Konferencija “Upravljanje rizicima i krizama u novoj realnosti”

U organizaciji Centra za analizu rizika i uz podršku Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Srbije u beogradskom hotelu Falkensteiner 16. i 17. oktobra 2025. bit će održana Treća međunarodna konferencija o kritičnoj infrastrukturi “Upravljanje rizicima i krizama u novoj realnosti”.

Ključne teme dvodnevne konferencije su: geopolitika kritične infrastrukture, adaptivni menadžment rizika i pametni infrastrukturni sistemi u procjeni prijetnji i kriznom odlučivanju, pravni, etički i psiho-socijalni izazovi upravljanja rizicima i krizama, privatnost, cyber sigurnost i zaštita tajnih podataka u sistemima nove generacije, regulatorni izazovi i odgovornosti u eri modela vještačke inteligencije i gejmifikovani pristupi menadžmenta rizika i kriza.

U posebnom fokusu bit će i interaktivna radionica “Primjena AI-ja u upravljanju rizicima i krizama”, gdje će biti prezentovani praktični primjeri i simulacije primjene i korištenja vještačke inteligencije u pravovremenom reagovanju i strateškom odlučivanju.

Najavljeno je da će konferencija okupiti eminentne svjetske stručnjake, donosioce odluka iz javnog i privatnog sektora, istraživače i predstavnike akademske zajednice, menadžere rizika, cyber sigurnosti i ljudskih resursa kao i predstavnike velikih poslovnih sistema Srbije i regiona.

Konferencija je namijenjena javnom sektoru, akademskoj zajednici, privredi te IT i HR timovima koji integrišu vještačku inteligenciju u procesima praćenja i zaštite.

Zoran Keković iz Centra za analizu rizika i upravljanje krizama ukazuje na aktuelnost konferencije jer svijet živi u dobi velike neizvjesnosti i opasnosti, a kritične infrastrukture postaju sve više instrument meke moći država. Ističe geopolitiku, sigurnost, biotehnologije i klimatske promjene kao opasnosti s kojima se svijet suočava u novoj realnosti.

“U fokusu je geopolitika kritične infrastrukture, gdje države koje kreiraju i kontrolišu kritičnu infrastrukturu značajnu za funkcionisanje ekonomskih i sigurnosnih sistema, odnosno resurse, hranu, vodu, energente i rijetke sirovine ostvaruju svoje kulturološke, političke i druge narative, odnosno prevlast na mnogim poljima bez upotrebljavanja sredstava vojne sile”, kaže Keković.

Organizator konferencije navodi da ne treba propustiti dio konferencije posvećene gejmifikaciji jer se savremeni menadžment kroz gejmifikaciju može približiti realnim uslovima.

“Kroz igru se može simulirati nivo otpornosti na različite pritiske sa kojima se menadžment suočava. Kada govorimo o kritičnim infrastrukturama, manje govorimo o onima koji upravljaju i odlučuju. Suština je da budemo spremni, odnosno otporni na izazove i stres koji prati brzo donošenje odluka u kriznim situacijama dok se istovremeno stvara neka nova opasnost. To je u psihološkom smislu veoma važno: učenje iz grešaka, fleksibilnost i spremnost prilagođavanja planiranja i prepoznavanja psiholoških obrazaca u haosu kako bi se adekvatno odgovorilo na izazove i vođenje krize u željenom smjeru”, kaže Keković.