12 Novembra, 2026
image
Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Softveri (Page 3)

Softveri

Predstavljamo ITVDesk: Siguran i prilagodljiv prijenos desktop sadržaja u VMS sustavima

Jedna od važnih prednosti ovakvog pristupa je fleksibilnost prikaza. Ovisno o tome što podržava VMS ili NVR sustav, ITVDesk se može koristiti kao više zasebnih virtualnih IP kamera ili kao jedan ONVIF uređaj s više video kanala

Piše: Mile Brkanović, direktor, ITVDesk; E-mail: partner@itvdesk.eu; www.itvdesk.eu

Kada se računalo uključi u videonadzorni sustav, sigurnosni zahtjevi postaju znatno širi od samog prijenosa slike. Desktop sadržaj često prikazuje poslovne aplikacije, korisničke podatke, industrijske parametre, POS transakcije, administratorske alate ili druge osjetljive informacije. Zbog toga integracija računala u VMS ili NVR sustav ne smije biti promatrana samo kao tehničko pitanje streaminga, nego kao dio šire sigurnosne arhitekture. ITVDesk je razvijen kao platforma koja desktop, aplikacije, web kamere, ONVIF kamere, video datoteke i druge digitalne izvore pretvara u standardni ONVIF video izvor. U praksi to znači da se računalo može dodati u postojeći VMS ili NVR sustav slično kao IP kamera, ali s dodatnim mogućnostima koje klasična kamera nema. Organizacija tako može snimati ne samo prostor ispred kamere, nego i digitalne procese koji se odvijaju na radnoj stanici.

Fleksibilnost prikaza

Jedna od važnih prednosti ovakvog pristupa je fleksibilnost prikaza. Ovisno o tome što podržava VMS ili NVR sustav, ITVDesk se može koristiti kao više zasebnih virtualnih IP kamera ili kao jedan ONVIF uređaj s više video kanala. To je važno kod različitih proizvođača snimača jer neki sustavi bolje podržavaju više odvojenih kamera, dok drugi podržavaju višekanalni ONVIF uređaj. Takva prilagodljivost olakšava integraciju u postojeću infrastrukturu bez potrebe za većim promjenama sustava.

Osim odvojenih kanala, ITVDesk omogućava i kombiniranje više izvora u jedan video prikaz. Više monitora jednog računala, desktop aplikacija, web kamera, ONVIF kamera, slika ili video datoteka mogu se složiti u jedan zajednički stream. To je korisno u situacijama kada VMS ili NVR ima ograničen broj licenci, kada operater želi pregledniji prikaz ili kada je potrebno u jednoj snimci objediniti desktop, kameru i dodatne informacije. Na taj način jedan video kanal može sadržavati širi kontekst događaja nego što ga može dati klasična kamera.

PTZ upravljanje i sigurnost komunikacije

Kod sigurnosnih istraga posebno je važan dodatni kontekst unutar same snimke. ITVDesk može prikazivati subtitle ili overlay informacije povezane s radom korisnika, primjerice indikaciju aktivnosti tipkovnice, pokreta miša ili drugih događaja na računalu. Takve informacije pomažu kod naknadnog pregleda jer sigurnosni tim ne vidi samo sliku ekrana, nego lakše razumije što se događalo prije, tijekom i nakon incidenta.

Desktop izvor također ne mora biti samo pasivni video prikaz. ITVDesk podržava PTZ logiku upravljanja desktopom, gdje se koncept poznat iz klasičnih kamera koristi za interakciju s računalom. Umjesto pomicanja objektiva, operater može upravljati mišem i radnom površinom, ovisno o konfiguraciji sustava. To može biti korisno kod udaljene podrške, nadzornih centara, tehničkih intervencija ili sigurnosnih provjera.

Sigurnost komunikacije jedan je od ključnih elemenata ovakvog rješenja. Budući da desktop stream može sadržavati osjetljive podatke, ITVDesk podržava HTTPS, RTSPS i SRTP komunikaciju, uz sigurnu autentifikaciju i zaštićenu komunikaciju između komponenti sustava. Cilj nije samo poslati sliku prema snimaču, nego zaštititi prijenos slike, zvuka i upravljačkih funkcija od neovlaštenog pristupa.

Pouzdanost snimanja

Uz enkripciju komunikacije, važna je i kontrola pristupa. Administrator mora znati tko se pokušava spojiti na virtualnu kameru, s koje IP adrese i s kojim rezultatom. Zbog toga audit zapisi imaju veliku vrijednost u profesionalnim instalacijama. Oni pomažu u analizi sigurnosnih događaja, otkrivanju pogrešnih konfiguracija, ponovljenih pokušaja prijave ili pokušaja pristupa iz nepredviđenih mrežnih zona. Pouzdanost snimanja također je važna, posebno u mrežama gdje može doći do privremenog prekida komunikacije između računala i snimača. ITVDesk po potrebi podržava ANR buffering scenarije, gdje se u slučaju prekida veze zapis privremeno zadržava i kasnije nadoknađuje prema snimaču kada se komunikacija ponovno uspostavi, ovisno o podršci VMS ili NVR sustava. Takav pristup smanjuje rizik od gubitka važnih dijelova snimke kod udaljenih lokacija, poslovnica ili industrijskih sustava.

Profesionalna integracija mora voditi računa i o transparentnosti prema korisniku. Ako je računalo dio videonadzornog sustava, korisnik može biti jasno obaviješten da je radna stanica pod nadzorom. Takva mogućnost pomaže organizacijama da desktop nadzor uvedu kao jasno definirani dio sigurnosne politike, umjesto kao skriveni ili nekontrolirani nadzor.

Dodatni sigurnosni element je integritet same aplikacije. Digitalno potpisane izvršne datoteke i biblioteke pomažu u provjeri autentičnosti softvera i smanjuju rizik od neovlaštene izmjene aplikacijskih komponenti. U organizacijama koje imaju strože IT sigurnosne politike, takav pristup olakšava prihvaćanje softvera unutar postojeće infrastrukture.

Kontrola i performanse

Važna prednost ITVDesk arhitekture je i lokalna kontrola nad podacima. Obrada, konfiguracija i streaming mogu se odvijati unutar infrastrukture korisnika, bez potrebe za vanjskim cloud servisima. To je posebno važno u bankarstvu, industriji, državnim sustavima, sigurnosnim centrima i svim okruženjima gdje se podaci ne smiju nepotrebno iznositi izvan organizacije.

Performanse su jednako važne kao i sigurnost. Streaming desktopa u realnom vremenu, rad s više monitora, više paralelnih kanala i kombiniranje više izvora mogu opteretiti procesor ako sustav nije optimiziran. ITVDesk koristi GPU akceleraciju, uključujući Intel Quick Sync, NVIDIA NVENC i AMD AMF, uz vlastitu GPU_ZERO arhitekturu. Time se smanjuje opterećenje procesora i omogućava stabilniji rad u zahtjevnijim VMS instalacijama.

ITVDesk se zato ne može promatrati samo kao alat za prijenos slike s ekrana. On je sigurnosni i integracijski sloj između računala i videonadzornog sustava. Desktop, aplikacije, više monitora, kamere, audio, overlay informacije, alarmi i različiti video izvori mogu se pretvoriti u upravljiv, zaštićen i prilagodljiv ONVIF video izvor.

Hytera: Kako pametne nosive kamere mijenjaju sigurnost

Godinama su se zaštitari na terenu, redari na događajima i upravitelji objekata oslanjali na dvosmjerne radioveze koje podržavaju samo glasovnu komunikaciju za koordinaciju timova. Kako sigurnosni scenariji postaju sve složeniji, korisnici traže brži odgovor, transparentnost na terenu i provjerljivu odgovornost

Piše: Melina Politi, voditeljica marketinga za Jugoistočnu Evropu, Hytera Communications Europe; E-mail: melina.politi@hytera-europe.com

Glasovna komunikacija omogućava timovima da opišu incidente, ali ne i da vizuelno dokumentuju ono što se dešava na terenu. Stoga se jasno pojavio operativni jaz unutar tradicionalnih sigurnosnih i radnih procesa. Ovo dugogodišnje ograničenje postepeno je narušilo efikasnost odgovora, vjerodostojnost rješavanja sporova i ukupni profesionalizam usluga zaštitarskih agencija.

Moderne komercijalne sigurnosne operacije zahtijevaju mnogo više od same glasovne komunikacije i koordinacije s operativnim centrom. Privatne zaštitarske kompanije širom Jadranske regije pod velikim su pritiskom da povećaju operativnu transparentnost, pravedno rješavaju sporove na terenu, zaštite osoblje od neosnovanih optužbi i osiguraju čvrste dokaze za potrebe osiguranja i rješavanje sporova.

Nova realnost

Ova evolucija industrije – prelazak s koordinacije pomoću glasa na integrisano snimanje vizuelnih dokaza – više nije stvar izbora. Postalo je to neizbježna potreba za podizanjem profesionalnih standarda usluga, ublažavanjem operativnih rizika i ispunjavanjem regionalnih regulatornih zahtjeva za pružaoce sigurnosnih usluga.

Zastarjeli radiouređaji dizajnirani su isključivo za prijenos glasa i nemaju mogućnost vizuelnog snimanja i zadržavanja dokaza. Oni ne mogu dokumentovati interakcije na mjestu događaja, snimiti krađu niti podržati daljinski nadzor u realnom vremenu. Prijelaz na objedinjene komunikacijske uređaje koji dokumentuju dokaze postalo je od suštinskog značaja za moderne sigurnosne operacije.

Pametna rješenja

Hyterin portfolio profesionalnih nosivih kamera SC880, SC780, SC580 i GC550 razvijen je kako bi podržao ovu tranziciju sigurnosne industrije. Kombinacijom pouzdane komunikacije i snimanja u visokoj rezoluciji, Hyterine nosive kamere unapređuju efikasnost rada na terenu, jačaju operativnu odgovornost i pružaju veću zaštitu osoblju komercijalnih sigurnosnih kompanija širom Jadranske regije i Evrope.

Kao vodeći 5G model za najzahtjevnije sigurnosne scenarije, Hytera SC880 omogućava 4K videoprijenos u realnom vremenu uz ultranisku latenciju preko javnih 5G mreža, što komandnom centru pruža trenutni uvid u visokokvalitetne snimke s terena te bržu i precizniju reakciju na vanredne situacije. Uređaj je opremljen i integrisanom Push-to-Talk (PoC) funkcijom preko mobilne mreže, čime objedinjuje glasovnu komunikaciju u realnom vremenu i videonadzor u jednom prenosivom uređaju. Zahvaljujući naprednoj korekciji širokougaonog izobličenja, elektronskoj stabilizaciji slike u šest osa i snažnom infracrvenom osvjetljenju, SC880 snima jasne i detaljne videosnimke čak i tokom patrola u pokretu i noćnih smjena u uslovima slabog osvjetljenja, osiguravajući da nijedna kritična informacija s terena ne ostane nezabilježena.

Hytera SC780 izuzetno je pouzdano 4G rješenje visokih performansi za svakodnevne komercijalne sigurnosne operacije. Podržava do 120 sekundi predsnimanja, čime bilježi događaje koji su prethodili incidentu, a koje bi ručna aktivacija snimanja mogla propustiti. Uz stabilan video visoke rezolucije i vjeran prikaz detalja s terena, uređaj eliminiše slijepe tačke tokom iznenadnih vanrednih situacija. Potpuno integrisan s Hyterinom objedinjenom sigurnosnom platformom, SC780 podržava HD prijenos uživo, šifrovani prijenos audio i video sadržaja te praćenje situacije u realnom vremenu.

Kombinujući malu masu, ergonomski dizajn i visoke performanse, Hytera SC580 donosi ultratanak profil prilagođen nošenju na uniformi. Uprkos kompaktnim dimenzijama, uređaj omogućava stabilan 4G prijenos u realnom vremenu, napredno noćno snimanje uz Starlight tehnologiju i stabilizaciju slike pomoću vještačke inteligencije.

Čuvanje dokaza

Ultrakompaktna nosiva kamera Hytera GC550 projektovana je za diskretno prikupljanje dokaza u svim uslovima rada. Njen ultraširokougaoni objektiv od 150 stepeni bilježi sveobuhvatan prikaz mjesta događaja, pružajući objektivne i nepristrasne video i foto dokaze za svakodnevne patrole objekata, sigurnost u maloprodaji i diskretni nadzor na terenu. Kombinacija optimiziranog hardvera i inteligentnog softvera dodatno povećava transparentnost intervencija te doprinosi zaštiti zakonskih prava i sigurnosti samih zaštitara.

Međutim, prava vrijednost Hyterinog ekosistema nosivih kamera ne ogleda se samo u kvalitetu snimanja, već i u standardizovanom i sigurnom upravljanju dokaznim materijalom. Videosnimci imaju punu dokaznu vrijednost samo kada su zagarantovani integritet podataka i neprekinut lanac čuvanja dokaza. Uz podršku Hyterine platforme za digitalno upravljanje dokazima (Digital Evidence Management), sve datoteke se automatski preuzimaju, u potpunosti šifruju i sistematski arhiviraju čim se uređaji postave na dok-stanicu za punjenje i prijenos podataka. Ovaj potpuno automatizovan proces osigurava potpunu sljedivost i sigurnost podataka te ujedno ispunjava sve strožije evropske zahtjeve u oblasti zaštite privatnosti i upravljanja dokaznim materijalom.

Strateška modernizacija

Savremene sigurnosne operacije zahtijevaju objedinjeni sistem koji omogućava efikasnu koordinaciju timova, ali i prikupljanje pravno valjanih i objektivnih dokaza s terena. Hyterin portfolio nosivih kamera pruža visoku pouzdanost, usklađenost s propisima i vrijedne operativne podatke, pomažući zaštitarskim kompanijama da smanje broj sporova, zaštite terensko osoblje, povećaju pravnu zaštitu od odgovornosti i unaprijede kvalitet svojih usluga.

Za proaktivne pružaoce usluga privatne zaštite širom Jadranske regije i Evrope ovo predstavlja mnogo više od obične zamjene opreme. Riječ je o strateškoj modernizaciji operativnih modela koja tradicionalne zaštitare pretvara u umrežene, taktički koordinisane i podacima vođene sigurnosne profesionalce, u potpunosti spremne za složene izazove.

Milestone Systems XProtect

Nova nezavisna studija procijenila je finansijski i operativni uticaj korištenja Milestone XProtect VMS softvera. Rezultati su ukazali na značajne koristi za korisnike kroz brže provođenje istraga, efikasniju administraciju i optimizaciju troškova integracije

Piše: Svetoslava Tsvetkova, voditeljica marketinga za Istočnu Evropu, Zajednicu nezavisnih država i Izrael, Milestone Systems; E-mail: svet@milestone.dk

Kompanija Milestone Systems objavila je rezultate Total Economic Impact studije za 2026. godinu, koju je po njenoj narudžbi proveo Forrester Consulting. Cilj istraživanja bio je procijeniti ukupnu poslovnu vrijednost otvorene platforme XProtect VMS kroz analizu konkretnih finansijskih i operativnih efekata koje ostvaruju klijenti koji je već koriste. Studija pokazuje da ulaganje u modernu platformu za upravljanje videozapisima ne doprinosi samo višem nivou sigurnosti već istovremeno povećava efikasnost poslovanja, pojednostavljuje rad sigurnosnih timova i omogućava bolje iskorištavanje postojećih resursa.

Povrat investicije za tri godine

Forresterova analiza zasnovana je na intervjuima s donosiocima odluka iz kompanija koje već koriste XProtect u svakodnevnom radu. Na osnovu njihovih iskustava kreirana je tzv. kompozitna organizacija, koja predstavlja tipičnog korisnika platforme i služi kao model za procjenu finansijskih i operativnih efekata tokom trogodišnjeg perioda. Ovakav pristup omogućava da rezultati ne budu zasnovani na pojedinačnim primjerima, već na objedinjavanju iskustava različitih korisnika i njihovih poslovnih okruženja.

Kompozitna organizacija obuhvaćena studijom zapošljava oko 2.500 radnika, koristi između 10 i 15 aktivnih korisnika XProtect platforme, upravlja sistemom koji obuhvata približno 500 kamera i ostvaruje godišnji prihod od oko 600 miliona američkih dolara. Na osnovu prikupljenih podataka Forrester procjenjuje da takva organizacija može ostvariti povrat investicije (ROI) od 133 posto u periodu od tri godine, pri čemu se istovremeno znatno smanjuje vrijeme za provođenje istraga i upravljanje digitalnim dokazima.

Analiza je obuhvatila više aspekata svakodnevnog rada organizacija koje koriste XProtect. Rezultati pokazuju da su procesi istrage i upravljanja dokazima između 30 i 60 posto brži zahvaljujući centralizovanim radnim procesima unutar otvorene platforme. Istovremeno su unaprijeđeni administrativni i operativni procesi sigurnosnih timova, dok su operativni troškovi smanjeni zahvaljujući mogućnosti ponovne upotrebe postojeće hardverske infrastrukture, nižim troškovima licenciranja i jednostavnijoj integraciji novih sistema i aplikacija.

Od sigurnosti do operativne inteligencije

Prema navodima Milestone Systemsa, rezultati studije potvrđuju da XProtect danas prevazilazi tradicionalnu ulogu sistema za videonadzor i prerasta u platformu za operativnu inteligenciju zasnovanu na videopodacima i naprednim analitičkim mogućnostima. Umjesto da služi isključivo za pregled i pohranu videozapisa, platforma omogućava da informacije prikupljene putem videonadzora pretvore u korisne poslovne uvide koji doprinose efikasnijem upravljanju procesima.

Skraćivanjem vremena potrebnog za provođenje istraga, pojednostavljenjem upravljanja dokazima i pružanjem mjerljivih poslovnih koristi, XProtect pomaže organizacijama da istovremeno unaprijede nivo sigurnosti i transformišu način na koji donose operativne odluke. Upravo zbog toga videopodaci postaju vrijedan poslovni resurs koji se može koristiti daleko šire od tradicionalne zaštite ljudi i imovine.

Studija uključuje i konkretne primjere koji pokazuju kako se prednosti platforme odražavaju na svakodnevno poslovanje korisnika u različitim industrijama. U logističkom sektoru vrijeme potrebno za identifikaciju i praćenje pošiljki značajno je skraćeno zahvaljujući centralizovanom pristupu videopodacima i jednostavnijem pretraživanju snimaka. Jedan je maloprodajni lanac uspio brzo riješiti osigurani incident visoke vrijednosti, čime su trajanje istrage i broj potrebnih operativnih koraka svedeni na minimum. Ovakvi primjeri pokazuju da se vrijednost videosistema danas ne mjeri samo kvalitetom snimka već i sposobnošću platforme da ubrza poslovne procese, olakša donošenje odluka i smanji operativne troškove.

Nalazi studije potvrđuju da savremena VMS tehnologija više nije ograničena na pregled i pohranu videozapisa. Kada je implementirana kao otvorena i skalabilna platforma koja se može integrisati s analitičkim alatima i drugim poslovnim sistemima, video postaje vrijedan operativni resurs koji omogućava brže reagovanje na incidente, veću transparentnost poslovnih procesa i efikasnije korištenje postojeće infrastrukture.

Otvorena platforma za dugoročni razvoj

Milestone XProtect razvijen je kao otvorena, fleksibilna i skalabilna platforma za upravljanje videozapisima koja korisnicima omogućava da prilagode, prošire i pojednostave svoju sigurnosnu infrastrukturu u skladu s razvojem poslovanja. Platforma objedinjuje centralizovano upravljanje kamerama, senzorima, lokacijama i integrisanim aplikacijama, pružajući sigurnosnim timovima potpuniji pregled događaja i brži pristup informacijama potrebnim za donošenje odluka.

Jedna od ključnih prednosti XProtecta je njegova otvorena arhitektura, koja omogućava povezivanje sa širokim spektrom uređaja, aplikacija i tehnologija različitih proizvođača. Na taj način korisnici mogu zadržati postojeće investicije u sigurnosnu infrastrukturu, istovremeno uvodeći nove funkcionalnosti i tehnologije bez složenih migracija ili zamjene kompletnih sistema. Otvorenost platforme dodatno dolazi do izražaja u okruženjima koja sve više koriste vještačku inteligenciju, naprednu videoanalitiku i upravljanje većim brojem lokacija.

Axis predlaže: Jedna platforma za sve lokacije

Kod više lokacija lokalni nadzor često nije dovoljan za efikasno upravljanje. Objedinjena platforma za upravljanje većim brojem lokacija kompanijama nudi centraliziranu vidljivost, dosljedne standarde, brži odgovor i ogućnost skaliranja bez gubitka kontrole

Piše: Stjepan Šurmanović, voditelj prodaje za Jugoistočnu Evropu, Axis Communications; E-mail: Stjepan.Surmanovic@axis.com

Usklađivanje zahtjeva vođenja jedne poslovne lokacije dovoljno je složen zadatak. Ali upravljanje sa dvije, deset ili čak stotinu lokacija potpuno je drugačiji izazov. Kako se poslovanje razvija, raste i složenost ovog zadatka. Ono što može biti dovoljno za jednu lokaciju brzo postaje neefikasno i stresno ako se želi pokriti više njih.

Tu na scenu stupa strateški pristup upravljanju većim brojem lokacija. Nije riječ samo o ponavljanju uspjeha sa početne lokacije na drugim. U pitanju je izgradnja skalabilnog, efikasnog i objedinjenog sistema koji jača cijelu organizaciju.

Primjeri s terena

Upravljanje većim brojem lokacija nije samo pitanje kontrole koja se odvija odozgo prema dolje. Riječ je o stvaranju objedinjenog sistema koji je izgrađen oko centralizacije, optimizacije i standardizacije. Centralizacija objedinjuje ključne funkcije i nudi vidljivost na nivou cijele organizacije umjesto izoliranih operacija na pojedinačnim lokacijama. Optimizacija omogućava timovima da porede performanse, identificiraju trendove, adresiraju slabe tačke i poduzimaju mjere prije nego što problemi eskaliraju. Standardizacija osigurava dosljednost sigurnosti, operacija i korisničkog iskustva, bilo da je riječ o lokaciji u Kaliforniji ili filijali u Singapuru.

Skalabilnost i upravljanje
Dodavanje nove lokacije trebalo bi više ličiti na priključivanje rutera nego na proces IT migracije. Kvalitetne platforme omogućavaju da dodate novu lokaciju, registrirate uređaje, kontrolirate različite korisnike i uloge s različitim dozvolama i preuzmete postojeće konfiguracijske predloške u roku od nekoliko sati, a ne sedmica.

Udaljeni pristup treba ponuditi istu detaljnost kontrole kao u serverskoj sobi. Ako vam udaljeni pristup omogućava samo pregled kontrolnih tabli, ali ne i poduzimanje mjera na osnovu njih, to je nadzor, a ne upravljanje.

Upravljanje pojedinačnim uređajima je neefikasno i vremenski zahtjevno. Upravljanje pomoću jedinstvenog prikaza, uz mogućnost grupnog ažuriranja i automatizirane provjere stanja čini ključnu razliku između sigurnosnog tima i deska za podršku. Pokretanje lokalnih sistema za pohranu podrazumijeva održavanje hardvera na svakoj lokaciji. Konsolidirana pohrana eliminira tu zavisnost i poboljšava vidljivost kroz dijeljenje podataka, uz paralelno rješavanje pitanja redundancije.

Centralizirani nadzor i pregled situacije

Jedna kontrolna tabla prikazuje video, status alarma i stanje uređaja sa svake lokacije. Kao takva, ona predstavlja operativnu jezgru upravljanja na više lokacija. Ona nudi situacijsku svijest o svim lokacijama, uz jednostavan i konsolidiran pregled kritičnih alarma i drugih analitičkih događaja i obavijesti. Izvještavanje s više lokacija daje uvid u dešavanja na nivou cijele organizacije. Kontrolne table s indikatorima statusa u realnom vremenu nude informacije o tome da je neki sistem pokrenut i funkcionalan, ali neće uvijek podržavati donošenje odluka. Platforme koje kvalitetno podržavaju donošenje odluka prepoznaju trendove prije nego što oni postanu problemi i ukazuju na poslovne prilike koreliranjem podataka s različitih sistema.

Upravljanje alarmima i izvoz videa
Upravljanje alarmima na više lokacija može biti opterećenje. Centralizirano upravljanje alarmima prioritetizira upozorenja, reducira lažne alarme i osigurava brže vrijeme odgovora prilikom integracije s cloud alatima za udaljeni nadzor i upravljanje. Za potrebe istrage, revizije ili postizanja usklađenosti, izvoz videozapisa mora biti brz i siguran. Cloud sistemi za upravljanje videozapisima pojednostavljuju izvoz snimaka jer ovlaštenim korisnicima omogućavaju da ih preuzmu s bilo koje lokacije i bez složenih manuelnih procesa. U praksi, ove funkcije nude efikasnost, niže operativne troškove, veću sigurnost, jednostavnije tokove rada, uvide zasnovane na podacima, brži odgovor na incidente i lakše širenje pokrivenosti.

Upotreba u različitim vertikalima

Upravljanje većim brojem lokacija nije ograničeno na jedan sektor. Postoji više industrija koje mogu znatno profitirati od usvajanja centraliziranog pristupa u cloudu. U maloprodajnim lancima s više lokacija, dosljednost je ključni faktor. Oni koriste upravljanje većim brojem lokacija za nadzor prodavnica, sprečavanje krađa, analizu ponašanja kupaca i osiguravanje regulatorne usklađenosti. Uz daljinski cloud nadzor i cloud sistem za upravljanje videozapisima, menadžeri u maloprodaji mogu nadzirati više prodavnica, porediti performanse i brzo reagirati na incidente bez prisustva na lokaciji.

Kampusi, škole i hoteli

Obrazovne institucije često upravljaju većim brojem zgrada na većim površinama. Upravljanje većim brojem lokacija podržava centralizirani sigurnosni nadzor, razglas, kontrolu pristupa i odgovor na incidente. Menadžer lokacije može osigurati sigurnost učenika, nadzirati objekte i koordinirati reakcije u različitim kampusima, uz oslanjanje na cloud rješenja za udaljeni nadzor i upravljanje. Hotelski lanci oslanjaju se na dosljedno iskustvo gostiju i visoku sigurnost. Upravljanje većim brojem lokacija omogućava hotelskim operaterima da nadziru ulaze, zajedničke prostore i pozadinske operacije u različitim objektima. Uz udaljeni nadzor i centralizirano izvještavanje, hotelski menadžeri mogu održavati standarde, poboljšati sigurnost i optimizirati raspored osoblja na različitim lokacijama.

Gradilišta i skladišta

Građevinske kompanije često istovremeno nadziru više privremenih lokacija. Upravljanje većim brojem lokacija pomaže u praćenju stanja opreme, nadzoru usklađenosti sa sigurnosnim propisima i sprečavanju krađa. Koristeći cloud sisteme za upravljanje videom, voditelji projekata mogu daljinski pratiti ostvareni napredak i reagirati na probleme. Pritom, mobilni nadzor eliminira potrebu za fizičkim odlascima na lokacije. Skladišta su ključna čvorišta u lancima snabdijevanja i često su raspoređena širom regija. Upravljanje većim brojem lokacija podržava centralizirani nadzor sigurnosti, inventara i operacija. Menadžeri se mogu osloniti na cloud sisteme za upravljanje videom i analitiku kako bi smanjili gubitke, poboljšali efikasnost i osigurali nesmetano odvijanje operacija na više lokacija.

Lekcije iz zaljevskog konflikta

Sukob u Zaljevu pokazao je da digitalnu infrastrukturu ugrožava ne samo malware nego i dronovi, nestanci električne energije, gašenje interneta i kompromitirani alati za uzbunjivanje. Nedavni konflikt pokazao je da se cyber sigurnost ne može odvojiti od svoje fizičke komponente u vidu infrastrukture, cloud resursa i sistema upozoravanja

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic©asadria.com

Nakon iskustava iz Ukrajine, dobar dio globalne sigurnosne zajednice očekivao je da će se idući međudržavni konflikt voditi u cyber prostoru u još većoj mjeri. Ipak, sukob u Zaljevu 2026. pokazao je da će budući kibernetički ratovi imati i neodvojivu fizičku komponentu koja se realizira kroz konvencionalnu vojnu moć.

Tokom sukoba, cyber aktivnosti su obuhvatale distribuciju spywarea, DDoS napade, izmjene sadržaja web stranica i širenje dezinformacija. Istovremeno, fizički napadi su za mete nerijetko imali podatkovne centre, energetske sisteme i komunikacijsku infrastrukturu od kojih zavisi pružanje samih digitalnih usluga.

Bankarska aplikacija, cloud usluga, platforma za kontrolu pristupa ili logistički sistem jednako prestaju raditi zbog ransomwarea, ali i zbog udara drona, prekida kabla, odluke o gašenju interneta ili nestanka električne energije.

Cloud infrastruktura kao meta

Cloud računarstvo nerijetko se opisuje apstraktnim pojmovima kao što su zone dostupnosti, korisnički prostori, virtuelne mreže i usluge. Pretjeran fokus na ove pojmove ponešto je zasjenio činjenicu koju je nedavni zaljevski sukob ogolio do kraja: cloud usluge zavise i od zgrada, energije, sistema hlađenja i gašenja požara, kontrole pristupa i lanaca snabdijevanja.

Taj manje vidljivi fizički sloj clouda pokazao je svoju ranjivost kada su objekti AWS-a u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu oštećeni napadima dronovima. Prema podacima AWS-a i Reutersa, pogođene lokacije pretrpjele su fizička oštećenja i iskusile probleme s napajanjem i umrežavanjem, uz dugotrajne poteškoće u oporavku. Istovremeno, Cloudflare je zabilježio i povećanu stopu neuspjelih povezivanja u pogođenim cloud regijama na Bliskom Istoku.

Ipak, njihove posljedice proširile su se na usluge u cloudu i poslovanje korisnika i zato su relevantni za cyber sigurnost. Kompanije čija su aplikacije prestale raditi zato što je njihova cloud regija fizički ugrožena i dalje imaju problem osiguravanja digitalnog kontinuiteta.

Napad na resurse ovog tipa ogolio je razliku između tehničke i strateške redundantnosti. Raspoređivanje radnih opterećenja u više zona dostupnosti može zaštititi od pojedinačnih lokalnih kvarova, ali ne i od sukoba, prekida napajanja, oštećenja komunikacijskih veza ili dugotrajnog gubitka pristupa infrastrukturi pružatelja usluga. Tu se čak i multicloud pristup pokazao slabijim u situacijama kada pružatelji usluge zavise od iste geografije, telekomunikacijskih koridora, DNS usluga, sistema za upravljanje identitetima ili dobavljača softvera.

Pouka izvučena iz ove situacije nije da je hyperscale cloud beskoristan jer veliki cloud provajderi i dalje nude viši nivo otpornosti nego što bi ga većina organizacija mogla izgraditi samostalno. Otrježnjenje korisnika došlo je u vidu svijesti da ih korištenje clouda ne oslobađa odgovornosti da što bolje razumiju gdje se njegovi kritični sistemi izvršavaju, koje zavisnosti dijele i kako će nastaviti funkcionisati ako cijela cloud regija postane nepouzdana.

Prožimanje cyber i fizičkih napada

Jedan od zanimljivijih primjera konvergencije fizičkih i cyber prijetnji tokom sukoba nije uključivao nikakvu ranjivost ili industrijsku sabotažu. U Izraelu su, naprimjer, korisnici tokom raketnog napada dobili poruke s informacijama o skloništima u realnom vremenu. Isti link je, istovremeno, instalirao i spyware i ispostavilo se da je ovaj zlonamjerni softver bio komponenta napada koji je hakerima omogućio pristup kamerama, lokaciji i podacima.

Ono što je iznenadilo sigurnosne strukture bilo je savršeno tajmiranje instalacije spywarea. Kako su zaraženi linkovi stizali na telefone u vrijeme raketiranja, korisnici nisu imali vremena da provjeravaju izvore jer im je svaka informacija o sigurnosti u tom trenutku bila dobrodošla. Na taj način, fizička opasnost je iskorištena kao instrument socijalnog inženjeringa za potrebe kibernetičke infiltracije.

To mijenja način na koji bi organizacije trebale posmatrati kriznu komunikaciju. Upozorenja u kriznim situacijama, uputstva za evakuaciju i aplikacije javne sigurnosti danas su dio površine napada i to je pokazao i zaljevski konflikt. Taj zadatak im olakšava vanredna situacija u kojoj zbunjenost, hitnost i prethodno povjerenje olakšavaju izvršavanje ciljeva napada.

Za kompanije, ovo je lekcija o tome kako funkcioniraju lažne poruke o evakuaciji i incidentima, zlonamjerni “rezervni portal” tokom prekida usluge ili uputstva za prebacivanje poslovanja na drugi sistem. Timovi za cyber i fizičku sigurnost moraju uspostaviti zajedničke procedure za autentifikaciju hitnih uputstava, komunikaciju preko rezervnih kanala i pomoć zaposlenima da razlikuju legitimna upozorenja od imitacija.

Aktivistička buka kao taktika

Nedavni sukob proizveo je veliki obim cyber aktivnosti koje su imale funkciju distrakcije i zavaravanja odbrambenih sistema. Kako navodi DigiCert, pedesetak grupa povezanih s Iranom izvelo je gotovo 5.800 napada, pri čemu su neki od njih bili obični hakerski aktivizam. To podrazumijeva “patriotsko” hakiranje s napadima malog učinka poput DDoS-a, izmjene sadržaja web stranica, brendiranja i dezinformacija.

No, poenta je u tome da je ovaj roj napada poslužio da zamaskira stvarne kibernetičke operacije u složenom ekosistemu državnih aktera, posredničkih grupa i hakera slobodnih strijelaca.

Konačni cilj bio je trošenje resursa odbrambenih timova koji su se naprezali da provjere svaki beznačajni napad, među kojima je tek manjina imala ozbiljne namjere, ali je ostala udobno kamuflirana u masi onih bez tehnološkog značaja. Ovi napadi imali su i psihološki učinak jer su sadržavali lažne informacije o prekidima usluga i ostvarenom pristupu resursima i podacima.

Regionalni sukob, globalne lekcije

Sukob u Zaljevu bio je geografski udaljen za većinu svijeta, ali eho naučenih lekcija iz njega čuje se glasnije od početnih detonacija. Za početak, digitalna otpornost pokazala se nespremnom za oslanjanje isključivo na izradu backup kopija i pripremu tehničke redundantnosti. Tamošnje kompanije morale su preko noći razumjeti i važnost fizičke zavisnosti i uloge trećih strana u održavanju pristupa digitalnim uslugama, kao i improvizirati u situacijama gubitka cloud regija ili pružatelja usluga. Istovremeno, cyber i fizički napadi su pokazali visok nivo koordinacije, kao i društveni inženjering i eksploatacije slabosti ljudskog faktora u kriznim situacijama.

Digitalna otpornost je nakon sukoba u Zaljevu bila prisiljena spustiti se s oblaka u svijet geografije, električne energije, dobavljača, kriznih komunikacija i fizičkih objekata.

ITVDesk: Računalo kao ONVIF kamera

Moderne sigurnosne platforme više ne nadziru samo prostor već i digitalne procese, povezujući desktop računala, poslovne aplikacije i CCTV unutar jedinstvenog sistema. Takvu integraciju omogućava ITVDesk, platforma koja omogućava da računalo ili aplikacija postanu standardni ONVIF uređaj unutar postojećeg VMS ili NVR sustava

Piše: Mile Brkanović, direktor, ITVDesk; E-mail: partner@itvdesk.eu; www.itvdesk.eu

Moderni videonadzorni sustavi danas više nisu ograničeni isključivo na klasične IP kamere. Sve veći broj sigurnosnih događaja i operativnih procesa odvija se upravo na računalima operatera, POS sustavima, industrijskim HMI/SCADA aplikacijama i drugim digitalnim radnim stanicama koje standardni CCTV sustavi ne mogu direktno nadzirati. Klasična kamera može snimiti osobu za računalom, ali ne i ono što se stvarno događa na ekranu. Upravo zbog toga sigurnosna industrija posljednjih godina sve više uvodi integraciju desktop računala unutar postojećih VMS i NVR sustava.

ITVDesk je profesionalna ONVIF virtual IP camera platforma koja omogućava da računalo, aplikacija ili drugi video izvor postanu standardni ONVIF uređaj unutar postojećeg videonadzornog sustava, bez obzira radi li se o NVR ili VMS platformi.

Problem odvojenih sustava

U velikom broju kompanija videonadzor i računalni sustavi i dalje rade potpuno odvojeno: videonadzorni sustav nadzire prostor, POS aplikacije rade zasebno, industrijski HMI sustavi nisu povezani sa VMS-om, operatorske radne stanice nemaju centralizirani recording, a digitalni incidenti često ostaju izvan videonadzorne istrage. Kod analize sigurnosnih događaja operateri tada moraju paralelno pregledavati više različitih sustava i ručno povezivati informacije između videonadzornih snimki i aktivnosti na računalu.

Integracija desktopa u postojeći VMS

Moderni ONVIF pristup omogućava da se računalo integrira kao standardna IP kamera bez potrebe za dodatnim vlasnički zaštićenim sustavima. Na taj način desktop računala, aplikacije ili drugi digitalni izvori mogu se direktno dodati u: Milestone XProtect, VIVOTEK, Dahua, Hikvision i druge ONVIF kompatibilne VMS/NVR sustave. ITVDesk pritom omogućava: desktop streaming, višemonitorski prikaz i kombiniranje više desktop izvora u jedan kanal, PTZ upravljanje desktopom, dvosmjernu audiokomunikaciju između operatera i korisnika računala, alarmne događaje i integraciju s VMS/NVR sustavima, detekciju aktivnosti na temelju pokreta miša ili korištenja tipkovnice, HTTPS/RTSPS sigurnu komunikaciju i GPU akcelerirano kodiranje videa. Posebno je zanimljivo to što se integracija izvodi koristeći standardne ONVIF i RTSP/RTSPS protokole, pa nije potrebna posebna prilagodba VMS sustava.

Primjena u realnim sustavima

Ovakav pristup danas nalazi široku primjenu u različitim sigurnosnim i enterprise okruženjima. U maloprodaji i POS sistemima desktop blagajne mogu se sinkronizirati s nadzornim kamerama radi jednostavnije provjere transakcija, reklamacija i internih incidenata. U nadzornim i SOC centrima moguće je istovremeno snimati rad operatera i fizički videonadzor kako bi se analizirale reakcije i sigurnosne procedure. U industriji se HMI aplikacije i SCADA procesi mogu integrirati u centralni VMS recording sustav, dok banke i financijske institucije povezuju praćenje rada aplikacija i osjetljivih operacija s fizičkim videonadzorom. Sličan model koristi se i u kasinima te gaming industriji, gdje desktop monitoring služi za nadzor operatera, gaming aplikacija i sigurnosnih procedura.

Sigurnost i performanse

Jedan od glavnih izazova desktop streaminga tradicionalno su veliko opterećenje procesora i sigurnost videokomunikacije. ITVDesk koristi GPU akcelerirane tehnologije kao što su Intel Quick Sync, NVIDIA NVENC, AMD AMF te vlastitu GPU_ZERO arhitekturu za obradu videa s minimalnim opterećenjem procesora. Osim performansi, važan dio modernih sigurnosnih sustava danas je i zaštita video streamova. Desktop sadržaj često sadrži osjetljive podatke, zbog čega ITVDesk podržava: HTTPS, RTSPS, SRTP, sigurnu autentikaciju te dodatne enterprise sigurnosne mehanizme.

Budućnost videonadzora

Kako sigurnosni sustavi postaju sve više povezani s IT infrastrukturom, granica između klasičnog videonadzora i digitalnog nadzora računala postaje sve manja. VMS sustavi više nisu namijenjeni samo fizičkim kamerama. Sve češće postaju centralna platforma za objedinjavanje: CCTV videa, desktop nadzora, poslovnih aplikacija, alarmnih događaja i drugih digitalnih izvora. Takva integracija omogućava organizacijama bolju kontrolu, jednostavniju istragu incidenata i višu razinu sigurnosti u modernim digitalnim okruženjima. Integracija digitalnih izvora unutar videonadzornog sustava jedan je od važnijih smjerova razvoja moderne sigurnosne industrije, posebno u okruženjima gdje je potrebno objediniti fizički i digitalni nadzor unutar jedinstvene platforme.

BioStation 3 Max: Sigurnost ugrađena u svaka vrata

Tržište kontrole pristupa stabilno se kreće prema multimodalnim sistemima fokusiranim na identitet. Ono što je često nedostajalo je jedan terminal koji istovremeno nudi četiri ključne dimenzije: certificiranu sigurnost, visoke performanse, fleksibilnost akreditiva i vrhunsko iskustvo prilagođeno luksuznim prostorima. BioStation 3 Max je Supremin odgovor na tu prazninu

Piše: Mića Negrilić, menadžer za razvoj poslovanja, Suprema Europe and North Africa; E-mail: mnegrilic@supremainc.com, sales_eu@supremainc.com

Supremin najnapredniji AI biometrijski terminal BioStation 3 Max dizajniran je s jasnim principom: sigurnošću zasnovanom na provjeri identiteta koja se građena od samog temelja. Namijenjen frekventnim lobijima i kritičnim ulazima, ovaj uređaj kombinuje robusnu, visokocertificiranu platformu s brzom i pouzdanom višefaktorskom autentifikacijom te širokom podrškom za akreditive, sve unutar jednog 7-inčnog ekrana osjetljivog na dodir za korporativnu upotrebu.

Certificirana sigurnost

Kao novi vodeći model kompanije Suprema, BioStation 3 Max odgovara na potrebe korisnicima kojima je sigurnost prioritet, nudeći certificiranu i dokumentovanu zaštitu usklađenu s propisima.

Platforma se pokreće na ojačanom Linux operativnom sistemu sa Secure Boot funkcijom, koja sprečava pokretanje neovlaštenog firmvera pri startu – što je kritična kontrola u okruženjima gdje fizički pristup uređajima predstavlja realnu prijetnju. Sigurne komponente certificirane prema CC EAL6+ standardu podižu nivo pouzdanosti hardvera znatno iznad tipičnih pristupnih terminala. Šifrirani biometrijski predlošci, komunikacija osigurana TLS protokolom i aktivni sistem odgovora na neovlašteno otvaranje (tamper) koji odmah šalje upozorenja dodatno jačaju njegovu sigurnosnu poziciju, čineći ga pogodnim za regulisane industrije.

Sistem koristi Secure Boot i ojačani Linux OS kako bi se osiguralo pokretanje isključivo autorizovanog firmvera, čime je sigurnost integrisana u samu srž uređaja, a ne naknadno dodata. Hardver uključuje CC komponente certificirane prema EAL6+ standardu koje su jedan od najviših dostupnih nivoa zaštite za uređaje u kontroli pristupa. Funkcionalnost “Template on Mobile” omogućava da biometrijski podaci ostaju na korisnikovom uređaju umjesto na centralnim serverima, što je olakšica u ispunjavanju globalnih zahtjeva o suverenitetu podataka. Dodatna je zaštita koja detektuje svaki fizički pokušaj kompromitacije i trenutno aktivira upozorenja te zaštitne radnje.

Opcija Template on Mobile čuva biometrijske podatke na ličnim uređajima umjesto u centralnoj infrastrukturi, što je arhitektonska prednost pri usklađivanju s propisima poput GDPR-a. Opcije višefaktorske autentifikacije (lice + otisak prsta, lice + kartica, lice + PIN) dodaju slojevitu sigurnost za osjetljiva okruženja.

Pouzdano prepoznavanje

Frekventni ulazi ne trpe čekanje. BioStation 3 Max pokreće najnoviji Supremin AI motor na namjenskoj NPU platformi, omogućavajući prepoznavanje lica za manje od 0,3 sekunde, čak i za osobe u pokretu.

Što je još važnije, performanse ostaju stabilne u stvarnim uslovima. Sunčane naočale, maske, šalovi, različiti uglovi i promjenjivo osvjetljenje obrađuju se bez usporavanja protoka, uz podršku za do 100.000 korisnika. Dvostruke kamere od 2 MP (vizuelna i IR) podržavaju snažnu detekciju živosti (liveness detection) i zaštitu od lažiranja (anti-spoofing), osiguravajući da brzina ne ide na štetu sigurnosti.

Podrška za PoE+ (802.3at) na varijantama APB i OAPB omogućava napajanje i prijenos podataka preko jednog kabla, što pojednostavljuje instalaciju i smanjuje infrastrukturne troškove kod velikih sistema.

Univerzalni pristup

Upravljanje različitim tipovima akreditiva često dovodi do fragmentiranog hardvera na ulaznim tačkama. BioStation 3 Max ih objedinjuje u jedan uređaj. Modeli OAPB i ODP uključuju optički senzor otiska prsta uz prepoznavanje lica i RFID, omogućavajući multibiometrijsku autentifikaciju za visokosigurna okruženja.

Ugrađeni VoIP interkom sa SIP integracijom posebno je koristan na glavnim ulazima. Posjetioci mogu komunicirati direktno s recepcijom putem terminala kada je potrebna dodatna provjera, čime se eliminiše potreba za zasebnim interkom sistemom i pojednostavljuje cjelokupno iskustvo.

Prilagodljiv dizajn

Uređaji za kontrolu pristupa u premium okruženjima utiču na percepciju brenda. BioStation 3 Max balansira izdržljivost s rafiniranim dizajnom kako bi zadovoljio i funkcionalna i estetska očekivanja. 7-inčni IPS ekran osjetljiv na dodir usklađen je s dizajnerskim jezikom BioStation porodice, osiguravajući dosljednost na svim pristupnim tačkama. Elementi korisničkog interfejsa, poput logotipa, poruka i tema, mogu se prilagoditi brendingu lokacije. Jasna uputstva na ekranu pomažu zaposlenicima i posjetiocima da glatko prođu proces autentifikacije, čak i u područjima s velikim prometom.

Ekran osjetljiv na dodir donosi i korisnički interfejs visoke rezolucije koji je optimiziran za evidenciju radnog vremena i kontrolu pristupa, uz mogućnost prilagođavanja elemenata brendiranja. Visoku izdržljivost potvrđuje IP65 i IK06 rejting, što ga čini otpornim na prašinu, vodu i udarce te pogodnim za upotrebu u zahtjevnim javnim okruženjima. Iza prefinjene spoljašnjosti, kućište s oznakom IP65 i IK06 zaštitom od udaraca otporno je na stvarne uslove poput prašine, vlage i fizičkog kontakta, a njegov fleksibilni format podržava ugradnju na automatske senzorske barijere, zidnu montažu i instalaciju u kioske, omogućavajući dosljednu primjenu u različitim okruženjima.

Tržište kontrole pristupa stabilno se kreće prema multimodalnim sistemima fokusiranim na identitet. Ono što je često nedostajalo je jedan terminal koji istovremeno nudi četiri ključne dimenzije: certificiranu sigurnost, visoke performanse, fleksibilnost akreditiva i vrhunsko iskustvo prilagođeno luksuznim prostorima. BioStation 3 Max je Supremin odgovor na tu prazninu – terminal dizajniran da ispuni operativne zahtjeve bez prisiljavanja na kompromise između funkcionalnosti i korisničkog iskustva.

AV1 otvara novo poglavlje u razvoju mrežnog videa

U vrijeme kada AI analitika, cloud infrastruktura i video visoke rezolucije stvaraju sve veći pritisak na mrežne i storage resurse, AV1 se nameće kao jedna od ključnih tehnologija budućnosti mrežnog videa. U analizi donosimo pregled razvoja ovog kodeka i njegovog potencijalnog utjecaja na industriju, koristeći stručne uvide Stefana Lundberga, viši stručni inžinjer kompanije Axis Communications

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Industrija videonadzora danas prolazi kroz jednu od najvećih tehnoloških transformacija još od prelaska s analognih na IP sisteme. Kamere više nisu samo uređaji za snimanje događaja, nego postaju izvori ogromnih količina podataka koje organizacije koriste za AI analitiku, poslovnu inteligenciju, automatizaciju procesa i donošenje operativnih odluka u realnom vremenu. Moderni sistemi videonadzora danas analiziraju ponašanje ljudi, prepoznaju registarske oznake, upravljaju saobraćajem, optimiziraju poslovne procese i služe kao ključni alat za sigurnosne istrage i upravljanje rizicima.

Pravi je trenutak

Istovremeno, povećanje rezolucije, sve veća upotreba cloud infrastrukture i širenje AI analitike stvaraju ozbiljan pritisak na mrežne resurse i sisteme za pohranu podataka. Korisnici danas žele više kamera, više detalja, duže zadržavanje snimaka i napredniju analitiku, ali bez proporcionalnog povećanja troškova infrastrukture. Upravo zbog toga pitanje kompresije snimaka više nije samo tehnički detalj, nego jedno od ključnih pitanja budućnosti mrežnog videa.

U centru te transformacije nalazi se AV1 – nova generacija videokodeka razvijena s ciljem da omogući visok kvalitet slike uz znatno manji bitrate i niže infrastrukturne zahtjeve. Za mnoge stručnjake upravo bi AV1 mogao predstavljati najveću promjenu u videoinfrastrukturi u posljednjih desetak godina.

“Razumjeti AV1 znači razumjeti gdje se industrija mrežnog videa trenutno nalazi i u kojem pravcu ide. Danas više nije dovoljno samo snimiti video. Organizacije žele zadržati visok kvalitet slike, koristiti AI analitiku i istovremeno kontrolisati troškove mreže i pohrane podataka. Moderni sistemi generišu ogromne količine videopodataka, a korisnici više ne žele praviti kompromise između kvaliteta slike i troškova infrastrukture. Upravo zato AV1 dolazi u pravom trenutku”, objašnjava Stefan Lundberg, viši stručni inžinjer u kompaniji Axis Communications.

Kodek razvijen za eru streaminga i AI analitike

Iza AV1 kodeka stoji Alijansa za otvorene medije (AoM), organizacija koju su 2015. godine osnovale vodeće tehnološke kompanije poput Googlea, Amazona, Cisca, Intela, Microsofta, Mozille, Nvidije i Netflixa. Njihov cilj bio je stvoriti video standard prilagođen modernom internetu, cloud platformama i eri streaminga.

Tri godine kasnije objavljena je AV1 specifikacija, zamišljena kao otvoren i besplatan standard bez licencnih ograničenja koja su godinama usporavala razvoj video industrije. Za razliku od prethodnih generacija kodeka, AV1 je od početka razvijan za cloud infrastrukturu, streaming i AI aplikacije, što ga čini posebno zanimljivim za moderni videonadzor.

Axis Communications bio je prvi proizvođač mrežnih kamera koji je u industriju videonadzora uveo podršku za AV1 kroz ARTPEC-9 platformu predstavljenu 2024. godine. Prema Lundbergu, važnost AV1 ne leži samo u boljoj kompresiji, nego u činjenici da omogućava dugoročno održiv razvoj mrežnog videa.

“AV1 nije samo još jedan kodek. On je razvijen za moderne mreže, cloud infrastrukturu i AI analitiku. To je veoma važna razlika u odnosu na prethodne standarde koji su nastajali u potpuno drugačijem tehnološkom kontekstu”, ističe Lundberg i objašnjava da danas, zapravo, govorimo o sistemima koji moraju istovremeno podržati obradu podataka u samim uređajima, cloud analitiku, udaljeni pristup i video visoke rezolucije. AV1 je razvijen upravo za takvo okruženje.

H.264 i H.265 više nisu dovoljni

Iako se većina današnjih sistema videonadzora i dalje oslanja na H.264 i H.265 kodeke, oba standarda počinju pokazivati ozbiljna ograničenja u eri AI videa i cloud infrastrukture. H.264, poznat i kao AVC, prisutan je više od dvije decenije i i dalje je najrasprostranjeniji kodek u industriji. Njegova najveća prednost je široka kompatibilnost, ali problem nastaje kada sistemi moraju obrađivati video visoke rezolucije i složene scene s mnogo pokreta. U takvim uslovima H.264 zahtijeva velike bitrateove kako bi očuvao kvalitet slike, što direktno povećava troškove mreže i pohrane podataka.

H.265 ili HEVC donio je znatno veću kompresiju, ali je industriju usporio komplikovan sistem licenci. Upravo su ta ograničenja spriječila njegovu univerzalnu podršku unutar browsera i cloud platformi.

“Godinama je industrija bila zarobljena između H.264 i H.265. H.264 je jednostavan za implementaciju, ali više ne odgovara modernim potrebama za visokim rezolucijama. H.265 nudi veću efikasnost, ali komplikovane licence usporile su njegovu širu primjenu. AV1 prvi put omogućava da dobijemo kvalitet i efikasnost bez tih ograničenja”, smatra Lundberg.

Veliki pomak u kvalitetu slike i bitrateu

Jedna od najvećih prednosti AV1 kodeka jeste sposobnost da zadrži visok nivo detalja čak i pri veoma niskim bitrateovima. To je posebno važno u sigurnosnoj industriji, gdje kvalitet slike često odlučuje može li snimak biti koristan za istragu. Axis navodi da prelazak sa H.264 na AV1 na postojećim sistemima može smanjiti bitrate za približno 40 posto, uz očuvanje kvaliteta slike. Kao primjer navode maloprodajni lanac sa 2.000 kamera raspoređenih na 150 lokacija. Ako sve kamere snimaju u 1080p rezoluciji ili višoj, sistem zasnovan na H.264 kodeku svakodnevno proizvodi ogromne količine podataka. “Prelaskom na AV1 potrebe za pohranom mogu se smanjiti za oko 40 posto. To klijentima omogućava duže zadržavanje snimaka, kvalitetniju arhivu za forenzičke potrebe i naprednije analize bez ogromnih ulaganja u dodatne storage kapacitete”, ističe on.

Kod H.264 kodeka agresivna kompresija često dovodi do zamućenja detalja poput registarskih tablica, teksta ili lica, naročito u scenama s mnogo pokreta ili pri lošijim svjetlosnim uslovima. AV1 uspijeva zadržati znatno više detalja i pri ograničenoj mrežnoj propusnosti. “Kada H.264 spustite na niže bitrateove, slika vrlo brzo počinje gubiti kvalitet. Nestaju sitni detalji, tekst postaje nečitljiv, a registarske tablice i lica mogu postati problematični za identifikaciju. AV1 mnogo uspješnije čuva te informacije čak i kada je dostupna mrežna propusnost ograničena. Upravo zato video ostaje upotrebljiv za analitiku i forenzičke potrebe”, kaže Lundberg.

Važna tehnologija za budućnost AI analitike

Razvoj AI analitike dodatno povećava važnost kvalitetne kompresije videosnimaka, jer savremeni algoritmi direktno zavise od preciznosti i jasnoće ulaznog videa. Svaki izgubljeni detalj može negativno utjecati na tačnost analize, zbog čega AV1 postaje posebno zanimljiv za cloud AI sisteme i napredne analitičke platforme koje zahtijevaju visok kvalitet slike uz što manju potrošnju mrežnih resursa. “AI analitika može biti kvalitetna samo onoliko koliko je kvalitetan video koji dobija. Ako kompresija ukloni detalje ili zamagli objekte, algoritmi jednostavno nemaju dovoljno kvalitetne podatke za analizu”, napominje Lundberg.

AV1 omogućava da više detalja stigne do cloud analitike bez enormnog povećanja opterećenja mreže, što je izuzetno važno i za buduće AI sisteme. Posebno je zanimljivo to što AV1 nije razvijan samo za klasični videonadzor, nego i za cloud streaming, WebRTC i moderne hibridne arhitekture. To znači da se prirodno uklapa u buduće modele videonadzora zasnovane na kombinaciji edge i cloud obrade.

Cloud infrastruktura i video visoke rezolucije

Rast cloud infrastrukture dodatno povećava važnost efikasne kompresije. Sve više korisnika danas želi centraliziranu obradu videa, udaljeni pristup i cloud AI modele, ali bez enormnog povećanja bandwidtha. Upravo tu AV1 donosi jednu od najvećih strateških prednosti. “Edge analitika ostat će veoma važna za detekciju uživo i lokalnu obradu podataka, ali sve više analitike seli se prema cloudu gdje su dostupni snažniji AI modeli i veća procesorska snaga”, navodi Lundberg i pojašnjava kako AV1 omogućava da se detaljan video prenosi prema cloud platformama bez preopterećenja infrastrukture, što je ključni preduslov za skaliranje cloud analitike u budućnosti. Istovremeno, industrija se priprema i za širu primjenu 8K rezolucije. Iako takvi sistemi još nisu standard, proizvođači već sada razvijaju infrastrukturu koja će moći podržati buduće zahtjeve za ekstremno detaljnim videom.

“Danas 8K još nije široko zastupljen u sigurnosnoj industriji, ali taj trenutak dolazi. Bez efikasne kompresije takvi sistemi bi bili veoma skupi i zahtjevni za implementaciju. AV1 će omogućiti da čak i veoma visoke rezolucije postanu realna opcija za cloud i enterprise okruženja”, kaže Lundberg.

Budućnost mrežnog videa

Za razliku od prethodnih generacija kodeka, AV1 je potpuno otvoren i royalty-free standard, što omogućava veću interoperabilnost između platformi i jednostavniji razvoj novih aplikacija. Upravo ta otvorenost jedan je od razloga zašto ga danas podržavaju svi veći browseri, operativni sistemi i mobilne platforme.

Industrijski analitičari smatraju da će potpuna tranzicija trajati godinama i da će H.264 i H.265 još dugo ostati prisutni u videonadzoru. Ipak, sve više proizvođača i cloud platformi već sada razvija infrastrukturu zasnovanu upravo na AV1 kodeku.

“Tranzicija cijele industrije neće se dogoditi preko noći. Podrška za starije kodeke i dalje će biti važna još godinama. Ali AV1 je već sada na veoma brzom putu da postane novi standard mrežnog videa. Kako kompanije budu povećavale upotrebu AI analitike i cloud infrastrukture, potreba za efikasnijom kompresijom videa postajat će sve izraženija”, zaključuje Lundberg.

Za sigurnosnu industriju AV1 tako nije samo nova tehnologija kompresije nego temelj buduće videoinfrastrukture koja mora podržati AI analitiku, cloud obradu i ogromne količine videopodataka bez eksponencijalnog rasta troškova mreže i pohrane.

Krobel: Kako K-ERV redefinira evidenciju radnog vremena

Siniša Mikuličić, vlasnik riječke kompanije Elite Systems i bivši olimpijac, otkriva kako je fleksibilan domaći softver nadmašio velike globalne konkurente i postao najpouzdanije rješenje za evidenciju radnog vremena na tržištu

Piše: Antun Krešimir Buterin za Krobel; E-mail: redakcija@asadria.com

Kada je 2017. godine zagrebačka kompanija Krobel, inače poznati distributer opreme tehničke zaštite, lansirala K-ERV, malo je tko slutio da će ovaj domaći softver za evidenciju radnog vremena u samo nekoliko godina postati popularan standard za kompleksne poslovne sustave. Jedan od onih koji su u njega povjerovali od prvog dana bio je Siniša Mikuličić, poslovni čovjek iz Rijeke, bivši vrhunski sportaš i reprezentativac koji ne pristaje na prosjek.

Njegov put od jedrenja na Olimpijskim igrama u Pekingu do vođenja tvrtke Elite Systems obilježen je redom, radom, disciplinom i traženjem savršenstva – sportskim vrijednostima koje je našao upravo u K-ERV-u. Sinišin prvi susret s tim softverom bio je ujedno i najveći mogući izazov.

Bez konkurencije na tržištu

Kompanija Istragrafika, s gotovo 400 zaposlenika i radom u četiri smjene te s kompleksnim poslovnim procesima, tražila je novo i kvalitetno rješenje koje im postojeći etablirani svjetski proizvođači nisu mogli ponuditi. “Klijent je bio nezadovoljan krutim zatvorenim sustavima, i od nas su zatražili potpuno prilagođenu verziju K-ERV-a. Trebali su nešto što će se prilagoditi njima, a ne obratno. U tom smo projektu u istom sučelju integrirali kontrolu prolaza i evidenciju radnog vremena. Za mene je to bio prvi susret s K-ERV-om, i odmah – prvi uspjeh. Danas, osam godina kasnije, sustav i dalje radi besprijekorno, a mi smo ga još i nadogradili. Tako je počela uspješna suradnja s Krobelom i K-ERV-om, a ostalo je povijest”, ističe Mikuličić.

Glavna prepreka s kojom se instalateri susreću na terenu obično su rješenja zatvorenog tipa. Međutim, K-ERV je u tom segmentu bez konkurencije. “Dok su kod drugih sustava promjene gotovo nemoguće, mi s K-ERV-om sve što klijent zamisli – pretvorimo u stvarnost”, objašnjava Mikuličić te dodaje da nema “nemoguće misije”. “Dok konkurentski sustavi zapinju na banalnim promjenama, K-ERV je potpuno prilagodljiv svakom specifičnom zahtjevu”, kaže on.

Jednostavnost korištenja

Sinergija modula omogućuje da kontrola prolaza, evidencija i LPR funkcionalnosti rade unutar jedinstvene aplikacije, čime se osigurava visoka razina integracije i učinkovitosti. Unatoč složenosti sustava u pozadini, korisničko sučelje ostaje intuitivno i jednostavno za korištenje (user-friendly). Za Sinišu, softver vrijedi onoliko koliko vrijedi podrška koja stoji iza njega. Ključ uspjeha Elite Systemsa leži u partnerstvu s Krobelovim timom. “Aplikacija nema smisla bez ljudi poput Hrvoja i Ivana. U svakom trenu imam dostupnu osobu koja će odgovoriti na najneobičniji zahtjev korisnika. Taj ljudski, normalan odnos, kakav njegujem i s Mirnom Ivanuš, neprocjenjiv je u našoj industriji”, kaže Mikuličić.

Drugi uspješni projekti

Da K-ERV nije samo “još jedna aplikacija za prijavu radnika”, potvrđuju i projekti poput onoga za globalnog giganta Maersk. U njihovom logističkom centru u Kukuljanovuu, Elite System je implementirao sustav koji ukjučuje 130 kamera, 16 km mreže i specifične module za obračun plaća koji je prilagođavaju internim pravilima kompanije. Slična je priča i u autokući Gašparić Grupa, gdje sustav putem prepoznavanja lica upravlja prijavama stotinjak zaposlenika na 7-8 lokacija istodobno. Iako radi s velikim kompanijama širom Hrvatske, Mikuličić naglašava da mu nije cilj kvantiteta, već elitna kvaliteta usluge, što je jasno i iz imena kompanije. S ukupno četvero zaposlenih pokriva cijelu Hrvatsku, oslanjajući se, bez imalo reklame, na najjači marketinški alat – usmenu predaju i preporuku zadovoljnih klijenata.

Stiže verzija 2.0

Što se tiče K-ERV-a, uskoro stiže nova revolucija: verzija 2.0, sustav baziran na cloudu koji će dodatno pojednostaviti i instalaciju i korištenje. Za instalatere će to značiti manje vremena za tehničke poteškoće s računalima klijenata, a za vlasnike tvrtki još veću mobilnost i pristup podacima s bilo kojeg mjesta. “Ako je dosad bilo izvrsno, sada postaje savršeno. Uzmi i vozi”, poručuje Mikuličić svima koji razmišljaju o ovom softverskom rješenju. U svijetu gdje je sigurnost prioritet, on bira rješenja koja, baš poput brodskog jedra na Olimpijskim igrama, donose vjetar u leđa modernom poslovanju.

K-ERV se u novijoj verziji dodatno ističe kao potpuno cloud rješenje. Aplikacija i baza nisu vezane za jedno računalo, nije potrebna lokalna instalacija, a sustavu se pristupa preko browsera s bilo kojeg računala, uz sigurno pohranjene podatke. Uz to, partnerski portal omogućuje upravljanje svim klijentima i njihovim licencama na jednom mjestu, dok pregledno i intuitivno sučelje olakšava administraciju i troubleshooting. Sve to prati i kompetentna tehnička podrška pri ugradnji sustava i puštanju u pogon, što dodatno potvrđuje da K-ERV nije samo softver nego kompletno rješenje.

Pametne brave u stambenom sektoru

Pametne su brave u stambenom sektoru prešle dug put od praktičnog ali ne i nužnog dodatka do operativnog alata od kojeg korisnici danas s pravom mnogo očekuju. Kako se tržišno usvajanje ubrzava, fokus je već izašao izvan okvira praktičnosti primjene i ide ka naprednoj kontroli, pouzdanosti i performansama na sistemskom nivou

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Pametne brave u stambenom sektoru danas ne otvaraju eksperimentalna ili hi-tech vrata za pokazivanje susjedima. Nakon faze postepenog usvajanja vođenog trendovima i tržišnom skepsom, pametne brave su došle do stadija strukturne ekspanzije na bazi kvaliteta svojih funkcija i dokazane skalabilnosti. Cifre su dovoljno ilustrativne i govore da to tržište bilježi snažan rast, s prihodima koji su u 2024. godini dosegnuli približno 2,9 milijardi dolara te premašili tri milijarde u 2025. godini. Još važniji je podatak da stambene primjene čine nemali udio u implementacijama, zahvaljujući integraciji pametnih brava u ekosisteme pametnih domova i novogradnju. Sve upućuje na zaključak da je ova tehnologija izašla iz okvira primjene u niši i postala dominantan segment tehničke zaštite u stambenom okruženju.

Gadget koji to nije

Ovaj globalni zamah posebno je vidljiv u EMEA regiji. Prema Statisti, očekuje se da će EMEA regija zabilježiti dodatnih 33,3 miliona jedinica pametnih brava između 2026. i 2029. godine – što je trend koji Yale, dio ASSA ABLOY Grupe, tumači kao odmak od percepcije pametnih brava kao opcionalnih “gadgeta” i postepeno prihvatanje istih kao standardne komponente stambene infrastrukture.

Ovaj rast daje sliku čiji ram seže dalje od puke evidencije rasta potražnje. On signalizira promjenu filozofije kontrole pristupa u stambenom sektoru. Pametne brave se sve više ugrađuju u ekosisteme pametnih domova jer zamjenjuju fizičke ključeve digitalnom autentifikacijom i omogućavaju daljinsko upravljanje. Sve se odvija uz podršku za pristup koji je individualiziran u odnosu na konkretnog korisnika i odvija se uz mogućnost praćenja u realnom vremenu. U praktičnom smislu, novo razumijevanje pristupa više se ne vezuje za brave kao fizički uređaj, nego za korisnikov identitet, dozvole i povezivost.

Iako globalna, ova transformacija nije istovjetna u svim krajevima svijeta. U Evropi, sektorska ekspanzija oblikovana je potrebama za naknadnom ugradnjom, s oko 18 miliona instalacija u 2024. godini, od kojih 60% otpada na stambene objekte. Sve stariji stambeni fond, novi zahtjevi u pogledu energijske efikasnosti i fragmentirana infrastruktura diktiraju tempo i složenost implementacije pametnih brava.

S druge strane, Bliski Istok i Afrika imaju više od tri miliona instalacija i karakteriziraju ih izgradnja objekata “od nule”, luksuzni stambeni prostori i infrastrukturni projekti iza kojih stoji država, pri čemu se pametne brave često integriraju već od najranije faze.

Ovaj proces pratilo je redefiniranje uloge pametne brave u ništa manje pametnom domu kao osnovnoj ćeliji novog stambenog sektora. Pametna brava više nije samostalni uređaj, nego dio šireg pristupnog sistema u stambenom prostoru koji se prepliće s tehnologijama za upravljanje objektima i korisničkim iskustvom i operativnom efikasnošću.

Dio operativne infrastrukture objekta

Prelazak na pametne brave više nije uvjetovan samo praktičnim prednostima. Sada se on odvija uz percepciju da ova tehnologija u stambenom sektoru predstavlja operativnu nužnost, iako je nivo svijesti različit. U porodičnim kućama, pametne brave se i dalje povezuju s praktičnošću primjene, posebno kroz eliminaciju potrebe za fizičkim ključevima i pojednostavljenje pristupa za više korisnika. “Porodične kuće trenutno su najveći i komercijalno najznačajniji segment za usvajanje pametnih brava”, kaže Juan Ashida, potpredsjednik i voditelj stambenog sektora za EMEIA regiju u kompaniji ASSA ABLOY. “Iako je praktičnost primarni pokretač usvajanja, sigurnosne prednosti sve više jačaju dugoročnu upotrebu i povjerenje.”

Ova promjena percepcije pametnih brava izraženija je u objektima kolektivnog stanovanja i upravljanim stambenim okruženjima, gdje pametne brave lako prelaze granicu promotora praktičnosti i postaju dio infrastrukture. “Pametne brave su se jasno transformirale u operativnu infrastrukturu u stambenim okruženjima, kao što su projekti izgradnje objekata za iznajmljivanje, prostora za zajednički život, studentskog smještaja i apartmana s poslugom”, objašnjava Agnieszka Filipowicz, menadžerica poslovnog razvoja za Centralnu i Istočnu Evropu u kompaniji Salto Systems.

Ovdje se fokus sa samostalnih brava pomjera u pravcu efikasnosti na nivou sistema. Daljinsko uvođenje stanara u prostor, ulazak i izlazak bez ključa te integracija sa sistemima upravljanja objektima smanjuju administrativno opterećenje. Istovremeno, vođenje evidencije o historiji pristupa prostorijama podiže nivo odgovornosti korisnika objekata u zajedničkim stambenim okruženjima.

Ista logika primjenjuje se i na pristup koji je potreban izvođačima radova i servisnom osoblju u stambenim objektima. Ovo je poseban operativni izazov u zgradama kojima se upravlja, gdje se prava pristupa moraju privremeno dodijeliti, pratiti i poništavati bez fizičke razmjene ključeva. Tehnologije kao što su Salto Virtual Network (SVN) i BLUEnet omogućavaju upraviteljima da daljinski ažuriraju prava pristupa na velikom broju lokacija i tako smanje ovisnost o mehaničkim sistemima.

Sličan pristup koristi se i u naprednim projektima na Bliskom istoku. “Pametna brava više nije stavka u brošuri. Ona je dio operativne infrastrukture objekta”, kaže Karam Hamadeh, generalni direktor kompanije Technical Product Solutions (TPS), ovlaštenog predstavnika Allegiona u GCC regiji.

Jedan od primjera su operateri koji iznajmljuju stambene prostore na kraći rok. Kod njih je pristup zasnovan na digitalnim akreditivima postao standard, ne samo zbog praktične primjene, već i zbog generiranja evidencije koja igra važnu ulogu u rekonstrukciji sigurnosnih incidenata i pravnim sporovima. U ovom kontekstu, pristup postaje kontinuirani proces koji uključuje izdavanje akreditiva, evidenciju aktivnosti i eliminaciju naporne logistike povezane s fizičkim ključevima.

Na individualnom nivou, ova promjena mijenja i načine upravljanja rizikom. Martin Pansy, suosnivač i direktor kompanije Nuki Home Solutions, objašnjava da “gubljenje mehaničkog ključa zahtijeva skupu i vremenski zahtjevnu zamjenu cijelog cilindra, ali da nestanak pametnog telefona omogućava korisniku da jednostavno i odmah poništi digitalno pravo pristupa.”

Povrat uloženog mjeren efikasnošću, ne cijenom

Kako uloga pametnih brava evoluira, paralelno se mijenja i ekonomska logika za njihovu nabavku. Povrat ulaganja više se ne definira početnim troškovima nabavke, već kroz dugoročnu efikasnost u upravljanju pristupom stambenim prostorima. “Pametne brave se sve više posmatraju kao izvori podrške za dugoročnu operativnu efikasnost jer smanjuju tekuće troškove održavanja, poboljšavaju zadovoljstvo stanara i pojednostavljuju procese upravljanja objektima”, ističe Ashida.

U novogradnji, ekonomski argument je jasan. Integracija u fazi projektovanja smanjuje složenost instalacije i omogućava standardizaciju kroz sve jedinice. Ashida ističe i kućne kancelarije kao specifičan slučaj primjene pametnih brava u porodičnim kućama. Radi se o domaćinstvima u kojima više osoba treba pouzdan i fleksibilan pristup u različitim vremenskim intervalima, što digitalno upravljanje akreditivima čini praktičnom, a ne samo teorijskom prednošću.

Osim direktnih ušteda, integracija pametnih brava može ojačati percepciju vrijednosti nekretnine i njenu tržišnu diferencijaciju. Do konkretne dobiti se dolazi kroz više prodajne cijene ili prihode od najma u konkurentnim stambenim tržištima. “U projektima novogradnje ekonomska logika je jednostavna”, kaže Hamadeh. Za stambene objekte kojima se upravlja, finansijske prednosti se akumuliraju kroz smanjenje troškova upravljanja ključevima, brže useljavanje stanara i manju potrebu za zamjenom cilindara. U slučaju renoviranja, računica postaje složenija. Postojeća vrata i izazovi integracije povećavaju i troškove i vrijeme implementacije.

“Renoviranje je nešto drugačija računica jer složenost integracije raste”, napominje Hamadeh. Ipak, dugoročna vrijednost ostaje i u takvim objektima. U prostorima za privatno i kratkoročno iznajmljivanje, uštede se mogu brzo ostvariti kroz smanjenu potrebu za intervencijama bravara, dok daljinski pristup i automatizacija poboljšavaju upotrebljivost i kontrolu.

Obim stvarne primjene na terenu dodatno potvrđuje ovu logiku. U kompaniji Nuki Home Solutions navode da je u upotrebi više od 600.000 pametnih brava, uz preko dvije milijarde operacija zaključavanja godišnje. Ove brojke ne odražavaju samo ubrzanu primjenu tehnologije pametnih brava nego i kontinuirano i svakodnevno oslanjanje na njene prednosti.

Ekspresan povrat ulaganja

“Povrat ulaganja često se ostvaruje gotovo odmah”, kaže Pansy. Dio te vrijednosti leži u svakodnevnom upravljanju rizikom. Gubljenje mehaničkog ključa obično zahtijeva zamjenu cijelog cilindra, dok se digitalni akreditivi mogu trenutno opozvati i ponovo izdati. Francisco Javier Boter Vidal, menadžer za proizvodni marketing sigurnosnih rješenja za Evropu u kompaniji ZKTeco, navodi da “pametne brave postaju ekonomski opravdane kako u stanovima tako i u kućama, posebno tamo gdje unaprijeđena sigurnost i praktičnost mogu smanjiti premije osiguranja i operativne troškove.”

Segment novogradnje prolazi kroz dubinske promjene i u načinu isporuke sistema pametne kontrole pristupa. Kao primjer može poslužiti rješenje Nuki Smart Module kompanije Nuki, u kojem se digitalni pristup integrira gotovo neprimjetno u sama vrata, bez vidljivih komponenti i potrebe za zamjenom baterija, jer se modul stalno napaja.

Mobilna podrška ostaje željeni standard

Pametni telefon je od opcionalnog dodatka postao primarni alat za pristup u mnogim stambenim okruženjima. “Mobilni pristup sve više postaje standard koji se očekuje u srednjem i višem segmentu stambenog tržišta”, objašnjava Ashida. Ipak, usvajanje tehnologija ove namjene i dalje se odvija neujednačeno. “Zabrinutost u vezi s trajanjem baterije, gubitkom uređaja i nepovjerenjem u tehnologiju su realne stavke i ne treba ih zanemariti”, kaže Hamadeh.

Otpor je još snažniji među starijim korisnicima, u domaćinstvima i u okruženjima sa slabije razvijenom digitalnom infrastrukturom. Na infrastrukturnom nivou postoji dodatna prepreka. “Zastarjeli interfoni i sistemi kontrole pristupa u starijim zgradama predstavljaju integracijske prepreke koje usporavaju usvajanje. Tehnologija je spremna, no to ne važi uvijek i za bazu instalacije”, navodi Hamadeh.

Tehničke prepreke dodatno produbljuju ovaj jaz. Pouzdanost konekcije ostaje praktičan izazov, dok interoperabilnost između platformi ograničava besprijekornu integraciju u okruženjima s više uređaja.

Hibridni modeli se nameću kao praktično rješenje. “Mnogi korisnici preferiraju hibridni model umjesto oslanjanja isključivo na mobilni pristup”, kaže Ashida. Hibridni model u praksi obično kombinira pristup putem telefona, fizičkih ključeva i tipkovnice kao tri tipa akreditiva za različite profile korisnika i situacija unutar istog domaćinstva.

Agnieszka Filipowicz iz kompanije Salto posebno ističe integraciju s Apple Walletom kao jedan od mehanizama koji može smanjiti otpor prema tehnologiji pametnih brava kod nekih profila korisnika. On kombinira BLE i NFC tehnologije u poznatom i pouzdanom okruženju, čime se olakšava prelazak s fizičkih ključeva na pametne brave.

Ključ će postati nostalgičan relikt

Rješenja kompanije Salto proširuju mobilni pristup i na nosive uređaje, što omogućava korištenje pametnih satova i sličnih uređaja u kombinaciji s telefonima. Ovo je važan detalj koji dodatno proširuje spektar akreditiva i sprečava oslanjanje isključivo na telefon kao temeljni uređaj. Tu je i biometrijska autentifikacija koja uključuje otisak prsta i prepoznavanje lica. Ona posebno dobija na značaju u višem i tehnološki naprednijem segmentu tržišta pametnih brava. Kompanija ZKTeco, naprimjer, ovdje se fokusira na razvoj rješenja za prepoznavanje vena dlana i srodne tehnologije.

Ipak, Boter Vidal napominje da su u Evropi prepreke često manje tehnološke, a više regulatorne prirode. ZKTeco i slični proizvođači već su spremni za široku primjenu naprednih biometrijskih rješenja, no ono što nedostaje jeste adekvatna i usklađena regulativa koja bi to šire podržala u praksi

“Napredak u biometriji i vještačkoj inteligenciji će pokretati inovacije i učiniti pametne brave još sigurnijim i jednostavnijim za korištenje”, navodi on. To bi u budućnosti moglo značiti i da se fokus tehnološke pažnje pomjera ka smanjenju interakcije s bravom. Tehnologije kao što je Ultra-Wideband (UWB) omogućavaju autentifikaciju na blizinu, pri čemu sistem prepoznaje dolazak korisnika i automatski otključava vrata.

“Fizički ključ će postati nostalgičan relikt”, kaže Pansy i dodaje da je budućnost u tome da se pristup autentificira neprimjetno i u pozadini.

Zašto korisnici oklijevaju?

Uprkos brzom usvajanju, ograničenja u široj primjeni pametnih brava su realnost na terenu. “Ovisnost o napajanju ostaje najznačajnija operativna ranjivost”, ističe Hamadeh. Ovo je posebno izraženo u ekstremnim klimatskim uslovima. U GCC regiji, gdje ljetne temperature redovno dostižu jako visoke vrijednosti, otkazivanje baterije prelazi iz potencijalne neugodnosti u stvarni operativni rizik. To rezervna rješenja i pažljiv odabir hardvera čini ključnim korakom u svakoj implementaciji.

Otkazivanje baterije, ambijentalni uslovi i sistemske greške mogu poremetiti pristup uz pomoć pametnih brava ako ga ne prate i odgovarajući sigurnosni mehanizmi. Kao odgovor, savremeni sistemi nude određene mjere ublažavanja rizika. Kod pametnih brava, one uključuju upozorenja o niskom nivou baterije i ugrađene fail-safe mehanizme. Za dodatnu podršku smanjenju operativnih rizika, ove tehnologije su postale standard u naprednijim platformama.

I kibernetička sigurnost je trajni izvor zabrinutosti korisnika i proizvođača. Kao povezani uređaji, pametne brave su izložene rizicima povezanim s cloud servisima i mrežnim ranjivostima. Tu su i dileme korisnika u vezi sa zaštitom privatnosti, koja i dalje utiče na tempo primjene ove tehnologije u stambenom sektoru.

“Oklijevanje korisnika je potpuno razumljivo”, napominje Pansy. Priča o kibernetičkoj sigurnosti je dovoljno zanimljiva tema da se često obrađuje i na velikim industrijskim sajmovima. To pokazuje da ova pitanja nisu ograničena samo na potrošače, nego i na proizvođače koji pokušavaju ponuditi odgovore na različite načine.

Neka rješenja odgovaraju na ove izazove kroz dizajn. Sistemi instalirani s unutrašnje strane vrata smanjuju fizičku izloženost, dok druge pametne brave dobijaju podršku za rad bez obavezne povezanosti na cloud. Tako se ograničava dijeljenje podataka i jača kontrola u rukama korisnika. Na ovaj pristup oslanja se i kompanija Nuki. Kod njih korisnički račun nije obavezan, podaci se automatski ne pohranjuju na serverima, a brava može raditi i preko Bluetooth veze, bez potrebe za cloud ili Wi-Fi povezivanjem. Enkripcija se zasniva na challenge-response mehanizmu, koji je usporediv sa standardima online bankarstva, a svaki uređaj prolazi nezavisna testiranja u laboratorijama. Istovremeno, instalacija s unutrašnje strane vrata znači da je brava nevidljiva i nedostupna izvana, bez uticaja na postojeći nivo sigurnosti.

Prihvatanje tehnologije u mješovitim stambenim objektima zahtijeva i aktivno upravljanje izvan domene same tehnologije. “Sama tehnologija ne pokreće usvajanje jer i orijentacija, edukacija i podrška imaju ključnu ulogu”, kaže Hamadeh. To je posebno važno u objektima u kojima borave profili korisnika s različitim nivoima digitalne pismenosti. Problem imaju i mreže pametnih brava koji rade unutar fragmentiranih ekosistema koji ograničavaju besprijekornu kompatibilnost između platformi i sistema unutar objekta.

Agnieszka Filipowicz ukazuje i na upravljanje životnim ciklusom akreditiva kao na često zanemaren tehnički izazov u široj primjeni pametnih brava u stambenom sektoru. Cilj je osigurati ne samo da se prava pristupa daju, ažuriraju i opozivaju na siguran način nego da se to i odvija u dovoljno velikom obimu i kroz različite uređaje i profile korisnika, a bez paralelnog stvaranja sigurnosnih praznina.

Na kraju, sigurnosni napredak u svijetu pametnih brava za sada se očekuje u tri konkretne oblasti. To su unaprijeđeni protokoli enkripcije, sigurni elementi ugrađeni u hardver i robusniji okviri upravljanja identitetom.

Integracija je krajnji cilj

Ako postoji jedan pravac razvoja pametnih brava koji ima potencijal da objedini sve, to je zasigurno integracija. “Pametne brave će sve više funkcionirati kao čvorovi unutar šireg sloja inteligencije zgrade”, objašnjava Hamadeh. Ova vizija se proteže i na adaptivne politike pristupa. To znači da će sistemi reagirati na ponašanje korisnika i kontekst rizika, umjesto da rade prema fiksnim pravilima. Za još bolje rezultate, njih će se povezivati i sa sistemima za upravljanje posjetama, kao i BMS platformama. “Platforme će nastaviti da se razvijaju i nude dublju integraciju sa sistemima za upravljanje objektima, pametnim domovima i BMS sistemima putem API-ja”, dodaje Agnieszka Filipowicz.

Na Bliskom Istoku, ovaj trend već izlazi izvan okvira pojedinačnih zgrada. Veliki projekti mješovite namjene i koncepti pametnih gradova implementiraju se “od nule” na samom terenu. Tako se kreira prilika za implementaciju inteligentnog pristupa na nivou gradske infrastrukture. Taj nivo integracije se već neko vrijeme razmatra i planira u ovoj regiji.

Pametne brave postaju dio međusobno povezanih sistema koji se protežu kroz stambena okruženja. One mogu poslužiti kao okidači za koordinirane reakcije povezane sa sistemima rasvjete, klimatizacije i sigurnosti, čime se dolazi do stambenih prostora koji brže reagiraju na promjene situacije na terenu.

Ipak, integracija je često nepotpuna. Fragmentacija tehnologija i neujednačeni standardi i dalje ograničavaju razvoj potpuno objedinjenih stambenih okruženja.

Prema Hamadehu, svi ovi trendovi jasno opisuju krajnji cilj, a to je konvergencija mobilnog, biometrijskog i kartičnog pristupa u jedinstvenu interoperabilnu platformu. Vodeći proizvođači danas već rade na tom nivou, dok je šira primjena u stambenom sektoru neizbježni sljedeći korak.

Dokaz kroz upotrebu

Razvoj pametnih brava ima jasan zadani pravac, ali njihov uspjeh neće zavisiti isključivo od tehnologije. Kao i kod drugih integriranih sistema u zgradama, inteligencija u upravljanju pristupom mora se dokazati kroz mjerljive rezultate. To se prvenstveno odnosi na pouzdanost, upotrebljivost, sigurnost i integraciju.

Podaci o ponašanju korisnika podržavaju ovaj smjer djelovanja i šalju ohrabrujuće poruke kada su u pitanju pametne brave u stambenom sektoru. Nakon što korisnici iskuse pametni pristup u praksi, rijetko se vraćaju fizičkim ključevima. Razlika u percipiranom nivou praktičnosti između dvije tehnologije ostaje nepremostiva, ali je ključno pitanje koliko brzo će se ta granica preći u slučaju pametnih brava.

Još jedan faktor koji dobija na značaju jest edukacija i podizanje nivoa svijesti korisnika, što je često zanemarena komponenta naredne faze primjene tehnologije pametnih brava. Umjesto fokusa na dostupnost samih uređaja, brzinu tranzicije prema ovoj tehnologiji u stambenom sektoru odredit će razumijevanje prednosti i praktične primjene pametnih brava.

U konačnici, pametne brave neće zamijeniti tradicionalne sisteme samo kroz nove funkcije koje nude. One će to učiniti tako što će pokazati da mogu efikasnije upravljati pristupom u sve složenijim stambenim okruženjima, uz održavanje delikatnog balansa između praktičnosti i kontrole, te inovativnosti i povjerenja.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.