Izazovi suočavanja s nepoznatim

Sportski događaji su uzbudljive i zabavne manifestacije. Ipak, kada se stadioni napune posjetiteljima, zaštita gledatelja, igrača i osoblja od nepoznatih izvora prijetnji postaje pravi izazov. Kombinacija odgovarajućih sigurnosnih tehnologija upraviteljima stadiona može pomoći da smanje rizik i unaprijede sigurnost

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Hiljade ljudi dolaze na stadione kako bi pratili velike sportske događaje koji privlače pažnju miliona gledatelja širom svijeta. Uz tako brojnu publiku, stadioni su postali meta za teroriste i druge napadače. U proteklih nekoliko godina desilo se više velikih terorističkih napada, gdje posebno treba istaći seriju samoubilačkih napada ispred stadiona Stade de France u Parizu u novembru 2015. godine te napad automobilom bombom ispred stadiona Vodaphone Arena u Istanbulu u decembru 2016. Ovi incidenti samo su potvrdili potrebu za boljom zaštitom stadiona. Nažalost, terorističke prijetnje i druge napade je teško predvidjeti, zbog čega je suočavanje s nepoznatim najveći izazov osiguravanja stadiona. „U razgovorima sa šefovima sektora sigurnosti na velikim stadionima primijetili smo da im jedna stvar danonoćno ne silazi s uma – kako se pripremiti za suočavanje s nepoznatim“, kaže Hank Monaco, zamjenik direktora marketinga za tehnologije i rješenja za zgrade u kompaniji Johnson Controls.

Šta donosi praćenje velikog broja ljudi

„Nažalost, u današnjem svijetu morate pokušati pripremiti svoj tim (stadionsko osoblje i osiguranje) za nepoznato, odnosno svoje osoblje za nešto što bi se moglo desiti na osnovu sličnih događaja iz drugih krajeva svijeta. Izvori rizika uključuju sigurnost igrača i timova, zaštitu navijača i manifestacija, kao i rano upozoravanje na incidente“, dodaje on. Primjenom holističkih sigurnosnih rješenja operateri sigurnosti na stadionima pokušavaju kreirati ambijent u kojem će posjetitelji moći prisustvovati manifestacijama bez straha. Postojanje stadiona koji mogu primiti i više od 100.000 navijača tokom svakog pojedinačnog dešavanja predstavlja ogroman zadatak i najveći izazov za sigurnost i zaštitu svake prisutne osobe. „Najveći problem kada su u pitanju ogromni objekti jeste veliki broj ljudi koji tamo dolaze u isto vrijeme. Tako se prije i poslije događaja formiraju uska grla, što predstavlja veliki i realan rizik od povećanog broja žrtava“, kaže David Chauvin, menadžer poslovnog razvoja rješenja za javnu sigurnost u kompaniji Genetec. Ovaj zadatak dodatno je otežan postojanjem velikog broja ulaznih i izlaznih tačaka, što usložnjava aktivnosti praćenja potencijalnih napadača i osoba kojima je zabranjen pristup, smatra Laura Blanc, direktor međunarodnog marketinga u kompaniji Herta Security. Uvođenje sveobuhvatnog sigurnosnog sistema je prva linija odbrane kada su u pitanju pristupi zaštiti stadiona. Odgovarajuća kombinacija videonadzora, kontrole pristupa i softvera za upravljanje videom sigurnosnim operaterima može pružiti kvalitetan uvid u sve što se dešava u njihovoj zoni odgovornosti.

Pronaći ravnotežu

Međutim, to nosi i određene izazove. „Naprimjer, pronalaženje ravnoteže između sigurnosti i zaštite objekta i ugodnog iskustva za navijače predstavlja važan izazov i problem. Pronalaženje pravog sigurnosnog rješenja (vidljivog i nevidljivog) kao segmenta posebno prilagođenih projekata predstavlja ključ uspješne organizacije ovih manifestacija za sve uključene strane, od vlasnika stadiona do samih gledatelja“, kaže Sebastian Selbt, menadžer za poslovni razvoj rješenja za stadione i manifestacije u Bosch Security Systemsu. „S tehnološke strane, postoji potreba da svaki stadion dobije mrežnu infrastrukturu koja podržava videonadzor, kontrolu pristupa i nadzor alarma, uz integraciju pomoću kvalitetnog softverskog rješenja za upravljanje. Osim toga, od ključne je važnosti ispitati vrste kamera instaliranih na stadionu. Bitno je posjedovati i odgovarajuće kamere koji mogu ponuditi vrhunski kvalitet slike i rezoluciju. Ovo je posebno osjetljivo pitanje kada imate zadatak da kontrolišete okruženje s velikim brojem ljudi“, kaže Blanc. Chauvin naglašava i izazov koji predstavlja razmjena ključnih informacija s organima reda u realnom vremenu. On ističe da pristup sistemima u privatnom vlasništvu može postati važan faktor u kriznoj situaciji. Zbog toga je, navodi, jako bitno pronaći način da se efikasno i efektivno prikupljaju isključivo najvažniji podaci u određenom ključnom momentu.

Integracija različitih sistema

Razmjena informacija je samo jedna od prednosti integracije sistema. Danas je integracija različitih sigurnosnih sistema više potreba nego pogodnost. Međutim, ona se također proširila izvan sfere sigurnosti.

Odnedavno imamo trend integracije sistema javne sigurnosti s kamerama u privatnom vlasništvu trećih strana, tvrdi Monaco. Tako se „privatne i javne organizacije podstiču da udruže snage s ciljem kreiranja sigurnije, pametnije i efikasnije zajednice“. On dodaje i da takav pristup i tehnologija omogućavaju policiji i lokalnim kompanijama da zajedno rade na tome da svoje zajednice učine sigurnijim. „Mi u Johnson Controlsu također radimo na integraciji s audio-vizuelnim sistemima kako bismo olakšali razmjenu informacija o zaštiti i sigurnosti pojedinaca. Glavna tačka svakog sigurnosnog sistema je komandno-kontrolni centar.  U ovim prostorijama nalaze se ogromni LCD monitori pomoću kojih sigurnosno osoblje može pratiti stotine CCTV kamera postavljenih širom stadiona. Ove kamere može pratiti i osoblje organa sigurnosti, tako da se u slučaju nužde može koordinirati rad interventnih timova. Dodatni sistemi javne sigurnosti uključuju tastere za hitne intervencije, kao i javne telefone za pozive u vanrednim situacijama“, kaže Monaco.

Chauvin objašnjava kako povezivanje više sistema i centara podataka preko jedinstvenog interfejsa može značajno pojednostaviti radne procese za potrebe operatera. „Umjesto da se oslanjate na različite nezavisne sisteme (npr. videonadzor, kontrolu pristupa, prepoznavanje registarskih tablica, analitku ponašanja, upravljanje posjetiteljima i usluge pratnje, kao i nove trendove kao što su praćenje pomoću dronova i korištenje društvenih mreža) koji koriste više monitora, sve relevantne informacije se u pravom trenutku mogu preusmjeriti do odgovarajućeg operatera“, kaže on.

„Brzo preusmjeravanje ključnih informacija do odgovarajućih operatera i paralelno praćenje cjeline ili dijela sistema zajedno s lokalnim policijskim organima značajno poboljšavaju uvid u stanje na terenu u samom objektu. Ovime se olakšava i saradnja s policijom jer tako možemo bolje razumjeti šta se desilo, o čemu se radi te gdje i koji resursi se moraju rasporediti. Uz automatizaciju i kompjuterizaciju naprednih radnih procesa sada je lakše upravljati velikim incidentima u realnom vremenu. Istovremeno, radni proces pripreme odgovora na incidente se također može naknadno analizirati za potrebe izvođenja obuke“, kaže Chauvin.

Objediniti sve podatke

Sistem kakav je Genetec Security Center, koji ima svoje osnovne module (video, kontrola pristupa, prepoznavanje registarskih tablica i praćenje zvuka), može integrisati senzore i podatke iz bilo kojeg vanjskog izvora. „Osim toga, naša tehnologija omogućava da se na svakoj lokaciji organima reda omogući pristup Genetec sistemu. Uz to je, istovremeno, osigurana potpuna kontrola nad dijeljenim sadržajima (alarmi, video uživo, snimljeni videozapisi, pojedinačne kamere itd.) koji se mogu razmjenjivati u bilo kojem trenutku (24 sata dnevno ili isključivo tokom manifestacija, u kriznim situacijama i sl.). Možete kontrolisati i koje su funkcije dostupne organima reda (davanje ovlaštenja za praćenje ili kontrolu na osnovu trenutnih postavki sistema)“, dodaje Chauvin. Tu je i integracija s drugim izvorima informacija kao što su sadržaji sa socijalnih medija, sistemi za automatsku identifikaciju (AIS), sistemi za praćenje vremenskih prilika i saobraćaja, tehnologije za otkrivanje oružja i prepoznavanje lica te drugi podaci o krivičnim djelima i incidentima. Oni sigurnosnom osoblju nude bolji uvid u situaciju na terenu, što može ubrzati proces sprečavanja pokušaja ulaska neovlaštene osobe ili pripreme odgovora na potencijalno opasnu situaciju. Ipak, važno je razmotriti uspostavu sveobuhvatnog sistema, koji bi objedinio različite senzorske podatke iz više izvora. On bi u pozadini koristio i mašinsko učenje za prepoznavanje potencijalnih problema efikasnije nego što su to ljudi u stanju učiniti, kaže Jeffery Miller, zamjenik direktora u kompaniji MSA Security. „Operateri na stadionu često instaliraju više različitih sistema za prikupljanje podataka i onda budu preplavljeni njihovom količinom. Podaci tako postanu neupotrebljivi jer ih se ne povezuje na pravi način.“

Dodatne mjere osiguranja 

Osim standardnog videonadzora i kontrole pristupa, stadioni uvode i dodatne mjere predostrožnosti. Dolazak na veliki sportski događaj danas više nije isti kao ranije. Prošla su vremena unošenja ruksaka sa grickalicama ili videokamerama za snimanje utakmica. Danas se ulazak na stadion odvija po strogim pravilima, a sve s ciljem zaštite svih prisutnih. „Uvođenje prakse unošenja prozirnih vrećica, kao što to zahtijeva američka Nacionalna fudbalska liga (NFL), pomaže stadionima da smanje rizik od ubacivanja vrećica koje se ne kontrolišu i u koje možete staviti eksplozivnu napravu. Tako se štite i naseljena područja u blizini samog objekta“, kaže Miller. Stadioni koriste i obučene pse za mirisnu detekciju eksploziva. Oni mogu upozoriti na prisustvo eksplozivnih jedinjenja baziranih na peroksidu. Miller smatra da ovo predstavlja potencijalno rješenje za najmanje dva problema: „Tako se olakšava kontrola vozila, ali i smanjuje rizik od postavljanja improvizirane eksplozivne naprave na ulazu stadiona prije samog početka događaja.“ Osim toga, on smatra da obavezni prolasci kroz detektore metala na svim ulazima pomažu u kreiranju sigurnijeg ambijenta unutar stadiona, kao i ponudi kvalitetnijeg iskustva za posjetitelje. Razlog za to je veći propusni kapacitet ovih uređaja i mogućnost detaljnije kontrole.

Sprečavanje napada vozilima

Sportske manifestacije koje privlače veliki broj gledatelja nose i povećani rizik od prisustva potencijalno rizičnih vozila unutar i u krugu stadiona. Jedan od najvećih izazova sigurnosti stadiona je sprečavanje terorističkih napada u njegovom krugu. Ovo je dodatno potvrđeno napadima u Parizu i Istanbulu, gdje su se napadi dogodili izvan stadiona. „Operateri pokušavaju otkriti način kako najefikasnije spriječiti zabijanje vozila u grupu ljudi ili unošenje improviziranih eksplozivnih naprava u masu ljudi koja se okuplja ispred ulaza“, kaže Miller. Razdvajanje vozila i ljudi podrazumijeva postavljanje odgovarajućih prepreka ili blokada na putevima i to ponekad i nije lahko izvodivo. Osim toga, operateri na stadionima suočavaju se s izazovom pronalaska najboljeg načina za pregled vozila koja se parkiraju u blizini objekta. „Prisutni su i rizici kada je u pitanju angažirano osoblje, kao i vođenje evidencije o vozilima u blizini parkinga u određenim vremenskim intervalima“, dodaje on.

Kako bi se izašlo na kraj s ovim rizicima, Miller navodi da je najvažniji korak koji stadion može poduzeti izrada procjene rizika i ugroženosti. Time je moguće identificirati nedostatke i rizične tačke, što može poslužiti kao osnova za donošenje konkretnih preporuka za otklanjanje ili ublažavanje otkrivenih slabosti.

Stadioni budućnosti

Navijački zanos može pretvoriti stadione u plodno tlo za međusobne obračune i bez terorističkih napada. Praćenje svih vrsta incidenata mora biti kontinuirana aktivnost na stadionima. Ažuriranje sigurnosnih rješenja je neizostavna komponenta sigurnosti stadiona. Saradnja s partnerima iz sigurnosne industrije može ponuditi nove mogućnosti za integraciju i implementaciju najnovijih tehnologija. Na taj način će operateri na stadionima biti bolje pripremljeni za svaku potencijalno opasnu situaciju u budućnosti.