Od drvenih kutija i vrata do softverski vođenih sefova

Od pojave civilizacije, kada su ljudi počeli živjeti u zatvorenim prostorima, uvijek je postojala potreba da se odvoji vanjski svijet i unutrašnjost, bilo zbog termalne izolacije ili kako bi se zaštitio prostor od divljih životinja. U početku su korištene drvene ploče, kamenje i životinjska koža. Tako su nastala vrata i prva brava
Piše: Vigan Limani, izvršni direktor, COIN LLC

E-mail: vigan.limani@coin-systems.com

S razvojem ljudskog društva, ljudi su počeli stvarati trajne zajednice, a vrata su postala vitalni dio građevina. S pojavom viškova u poljoprivredi i koncentracijom bogatstva, pojavila se potreba za nekim oblikom kontrole nad tim ko ulazi u prostore gdje se to bogatstvo čuvalo. Tako je nastala prva brava. Kada se pojavio trgovinski promet, prvi su plemeniti metali korišteni kao valuta. Kasnije su oblikovani u novčiće, te su postali vrijedni cilj za lopove i provalnike.

I tako je nastao sef

To je povećalo potrebu za koncentriranom sigurnošću, pa su vrata, brava i kutija kombinovani kako bi nastali prvi sefovi. S industrijalizacijom, rast bogatstva bio je značajan, a isto tako i nejednakost i prisvajanje bogatstva u obliku krađe i/ili provale. To je stvorilo potrebu za sefovima koji su otporniji, pouzdaniji i jednostavniji za korištenje. Iako se u modernom svijetu sefovi koriste za zaštitu mnoštva vrijednih predmeta, bilo materijalnih ili nematerijalnih, mi ćemo se fokusirati na primarnu i najčešće korištenu funkciju, a to je zaštita novca. To je glavna funkcija sefova i pokretačka snaga te industrije. Kako bi se razumjela ova potreba za razvojem, najbolje je fokusirati se na finansijsku industriju i njene aktere.

Moglo bi se pomisliti da je identifikovati aktere jednostavno, međutim nije. Nivo otpornosti sefova ili bravica za sefove trebao bi biti briga vlasnika i njegovih potreba, ali je mnogo više od toga. Da bismo to razložili, uzmimo nekoliko primjera. Recimo da banka ima niskokvalitetne sefove i često je meta provalnika – zar to nije faktor koji ne umanjuje stopu kriminala, daje podsticaj lošem radu proizvođača sefova i integratora sistema te na kraju utječe na javnu sigurnost? Ako sef i njegova brava zahtijevaju mnogo rada kako bi se održala potrebna funkcionalnost i sigurnost, moglo bi se pomisliti da to utječe samo na banku, ali da li bi to dovelo do viših troškova za klijente banke i smanjene dostupnosti novca?

Direktna veza s akterima

Recimo da se koristi potpuno mehanički sistem umjesto elektronskog – to bi značilo da auditori ne bi mogli pratiti rad brave. Da li bi to povećalo rizik od unutrašnje prevare i, zauzvrat, povećalo potrebu za višom internom kontrolom, a što bi se prevelo u veće troškove i smanjenu dostupnost novca? Moglo bi se navesti još mnogo takvih primjera, ali krajnji rezultati su jasni: industrija sefova i bravica za sefove povezana je s mnogim akterima koji utječu jedni na druge. Ti akteri su ljudi kojima je potreban novac, banke ili kompanije odgovorne za cirkulaciju novca, proizvođači sefova i bravica za sefove, integratori sistema, sigurnosne kompanije i mnogi drugi. U vezi s tim, postavlja se mnoštvo pitanja: koje je mjesto sefova i bravica za sefove u finansijskom ekosistemu, kakav je utjecaj svakog aktera na sefove i njihove brave te kakva je budućnost svega toga?

 Važnost standarda

Nakon postavljenih pitanja, potrebno je uzeti u obzir početnu tačku. To su mjesta gdje su sredstva finansijskih institucija koncentrisana, a to su trezori u centrima za obradu novca, sefovi u filijalama i sefovi u uređajima itd. Ovakva implementacija znači da postoji velika potreba za sigurnim i višefunkcionalnim sistemima. Kada je riječ o sigurnosti sefova i bravica za sefove, ona se može razložiti na specifične aktere, ali utječe na sve navedene. Regulatorna tijela postavljaju standarde za sefove i brave za sefove. Dobar primjer su EN 1143-1, EN 1300 i EN 17646. S druge strane, vlade i druge državne institucije te osiguravajuće kuće postavljaju zahtjeve za usklađenost s ovim standardima.

Osim sigurnosti, funkcionalnost sistema je također imperativ. Na tržištu danas postoje dvije vrste sistema bravica za sefove: mehanička i elektronska. Mehanički sistemi su u osnovi kombinacijske i ključne mehaničke brave. Iako je tehnologija ovih sistema dostigla nivo gdje su vrlo sigurni i dugotrajni u radu, oni pokazuju ozbiljna ograničenja u radu, poput potrebe za nošenjem glomaznog ključa, potrebe za profesionalnom pomoći prilikom promjene kombinacije, ograničenog broja korisnika, nedostatka vremenskih zapisa za operacije itd. Elektronski sistemi, s druge strane, uveliko su pojednostavili operacije. Oni omogućavaju jednostavnost korištenja, detaljnu kontrolu, audit linije i, zavisno od sistema, programiranje i praćenje u realnom vremenu.

Promišljanja u ovome tekstu rezultat su posmatranja industrijskih trendova i 84-godišnjeg iskustva u proizvodnji sefova i bravica za sefove

OTC i IP brave

Na tržištu danas vidimo dva glavna sistema visokokvalitetnih tipova bravica: OTC (one time code) i IP (distribuirani sistemi) brave za sefove. OTC brave za sefove koriste se uglavnom za sefove koji se nalaze izvan zgrada banaka, u različitim tipovima uređaja, bankomatima i slično. One funkcionišu na osnovu algoritama, generišući OTC kodove, koji, kada se unesu u bravu, omogućavaju otvaranje vrata sefa, dopunu ili servisiranje uređaja, i nakon što se vrata sefa zatvore i zaključaju, kod više ne važi. Za novi ciklus mora se generisati novi kod. Ove vrste bravica omogućavaju različitim stranama kontrolisani pristup sefu bez prijenosa odgovornosti za posjedovanje ključa, kombinacije ili statičkog koda. To vodi ka outsourcingu operacija potrebnih za održavanje rada uređaja, te po principu ekonomije obima znatno smanjuje troškove. IP brava za sefove nudi vrlo svestran pristup bravici, jer operatori putem mreže imaju mogućnost programiranja i praćenja bravica na daljinu bez potrebe da fizički odlaze do brave ili angažuju profesionalce. Ovaj pristup također povećava efikasnost jer sve funkcionalnosti bravice (kodovi, vremenske brave, vremenska odlaganja itd.) mogu biti programirane u realnom vremenu i na daljinu. Ovakva funkcionalnost znatno povećava sigurnost i štiti od unutrašnje prevare jer se, naprimjer, promjena koda vrši za nekoliko sekundi i bez pomoći profesionalaca na terenu, a integracija sa trećim sistemima je vrlo jednostavna.

Šta donosi budućnost?

Uzimajući sve ovo u obzir, jasno je da budućnost ovih sistema leži u integraciji, online rješenjima i softverskom upravljanju. To donosi znatno smanjenje operativnih troškova, niži nivo rizika, bolju raspoloživost novca i, što je jednako važno, viši stepen javne sigurnosti. Prijelaz s mehaničkih na elektronske sisteme više nije stvar izbora, već nužnost, jer benefiti daleko nadmašuju troškove ulaganja. Kao što su drevna društva iz potrebe razvila vrata, brave i sefove, danas je neophodno zaštititi se od savremenih metoda provalnika, odgovoriti na složene operativne zahtjeve i osigurati veću efikasnost u cirkulaciji novca.