Bolnice se okreću videotehnologiji kako bi poboljšale brigu o pacijentima i sigurnost. Međutim, pri tome moraju osigurati da njihovi nadzorni sistemi budu usklađeni sa Zakonom o prenosivosti i odgovornosti u zdravstvenom osiguranju (Health Insurance Portability and Accountability Act – HIPAA).

HIPAA donosi propise za zaštitu privatnosti i osjetljivih zdravstvenih informacija pacijenata. Ovo je neophodno u današnjem digitalnom dobu. S rastućim prihvatanjem videoanalitike i vještačke inteligencije (AI), važnije je nego ikad pronaći pravu ravnotežu između korištenja tehnologije i održavanja usklađenosti s HIPAA-om.

HIPAA u videonadzoru

HIPAA se ne odnosi samo na papirnu dokumentaciju i digitalne zapise – njeni propisi uključuju videonadzor i elektronski zaštićene zdravstvene informacije (ePHI) u zdravstvenim ustanovama.

Iako HIPAA specifično ne adresira videonadzor, njeni zahtjevi za privatnost i sigurnost PHI utječu na način na koji bi trebao biti implementiran. Ovo znači da sve što može identificirati pacijenta, bilo da je to njegovo ime, medicinska historija ili lice na videosnimku, potpada pod HIPAA-ine propise.

Dakle, kada razmišljamo o unapređenju bolničke videotehnologije, osigurati da videonadzorni sistemi budu usklađeni s HIPAA-om je ključno. Ovo podrazumijeva provjeru da li su kamere, uređaji za snimanje i bilo koji alati za videoanalitiku u zdravstvu usklađeni s tim zakonom.

Videoanalitika u zdravstvenim sistemima mora biti korištena tako da štiti privatnost pacijenata u svakom trenutku. Neki načini uključuju enkripciju snimljenih materijala, ograničavanje pristupa ovlaštenom osoblju ili zamagljivanje identifikacijskih obilježja.

Zahtjevi HIPAA-e u videonadzoru

Sljedeće prakse pomažu osigurati da videotehnologija bude u skladu s HIPAA-inim općim ciljevima:

• Ograničavanje izlaganja zdravstvenih podataka: Postavljanje videonadzora na način koji smanjuje mogućnost prikupljanja zdravstvenih podataka osim ako nije neophodno za određenu, opravdanu svrhu. Neka mjesta koja treba izbjegavati uključuju područja gdje one vjerovatno dostupne ili se o njima raspravlja, poput područja za liječenje ili ekrana.
• Kontrola pristupa: Pristup videomaterijalu treba biti upravljan i ograničen na ovlašteno osoblje. Ovo je u skladu s HIPAA-inim propisom da se kreiraju tehničke politike i procedure koje ograničavaju pristup ePHI ovlaštenim osobama.
• Enkripcija i sigurnost: Videopodaci trebaju biti enkriptirani prilikom prijenosa i u mirovanju, posebno ako mogu snimiti PHI. Ključevi za enkripciju trebaju zaštititi od neovlaštenog pristupa, manipulacije i gubitka.
• Zadržavanje podataka: Definiranje politika za zadržavanje i pohranu videosnimaka. Ova sigurnosna mjera osigurava da se snimci ne čuvaju duže nego što je potrebno i da se pohranjuju na siguran način kako bi se spriječio neovlašteni pristup zdravstvenim podacima.
• Obavijest o kršenju: Ako dođe do kršenja, ustanove moraju referirati na HIPAA-ino pravilo o slanju obavijesti o kršenju. Ovo pravilo zahtijeva da obavijestite pogođene pojedince, Ministarstvo zdravstva i, u nekim slučajevima, medije.
• Obuka i politike: Osoblje treba biti obučeno o pravilnom korištenju sistema videonadzora. Osim toga, trebali biste postaviti politike koje se odnose na korištenje, pristup i praćenje videonadzora kako bi se zaštitili zdravstveni podaci.
• Fizičke mjere zaštite: Razmatranje postavljanja sistema videonadzora kako bi se spriječilo neovlašteno gledanje ili manipulacija.

Usvajanje najboljih praksi za korištenje videoanalitike

Osim osnovnih razmatranja u Zakonu o prenosivosti i odgovornosti u zdravstvenom osiguranju, postoje dodatne najbolje prakse koje treba uzeti u obzir. S ovim razmatranjima, uprave bolnica mogu poboljšati usklađenost, zaštititi privatnost pacijenata i koristiti tehnologiju videonadzora efikasno i etički. Osam najvažnijih savjeta za najbolju praksu uključuju: ugovore s dobavljačima, redovne revizije i procjene, plan za odgovor na incidente, obavijest o praksama privatnosti, pristanak i potpise, državne zakone i propise, integraciju s drugim sigurnosnim mjerama te kontinuirane edukativne programe o važnosti privatnosti pacijenata i zakonskim zahtjevima koji se odnose na pristup zdravstvenim podacima za osoblje i pravilnom korištenju sistema videonadzora.

 AI i usklađenost s HIPAA-om u zdravstvu

Tehnologija se stalno razvija i vidimo sve veću upotrebu vještačke inteligencije. Ali kako se AI koristi u zdravstvu? Kako se koristi za videonadzor u zdravstvenim ustanovama?

Zamislite da imate virtuelnog asistenta koji stalno prati vaše videosnimke, analizirajući ih u realnom vremenu kako bi označio moguće povrede odredbe HIPAA-e. Tu dolazi do AI analitike. Ovi algoritmi mogu automatski otkriti i redigirati osjetljive informacije s vaših videosnimaka. Ovo pomaže u tome da im mogu pristupiti samo ovlaštene osobe.

Osim toga, s AI rješenjima za daljinski nadzor, prikaz s kamera se može pratiti bilo gdje, u bilo koje vrijeme, s vašeg uređaja. Ova AI rješenja pomažu u pojednostavljivanju operacija nadzora i omogućavaju brz odgovor na incidente.

Zdravstvene ustanove mogu gledati na AI sigurnosni sistem kao na visokotehnološku nadogradnju koja može pomoći u usklađenosti s propisima, povećanju sigurnosti podataka i pojednostavljivanju nadzora.

Marketsandmarkets procjenjuje se da će tržište detekcije i prevencije prevara rasti sa 28,8 milijardi dolara u 2024. na 63,2 milijarde do 2029. uz godišnju stopu rasta od 17%.

Sa strogim propisima na snazi, kompanije su primorane usvojiti snažne strategije za borbu protiv finansijskog kriminala i zaštitu interesa potrošača. Usklađenost s propisima smanjuje pravne rizike i jača povjerenje među sudionicima, što kompanije motivira da prioritet stave na prevenciju prevara.

Usvajanje rješenja za detekciju i prevenciju prevara raste, jer klijenti moraju usvojiti višeslojni pristup u borbi protiv sve sofisticiranijih prevara. Ključne strategije uključuju primjenu naprednih tehnologija za detekciju prevara poput vještačke inteligencije, mašinskog učenja, analize ponašanja i verifikacije pomoću biometrijskih obilježja. Ove tehnologije pružaju analizu u stvarnom vremenu, prilagođavaju se novim obrascima prevara i nude efikasniju i korisnički prihvatljiviju prevenciju. Također, trebaju se uspostaviti snažne mjere autentifikacije, poput višefaktorske autentifikacije, kako bi se verificirali identiteti korisnika i spriječio neovlašten pristup. Osim toga, kompanije trebaju razviti sveobuhvatnu politiku prevencije prevara koja definiše uloge, procese i posljedice, uz stalnu edukaciju i svijest zaposlenika.

Brz rast cloud rješenja

Kompanije širom svijeta brzo usvajaju rješenja za detekciju i prevenciju prevara u oblaku. Ovaj pomak je nastao usljed nekoliko faktora, uključujući potrebu za skalabilnošću, agilnošću i ekonomičnošću u borbi protiv evoluirajućih prijetnji. Cloud rješenja nude fleksibilnost za dinamičko skaliranje resursa, omogućujući organizacijama da efikasno upravljaju promjenjivim radnim opterećenjima i prilagode rastuće količine podataka efikasnije od tradicionalnih sistema s lokalnom pohranom. Također, cloud omogućava pristup s bilo koje lokacije s internetskom vezom, što omogućava praćenje i reagovanje na prevare u stvarnom vremenu. Osim toga, korištenje clouda smanjuje teret upravljanja i održavanja infrastrukture, tako da se organizacije mogu fokusirati na poboljšanje sposobnosti detekcije prevara i jačanje ukupne sigurnosti.

Azijsko-pacifička regija bilježi snažan rast

Azijsko-pacifička regija, koju čine zemlje kao što su Kina, Indija, Australija, Singapur i Japan, prednjači na tržištu detekcije i prevencije prevara. Očekuje se da će to tržište zabilježiti visoke stope rasta širom regije. Kina predvodi u usvajanju tehnologije detekcije i prevencije prevara u raznim sektorima, uključujući bankarstvo, finansije, osiguranje, vladu i zdravstvo.

Čak 30% saobraćajnih nesreća širom Evrope povezano je s vremenskim neprilikama, što govori o izazovima s kojima se suočavaju vozači. Citilogov Automatski detektor incidenta (AID) rješava takve izazove. AID je sistem pogonjen vještačkom inteligencijom koji koristi algoritme dubokog učenja obučene na masivnom skupu podataka iz stvarnih incidenata, uključujući one u nepovoljnim vremenskim uslovima.

Prema Tagmasterovoj kompaniji Citilog, drugi AI sistemi za detekciju incidenata ponekad nemaju ovu važnu distinkciju te im se performanse pogoršavaju u lošim vremenskim uslovima kada su najpotrebniji. Bez načina da se filtriraju kiša i snijeg, stvarni incidenti se propuštaju, a lažni alarmi preplavljuju operatere.

Koristeći duboko učenje, AID algoritam je obučen da prepoznaje vremenske uslove i time znatno smanji lažne incidente. Ovo sistemu omogućava da brzo i tačno detektuje stvarne incidente, kao što su sudari i prepreke na putu, čak i kada je vidljivost smanjena. AID pruža operaterima informacije u realnom vremenu o incidentima putem alarma i vizuelnih prikaza. To im pomaže da brzo shvate ozbiljnost situacije i donesu informisane odluke o raspodjeli resursa i upravljanju saobraćajem.

Ove tačne i pravovremene informacije o incidentima smanjuju opterećenje operatera i omogućavaju im da se fokusiraju na stvarne probleme koji zahtijevaju pažnju. Najvažnije je da rano otkrivanje incidenata znači brže reakcije hitnih službi, potencijalno sprečavajući sekundardne nesreće i spašavajući živote.

Dean Drako, osnivač i izvršni direktor Eagle Eye Networksa, osvojio je Ernst & Youngovu “Gulf South nagradu za poduzetnika godine 2024”. Riječ je o prestižnom svjetskom programu nagrada za poduzetnike i voditelje kompanija koje su ostvarile visok rast.

Eagle Eye Networks je pod Drakovim vodstvom ostvario značajan rast u industriji videonadzora i pomogao kompanijama širom svijeta da unaprijede sigurnost i operativnu efikasnost kroz cloud, naprednu vještačku inteligenciju i analitiku.

Napredak u AI tehnologiji uključuje nagrađivanu Smart Video Search funkciju te prepoznavanje registarskih tablica. Nedavno su pokrenuli i novu uslugu dijeljenja kamera za hitne slučajeve (911 Camera Sharing), koja je već osvojila dvije nagrade za pozitivan utjecaj na javnu sigurnost i hitne intervencije.

“Ova nagrada je ogromna čast i dokaz napornog rada i posvećenosti cijelog tima Eagle Eye Networksa. Nastavljamo pomjerati granice industrije videonadzora u oblaku s našim AI funkcionalnostima, pružati izuzetne vrijednosti našim kupcima i pozitivno utjecati na svijet”, rekao je Drako.

Drako je osnovao Eagle Eye Networks 2012. godine. Također je predsjednik kompanije Brivo, koja nudi rješenja za cloud kontrolu pristupa, i predsjednik Cobalt AI-ja, jednog od lidera u automatizaciji sigurnosti. Ranije je bio osnivač, predsjednik i izvršni direktor Barracuda Networksa, gdje je kreirao prvi filter za spam poruke u IT sigurnosti. Od njena osnivanja 2003. do 2012. godine, ta je kompanija napravila više od 140 proizvoda i imala 150.000 kupaca.

Gulf South nagrada odaje priznanje različitim poslovnim liderima za njihovu genijalnost, hrabrost i poduzetnički duh. Program ističe ljude koji su samostalno pokrenuli svoje biznise ili su prikupili vanjski kapital, zatim izvršne direktore koji su unijeli inovacije u postojeće organizacije kako bi ubrzali njihov rast te lidere porodičnih firmi koji su kroz više generacija preoblikovali naslijeđeni poslovni model i ojačali ga za budućnost.