

Trend rada na daljinu će se nastaviti. Iako su ga prethodnih godina vjerno pratile virtuelne privatne mreže (VPN), one će u godini pred nama teško zadovoljiti zahtjeve skalabilnosti i otpornosti na cyber napade. Princip nultog povjerenja (Zero Trust) je složeni i višeslojni metod zaštite koji nudi vrhunsku sigurnost i skalabilnost. On se temelji na konceptu da se nikome ne može vjerovati i da je verifikacija nužna u svim situacijama. To znači da samo korisnicima koji mogu biti identifikovani i autentificirani može odobriti potpuni pristup svim resursima. U ovakvom okruženju korisnici se kontinuirano provjeravaju, procjenjuju i autoriziraju korištenjem višestrukih metoda autentifikacije.

 Hibridni model rada ostaje slaba tačka

Trend prepoznavanja uposlenika kao najranjivijih tačaka u organizaciji cyber sigurnosti obilježit će i 2023. Zato će se u smanjenju cyber rizika po kritične poslovne sisteme i aplikacije polaziti od ljudske greške i novih složenih sistema i tehnologija.

Iskorištavanje sigurnosno ranjivog sistema omogućava napadaču da izvrši širok spektar aktivnosti, posebno ako mu to omogućava da pristupi kritičnim poslovnim aplikacijama koje čine jezgro svake organizacije. To može značajno utjecati na vitalne segmente poslovanja kao što su lanci nabavke i proizvodni procesi, pa čak i omogućiti akterima prijetnji da preusmjere plaćanja i ugroze osjetljive i strogo regulirane podatke.

Jača potražnja za procjenama rizika

Premije osiguranja od cyber napada će nastaviti rasti, a kompanijama će biti sve teže da ih priušte ili dobiju odgovarajuće pokriće rizika povezanih sa cyber prijetnjama. Kako bi se lakše pregovaralo o premijama i boljem pokriću, od kompanija se danas traži da ponude dokaze o širokom spektru pokrivenih sigurnosnih oblasti i tako potvrde usklađenost s vodećim standardima i najboljim praksama cyber sigurnosti. Organizacije će se za to morati oslanjati na procjene rizika od cyber napada koje će potcrtati kvalitet njihovog programa zaštite i proaktivno otklanjati sve probleme vezane za slabe tačke. Prilikom nabavke osiguranja od cyber napada, procjene rizika mogu poslužiti kao ključne smjernice koje će morati definirati prioritete te prepoznati i opisati rizike po osiguravajuće kuće.

Manje firme su slaba tačka

Mnogi napadači zaobilaze cyber zaštitu koju koriste velika preduzeća hakiranjem resursa manjih organizacija u lancu snabdijevanja. One su poželjnija meta jer mogu imati pristup jednako vrijednim informacijama, ali bez istog nivoa cyber zaštite. Napadi na opskrbni lanac su porasli četiri puta samo u posljednje dvije godine i taj trend će se sigurno nastaviti. Pri tome, organizacije već dugo koriste aplikacije trećih strana za poboljšanje produktivnosti. Istovremeno, takvi alati donose brojne ranjivosti koje napadači mogu iskoristiti da bi dobili pristup sigurnosno osjetljivim okruženjima. Kako menadžeri sigurnosti zahtijevaju sigurnosna poboljšanja u svojim lancima nabavke, može se očekivati povećanje potražnje za alatima i uslugama dobavljača koji mogu pomoći u katalogizaciji i praćenju cyber rizika na slabijim karikama u lancu snabdijevanja.

Eksternalizacija usluga cyber zaštite

Cyber sigurnost je postala previše složena da bi organizacije mogle same upravljati njom. Većina organizacija nije, u okviru svoje djelatnosti, stručna za cyber sigurnost niti upošljavaju stručnjake ili posjeduju vještine i resurse za upravljanje sigurnosnim operativnim centrima (SOC). Sigurnosni timovi često su preopterećeni, a značajan manjak vještina u oblasti cyber sigurnosti otežava zapošljavanje i zadržavanje stručnjaka u ovoj oblasti. Zbog toga će doći do pravog buma eksternalizacije, odnosno prebacivanja svakodnevnih sigurnosnih operacija na iskusne i specijalističke konsultantske firme, kao i na nabavku usluga vođenja virtuelnih sigurnosnih operativnih centara.

IoT i 5G mreža kao prečica za nove vrste napada

S pojavom i širenjem 5G mreža, nova era povezanosti uređaja će postati stvarnost kroz internet stvari (IoT). Ovakva komunikacija između više stotina i hiljada uređaja otvara vrata za vanjske cyber napade ili čak i nenamjerne softverske greške. 5G arhitektura je relativno nova u industriji i zahtijeva mnogo istraživanja kako bi se pronašle rupe u sistemu i zaštitilo ga se od cyber napada. Bez dovoljno rigoroznog testiranja svaki dan rada 5G mreže otvara prostor za mrežne napade kojih javnost nije ni svjesna. Zato će u 2023. proizvođači morati biti vrlo strogi u razvoju sofisticiranog 5G hardvera i softvera za kontrolu napada na IoT i 5G mrežu.

AI će pomagati i odmagati odbrani od napada

S uvođenjem vještačke inteligencije u sve segmente života i tržišta, ova tehnologija je u kombinaciji s mašinskim učenjem donijela ogromne promjene u svijetu cyber sigurnosti. S pozitivne strane, AI je danas ključna komponenta u razvoju automatiziranih sigurnosnih sistema, obrade prirodnog jezika, prepoznavanja lica i automatskog otkrivanja prijetnji. Istovremeno, vještačka inteligencija se koristi i kao alat za razvoj pametnog zlonamjernog softvera (malvera) i pripremu napada koji mogu zaobići i najnovije sigurnosne protokole. S druge strane, AI je danas često jezgra sistema za otkrivanje prijetnji, ali i za predviđanje napada, pri čemu odmah obavještava administratore o svakoj potencijalnoj instanci ugrožavanja ključnih IT resursa.

Glava u oblaku – sigurnosna prijetnja

Mnoge organizacije danas sebe opisuju kao subjekte koji stavljaju primat na poslovanje u oblaku (cloud). Iako ovo dovodi do povećane efikasnosti, produktivnosti, pa i sigurnosti, za veliki broj organizacija će brzo usvajanje clouda bez adekvatne pripreme donijeti niz novih sigurnosnih problema. Ovi problemi će u mnogim slučajevima biti otežani ne samo nepoznavanjem cloud tehnologije nego i nedovoljno jasnom podjelom odgovornosti u njenoj primjeni kada je u pitanju sigurnosna komponenta oblaka. Pretjerano oslanjanje na oblak bez razmišljanja o adekvatnoj i blagovremenoj zaštiti aplikacija i usluga u njemu izlaže kritične poslovne resurse pojačanim prijetnjama od cyber napada. To je posebno važno u 2023. zbog prošlogodišnjih pojačanih napada na softverske lance snabdijevanja koji ciljaju na manje zaštićene elemente unutar njih.

Alati za otkrivanje prijetnji će postati sveprisutni

Jedini način na koji kompanije mogu zaustaviti cyber napade i njihov negativan utjecaj je prepoznavanje neuobičajenih aktivnosti u cijelom korisničkom ekosistemu. To podjednako uključuje aplikacije i infrastrukturu. Zbog toga će rasti popularnost alata za otkrivanje i upravljanje prijetnjama na krajnjim tačkama (EDR), kao i alata za prošireno i upravljano otkrivanje i odgovor na prijetnje (XDR, odnosno MDR). Oni mogu analizirati prikupljene podatke koristeći vještačku inteligenciju i algoritme za mašinsko učenje kako bi uočili neobične obrasce i iskoristili naprednu analitiku za rano otkrivanje cyber napada. Istovremeno se pomoću njih blokiraju čak i napredne prijetnje koje su dizajnirane da izbjegnu tradicionalnu cyber zaštitu. Zato se predviđa da će znatno rasti potražnja za rješenjima za otkrivanje i odgovor u oblaku kao što su EDR i MDR.

Veći regulatorni pritisak radi zaštite privatnosti

Države širom svijeta pojačavaju napore da zaštite privatnost podataka građana. Gartner predviđa da će u 2023. godini 65% ličnih podataka svjetske populacije biti pokriveno savremenim propisima o privatnosti. To je povećanje od najmanje 10% u odnosu na 2020. Samo u SAD-u, pet velikih saveznih država donijet će nove sveobuhvatne zakone o privatnosti podataka, koji će se početi primjenjivati u 2023. Osim toga, lani je skoro 40 američkih država uvelo ili razmotrilo više od 250 zakona koji se odnose na cyber sigurnost i taj trend će se nastaviti i u ovoj godini. Prema ovim propisima, velike organizacije moraju prijaviti sve cyber incidente i napade softverom za ucjene (ransomver). Širom svijeta već se uvode propisi iz oblasti cyber sigurnosti koji će obavezati javne organizacije da otkriju stručnu osposobljenost svojih menadžera i članova odbora za cyber sigurnost. Isto važi i za obavezu redovnog izvještavanja o cyber zaštiti u svakoj organizaciji obuhvaćenoj propisima.

Geopolitičke tenzije usložnjavaju situaciju

Kako geopolitičke tenzije nastavljaju rasti širom svijeta, organizacije se sve više fokusiraju na jačanje otpornosti na različite situacije, što uključuje zaštitu kritične infrastrukture od cyber napada iza kojih stoje državne strukture. Međutim, cyber sigurnost u javnom sektoru ostaje slaba tačka, posebno u segmentu zaštite ličnih podataka građana, sa čim se sektor svakodnevno suočava. Lani su se desili brojni napadi na zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, za koje su optuženi hakeri podržani resursima državnih aktera poput Rusije, Sjeverne Koreje i Kine. S obzirom na rastuće tenzije, rješavanje ovog problema postaje još važnije u 2023. godini i to će se pitanje penjati na listi državnih prioriteta u vidu izrade strategija za zaštitu kritične infrastrukture od cyber napada.

Godina iza nas bila je najskuplja po štetama od cyber incidenata do sada. Samo su krađe podataka uzrokovale 4,35 milijardi američkih dolara štete, što je do sada najveća cifra otkada IBM objavljuje svoje izvještaje o povredama podataka. Ova cifra je porasla u odnosu na 2021, što pokazuje da naučene lekcije još nisu primijenjene, a za neke ni naučene

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Više od 4.100 slučajeva povrede podataka zabilježeno je u 2022. godini, što je dovelo do kompromitacije više od 22 milijarde individualnih podataka. U julu prošle godine haker s nadimkom Đavo objavio je na forumu BreachForums da prodaje korisničke podatke za 5,4 miliona Twitter naloga. Ukradeni podaci uključivali su e-mail adrese i telefonske brojeve slavnih ličnosti, kompanija, ekskluzivne Twitter hendlove i dr. Haker je naveo da neće prihvatiti ponude niže od 30.000 dolara za ponuđenu bazu podataka. Ovaj incident sa kršenjem podataka rezultat je sigurnosne ranjivosti na Twitteru koja je otkrivena u januaru 2022.

Uber i Rockstar na udaru hakera

Između 15. i 19. septembra na udaru su se našla još dva globalna igrača: Uber, kompanija koja nudi usluge prijevoza, i Rockstar Games, poznati studio za izradu igara, posebno onih iz GTA serijala. Uberovi interni serveri su pretrpjeli cyber napad nakon što je jedan od uređaja bio zaražen malverom. Ukradeni podaci za prijavu prodani su na dark webu. Haker je pristupio i nalozima zaposlenih, preko kojih se došlo i do brojnih internih alata kompanije. Hakerski napad na Rockstar Games, studio poznat po globalno popularnim Grand Theft Auto (GTA) igrama, otkriven je 19. septembra. Napadač je na stranici koja okuplja ljubitelje serijala objavio poruku da posjeduje 90 snimaka i klipova iz igre GTA 6, dugo očekivanog nastavka popularne igre. Osim toga, on je ponudio i testnu verziju igre GTA 6 i izvorni kod za tu igru i njenog prethodnika.

U komentarima na objavu haker je tvrdio da su ekskluzivni snimci igre skinuti hakiranjem službenog Slack kanala, koji kompanija koristi za komunikaciju tokom razvoja igre. Rockstar Games je naknadno dao izjavu u kojoj se navodi da je kompanija pretrpjela “upad u mrežu” koji je omogućio neovlaštenoj trećoj strani da nezakonito pristupi i preuzme povjerljive informacije sa sistema, uključujući i autentični snimak igre GTA 6.

Krađa podataka o studentskim kreditima

Krađa podataka povezanih sa servisom za studentske kredite Nelnet Servicing dovelo je do curenja povjerljivih informacija više od 2,5 miliona korisnika. Istraga je pokazala da su zbog sistemske ranjivosti podaci o registraciji računa za studentske kredite postali dostupni nepoznatom napadaču u junu. Otuđeni podaci uključivali su imena, kućne i e-mail adrese, telefonske brojeve i brojeve socijalnog osiguranja. Nakon otkrića povrede podataka Nelnet Servicing je o incidentu obavijestio Ministarstvo obrazovanja SAD-a i policiju.

Pokušaj prodaje podataka blizu 500 miliona korisnika WhatsAppa

Sredinom novembra jedan haker je objavio skup podataka na BreachForumsu uz tvrdnju da on sadrži ažurirane lične podatke 487 miliona korisnika WhatsAppa iz 84 zemlje. Haker je u poruci naveo da će oni koji kupe podatke dobiti aktuelne brojeve mobilnih telefona korisnika WhatsAppa. Tu se, između ostalog, navodno našao veći broj zapisa s informacijama o 32 miliona američkih korisnika, 11 miliona korisnika u Velikoj Britaniji i šest miliona njemačkih korisnika. Haker nije objasnio kako je prikupljena tolika količina korisničkih podataka, rekavši samo da su oni dobijeni primjenom interne strategije.

Upad u Revolut

Lični podaci više od 50.000 korisnika finansijsko-tehnološke start-up kompanije Revolut otuđeni su tokom povrede podataka koja se desila 11. septembra. Napad je uključivao treću stranu, koja je dobila pristup Revolutovoj bazi podataka i ličnim podacima korisnika. Podaci kojima se pristupilo uključivali su imena, kućne adrese i e-mail adrese, kao i informacije o platnim karticama, iako je Revolut naknadno objavio da su detalji o karticama bili maskirani. Litvanska vlada je saopćila da je Revolut poduzeo brze mjere kako bi onemogućio pristup napadača podacima o klijentima kompanije i zaustavio incident nakon što je napad otkriven.

Krađa podataka Medibanke

Australski pružalac usluga zdravstvene zaštite i osiguranja Medibank otkrio je 13. oktobra neobičnu aktivnost na svojim internim sistemima. Napadač je kontaktirao kompaniju 17. oktobra s ciljem otvaranja pregovora o podacima o klijentima. Medibank je javno odbio da se povinuje zahtjevima hakera. Ipak, nekoliko dana kasnije kompanija je otkrila prave razmjere napada tokom kojeg je haker ukrao podatke 9,7 miliona bivših i sadašnjih klijenata. Ukradene su povjerljive i lične informacije o medicinskim procedurama, uključujući šifre povezane s dijagnozom i tretmanima. Nakon odbijanja Medibanka da plati otkupninu, haker je 9. novembra objavio fajlove koji sadrže podatke o klijentima, uz fokus na tzv. crnu listu. Na njoj su navedene informacije o pacijentima koji su tražili medicinsku pomoć zbog HIV-a, ovisnosti o drogama i alkoholu ili problema s mentalnim zdravljem. Objavljen je i fajl pod nazivom “abortusi” s informacijama o procedurama koje su osiguranici potraživali, uključujući pobačaje, prekide i vanmaterične trudnoće.

SHEIN plaća višemilionsku kaznu zbog krađe podataka

U oktobru je američka savezna država New York novčano kaznila firmu Zoetop Business Company, koja posjeduje modne brendove SHEIN i ROMWE. Kazna od 1,9 miliona dolara plaćena je jer Zoetop nije otkrio narušavanje sigurnosti podataka koje je pogodilo 39 miliona korisnika. Incident se desio u julu tokom upada u SHEIN-ove platne sisteme. Iako je procesor plaćanja kontaktirao brend i upozorio na mogućnost da su Zoetopovi sistemi probijeni, a informacije o karticama ukradene, službene reakcije kompanije su izostale. Do otkrića incidenta na kraju je došlo nakon što je operater kreditnih kartica pronašao podatke o kupcima koji su stavljeni na prodaju na jednom hakerskom forumu.

11 miliona korisnika oštećeno u napadu na Optus 

Australska telekomunikacijska kompanija Optus u septembru je pretrpjela masovnu krađu podataka, tokom koje su razotkrivene informacije o 11 miliona korisnika. Informacije kojima se nezakonito pristupilo uključivale su imena klijenata, datume rođenja, brojeve telefona, e-mail i kućne adrese, brojeve vozačke dozvole i pasoša te ID brojeve zdravstvenih kartona. Fajlovi koji sadrže ove povjerljive informacije objavljeni su na hakerskom forumu nakon što je Optus odbio platiti otkupninu koju je napadač tražio. Žrtve su javile da ih je navodni haker kontaktirao tražeći da plate 2.000 AU$ (1.300 USD) ili će, u protivnom, njihovi podaci biti prodati trećim stranama.

Državna infrastruktura Crne Gore bila je pogođena masovnim cyber napadom “bez presedana”, saopćile su tamošnje vlasti nakon što su od 22. augusta trajali višednevni napadi na servere vlade i ključnu infrastrukturu. Navodno, nije pričinjena velika šteta

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Informacije o napadu počele su curiti u javnost nekoliko dana kasnije, kada je prijavljen i pad sistema za fiskalizaciju. Uprava prihoda i carina Crne Gore objavila je da je usljed napada otežano izdavanje fiskalnih računa, što govori o jednoj novoj dimenziji cyber prijetnji u do sada relativno sigurnom ambijentu zemalja Zapadnog Balkana. U kombinaciji sa šturim informacijama o udaru i na elektroenergetski sistem i nepoznanicama o planerima i izvođačima napada, Crna Gora se našla u centru pažnje laičke i stručne javnosti, koja sada traži više informacija o sjenovitoj, no ništa manje opasnoj prijetnji.

Energetski sektor i finansije na udaru

Po početku napada Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori izdala je upozorenje svojim građanima da ograniče putovanja i kretanje kroz tu zemlju. Navedena informacija bila je signal da je situacija dovoljno ozbiljna jer bi padom sistema za provjeru ličnih dokumenata bilo otežano korištenje putnih isprava za građane. Na web-stranici Ambasade te noći je objavljeno upozorenje o kontinuiranom cyber napadu koji bi mogao utjecati na ključne sektore kao što su državna infrastruktura za identifikaciju ljudi, komunalni sektor, granični prijelazi, aerodromi i telekomunikacijski sistemi. Na drugoj strani, reagovala je i crnogorska Agencija za nacionalnu sigurnost, koja je stupila u kontakt s institucijama zaduženim za upravljanje kritičnom infrastrukturom. Ovim tijelima je izdata instrukcija da se pripreme za sanaciju štete od cyber napada. Kao odgovor, Elektroprivreda Crna Gore se prebacila na tzv. manuelni režim rada s ciljem minimizacije štete.

To nije bilo sve. Kako se elektroenergetski sistem države našao pod prijetnjom cyber napada, Elektroprivreda je privremeno prekinula pružanje dijela svojih usluga. Dan poslije napada oglasila se i država, budući da je tadašnji premijer Dritan Abazović zakazao vanrednu sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost, na kojoj se govorilo o pogoršanoj cyber sigurnosnoj situaciji. Kao i drugdje na Balkanu, inicijalne reakcije odmah su krenule u pravcu pripisivanja napada političkom pritisku na vladu, koja je samo sedmicu prije bila ozbiljno uzdrmana. Maraš Dukaj, ministar javne uprave, izjavio je da je Crna Gora pretrpjela sveobuhvatan cyber napad, ali da se štete još procjenjuju, nakon čega će se pristupiti njihovoj sanaciji. “Sistem neće trpjeti trajne posljedice”, naveo je Dukaj, prema pisanju podgoričkih medija.

Milionski virus?

Manje umirujućim tonom govorio je Dušan Polović, direktor Direktorata za informatičku bezbjednost Crne Gore, koji je naveo da je u sveopći cyber napad na informacijske sisteme u Crnoj Gori uloženo “od 100.000 do 2,5 miliona dolara”, koliko se kreće cijena korištenih virusa na tzv. dark webu. Zbog njih je država bila prinuđena deaktivirati izvjesne usluge koje se pružaju preko interneta, uz ograničenu kompromitaciju ograničenog broja radnih stanica. Broj ovih stanica se procjenjuje na 150, pri čemu je cyber perimetar probijen u desetak državnih tijela. Odgovor države bio je školski, te su zaražene radne stanice skinute s mreže. Nakon toga pristupilo se slanju hard diskova na forenziku. Prema preliminarnim rezultatima, državni serveri su napadnuti ransomwareom, što znači da je, u teoriji, pokušano šifriranje podataka u zamjenu za plaćanje otkupnine za njihovo “oslobađanje”.

Polović je naglasio i da nema trajne štete na podacima, makar će prioritet u sanaciji štete biti stavljen na oporavak poreskog i fiskalnog sistema koji je posebno pogođen. Država je na pad poreskog sistema odgovorila uvođenjem tzv. offline režima rada. Zapravo, riječ je o zakonskoj obavezi koja stupa na snagu u vrijeme vanrednih situacija sa cyber napadima. Poreski obveznici su, po njemu, obavezni da izdaju račune koji će, izuzev JIKR koda, sadržavati sve potrebne informacije za njegovu obradu. Uprava prihoda i carina Crne Gore navela je da su se na udaru našli njeni servisi i portali, kao i sve ostale gov.me domene.

Iza napada stoji grupa, a vjerovatno i država

Priča o ugroženim podacima neminovno dovodi i do jednog od ključnih pitanja: za čije pare je izveden i zašto? Da je napad bio dovoljno ozbiljan da probudi i državu i javnost u segmentu cyber sigurnosti pokazuje i informacija da je Crna Gora o napadu odmah obavijestila svoje NATO partnere, a crnogorskim istražiteljima se priključio i tim eksperata za cyber sigurnost iz FBI-ja. Obim i ciljevi ove složene operacije upućuju na grupu iskusnih aktera, sa ili bez državne podrške, pa je teorija o napadaču vuku samotnjaku odmah odbačena. Ipak, insajderima nije promaknulo da su premijerovi komentari o tome da su podaci građana i privrednih subjekata “sigurni” došli u djelimičnu koliziju s informacijama koje je iznio Polović o tome da nije bilo “zahtjeva za otkup kompromitovanih podataka”.

 Napadi povezani s Rusijom?

Od posljednjih velikih cyber napada na Crnu Goru iz 2016. i 2017. pitanje odgovornosti i motivacije privlači više pažnje javnosti nego sama šteta ili poroznost nacionalnog sistema informatičke zaštite. Prve reakcije bile su gotovo refleksne i u skladu s postojećim geopolitičkim zbivanjima – za napad je optužena Rusija, koja s Crnom Gorom ima složene odnose još od ulaska te zemlje u NATO. Koliko god se ova reakcija činila ishitrenom, treba podsjetiti da se Crna Gora po pristupanju u NATO savez našla na udaru hakerske grupe APT28, koja se povezuje s Rusijom. Meta su tada, pored državnih organa, bili i medijske platforme. Auri misterije izvedenog napada doprinijela je i službena informacija o uključenosti hakerske grupe Kuba Ransomware u njegovu izvedbu. Na internetskoj stranici te grupe na dark webu navedeno je da su u augustu navodno oduzeti podaci Skupštine Crne Gore. Ministar Dukaj je naveo da će kompromitovani dokumenti do kojih se došlo upadom u računarske sisteme biti objavljivani na ovom mjestu.

 Greške u vođenju krize?

U odsustvu konkretnijih informacija, stručna javnost u Crnoj Gori već skreće pažnju na manjkavosti u vođenju ove krize. Za buduću prevenciju napada, država je ažurirala svoj protokol za zaštitu cyber prostora, uz sugestiju građanima da koriste samo licencirane operativne sisteme i izrade rezervne kopije svojih esencijalnih podataka. Neki stručnjaci upozoravaju da je crnogorska Strategija cyber sigurnosti zastarjela i da ju je potrebno zamijeniti novom. To uključuje jačanje kapaciteta za odbranu i trajnu edukaciju osoba koje rade u ovom sigurnosnom segmentu. Makar su NATO saveznici Crne Gore obećali pojačane aktivnosti na suzbijanju ovog vida hibridnog rata protiv nove članice, ova serija napada je, smatraju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, tek najava nove runde pravog cyber rata čiji će ishodi odlučiti sigurnosnu, ali i ekonomsko-političku budućnost ove evropske zemlje.