U organizaciji Cyber Security Excellence Centra te podršku NATO-a i Norveške ambasade, u Sarajevu je 24. marta održana konferencija Connect 26. Bila je to prilika da se, u prisustvu sigurnosnih stručnjaka, premjeri legislativno i tržišno stanje u regionalnoj industriji cyber sigurnosti
Piše: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com
Geopolitička dešavanja posljednjih su godina pokazala jednu neizbježnost – prijetnje su se razvile od izolovanih incidenata ka operativnim aktivnostima čiji je cilj narušavanje društvene kohezije. U takvom kontekstu, odgovor ne može biti izolacija, već jačanje unutrašnjih struktura i saradnje, usvajanje zajedničkih protokola i razmjena informacija u realnom vremenu. “Značajno je unaprijeđen regulatorni okvir, ali mnogo je toga još pred nama. Cyber sigurnost je prioritet za svakog ponuđača usluga. Važno je da uvijek nudemo ispred napadača”, kazao je Tadej Burgar, službenik za strateške komunikacije u Jedinici za podršku političkom angažmanu NATO-a, koji je otvorio konferenciju.
Sarajevo mjesto regionalnog dijaloga
Fokus treba biti na dugoročnoj otpornosti i izgradnji sigurnosne arhitekture, a razvoj takvih kapaciteta nemoguć je bez ulaganja u mlade stručnjake. U širem smislu, pak, potrebno je jačati svijest o cyber sigurnosti na nivou društva. “Tehnologija je samo dio jednačine. Najjači firewall je beskoristan ako nema političke volje. Sarajevo je pokazalo da može voditi regionalni dijalog. Sada moramo investirati u svijest o cyber prijetnjama. Na CSEC-ovoj konferenciji prije dvije godine obećali smo da ćemo biti povezani. Danas obećavamo da ćemo dijeliti zajednički cyber sigurnosni štit”, zaključio je predstavnik NATO-a.
Riječ je preuzeo Predrag Puharić, osnivač i izvršni direktor Cyber Security Excellence Centra, koji je istaknuo da je povjerenje ključni alat u cyber sigurnosti. “Granice u cyber prostoru ne postoje i drago mi je da imamo regionalno povjerenje. Ne mogu naglasiti koliko je to važno. Posljednja dešavanja u svijetu nam to i pokazuju. Stoga je jako važno da imamo podršku NATO-a i EU u jačanju naših kapaciteta”, rekao je Puharić.
Iz odbrane u otpornost
Napadi na regionalnu kritičnu infrastrukturu, javne usluge i intelektualno vlasništvo su svakodnevni. Prema posljednjim izvještajima, porasli su za 40%, a izazovi se dodatno povećavaju s razvojem AI i 5G tehnologija. “To pokazuje da je – uprkos pomoći NATO-a i EU-a – pred nama dug put. Naš je cilj pretvoriti ovu regiju iz područja pod napadom u region otporan na kibernetičke napade. Zapadni Balkan ima stratešku važnost za NATO. Na posljednjem Summitu odlučeno je da se poveća prag ulaganja u odbranu na 5 posto GDP-a. Pozivamo partnere da prate taj trend. Moramo i trebamo zajedno uraditi više”, rekao je Vladimir Vučinić, šef Jedinice za podršku političkom angažmanu NATO-a, koji je dodao da Alijansa želi Zapadni Balkan poznat ne po konfliktima, već po zajedničkoj saradnji. “Zajedništvo je naša snaga, a otpornost naša budućnost. To je najvažnija poruka koju vam želim prenijeti”, zaključio je Vučinić.
Povećan broj aktivnosti
Stanje u Bosni i Hercegovini prije nekoliko godina nije bilo sjajno: nije postojao nacionalni CERT, zakoni su bili u fazi nacrta, a cyber strategija se zasnivala na smjernicama Neretva grupe, koja je okupljala stručnjake iz oblasti sigurnosti. “Do danas je zadržana ista pravna situacija, ali su se aktivnosti znatno povećale – održani su workshopovi za mala i srednja preduzeća, nevladine organizacije i medije, trening incident responsea za studente te najveći hackathon u zemlji”, istaknuo je Puharić iz CSEC-a. Posebno je istakao Cyber Security Threat Assessment, u okviru kojeg su napravili repozitorij prijetnji i postavili najveći bh. honeypot, virtuelni, namjerno postavljen sistem koji privlači napadače kako bi se njihove metode i prijetnje mogli pratiti i analizirati, bez ugrožavanja stvarnih mreža i podataka. Također, CSEC s evropskim certifikacijskim tijelima radi na razvoju i vlastitog standarda – CSECOne – koji će definisati plan odgovora na incidente, vodič za zaposlenike itd.
Stanje cyber sigurnosnih legislativa u regiji
Amir Husić iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine iznio je pregled stanja cyber sigurnosne legislative u regiji. Albanija je u posljednje dvije godine donijela Zakon o cyber sigurnosti, Nacionalnu strategiju 2025–2030. te osnovala operativni CERT. Kosovo je također usvojilo Zakon o cyber sigurnosti, uspostavilo Agenciju za cyber sigurnost i CERT/CSIRT te usvojilo Nacionalnu strategiju 2023–2027. Crna Gora je prije dvije godine donijela Zakon o informacionoj bezbjednosti, cyber sigurnosnu strategiju 2022–2026. i operativan CERT/CSIRT, a posljednji je iskorak osnivanje međunarodnog edukativnog centra WB3C u Podgorici. Sjeverna Makedonija je lani usvojila zakone o elektronskoj komunikaciji i mrežnim sistemima, strategiju cyber sigurnosti i operativan CERT/CSIRT, dok Srbija ima Strategiju o razvoju informacionog društva 2021–2026, Zakon o informacionoj bezbednosti, operativan CERT/CSIRT te je značajno transponirala NIS2 direktivu u vlastito zakonodavstvo.
Za razliku od spomenutih, Bosna i Hercegovina je i dalje u ranoj fazi reguliranja cyber sigurnosnog prostora: još nema sveobuhvatan zakonski okvir za sigurnost mrežnih i informacijskih sistema niti jedinstvenu tačku kontakta, dok je uspostavljanje CERT-a sporo: u RS-u postoji, dok je u Federaciji BiH i Brčko Distriktu zakon u fazi nacrta. “Dakle, Albanija, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju primjetan i stalan napredak, Kosovo srednji, a Bosna i Hercegovina slab”, zaključio je Husić.
Nova obrazovna ustanova
Kao odgovor na nedostatak stručnog kadra, u Podgorici je osnovan WB3C, regionalni strateški hub čiji je cilj jačanje cyber otpornosti, praktične saradnje i dugoročnih kapaciteta širom Zapadnog Balkana. Inicijativa, koju su pokrenule Francuska i Slovenija, dobila je dodatni zamah nakon velikih cyber napada 2022. u Crnoj Gori i Albaniji, koji su pokazali da su ranjivosti dijeljene, a otpornost mora biti izgrađena sistematično. “WB3C je prva međunarodna organizacija sa sjedištem u Podgorici”, kazala je Vanja Madzgalj, viša menadžerica projekata, “i odgovor na potrebu za platformom koja povezuje strateški nivo i operativnu praksu u regiji.” Rad WB3C-a oslanja se na tri stuba: razvoj edukativnih programa, izgradnju institucije i jačanje regionalnog angažmana. Već su realizirane 43 aktivnosti sa 896 učesnika te su pokrenuta dva akademska programa: iz digitalne forenzike i cyber sigurnosti, čime se nastoji sistemski obrazovati nova generacija stručnjaka sposobnih da odgovore na složene prijetnje.
Zapadni Balkan ima stratešku važnost za NATO. Cilj Alijanse je pretvoriti ovu regiju iz područja pod napadom u region otporan na kibernetičke napade
