Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore u saradnji sa Asocijacijom menadžera korporativne bezbednosti Jugoistočne Evrope (SEECSA) organizovala je Drugu Međunarodnu konferenciju crnogorskih menadžera sigurnosti „Bezbjednost bez kompromisa“, koja se održava 11. i 12. aprila 2025. godine u hotelu “Splendid” u Budvi.
Ova konferencija predstavlja jedinstvenu priliku za okupljanje stručnjaka i profesionalaca iz oblasti sigurnosti, s ciljem zajedničkog istraživanja savremenih izazova i inovativnih rješenja. Važnost ove teme potvrđuje i prisustvo predstavnika Kabineta Predsjednika Crne Gore i Kabineta Predsjednika Vlade Crne Gore, savjetnika za bezbjednost i odbranu Dejana Vukšića i Todora Goranovića, što jasno ukazuje na posvećenost državnog vrha pitanjima o kojima se raspravlja.
Poseban fokus ovogodišnje konferencije stavljen je na teme poput industrijske špijunaže, cyber bezbjednosti i vještačke inteligencije, koje od nas zahtijevaju da budemo korak ispred, da predviđamo i prilagođavamo se novim izazovima. Upravo je to poruka državnog sekretara MUP-a, Petra Koprivice, sa otvaranja Druge međunarodne konferencije crnogorskih menadžera sigurnosi.
“Ova konferencija zato treba da bude alarm, poziv, izazov – i mapa puta”, naglasio je Koprivica.
On je objasnio da MUP pozicionira Crnu Goru na mapu zemalja koje ulažu u sveobuhvatnu javnu sigurnost, spremajući je za članstvo u Evropskoj uniji 2028. godine.
“Ključni pokazatelj napretka je i intenzivna saradnja sa međunarodnim partnerima, kao što su EUROPOL i INTERPOL, kao i učešće u globalnim operacijama. Takva saradnja omogućava razmjenu znanja, iskustava i najboljih praksi, što doprinosi kontinuiranom usklađivanju sa međunarodnim standardima i pravovremenom reagovanju na sve sofisticiranije prijetnje”, objasnio je Koprivica.
Jedna od tih prijetnji odnosi se i na industrijsku špijunažu, napomenuo je državni sekretar u Ministarstvu odbrane, Marko Marković.
“Danas je to naša svakodnevica i ono čemu se, na organizovan i sistemski način, moramo oduprijeti pravovremenom organizacijom nadzora i kontrole. U borbi protiv narastajućih cyber, hibridnih i asimetričnih prijetnji moramo razviti sistem koji se brzo adaptira, usavršava i nadograđuje. Takav sistem traži angažovanje mladih, sposobnih i obrazovanih ljudi kojima moramo svi zajedno pružiti šansu da pronađu svoje mjesto u njemu”, kazao je Marković.
Policijski savjetnik za organizovani kriminal pri Evropskoj organizaciji za bezbjednost i saradnju (OEBS), Toni Škrinjar pojasnio je i da sveobuhvatni koncept sigurnosti obuhvata političko-vojnu dimenziju, zaštitu životne sredine i održivi razvoj, a i on je naglasio ljudsku dimenziju.
“Ključni naglasak je na unapređenju adekvatnih i pravovremenih odgovora nacionalnih vlasti na ove rastuće prijetnje, u rasponu od bolje forenzike do inovativnih pristupa kako bi se spriječilo da moderna tehnologija omogući djelovanje kriminalcima i teroristima”, upozorio je Škrinjar.
Uz podsjećanje da apsolutna sigurnost ne postoji, ali i da je nesumnjiva obaveza da se rizici svode na minimum, predsjednik Asocijacije menadžera bezbjednosti, Dragan Radulović, skrenuo je pažnju na probleme sa kojima se suočavaju čak i institucije širom svijeta za koje se vjerovalo da su nedodirljive.
“U takvim okvirima, mi, kao brojčano mala zajednica, imamo dužnost da posmatramo i učimo iz primjera. To što smo država sa nešto preko pola miliona stanovnika, sada je naša ključna prednost. Za razliku od drugih, sva rješenja mi možemo da primijenimo brzo i efikasno. Tog svojevrsnog luksuza moramo ubrzo da postanemo svjesni”, naglasio je Radulović.
On, međutim, kaže i da, ma koliko tehnologija napreduje, a vještačka inteligencija i njene mogućnosti već danas prevazilaze ono što je javnost mogla da pretpostavi prije samo godinu, ipak, u fokusu uvjek treba da budu ljudi.
“Svi mogu da ulažu milione i milijarde u informatiku, ali ona, podsjećam, počiva na ljudskom umu i njome treba da upravlja dobar čovjek. Ovo je tačka u kojoj se srijeću informatika, sigurnost, filozofija i, u okviru nje, etika, zbog čega se nadamo da je moć, a posebno moć odlučivanja, uvjek u pravim rukama”, izjavio je Radulović.
A, na tom putu – ljudi i države moraju da se udružuju. Jedan od najboljih primjera je osnivanje Centra za razvoj cyber kapaciteta (WB3C) 2023. godine u Podgorici. Ovaj centar je nastao zajedničkim snagama Francuske, Slovenije i Crne Gore, nakon destruktivnih sajber napada na državne informacione sisteme Crne Gore i Albanije prije tri godine.
“Naš cilj je da postanemo vodeći cyber centar – onaj koji ne samo da ima svoje programe, već ima i kapacitet da uspostavi partnerstva sa organizacijama koje dijele slične ciljeve. Već sarađujemo sa različitim partnerima iz cijele EU, uključujući zemlje poput Holandije i Estonije, kao i izvan EU sa Velikom Britanijom i Švajcarskom.
Misija Centra je da obezbijedi izgradnju cyber kapaciteta u šest zemalja Zapadnog Balkana, u oblasti cyber sigurnosti, cyber kriminala i cyber diplomatije, a sve u cilju jačanja cyber otpornosti”, poručio je direktor centra, Žil Švoerer.
U tom procesu, jedna od najvažnijih promjena u savremenom procesu sigurnosti je shvatanje da prva linija odbrane više nije isključivo u rukama državnih institucija, smatra predsjedavajući Asocijacije za korporativnu bezbjednost Jugoistočne Evrope, Denis Čaleta.
“Danas korporativna sigurnost ima ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti – kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Kompanije više nijesu samo ekonomski akteri – one su partneri u zaštiti kritične infrastrukture i očuvanju otpornosti društva. U današnjem povezanom svijetu, otpornost nije luksuz – ona je nužnost”, kazao je Čaleta.
“Tu se pojavljuju profesionalci iz korporativne sigurnosti – ne kao izolovani eksperti, već kao arhitekte spremnosti, pouzdani savjetnici rukovodstvu i čuvari kontinuiteta poslovanja. Cyber sigurnost, posebno, postaje stub korporativne otpornosti”, dodao je Čaleta.
Osim toga, da svijest o sigurnosti mora biti prioritet i na lokalnom nivou – jer bez stabilnog i sigurnog okruženja nema održivog razvoja, ni u privredi ni u društvu u cjelini, rekao je predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović.
“Naš cilj nije da budemo samo turistička destinacija, već i otvorena i sigurna sredina, atraktivna za život, rad i investiranje. U tom smislu, lokalna uprava snažno podržava inicijative koje doprinose razvoju sigurnosne svijesti i jačanju institucionalnih kapaciteta”, naveo je Jovanović.
Tokom koferencije, Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore i Udruženje pravnika Crne Gore potpisali su Memorandum o saradnji, kog su parafirali čelnici ovih organizacija, Dragan Radulović i prof. dr Branislav Radulović.
Ovaj memorandum se bazira na unapređenju saradnje iz oblasti pravne uređenosti i funkcionisanju sistema sigurnosti i odbrane i upravljanja sigurnosnim rizicima, kao i na promociji NATO i EU integracija i principa vladavine prava.
Uz teme o informacionoj sigurnosti, unapređenju aerodromske zaštite, industrijskoj špijunaži i internim korporativnim istragama u savremenom poslovanju, vještačkoj inteligenciji i kriznom upravljanju kritičnom infrastrukturom, na skupu će drugog dana biti održan okrugli sto “Sigurnost na prvom mjestu – razgovor o zakonima o zaštiti od požara”.
