Sve veća zabrinutost zbog izloženosti djece neprimjerenom sadržaju na internetu potiče škole i roditelje da traže rješenja za sigurnije digitalno okruženje. Kako navodi portal Detektor.ba, u Banjoj Luci roditelji od ove školske godine koriste aplikacije za roditeljsku kontrolu koje blokiraju štetne sadržaje, dok Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske u saradnji s kompanijom “M:tel” uvodi uslugu “Siguran net” u osnovne i srednje škole. Sistem funkcioniše putem tzv. pozitivne i negativne liste, čime se određuje koji sadržaji su dostupni, a koji zabranjeni učenicima.

Tokom testne faze bilo je izazova, jer su filtrirani i alati koje nastavnici koriste u nastavi poput YouTubea, pa je lista prilagođena uz sugestije nastavnika i Ministarstva. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je kontrola sadržaja i dalje dobrovoljna, jer se usluga mora aktivirati na uređajima učenika, a obuhvaćene su samo mreže “M:tela”.

Primjeri iz Evrope pokazuju da pojedine države već koriste sofisticiranije alate. U Holandiji osnovna škola “CBS De Spiegel” u Hagu primjenjuje softver Impero koji omogućava nastavnicima da u realnom vremenu prate aktivnosti učenika, zamrznu ekran, zatvore programe ili pošalju upozorenje. Roditelji su također uključeni u proces, a učenicima nije dozvoljeno korištenje mobitela u školi.

Psiholozi i pedagozi u BiH ističu da filtriranje može imati zaštitnu funkciju, ali da pretjerano ograničavanje bez dijaloga s djecom nosi rizik da se doživi kao kazna ili narušavanje slobode. Zbog toga stručnjaci naglašavaju važnost balansiranja – kombinacija tehnologije, edukacije i otvorenog razgovora s djecom pruža najbolje rezultate.

U prostorijama Ambasade Republike Slovenije u Podgorici prošle sedmice svečano je potpisan Memorandum o saradnji između Asocijacije menadžera sigurnosti Crne Gore (AMSCG) i Udruženja za informatiku i telekomunikacije Privredne komore Slovenije (ZIT).

Dokument je, u ime crnogorske strane, potpisao predsjednik Asocijacije Dragan Radulović, dok je u ime Slovenije potpis stavio Nenad Šutanovac, direktor Udruženja za informatiku i telekomunikacije Privredne komore Slovenije.

Svečanosti su prisustvovali brojni predstavnici institucija i privrednog sektora, među kojima su bili Nada Rakočević, sekretarka Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija Privredne komore Crne Gore, Mitja Trampuž, predsjednik inicijative AI4SI pri Privrednoj komori Slovenije i potpredsjednik Sekcije za cyber sigurnost, Ivan Bošković, koordinator Odbora za vještačku inteligenciju pri Asocijaciji menadžera sigurnosti Crne Gore, prof. dr Dražen Cerović sa Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, te Vladan Tabaš iz kompanije Čikom. Njihovo prisustvo dalo je dodatnu težinu događaju i potvrdilo široku podršku strateškom partnerstvu.

Potpisivanjem Memoranduma započela je nova faza formalne saradnje usmjerene na unapređenje sigurnosti, digitalne transformacije, tehnologije i inovacija u Crnoj Gori. Nakon ceremonije najavljeno je formiranje radne grupe koju će činiti predstavnici Asocijacije menadžera sigurnosti Crne Gore, ZIT-a, Privredne komore Crne Gore i Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, a koja će imati zadatak da izradi publikaciju – vodič za primjenu vještačke inteligencije u crnogorskim kompanijama. Publikacija će pružiti praktične smjernice i pravne okvire za odgovornu i efikasnu implementaciju AI tehnologija u poslovnim procesima.

Događaj je realizovan uz podršku Ambasade Republike Slovenije u Crnoj Gori, što potvrđuje posvećenost jačanju bilateralne saradnje i podsticanju tehnološkog napretka.

U Bosni i Hercegovini stupio je na snagu novi Zakon o zaštiti ličnih podataka, čime je ispunjen jedan od ključnih uslova na putu prema članstvu u Evropskoj uniji. Njegova primjena počinje 4. oktobra, a propisi su u potpunosti usklađeni s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Pored imena i fotografije, zakon sada obuhvata i IP adrese, e-mail adrese te biometrijske podatke poput otisaka prstiju, posebno onih koji se koriste za evidenciju radnog vremena.

Novina je i princip “prava na zaborav”, koji omogućava građanima da traže brisanje podataka kada za njihovu obradu ne postoji pravna osnova. Profesorica Marija Boban je na stručnom seminaru u Mostaru naglasila da „više nije dovoljno imati osnovne tehničke mjere, već svaka obrada mora imati jasan pravni temelj – bilo zakonsku obavezu, legitimni interes ili izričitu saglasnost“.

Kazne su stroge – od 500 KM (cca. 250 EUR) za fizičke osobe do čak 40 miliona KM ili 4 posto globalnog godišnjeg prometa za pravna lica, u zavisnosti od težine prekršaja. Zakon nameće i obavezu edukacije zaposlenika te imenovanja službenika za zaštitu podataka, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Kao čest primjer kršenja navodi se slanje newslettera bez saglasnosti korisnika, što sada predstavlja prekršaj.

Agencija za zaštitu ličnih podataka dobit će šire ovlasti nadzora i sankcioniranja, a biometrijski podaci ne smiju se koristiti bez posebne saglasnosti zaposlenika.

Boban je poručila da “zaštita počinje edukacijom i jasnim procedurama, a organizacije koje se usklade mogu očekivati blaže mjere, dok će one koje ništa ne poduzmu sigurno snositi kazne”.

Primjena zakona ne odnosi se samo na digitalne sisteme, već i na svakodnevne prakse poput korištenja videonadzora ili objave podataka zaposlenika na internet stranicama. Ovakvi propisi već funkcionišu u članicama EU poput Hrvatske i Slovenije, a sada su obaveza i za institucije i kompanije u BiH. Stručnjaci naglašavaju da je pravovremena priprema najbolji način da se izbjegnu visoke kazne.