Maloprodajni lanci u regiji sve više se oslanjaju na kombinaciju tehnologije, procedura i ljudskog faktora kako bi odgovorili na rastuće sigurnosne izazove. Sagledavajući iskustva naših sagovornika, od identifikacije izazova, preko primjene tehničkih i organizacijskih rješenja do planiranja budućih ulaganja, postaje jasno da sigurnost u maloprodaji danas ne funkcioniše izolovano

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Sigurnost u maloprodaji danas podrazumijeva znatno više od fizičke zaštite prostora i robe. Veliki broj kupaca, otvorenost objekata i stalna cirkulacija ljudi, robe i novca čine maloprodajne lance posebno izloženim različitim sigurnosnim incidentima. Upravljanje tim rizicima postaje sve složenije u okruženju u kojem se istovremeno moraju balansirati operativna efikasnost, sigurnost zaposlenika i zaštita imovine.

Ponavljajući obrasci

Iskustva iz maloprodajnog sektora širom regije pokazuju da se, bez obzira na tržište ili veličinu lanca, trgovci suočavaju sa vrlo sličnim sigurnosnim izazovima. Oni variraju u intenzitetu i učestalosti, ali rijetko u strukturi.

Najčešće je riječ o krađama – kako od kupaca tako i unutar samih kompanija – zatim o napadima na zaposlenike te o sigurnosti gotovine u blagajnama. Ovi rizici rijetko se pojavljuju izolovano; naprotiv, često su međusobno povezani i izraženiji u objektima s velikim prometom.

O složenosti takvog okruženja svjedoče i iskustva velikih trgovačkih lanaca regije: “S obzirom na to da se radi o kombinaciji velikog prometa ljudi, robe i novca, sa često ograničenim brojem zaposlenih u pojedinom objektu, najveći specifični sigurnosni izazovi bi se mogli definisati kroz nekoliko kategorija: upravljanje velikim brojem posjetilaca, sigurnost zaposlenika i kupaca, što uključuje zaštitu na radu, protupožarnu zaštitu i tehničku sigurnost, krađe i gubici robe, sigurnost gotovine i platnog prometa (krađe novca iz blagajni, razbojništva, teške provalne krađe) te usklađenost s propisima i procedurama”, kazao je Mato Kovač, rukovodilac Službe korporativne sigurnosti Konzuma d.o.o. Sarajevo.

Slični izazovi prisutni su i na drugim tržištima na kojima Konzum posluje.

Prevencija i operativa

Iskustva jednog lanca potvrđuju se i kroz praksu drugih velikih maloprodajnih sistema u regiji. U Lidlovim prodavnicama u Sloveniji godišnje se bilježi nekoliko stotina slučajeva sitnog kriminala, odnosno krađa proizvoda manje vrijednosti, pri čemu se kradu kako prehrambeni tako i neprehrambeni artikli.

U Lidlu Srbija, pak, ističu da se maloprodaja svakodnevno suočava s pokušajima narušavanja sigurnosnih sistema, ali da se zahvaljujući jasno definiranim procedurama i preventivnim mjerama takve situacije najčešće rješavaju bez većih posljedica po kupce i proces rada. “S obzirom na to da su takve situacije deo poslovanja u maloprodaji, mi ih tretiramo kao standardni operativni rizik kojim upravljamo kroz kontinuiranu prevenciju. Specifičan sigurnosni izazov za maloprodaju jesu svakako pokušaji krađe, odnosno otuđenja proizvoda u prodavnici. Najviše pokušaja krađe u Lidlu u prethodnom periodu je sprečeno i zabeleženo za proizvode koji su skuplji i sitniji poput alkoholnih pića, suhomesnatih proizvoda, kafe i alata, a načini za to su, uglavnom, različito skrivanje artikala”, navode iz Lidla Srbija.

Profesionalan nadzor

Iako trgovci značajan dio sigurnosnih izazova nastoje kontrolisati kroz interne procedure i tehničke sisteme, praksa pokazuje da bez ljudskog faktora i profesionalnog nadzora nije moguće u potpunosti odgovoriti na sve prijetnje.

Upravo iskustva profesionalnih zaštitarskih agencija dodatno rasvjetljavaju kompleksnost sigurnosnog okruženja u maloprodaji. Njihov svakodnevni nadzor omogućava pravovremeno prepoznavanje rizičnih situacija, koordinisane reakcije i kontrolu prostora u skladu s operativnim prioritetima trgovačkih lanaca.

“Na prvom mjestu izazova su unutrašnje sitne ili sistemske krađe čiji su počinioci uposlenici te krađe i sitni kriminal koje generiraju kupci, najčešće prouzrokovani ekonomskim i socijalnim stanjem. Potom fragmentiran javni sigurnosni sistem, što implicira postojanje više policijskih struktura sa podijeljenim nadležnostima, a to otežava koordinaciju i umanjuje efikasnost sigurnosnog odgovora. Također, tu je i usložena primjena naprednih sistema videonadzora AI zbog novog Zakona o zaštiti ličnih podataka”, rekao je Emir Bato Begić, tehnički direktor zaštitarske agencije Flek Security, koji dodaje da je organizirani kriminal znatno rjeđi u maloprodaji i nalazi se na samom kraju liste sigurnosnih prijetnji.

Željko Zorić, direktor sektora fizičke zaštite u agenciji Sector Security, ističe da sigurnost maloprodajnih objekata u Bosni i Hercegovini ne treba posmatrati izolovano, već u okviru šire sigurnosne slike društva. Posebnu pažnju, kako navodi, treba posvetiti krivičnim djelima koja direktno ugrožavaju privatnu sigurnost i zaštitu samih objekata. “Činjenica je da u Bosni i Hercegovini imamo povećanje krivičnih djela, među kojima su značajna ona koja se odnose na krađe u objektima maloprodaje. Posmatrano u užem kontekstu, izazovi obezbjeđenja ovakvih objekata mogu se svrstati u dvije grupe. Prvu čine izazovi proistekli iz sofisticiranosti, spremnosti počinioca na krađe. Druga grupa izazova proizlazi iz spremnosti vlasnika kapitala da ulaže u usavršavanje mjera fizičko-tehničke zaštite”, kaže Zorić.

RJEŠENJA TEHNIČKE ZAŠTITE

Kako bi odgovorili na sve ove izazove, maloprodajni lanci u regiji sve veći fokus stavljaju na ulaganja u savremene i integrisane sisteme tehničke, ali i protivpožarne zaštite. U praksi se pokazuje da nijedno pojedinačno rješenje nije dovoljno – ključ leži u pažljivo izbalansiranoj kombinaciji videonadzora, protivprovalnih i protivpožarnih sistema, rješenja za sprečavanje neovlaštenog iznošenja robe, kao i jasno definisanih procedura. Svi ovi sistemi i prakse prilagođavaju se veličini, namjeni i specifičnim rizicima svakog objekta, s ciljem ne samo zaštite imovine već i stvaranja sigurnog radnog okruženja za zaposlenike i ugodnog prostora za kupce.

Integrisani pristup

Takav integrisani pristup tehničkoj zaštiti primjenjuju maloprodajni lanci koji posluju na više tržišta u regiji.

“Naša kompanija prilikom otvaranja novih objekata ili renoviranja starih, s ciljem podizanja stupnja sigurnosti ljudi i imovine, odnosno smanjivanja intenziteta rizika, vrši instaliranje adekvatnih tehničkih sistema zaštite. Odabir videonadzornog, vatrodojavnog i protuprovalno-alarmnog sistema prvenstveno ovisi o veličini objekta i procjeni stepena ugroženosti, a u velikim trgovačkim centrima u kojima imamo hipermarkete i gdje svoju djelatnost obavljaju i druge pravne osobe, instalirani sistemi usklađuju se s potrebama i potencijalnim rizicima svih najmoprimaca”, kazao je Mato Kovač iz Konzuma BiH.

Sličan model primjenjuje se i u Konzumu Hrvatska, gdje se tehnička zaštita nadopunjuje organizacijskim mjerama i ljudskim faktorom. “U svrhu zaštite objekata i osoblja primjenjujemo niz sustava tehničke i protupožarne zaštite. To uključuje sustave videonadzora, alarmne sustave te sustave alarmiranja kod neovlaštenog iznošenja artikala iz prodajnog prostora, uz prisutnost ovlaštenih zaštitara. U praksi se kombinacija navedenih mjera pokazala najučinkovitijom, osobito kada se primjenjuju integrirano i uz stalno unaprjeđenje procedura”, navode iz Konzuma Hrvatska. “Iz iskustva tvrdimo da jedna disciplina nije sama po sebi dovoljna. Međutim, integracijom alarmnog i videonadzornog sistema obogaćenog vještačkom inteligencijom, obučeno osoblje i uniformisani zaštitar daju vrlo respektabilne rezultate u kompletnom sigurnosnom opusu maloprodajnog objekta”, zaključuje Begić iz agencije Flek Security.

Tehnologija i procedure

Integrisani sistemi tehničke zaštite ključnu ulogu imaju i u Lidlovim prodavnicama širom regije. U ovoj kompaniji naglašavaju da je visok nivo sigurnosti rezultat kombinacije tehničkih rješenja i jasno definisanih procedura postupanja. U Lidlu Srbija poseban naglasak stavljaju na elektronske sisteme zaštite proizvoda i kontrolisan izlazak iz prodajnog prostora.

“Prilikom prolaska kroz kasu, dužnost prodavca je da deaktivira sigurnosno obeležavanje proizvoda, a u slučaju da pri napuštanju prodavnice potrošač kod sebe ima proizvod koji je i dalje obeležen, oglasiće se alarm. Mi u tom slučaju pozivamo potrošače da pokažu sadržaj kupovine obezbeđenju, koje će, jednostavnom procedurom, utvrditi da li odgovara proizvodima koji su na računu. Za krađe koje se dese u Lidlovim prodavnicama pokreću se postupci pred relevantnim državnim organima i prate se do okončanja procesa”, pojašnjavaju iz Lidla Srbija. Dodaju da je u proteklom periodu fokus stavljen i na dodatna tehnička rješenja poput sigurnosnih prstenova, specijalnih štipaljki i EAS naljepnica. “Ova kombinacija mehaničkih i elektronskih barijera pokazala se u praksi kao najučinkovitija metoda za zaštitu asortimana i smanjenje gubitaka. Efikasnost ovih sistema direktno pratimo kroz detaljne analize inventurnih rezultata, gde precizno definišemo uticaj krađa, ali i statistiku uspešno sprečenih pokušaja otuđenja robe”, dodali su iz Lidla Srbija.

Regionalna slika i realnosti

U Lidlu Slovenija sigurnost se osigurava kombinacijom fizičke zaštite i videonadzora, uz cilj da se balansira sigurnost i dostupnost proizvoda. “Proizvode ne zaključavamo u vitrine, dok za određene kategorije proizvoda, prvenstveno alkohol, koristimo dodatne zaštitne mjere koje kupci uglavnom prihvataju s razumijevanjem. Također, određeni drugi proizvodi zaštićeni su nevidljivim sigurnosnim oznakama, koje iz razumljivih razloga ne možemo otkriti”, navode iz Lidla Slovenija.

Slični trendovi ulaganja prisutni su i u Crnoj Gori. U maloprodajnom lancu Voli oslanjaju se na provjerena tehnološka rješenja renomiranih proizvođača, uz centralizirani monitoring sistema. “U maloprodajnim objektima koristimo rješenja kompanija Bosch, Schrack i Hikvision, pri čemu se sa jednog mjesta vrši monitoring cjelokupnog sistema”, navode iz kompanije Voli.

Pored tehničkih rješenja, važnu ulogu imaju i fizičke mjere zaštite. “Tehničko obezbjeđenje obuhvata protivprovalne i protivprepadne sisteme, videonadzor, vatrodojavne sisteme, kontrolu pristupa i zaštitu prostora za čuvanje novca, dok se druga grupa aktivnosti bazira na ljudskom faktoru – uniformisanim zaštitarima, preventivnom prisustvu i jasno definiranim procedurama”, navodi Begić iz Flek Securityja. On pojašnjava da su alarmni i vatrodojavni sistemi povezani s operativnim centrom, uz osiguranu intervenciju i više komunikacijskih kanala, što omogućava brzu reakciju i video potvrdu incidenta u realnom vremenu.

 “Alarmni i vatrodojavni sistemi su bez izuzetka spojeni na naš operativni centar, sa intervencijskom ekipom koja se promptno upućuje na lice mjesta. Za vezu maloprodajnog objekta obično imamo tri različita vida komunikacije (fiksni telefon, telefonski bežični komunikator i internetski komunikator) zbog mogućnosti nasilnog presjecanja ili sabotaže. Ovisno o ugovornom organu, možemo imati i daljinski pristup videonadzornom sistemu te izvršiti videoverifikaciju alarmne situacije ili bilo koje druge incidentne situacije u realnom vremenu”, kaže on.

Pažnja, ali i sistemski rad

Željko Zorić iz kompanije Sector Security upozorava na to da izbor mjera zaštite zavisi od procjene ugroženosti i spremnosti vlasnika kapitala da ulažu u sigurnost. “Veliki broj vlasnika i dalje sigurnost posmatra isključivo kao trošak, zbog čega se često prihvata samo zakonski minimum. Međutim, kroz stručno provedenu procjenu ugroženosti mogu se definisati mjere koje krađe svode na minimum ili ih u potpunosti eliminišu”, ističe Zorić. Česta je zabluda, dodaje, vjerovanje da je videonadzor sam po sebi dovoljan. “Nadzor zavisi od pažnje čovjeka koji gleda u ekran. Bez integracije sistema i jasnih procedura, takav model ima ozbiljna ograničenja”, zaključuje on.

Osim mjera koje provode zaštitarske agencije, sigurnost poslovanja u maloprodajnim objektima potrebno je graditi i kroz sistemski rad sa zaposlenicima, prvenstveno u segmentu razvoja sigurnosne kulture. Upravo taj aspekt u Bosni i Hercegovini je u velikoj mjeri zanemaren. “Onoga trenutka kada vlasnik kapitala shvati da bezbjednost nije trošak, već alat uspješnog poslovanja”, ističe Zorić, “smanjiće će krađe, a samim tim i opšta slika bezbjednosti u društvu biće daleko bolja.”

Ljudski faktor i AI

U velikim maloprodajnim centrima svakodnevno se nadziru deseci kamera, zbog čega je gotovo nemoguće uočiti svaki detalj u realnom vremenu, posebno u situacijama kada se krađa odvija vrlo brzo i neprimjetno, poput uzimanja proizvoda s police i njegovog skrivanja u odjeći.

“Sve zavisi od ljudskog faktora. Danas postoje novi sistemi videonadzora (vještačka inteligencija) koji su podešeni tako da prepoznaju pokret koji automatski signalizira krađu proizvoda i šalje obavijest nadležnom centru. Nakon ovog signala radnik u nadzornom centru automatski prenosi signal radniku fizičkog obezbjeđenja u objektu, koji dalje postupa u skladu s procedurama rada. Na taj način, skoro potpuno eliminišemo krađu u objektu”, opisuje Zorić. Ovaj sistem potpuno je centralizirao rad fizičko-tehničkog osiguranja na jednom mjestu.

Ipak, kod manjih maloprodajnih objekata ovakva rješenja često nisu finansijski opravdana, zbog čega se primjenjuju prilagođeni modeli zaštite. “Taj oblik zaštite bi podrazumijevao videonadzor koji bi automatski obrađivao podatke koji se odnose na krađu i o tome obavještavao centar koji vrši obradu podataka. Signal iz centra bi se prenosio nadležnoj službi intervencije privatne bezbjednosne agencije ili nadležnoj stanici policije, u zavisnosti od toga kako je zatvoren sistem zaštite”, navodi Zorić.

OBUKA ZAPOSLENIKA

Iako savremeni tehnički sistemi imaju ključnu ulogu u prevenciji sigurnosnih incidenata, sagovornici su saglasni u tome da ljudski faktor ostaje presudan element ukupne sigurnosti u maloprodaji. Zaposlenici su često prvi koji se susreću s pokušajima krađe, konfliktnim situacijama ili vanrednim događajima, zbog čega njihova obučenost i sposobnost pravilnog reagovanja imaju direktan utjecaj na sigurnost ljudi, imovine i kontinuitet poslovanja.

U maloprodajnim lancima naglašavaju da se obuka zaposlenika temelji na zakonskim obavezama, ali i na praktičnim potrebama svakodnevnog rada u okruženju povećanih sigurnosnih rizika. “U skladu sa zakonskim obavezama, svaki naš zaposlenik prije početka rada prolazi obuku za siguran rad na konkretnom radnom mjestu, što uključuje obuku iz oblasti zaštite na radu i protupožarne zaštite. U saradnji s ovlaštenom organizacijom, za zaposlenike redovito organiziramo vježbe evakuacije i vježbe gašenja početnog požara, dok su upute i instrukcije o procedurama postupanja u drugim sigurnosno-rizičnim situacijama (krađe, razbojništva, drsko ponašanje kupca i slično) dio osnovne obuke zaposlenika”, kaže Kovač.

Sličan sistemski pristup primjenjuje se i u Konzumu Hrvatska, gdje se naglasak stavlja na kontinuiranu edukaciju i jasno definirane procedure: “Veliku pažnju posvećujemo edukaciji zaposlenika za postupanje u sigurnosnim situacijama poput krađa, sukoba ili hitnih događaja. Obuka se provodi već prilikom zapošljavanja, a zatim minimalno jednom godišnje, dok je postupanje jasno definirano internim sigurnosnim procedurama koje se redovito ažuriraju.”

Sve počinje od ljudi

Slični modeli edukacije primjenjuju se i u Lidlu u Srbiji i Sloveniji, gdje se obuka zaposlenika prilagođava lokalnom zakonodavstvu i realnim izazovima u praksi. “Naše procedure za postupanje u kriznim situacijama, krađama ili konfliktima su precizno definisane, u skladu sa Zakonom Republike Srbije, a obuku za sve novozaposlene sprovodi rukovodeći tim prodavnice. Time osiguravamo da je svaki član tima spreman da reaguje adekvatno i u skladu sa visokim standardima kompanije”, pojasnili su iz Lidla Srbija, dok u Sloveniji obuke održavaju prema potrebi i stvarnim situacijama u trgovinama.

Iako se modeli obuke razlikuju u zavisnosti od tržišta i organizacijske strukture, zajednički cilj ostaje isti – osigurati da zaposlenici budu pripremljeni, informisani i sposobni reagovati u sigurnosno rizičnim situacijama. Na taj način dodatno se jača ukupni nivo sigurnosti u maloprodaji, uz jasno prepoznavanje činjenice da ni najnaprednija tehnologija ne može dati puni efekat bez obučenih ljudi.

PARTNERSTVA I SARADNJA

Efikasno upravljanje sigurnosnim incidentima u maloprodaji zavisi i od kvalitetne saradnje s vanjskim partnerima – prvenstveno zaštitarskim agencijama i policijom. Sagovornici iz maloprodajnog sektora regije ističu da su jasno definirane nadležnosti, dobra koordinacija i pravovremena reakcija ključni faktori ne samo u rješavanju već i u prevenciji incidenata.

“Saradnja sa zaštitarskom agencijom zasniva se na ugovorno definiranim obavezama, dok se saradnja sa policijskim organima odvija u skladu sa važećim zakonskim okvirom, koji definiše njihovu obavezu postupanja po službenoj dužnosti u okviru osnovnih nadležnosti, odnosno zaštite ljudi i imovine”, rekao je Kovač.

Slična iskustva bilježe i u Konzumu Hrvatska, gdje naglašavaju da dobra koordinacija sa vanjskim partnerima ima ključnu ulogu u svakodnevnom upravljanju sigurnošću: “Suradnja s vanjskim partnerima, ponajprije ugovornim zaštitarskim agencijama i policijom, izuzetno je dobra i u praksi se pokazala ključnom kako u prevenciji sigurnosnih incidenata tako i u njihovom učinkovitom rješavanju i privođenju počinitelja.”

Sinergija javne i privatne sigurnosti

U Lidlu Srbija posebno ističu značaj sinergije između internog osiguranja, zaštitarskih agencija i policije kao ključnog faktora za održavanje sigurnosti na svim tržištima na kojima posluju. “Ova sinergija, naročito na relaciji obezbeđenje – policija, od presudnog je značaja za održavanje sigurnosti u svim gradovima u kojima poslujemo”, poručuju iz Lidla Srbija. Na slovenskom tržištu, iz tog maloprodajnog lanca naglašavaju da je saradnja sa sigurnosnim službama i policijom jasno definirana zakonodavnim okvirom. U slučaju sigurnosnog incidenta, zaštitari postupaju u skladu sa Zakonom o privatnom osiguranju, dok se sve dalje radnje realizuju u saradnji s policijom, prema propisanim procedurama. Naši sagovornici su saglasni u tome da kvalitetna saradnja sa vanjskim partnerima ima preventivni efekat, jer omogućava bržu razmjenu informacija, pravovremeno reagovanje i smanjenje rizika eskalacije incidenata. U tom smislu, partnerstva između lanaca, zaštitarskih agencija i policije jedan su od ključnih stubova ukupnog sigurnosnog sistema u maloprodaji.

ANALIZA INCIDENATA

Praćenje sigurnosnih incidenata i sistemska analiza gubitaka jedan su od ključnih segmenata upravljanja sigurnošću u maloprodaji. Iako savremeni tehnički sistemi i obučeni zaposlenici imaju važnu ulogu u prevenciji, tek kontinuirano evidentiranje i analiza događaja omogućavaju trgovcima da precizno identifikuju rizična područja, unaprijede postojeće procedure i planiraju buduće mjere zaštite.

Modus operandi

“Na nivou Službe korporativne sigurnosti vode se statistički podaci o sigurnosnim incidentima (provalne krađe i razbojništva), koji se analiziraju prema vrsti i modusu operandi, kao i prema području i učestalosti njihovog pojavljivanja. Također se vrši i statistička obrada podataka o krađama u objektima, a koje se naknadno dokumentuju na osnovu kontrolnih inventura, analize prometa te analize podataka sa sistema videonadzora. Na osnovu utvrđene štete prouzrokovane krađama, a u cilju kvalitetnije zaštite imovine kompanije, odlučuje se o eventualnoj potrebi nadogradnje sistema zaštite”, ističe Kovač.

Sličan pristup prisutan je i u Konzumu Hrvatska, gdje se naglašava važnost kontinuiranog praćenja i dokumentovanja sigurnosnih događaja. “Sigurnosne incidente i gubitke sustavno pratimo i evidentiramo, a u analizi koristimo podatke iz sustava videonadzora i alarmiranja, uz intenzivnu svakodnevnu komunikaciju sa zaštitarima, zaposlenicima i policijom”, kažu iz hrvatskog Konzuma. U Lidlu Slovenija također vode evidenciju sigurnosnih incidenata, pri čemu se analiza zasniva na internoj dokumentaciji i snimcima videonadzora, uz striktno poštivanje propisa o zaštiti ličnih podataka. Sagovornici su složni u tome da ovakav analitički pristup omogućava ne samo reagovanje na incidente već i njihovu prevenciju, jer se kroz obrasce ponašanja i učestalosti događaja mogu prepoznati rizične situacije prije nego što eskaliraju.

NOVE PRIJETNJE

Dok se tradicionalni sigurnosni izazovi u maloprodaji uglavnom vezuju za fizičku zaštitu objekata i robe, sagovornici ističu da se sigurnosne prijetnje sve intenzivnije pomiču u digitalni prostor. Cyber napadi danas predstavljaju jedan od najozbiljnijih rizika za kontinuitet poslovanja, jer ciljaju informacijske sisteme, podatke o kupcima i – sve češće – ljudski faktor kao najslabiju kariku u sigurnosnom lancu.

Cyber sigurnost, strateško pitanje

U Konzumu d.o.o. Sarajevo navode da jasno primjećuju da se sigurnosne prijetnje sve više pomiču iz klasične fizičke domene u digitalni prostor, pri čemu su danas najizraženiji cyber rizici, posebno phishing napadi, ransomware, kompromitacija korisničkih računa te zloupotreba podataka putem socijalnog inženjeringa. “Trend koji je posebno zabrinjavajući jest porast napada usmjerenih na krajnje korisnike, a ne samo na infrastrukturu. Napadači sve češće ciljaju ljudski faktor kao najslabiju kariku u sigurnosnom lancu”, kaže Kovač..

Kako bi odgovorili na ove izazove, u Konzumu sigurnosne aktivnosti razvijaju kroz nekoliko ključnih smjerova.

“Jačanje tehničke zaštite: kontinuirano unapređujemo mrežnu i aplikacijsku sigurnost, uvodimo napredne sisteme za detekciju prijetnji (SIEM, EDR/XDR) te redovno provodimo sigurnosne audite i penetracijska testiranja. Edukacija zaposlenika: smatramo da je informisan korisnik najbolja prva linija odbrane. Redovno provodimo treninge o prepoznavanju phishinga, sigurnom rukovanju podacima i osnovama cyber higijene. Procesi i procedure: razvijamo jasne protokole za incident response kako bismo u slučaju napada mogli brzo reagovati, minimizirati štetu i osigurati kontinuitet poslovanja. Saradnja sa partnerima: aktivno radimo s vanjskim sigurnosnim ekspertima i pratimo međunarodne standarde (ISO 27001, NIS2 smjernice) kako bismo ostali usklađeni sa najboljim praksama”, kaže Kovač i dodaje: “Naša filozofija je da sigurnost više nije samo IT tema, nego strateško pitanje poslovne otpornosti. U okruženju gdje su digitalni sistemi temelj svakodnevnog poslovanja, ulaganje u cyber sigurnost postaje ulaganje u stabilnost, povjerenje kupaca i dugoročnu održivost kompanije.“

Sličan pristup prisutan je i u Konzumu Hrvatska, gdje potvrđuju da je praćenje cyber prijetnji kontinuiran proces. “Cyber rizici predstavljaju zasebnu kategoriju kojoj također posvećujemo veliku pažnju, pratimo ih na dnevnoj razini i primjenjujemo najnovije tehnologije i standarde zaštite”, navode iz Konzuma Hrvatske.

Jačanje svijesti kupaca i zaposlenika

Gotovo identične izazove prepoznaje i Lidl, koji, iako posluje na različitim tržištima, prilagođava svoje sigurnosne strategije novim rizicima. “Svesni smo da se s razvojem tehnologije menjaju i trendovi u sigurnosnim prijetnjama. Primećujemo rast sofisticiranosti u oblastima poput napada podržanih veštačkom inteligencijom i ciljanog socijalnog inženjeringa. Cyber pretnje postaju sve kompleksnije, sa posebnim fokusom na phishing kampanje”, izjavili su iz Lidla Srbija, koji na ove izazove odgovaraju kombinacijom najsavremenijih tehnoloških rješenja, stalnim monitoringom sistema i kontinuiranim jačanjem svijesti o sigurnosti kod svakog pojedinca u organizaciji. Na susjednom slovenskom tržištu, Lidl djeluje u skladu s važećim zakonodavstvom, uključujući zahtjeve slovenskog zakona ZinfV-1, te uvode mjere u skladu s novom direktivom o kibernetičkoj sigurnosti (NIS2). “Zaposlene redovno educiramo o sigurnom korištenju lozinki, prepoznavanju pokušaja zloupotrebe i drugim sigurnosnim rizicima”, dodaju iz ove kompanije.

I crnogorski maloprodajni lanac Voli prepoznaje slične trendove u cyber sigurnosti. Kako navode, svjesni sve većeg broja sigurnosnih prijetnji, planiraju dodatno unapređenje svojih sistema zaštite. “Svjesni smo sve većeg broja sigurnosnih prijetnji. U ovoj godini planiramo da u saradnji sa Crnogorskim Telekomom i njihovim partnerima implementiramo ICT rješenje u domenu cyber sigurnosti”, kazali su iz Volija.

PLANIRANE INVESTICIJE

Planiranje budućih ulaganja u sigurnost u maloprodaji zasniva se na iskustvima iz prakse, analizi prethodnih incidenata i procjeni novih rizika. Sagovornici ističu da se sigurnosni prioriteti danas ne odnose isključivo na tehnička rješenja i protivpožarnu zaštitu već i na kontinuiranu edukaciju zaposlenika, unapređenje internih procedura i jačanje saradnje s vanjskim partnerima s ciljem osiguravanja stabilnog i otpornog poslovnog okruženja.

U Konzumu d.o.o. Sarajevo navode da se planiranje sigurnosnih ulaganja odvija paralelno s razvojem maloprodajne mreže, uz prilagođavanje mjera specifičnostima svakog pojedinačnog objekta. “U narednom periodu, u skladu sa utvrđenom dinamikom ekspanzije, kompanija planira otvaranje novih, kao i renoviranje postojećih maloprodajnih objekata, pri čemu se paralelno unapređuju i sistemi zaštite na tim lokacijama. Odluka o vrsti sistema zaštite koji će biti implementiran zavisi od veličine objekta i procjene stepena ugroženosti, uz kontinuirano praćenje i primjenu savremenih tehnoloških rješenja u oblasti sigurnosti”, pojašnjava Kovač.

Sličan pristup planiranju sigurnosnih ulaganja prisutan je i u Konzumu Hrvatska, gdje naglašavaju da se sigurnost posmatra kao dugoročna investicija, a ne kao jednokratni trošak: “U nadolazećem razdoblju naši prioriteti u području sigurnosti bit će daljnja i intenzivnija edukacija zaposlenika, održavanje i dodatno unaprjeđenje suradnje sa zaštitarskim agencijama i policijom te nastavak ulaganja u nove tehnologije zaštite, s ciljem što učinkovitije prevencije neželjenih događaja i očuvanja sigurnog okruženja za naše kupce i zaposlenike.”

Dugoročna otpornost

Iskustva drugih trgovačkih lanaca pokazuju da se planirane investicije sve više usmjeravaju na jačanje otpornosti infrastrukture i zaštitu podataka. U Lidlu Srbija ističu da sigurnosne strategije prate globalne standarde kompanije, uz prilagođavanje lokalnim tržištima. “U narednom periodu, naši prioriteti ostaju dalja ulaganja u tehničku zaštitu većeg broja proizvoda i kontinuirano usklađivanje sa globalnim standardima bezbednosti. Naš cilj je da infrastruktura ostane otporna na nove rizike, uz apsolutnu zaštitu podataka naših potrošača i punu stabilnost svih poslovnih procesa”, poručili su iz ove kompanije. U Lidlu Slovenija naglašavaju važnost balansa između sigurnosti i dostupnosti proizvoda. “Naš prioritet ostaje osiguravanje sigurnosti zaposlenih i kupaca, uz istovremeno nastojanje da balansiramo između sigurnosti, dostupnosti proizvoda i poštivanja prava svih uključenih”, ističu iz Lidla Slovenija.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Sagledavajući iskustva sagovornika – od identifikacije sigurnosnih izazova, preko primjene tehničkih i organizacijskih rješenja do planiranja budućih ulaganja – jasno je da sigurnost u maloprodaji danas ne funkcioniše izolovano. Ona je rezultat međusobno povezane kombinacije tehnologije, obučenih ljudi i koordinacije s vanjskim partnerima.

Savremeni sigurnosni sistemi, bez obzira na nivo tehnološke sofisticiranosti, ne mogu dati puni efekat bez jasno definisanih procedura i educiranih zaposlenika. Istovremeno, iskustva iz prakse pokazuju da se sigurnost ne smije posmatrati kao trošak, već kao strateški temelj stabilnog i uspješnog poslovanja.

U okruženju rastućih fizičkih i digitalnih prijetnji, ulaganje u sigurnost postaje ulaganje u povjerenje kupaca, zaštitu zaposlenika i dugoročnu održivost maloprodajnih lanaca. Upravo ta svijest, kako zaključuju sagovornici, predstavlja ključnu razliku između reaktivnog pristupa i modernog, preventivno orijentisanog upravljanja sigurnošću.

Taktike kradljivaca

Kako u praksi izgledaju krađe u maloprodajnim objektima i o kakvim profilima počinilaca je riječ, pojašnjava Željko Zorić, direktor sektora fizičke zaštite u kompaniji Sector Security. Prema njegovim riječima, kradljivci se u osnovi mogu podijeliti u dvije grupe – profesionalce i osobe koje na krađu navodi prilika.

“Kada su u pitanju profesionalci, obično je riječ o dvoje ili više lica koja biraju objekat u kojem će izvršiti krađu. Prvo jedan počinilac vrši opservaciju sistema zaštite u objektu: da li ima fizičko obezbjeđenje, sistem tehničke zaštite, videonadzor, kako se ponašaju zaposlenici u objektu i na mjestima za naplatu proizvoda i slično. Nakon toga objekat posjećuju lica zadužena za krađu ciljanih proizvoda i stvaraju mikro uslove za njeno počinjenje. Najčešće vještački izazivaju verbalni sukob s nekim od posjetilaca objekta ili zaposlenicima, čime privlače pažnju drugih lica u objektu, zaposlenika ili radnika obezbjeđenja”, opisuje Zorić. Na taj način stvaraju povoljne uslove da sa ukradenom robom neopaženo napuste prodajni prostor.

Drugu grupu počinilaca čine osobe koje se na krađu odlučuju impulsivno, vođene trenutnom prilikom, a ne prethodnim planom. “Neoprezan rad zaposlenika u objektu, kada se roba ostavlja ispred ulaza, neobezbijeđena, van polica ili nadzora, može jednostavno navesti nekoga da taj predmet otuđi”, zaključuje Zorić te dodaje kako bi svaki objekat trebao imati kvalitetan videonadzor, makar u dijelu koji se odnosi na robu koja je često predmet krađa.