Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore u saradnji sa Asocijacijom menadžera korporativne bezbednosti Jugoistočne Evrope (SEECSA) organizovala je Drugu Međunarodnu konferenciju crnogorskih menadžera sigurnosti „Bezbjednost bez kompromisa“, koja se održava 11. i 12. aprila 2025. godine u hotelu “Splendid” u Budvi.

Ova konferencija predstavlja jedinstvenu priliku za okupljanje stručnjaka i profesionalaca iz oblasti sigurnosti, s ciljem zajedničkog istraživanja savremenih izazova i inovativnih rješenja. Važnost ove teme potvrđuje i prisustvo predstavnika Kabineta Predsjednika Crne Gore i Kabineta Predsjednika Vlade Crne Gore, savjetnika za bezbjednost i odbranu Dejana Vukšića i Todora Goranovića, što jasno ukazuje na posvećenost državnog vrha pitanjima o kojima se raspravlja.

Poseban fokus ovogodišnje konferencije stavljen je na teme poput industrijske špijunaže, cyber bezbjednosti i vještačke inteligencije, koje od nas zahtijevaju da budemo korak ispred, da predviđamo i prilagođavamo se novim izazovima. Upravo je to poruka državnog sekretara MUP-a, Petra Koprivice, sa otvaranja Druge međunarodne konferencije crnogorskih menadžera sigurnosi.

“Ova konferencija zato treba da bude alarm, poziv, izazov – i mapa puta”, naglasio je Koprivica.

On je objasnio da MUP pozicionira Crnu Goru na mapu zemalja koje ulažu u sveobuhvatnu javnu sigurnost, spremajući je za članstvo u Evropskoj uniji 2028. godine.

“Ključni pokazatelj napretka je i intenzivna saradnja sa međunarodnim partnerima, kao što su EUROPOL i INTERPOL, kao i učešće u globalnim operacijama. Takva saradnja omogućava razmjenu znanja, iskustava i najboljih praksi, što doprinosi kontinuiranom usklađivanju sa međunarodnim standardima i pravovremenom reagovanju na sve sofisticiranije prijetnje”, objasnio je Koprivica.

Jedna od tih prijetnji odnosi se i na industrijsku špijunažu, napomenuo je državni sekretar u Ministarstvu odbrane, Marko Marković.

“Danas je to naša svakodnevica i ono čemu se, na organizovan i sistemski način, moramo oduprijeti pravovremenom organizacijom nadzora i kontrole. U borbi protiv narastajućih cyber, hibridnih i asimetričnih prijetnji moramo razviti sistem koji se brzo adaptira, usavršava i nadograđuje. Takav sistem traži angažovanje mladih, sposobnih i obrazovanih ljudi kojima moramo svi zajedno pružiti šansu da pronađu svoje mjesto u njemu”, kazao je Marković.

Policijski savjetnik za organizovani kriminal pri Evropskoj organizaciji za bezbjednost i saradnju (OEBS), Toni Škrinjar pojasnio je i da sveobuhvatni koncept sigurnosti obuhvata političko-vojnu dimenziju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj, a i on je naglasio ljudsku dimenziju.

“Ključni naglasak je na unapređenju adekvatnih i pravovremenih odgovora nacionalnih vlasti na ove rastuće prijetnje, u rasponu od bolje forenzike do inovativnih pristupa kako bi se spriječilo da moderna tehnologija omogući djelovanje kriminalcima i teroristima”, upozorio je Škrinjar.

Uz podsjećanje da apsolutna sigurnost ne postoji, ali i da je nesumnjiva obaveza da se rizici svode na minimum, predsjednik Asocijacije menadžera bezbjednosti, Dragan Radulović, skrenuo je pažnju na probleme sa kojima se suočavaju čak i institucije širom svijeta za koje se vjerovalo da su nedodirljive.

“U takvim okvirima, mi, kao brojčano mala zajednica, imamo dužnost da posmatramo i učimo iz primjera. To što smo država sa nešto preko pola miliona stanovnika, sada je naša ključna prednost. Za razliku od drugih, sva rješenja mi možemo da primijenimo brzo i efikasno. Tog svojevrsnog luksuza moramo ubrzo da postanemo svjesni”, naglasio je Radulović.

On, međutim, kaže i da, ma koliko tehnologija napreduje, a vještačka inteligencija i njene mogućnosti već danas prevazilaze ono što je javnost mogla da pretpostavi prije samo godinu, ipak, u fokusu uvjek treba da budu ljudi.

“Svi mogu da ulažu milione i milijarde u informatiku, ali ona, podsjećam, počiva na ljudskom umu i njome treba da upravlja dobar čovjek. Ovo je tačka u kojoj se srijeću informatika, sigurnost, filozofija i, u okviru nje, etika, zbog čega se nadamo da je moć, a posebno moć odlučivanja, uvjek u pravim rukama”, izjavio je Radulović.

A, na tom putu – ljudi i države moraju da se udružuju. Jedan od najboljih primjera je osnivanje Centra za razvoj cyber kapaciteta (WB3C) 2023. godine u Podgorici. Ovaj centar je nastao zajedničkim snagama Francuske, Slovenije i Crne Gore, nakon destruktivnih sajber napada na državne informacione sisteme Crne Gore i Albanije prije tri godine.

“Naš cilj je da postanemo vodeći cyber centar – onaj koji ne samo da ima svoje programe, već ima i kapacitet da uspostavi partnerstva sa organizacijama koje dijele slične ciljeve. Već sarađujemo sa različitim partnerima iz cijele EU, uključujući zemlje poput Holandije i Estonije, kao i izvan EU sa Velikom Britanijom i Švajcarskom.

Misija Centra je da obezbijedi izgradnju cyber kapaciteta u šest zemalja Zapadnog Balkana, u oblasti cyber sigurnosti, cyber kriminala i cyber diplomatije, a sve u cilju jačanja cyber otpornosti”, poručio je direktor centra, Žil Švoerer.

U tom procesu, jedna od najvažnijih promjena u savremenom procesu sigurnosti je shvatanje da prva linija odbrane više nije isključivo u rukama državnih institucija, smatra predsjedavajući Asocijacije za korporativnu bezbjednost Jugoistočne Evrope, Denis Čaleta.

“Danas korporativna sigurnost ima ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti – kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Kompanije više nijesu samo ekonomski akteri – one su partneri u zaštiti kritične infrastrukture i očuvanju otpornosti društva. U današnjem povezanom svijetu, otpornost nije luksuz – ona je nužnost”, kazao je Čaleta.

“Tu se pojavljuju profesionalci iz korporativne sigurnosti – ne kao izolovani eksperti, već kao arhitekte spremnosti, pouzdani savjetnici rukovodstvu i čuvari kontinuiteta poslovanja. Cyber sigurnost, posebno, postaje stub korporativne otpornosti”, dodao je Čaleta.

Osim toga, da svijest o sigurnosti mora biti prioritet i na lokalnom nivou – jer bez stabilnog i sigurnog okruženja nema održivog razvoja, ni u privredi ni u društvu u cjelini, rekao je predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović.

“Naš cilj nije da budemo samo turistička destinacija, već i otvorena i sigurna sredina, atraktivna za život, rad i investiranje. U tom smislu, lokalna uprava snažno podržava inicijative koje doprinose razvoju sigurnosne svijesti i jačanju institucionalnih kapaciteta”, naveo je Jovanović.

Tokom koferencije, Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore i Udruženje pravnika Crne Gore potpisali su Memorandum o saradnji, kog su parafirali čelnici ovih organizacija, Dragan Radulović i prof. dr Branislav Radulović.

Ovaj memorandum se bazira na unapređenju saradnje iz oblasti pravne uređenosti i funkcionisanju sistema sigurnosti i odbrane i upravljanja sigurnosnim rizicima, kao i na promociji NATO i EU integracija i principa vladavine prava.

Uz teme o informacionoj sigurnosti, unapređenju aerodromske zaštite, industrijskoj špijunaži i internim korporativnim istragama u savremenom poslovanju, vještačkoj inteligenciji i kriznom upravljanju kritičnom infrastrukturom, na skupu će drugog dana biti održan okrugli sto “Sigurnost na prvom mjestu – razgovor o zakonima o zaštiti od požara”.

Već godinama konferencija Hrvatskog ceha zaštitara predstavlja platformu za stjecanje novih znanja i informacija, razmjenu mišljenja, ideja, kontakata te uspostavljanje novih partnerstava. Ona omogućuje povezivanje i direktnu komunikaciju pružatelja i korisnika usluga u sektoru sigurnosti i zaštite, kao i stručnjaka, institucija i drugih relevantnih aktera

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Hotel Westin u Zagrebu krajem marta bio je domaćin još jedne Međunarodne konferencije hrvatske industrije privatne zaštite i sigurnosti “Privatna zaštita 2025.”, koju organizira Hrvatski ceh zaštitara. Ovaj središnji godišnji skup predstavnika poslovnih subjekata i stručnjaka iz područja privatne zaštite i sigurnosti okupio je više od dvije stotine sudionika, relevantnih predstavnika industrije privatne sigurnosti Republike Hrvatske i EU, korisnika usluga, akademske zajednice, javnog i privatnog sektora te predstavnika medija. Konferenciju su i ovaj put podržali brojni strukovni partneri: Ministarstvo unutarnjih poslova, Konfederacija evropskih sigurnosnih službi (CoESS), Zaklada Konrad Adenauer za Hrvatsku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za sigurnosne politike i Institut za istraživanje hibridnih sukoba.

Fokus na nacionalnim strategijama

Već godinama unazad konferencija Hrvatskog ceha zaštitara predstavlja svojevrsnu platformu za stjecanje novih znanja i informacija, razmjenu mišljenja, ideja, kontakata te uspostavljanje novih partnerstava. Ona omogućava povezivanje i direktnu komunikaciju pružatelja i korisnika usluga u sektoru sigurnosti i zaštite, kao i stručnjaka, institucija i drugih relevantnih aktera. “Cilj nam je koordinirati razvoj novih tehnologija, razmjenjivati pozitivna i negativna iskustva te unaprijediti dijeljenje znanja”, kazala je na otvaranju moderatorica Valentina Lisak.

Tema konferencije obuhvatila je širok spektar izazova u oblasti sigurnosti. Fokus je bio na nacionalnim strategijama zaštite infrastrukture, primjeni naprednih tehnologija u sigurnosnim sistemima te specifičnim problemima u zaštiti kritične infrastrukture unutar Evropske unije i istočne Evrope. Održana u kontekstu dinamičnih političkih i sigurnosnih okolnosti, konferencija je bila usmjerena na unapređenje sektora kroz analizu ključnih trendova i inovativnih rješenja.

Radni dio počeo je uvodnim govorom predsjednice Ceha zaštitara Lidije Stolice, koja je naglasila kako je fokus ovogodišnjeg skupa na sigurnosti u školama, ulozi privatne zaštite u zaštiti kritične infrastrukture, novim tehnološkim rješenjima za javne prostore te utjecaju digitalizacije na sigurnosne procese. Prisutnima su se obratili i Norbert Eschborn iz Zaklade Konrad Adenauer, Catherine Piana, generalna direktorica CoESS-a, Sandro Šegedin iz Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH te Momir Karin iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH.

Program konferencije

Četiri modula, šest predavanja i tri panel-diskusije činili su program konferencije. Svaki modul bio je posvećen specifičnoj sigurnosnoj temi.

Prvi se bavio sigurnošću u školama, a uvodno izlaganje održao je Momir Karin, direktor Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava obrazovanja. Nakon njegovog izlaganja, panel-diskusija okupila je stručnjake iz različitih institucija: Tomislava Gulana iz Ravnateljstva policije MUP-a RH, Sandra Šegedina iz inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove te Antu Perčina iz Hrvatske udruge poslodavaca. Panel je moderirala Renata Dončević iz Hrvatskog ceha zaštitara.

Drugi modul bio je posvećen ulozi privatne zaštite u očuvanju kritične infrastrukture. Catherine Piana iz CoESS-a predstavila je evropsku perspektivu kroz Direktivu o otpornosti kritičnih subjekata, dok je Ivana Cesarec iz Sektora za smanjenje rizika od katastrofa Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH govorila o novom Zakonu o zaštiti kritične infrastrukture. Nakon toga, održan je panel u kojem su sudjelovali Dražen Štajduhar, Catherine Piana i Natalija Parlov Una iz TÜV NORD Adriatic, uz moderiranje dr. sc. Roberta Mikaca.

Treći modul bio je fokusiran na tehnološke inovacije u sigurnosti. Elvis Ferhatović iz kompanije Hikvision predstavio je mogućnosti napredne analitike u sustavima videonadzora, dok je Nino Belicki iz Robert Boscha govorio o internetu vatrodojavnih sustava i njihovoj primjeni u zaštiti objekata.

Četvrti i završni modul analizirao je stanje privatne zaštite u Evropskoj uniji i Jugoistočnoj Evropi, s posebnim naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture. Uvodno izlaganje održao je Branko Slak, predsjednik Komore za razvoj slovenske privatne zaštite, nakon čega je uslijedila panel-diskusija u kojoj su uzeli učešće Aleksandar Nedić iz Privredne komore Srbije, Verica Mileska Stefanovska iz Komore privatne zaštite Sjeverne Makedonije te Lidija Stolica iz Hrvatskog ceha zaštitara.

Važnost odabranih tema

“Teme koje obrađujemo uvijek su aktuelne i relevantne, kako za naš sektor tako i u širem društvenom kontekstu”, kazala je za naš magazin Lidija Stolica i istakla kako je fokus ove godine s pravom bio na dvije, po njoj, ključne teme – sigurnosti u školama i zakonu o kritičnoj infrastrukturi, tj. ulozi privatne zaštite u njenoj zaštiti. “Sigurnost u školama posebno je važna s obzirom na tragičan događaj koji se dogodio prošle godine, u kojem je izgubljen jedan mladi život. Kako su naši uvaženi panelisti istakli, ta tragedija nas je natjerala da ponovno sagledamo razinu zaštite u obrazovnim ustanovama. Kao struka, brzo smo reagirali i u kratkom roku organizirali više od 200 zaštitara kako bi se osigurale škole na početku nove školske godine, 7. siječnja. Važno je istaknuti da su i roditelji smatrali da prisutnost zaštitara ili osobe zadužene za sigurnost može znatno doprinijeti osjećaju sigurnosti njihove djece”, kazala je ona.

U osvrtu na drugu važnu temu konferencije, presjednica Ceha zaštitara navela je pitanje kritične infrastrukture, odnosno Zakona o kritičnoj infrastrukturi, koji je prošao prvo čitanje u Vijeću Republike Hrvatske. “Danas smo predstavili Nacrt prijedloga Zakona, a raspravljalo se i o različitim aktivnostima vezanim za njegovu primjenu. Privatni sektor već ima značajnu ulogu u zaštiti kritične infrastrukture u Hrvatskoj. Primjeri takvih objekata su LNG terminal i JANAF, koji spadaju u kategoriju kritične infrastrukture i koje štite privatne sigurnosne službe”, napomenula je. Predsjednica je na kraju pohvalila odaziv učesnika, koji je bio iznad očekivanja, te se zahvalila svima na dolasku i učešću u konferenciji.

Pogledajte fotografije sa konferencije: