Softveri

Osiguravanje događaja na otvorenom

25 Decembra, 2018

Fizičari pokušavaju razumjeti dinamiku kretanja mase. Njihova analiza videozapisa događaja stradanja ljudi, poput stampeda iz 2006. godine u Saudijskoj Arabiji ili onog samuzičkog festivala u Njemačkoj, pomogla je u identifikaciji fenomena nazvanog „turbulencija mase“. Kada se na nekoj lokaciji okupi više ljudi nego što je predviđeno, većina ih se počinje gurati u pokušaju da krene naprijed. Ukupni pritisak mase se širi među ljudima i uzrokuje padove, često i sa fatalnim posljedicama

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Svaki dan se krećemo kroz masu ljudi. Gotovo u svim situacijama se uspješno probijamo kroz nju bez bilo kakvih povreda. Ipak, prostori s velikim brojem ljudi mogu biti opasni ili čak i smrtonosni. U noći 31. decembra 2014. na novogodišnjoj proslavi na promenadi Bund u Šangaju okupilo se oko 300.000 ljudi. Zbog prevelike gužve na stepeništu koje je vodilo do opservacijske platforme poginulo je 36 osoba, a 49 je povrijeđeno. Precizna procjena broja posjetilaca ključni je faktor za uspješnu kontrolu mase. Pogrešna procjena broja ljudi prisutnih na obilježavanju Nove godine u Šangaju bila je jedan od faktora koji su doveli do tragičnih posljedica. Policija je potcijenila broj prisutnih i poslala samo 700 policajaca (u odnosu na 6.000 iz prethodnih godina) da kontrolišu masu ljudi, čiji je broj narastao na 300.000. Slučajevi pojave stampeda dešavaju se gotovo svake godine, i to na muzičkim festivalima, sportskim događajima, religijskim festivalima i u noćnim klubovima. Među poznatijim primjerima jeste i onaj iz jula 2010. tokom održavanja muzičkog festivala u njemačkom gradu Duisburgu. Tada se oko milion posjetilaca okupilo na prostoru koji je predviđen za maksimalno 250.000 ljudi. Zbog toga je 21 osoba umrla od gušenja, a 510 je bilopovrijeđeno. Još jedan primjer datira iz januara 2006. godine, kada je u Saudijskoj Arabiji poginulo više od 300 hodočasnika zbog naguravanja na pješačkom mostu Jamarat, koji se nalazi u okviru rute za obavljanje hadža u Meki.

Šta je kontrola mase?

Iako su posljedice ovih tragičnih događaja iste, oni se dešavaju različitim okruženjima, zbog čega se razlikuju i prema potrebama za rasporedom snaga sigurnosti i po opremi koju oni koriste. „Moramo razumjeti razliku između kontrole mase koja se vrši pomoću alata za kontrolu pristupa, naprimjer u slučaju kontrole velikog broja navijača na zatvorenom fudbalskom stadionu, i kontrole mase na nekontrolisanom otvorenom prostoru poput ulice. Prvi tip kontrole mase realizira se uz pomoć konvencionalnih alata poput sigurnosnih kontrolnih punktova, rotacionih barijera, vrata i videonadzorakoji uključuje brojače bazirane navideoanalitici.

Drugi vid kontrole uže je povezan s projektima „sigurnih gradova“ i nosi više izazova i komplikacija jer nije jednostavno pokriti prostran teren s velikim brojem ljudi, bilo da je riječ o brojanju osoba ili analizi ponašanja“, objašnjava HagaiKatz, zamjenik direktora poslovnog razvoja i marketinga u kompaniji Magal Systems.

Uloga videonadzora

Videonadzorne kamere i danas predstavljaju glavni senzor za upotrebu prilikom kontrole mase i praćenja. „HD i mrežne IP kamere postale su trend. Videonadzorne kamere s 4K rezolucijom počele su pristizati na tržište, ali se još ne očekuje da u većoj mjeri utječu na videonadzorni segment tržišta. U njihovom slučaju cijena prijenosa, pohrane i obrade (videoanalitika) videa i dalje predstavlja ograničavajući faktor. Problem može predstavljati i pouzdanost“, kaže Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research (I2R) Agencije A*Star iz Singapura. Steve Gorski, direktor prodaje u kompaniji ScallopImaging, smatra da je „za učinkovitu kontrolu mase i nadzor video visoke rezolucije od ključnog značaja za situacijsku orijentaciju, a isto važi i za mogućnost praćenja veće količine detalja u zonama od interesa. Danas to podrazumijeva megapikselne kamere savidnim poljem180 stepeni.“ Kamere kompanije ScallopImaging paralelno kombinuju izlazne podatke sa više senzora slike, čime se kreira kontinuirani panoramski prikaz, koji obuhvata veliki otvoreni prostor. „Primjetan je trend distanciranja od PTZ kamera, jer se nerijetko dešava da su one u vrijeme dešavanja incidenta pozicionirane drugdje i zbog toga onemogućavaju praćenje događaja. Drugi razlog za ovaj trend je činjenica da se motor u PTZ kamerama vremenom istroši“, dodaje on.

Prenosiva rješenja za kratkotrajne događaje

Za razliku od stalnih sadržaja, kratkotrajni događaji poput muzičkih festivala, sportskih takmičenja ili gradskih maratona predstavljaju poseban izazov za kontrolu mase na otvorenom. Potrebna infrastruktura nije uvijek dostupna i krajnji korisnici se suočavaju s pitanjem da li da ulažu velika sredstva u infrastrukturu koja će se koristiti tek nekoliko dana. Prenosiva i bežična rješenja predstavljaju jedan od načina kakoda se ova dilema otkloni. Kompanija MicroPower Technologies iz Kalifornije nudi bežični sistem na solarno napajanje, koji se po potrebi može instalirati bilo gdje. „Ključ je u fleksibilnosti. Zahvaljujući integrisanom solarnom/bežičnom videonadzornom sistemu koji je u sklopu većeg sistema iste namjene, korisnici mogu postavljati i premještati kamere u skladu sa svojim potrebama“, kaže Dave Tynan, zamjenik direktora marketinga i prodaje u kompanijiMicroPower Technologies.“ Svjedoci smo rasta interesa za tehnologijama koje se mogu brzo i lahko instalirati na lokacijama na kojima postoji najveća potreba za njima. Naprimjer, umjesto instaliranja fiksnih kamera na zgradi i pokušaja dolaženja do iskoristivog snimka događaja s velikim brojem učesnika na udaljenosti nekoliko blokova, korisnici se radije odlučuju na postavljanje kamera unutar rizičnih zona. To se posebno odnosi na noćne aktivnosti, kada postavljanje kamera u blizini mjesta dešavanja pomaže da se iskoristi dostupno dnevno svjetlo. Konačni rezultat je jasniji i iskoristiviji videomaterijal.“

Prednost ovog rješenja leži u mogućnosti da se kamere postave u skladu sa neposrednim potrebama korisnika, npr. na parkingu tokom održavanja velike manifestacije, nakon čega se one prebacuju na druge lokacije za potrebe sljedećeg događaja. Pri tome se izbjegava skupo i dugotrajno postavljanje kablova. Ipak, važan faktor koji treba imati na umu jeste ograničen transmisioni radijus bežičnih kamera i kvalitet slike koja ne nudi megapikselni prikaz. Ova vrsta prenosivog rješenja pogodna je za osiguravanje definisane „zone“ i nije previše korisna ako se, primjerice, osigurava dugačka ruta nekog maratona.

Prenosiva rješenja ne koriste se samo za videonadzor. Dostupne su i privremene ograde i barijere za vozila. „Za potrebe parkiranja tokom kratkotrajnih događaja poput fudbalskih utakmica, političkih susreta, matura i dana otvorenih vrata neophodno je privremeno rješenje. Mi ga nudimo u vidu prenosivih i mobilnih barijera. One se mogu postaviti brzo i učinkovito, čak i na lokacijama na kojima se ne mogu iskopati stalni temelji“, kaže Greg Hamm, zamjenik direktora prodaje i marketinga u kompaniji Delta Scientific. „Ove mobilne barijere mogu se prebaciti do željene lokacije običnim kamionetom srednjih dimenzija. Može ih se postaviti za 15 minuta, dok se zaštitom upravlja lokalno ili na daljinu. Postavljanje, preuzimanje i upravljanje se u potpunosti vrši pomoću hidraulike. Barijere mogu zaustaviti i onesposobiti vozilo težine do 6.803 kg, koje se kreće brzinom 48 km na sat. Nakon postavljanja mobilne barijere se odvajaju od transportera i spuštaju na željenu lokaciju pomoću hidrauličkog sistema, a isti se koristi i za njihovo podizanje i spuštanje tokom obavljanja standardnih ili vanrednih aktivnosti.“

Videonadzorne alternative: bespilotne letjelice i mobilni telefoni

Tradicionalne kamere koje se postavljaju na stubove i danas su najprisutniji vid videonadzora. Ipak, u dolazećim godinama tu ulogu mogu preuzeti i druge platforme. „Zračni videonadzor pomoću kamera na bespilotnim letjelicama trenutno je u usponu u kombinaciji sa unapređivanjem mogućnosti komercijalnih letjelica i padom njihove cijene“, kaže Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research (I2R) Agencije A*Star.“Izazov leži u segmentu prijenosa videa od letjelice do tla. Posredstvom LTE-a bi bio skup, a preko Wi-Fi tehnologije nepouzdan. Rješenje je videoanalitika pomoću rubnih uređaja na samoj letjelici. Međutim, videoanalitika za video koji pravi letjelica predstavlja još veći izazov. Za nju je potrebna stabilizacija i detekcija videa primjenom drugačijeg pristupa u odnosu na videoanalitiku koja se vrši na tlu“, objašnjava on. Još jedna od potencijalno iskoristivih kamera nalazi se gotovo u svačijem džepu, odnosno na mobitelima korisnika. „Mobilni telefoni, teoretski, nude dovoljno visoku rezoluciju koja može biti od koristi u okruženju velikog broja ljudi. Ovi mobilni uređaji mogu imati veću ulogu u kontekstu videonadzora nakon što dodatne usluge u oblaku postanu dostupne, a na mobilnim uređajima se počnu koristiti sistemi za upravljanje videom“, kaže Steve Gorski, direktor prodaje u kompaniji ScallopImaging.

Prijenos informacija

Dodatni izazov u slučaju događaja na otvorenom predstavlja pouzdano i ekonomično prenošenje videostreaminga visokog kvaliteta do udaljenog sigurnosnog centra radi obrade, pohrane i pregledanja. Postoji još nekoliko mogućnosti, uključujući prijenos informacija putem kabla i namjenskih bežičnih ili 3G/LTE mreža.

„U slučaju potonjih konfiguracija kamere će se za propusnost nadmetati s civilnim mobitelima koji koriste istu mrežu“, kaže Leman. „Rješenje je u smanjenju potrebe za kontinuiranim prijenosom videa. To se može postići pomoću rubnog uređaja koji bi bio zadužen za videoanalitiku. On bi pohranjivao video lokalno i vršio streaming tek nakon aktiviranja alarma za videoanalitiku.“ Bežično umrežavanje za potrebe nadzora otklanja potrebu za kablovima, koji nisu uvijek dostupni ili jednostavni za instalaciju (bilo zbog karakteristika terena ili cijene, ako je riječ o kratkotrajnom događaju). Ipak, ovaj tip umrežavanja nešto je složeniji u odnosu na onaj putem kablova. Potrebno je savladati poteškoće koje se tiču ograničenog radijusa, prepreka (npr. kuće, drveće) i složenih konfiguracija koje uključuju veliki broj kamera.

„Kada je nedavno održan Njujorški maraton, kompanija Network Video Technologies (NVT) je osigurala koaksijalno uvezane prijenosne uređaje koji su morali ponuditi punu operativnost i na udaljenosti914 metara kako bi se osigurala adekvatna situacijska orijentacija za osiguranje ovog velikog događaja“, kaže Guy Apple, zamjenik direktora marketinga i prodaje u kompaniji Network Video Technologies. Transmisiona tehnologija ove kompanije omogućava instaliranje i PoE napajanje kamera, monitora i drugih IP senzornih uređaja na velikim udaljenostima, a pomoću pristupačnih koaksijalnih kablova.

Sprečavanje budućih tragedija

Fizičari pokušavaju razumjeti dinamiku kretanja mase. Njihova analiza videozapisa sa događaja poput stampeda iz 2006. godine u Saudijskoj Arabiji ili muzičkogfestivala u Njemačkoj pomogla je u identifikaciji fenomena nazvanog „turbulencija mase“. Kada se na nekoj lokaciji okupi više ljudi nego što je predviđeno, većina ih se počinje gurati u pokušaju da krene naprijed. Ukupni pritisak mase se širi među ljudima i uzrokuje padove, često i sa fatalnim posljedicama. Za nadati se da će napredak na planu videonadzora i videoanalitikeponuditi kvalitetnije načine brojanja ljudi i identifikacije kritičnih tačaka, na kojimamasovna okupljanja mogu postati još smrtonosnija.

Uloga videoanalitike

„Klasična“ videoanalitika, poput detekcije neopravdanog zadržavanja i napuštenog prtljaga nije adekvatna za prostore na kojima se nalazi veliki broj ljudi. Masa koja se kreće i stoji na jednoj lokaciji, npr. u blizini trkaće staze, kao i veliki broj torbi izazivaju aktiviranje prevelikog broja alarma da bi ova rješenja bila praktično upotrebljiva. Drugi vidovi analitike, poput praćenja i identifikacije lica, također su nepraktična za događaje na otvorenom na kojima je nemoguće kontrolisati okruženje, a i kamere ne mogu adekvatno uočavati lica. Ipak, neke videoanalitičke tehnologije mogu poslužiti za detekciju pojave gužve i agresivnog ponašanja, poput tuče u masi ljudi. Događaji ovog tipa mogu eskalirati i uzrokovati stampedo.

„U nekim situacijama ste svjesni da postoji velika vjerovatnoća da će se na i oko fudbalskog stadiona tokom utakmice javiti gužva. Isto tako, nekada će doći i do neočekivane gužve, npr. tokom demonstracija ili problema u radu aerodroma. Zbog toga je važno imati plan za obje situacije“, kaže Jamie Wilson, voditelj marketinga u oblasti sigurnosti za EMEA regiju u kompaniji NICE Systems. „Videoanalitika je važan segment ovog procesa jer nudi ranu detekciju i obavještavanje o pojavi nepredviđenih gužvi. Mogućnost da operater uživo prati događaje, kao i da pregleda i analizira zabilježeni materijal radi utvrđivanja uzroka incidenta, predstavlja ključni vid podrške za stavljanje situacije pod kontrolu“, dodaje on.

Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research, kaže da njihova„nova videoanalitika sada nudi pouzdanu detekciju i praćenje u uvjetima urbanih okruženja s velikim brojem ljudi. Sistem može vršiti procjenu broja ljudi u stvarnom vremenu. Tu je i mogućnost identifikacije dominantnih obrazaca i statističkih podataka koji se tiču mase, kao i praćenja sumnjivih lica i drugih manje uočljivih informacija“. Osim videoanalitke za praćenje velikog broja ljudi, nove tehnologije u ovoj oblasti danas nude pouzdanu identifikaciju sumnjivog ponašanja, poput nasilja, fizičkih napada, provala itd. „Sistem za detekciju agresivnog ponašanja Instituta I2R ostvario je pouzdanost više od 90% prilikom neposrednog testiranja u okviru projekta sigurnog grada u Singapuru“, kaže Leman. Uprkos ostvarenom napretku, videoanalitika i dalje ima ograničenu upotrebljivost u situacijama koje uključuju veliki broj ljudi. Ove situacije po svojoj prirodi uključuju veliki broj detalja, što utječe na pouzdanost videoanalitike. Prema Lemanu, stepen pouzdanosti detekcije oko 70% predstavlja realističnu procjenu u ovakvim kontekstima.

Nove tehnologije za zaštitu stadiona

25 Decembra, 2018

Stadioni su domaćini različitih manifestacija, od sportskih takmičenja i koncerata do skupova kojima je potreban visok nivo zaštite. Korištenje novih tehnologija i praćenje savremenih trendova pomažu operaterima da sigurnost stadiona podignu na maksimalni nivo

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Internet stvari (IoT) je katalizator novih tehnologija. Sve veća raširenost ove tehnologije jedan je od glavnih faktora razvoja tzv. pametnih stadiona na globalnom nivou. Prema izvještaju kompanije MarketsandMarkets, vrijednost globalnog tržišta pametnih stadiona će sa 4,6 milijardi dolara u 2016. skočiti na 17,3 milijarde dolara u 2021. Za ovaj period se predviđa godišnja stopa rasta od 30,2%. Kada je u pitanju regionalna distribucija tržišnog udjela, Evropa je predvodnik u segmentu pametnih stadiona. Rast tog tržišta pripisuje se različitim faktorima, a jedan od njih je sve veći fokus na zadovoljstvo posjetitelja i ponudu nezaboravnog iskustva za njih, navodi se u izvještaju. Ipak, za postizanje takvih ciljeva potrebna vam je pametna tehnologija. Međutim, zaštita stadiona danas predstavlja važan izazov. Uprkos prednostima čak i najboljih tradicionalnih sigurnosnih tehnologija, one u današnjem svijetu jednostavno nisu dovoljne. Iako nijedna tehnologija ne može predvidjeti ili spriječiti napade izvana, stadioni danas uz postojeće mogu koristiti i nove tehnologije kako bi postigli maksimalnu efikasnost prilikom pripreme odgovora na incidente.

Maksimalno iskorištavanje tehnologije

Za rješavanje sigurnosnih problema od tehnologije je važnija implementacija procesa koji moraju što brže udovoljiti složenim tehničkim zahtjevima i stadionima ponuditi željene rezultate. Pri tome se moraju uzeti u obzir i zahtjevi koji se tiču sigurnosti, kaže Hank Monaco, zamjenik direktora marketinga za tehnologije i rješenja za zgrade u kompaniji Johnson Controls. „Izgradnja pametnog stadiona koji zadovoljava energetske, tehnološke, sigurnosne i operativne zahtjeve zavisi od blagovremene uspostave saradnje između vlasnika objekta i projektnih i građevinskih timova. To se mora odvijati uz razmjenu informacija o informisanim odlukama o umrežavanju, sigurnosti i interoperabilnosti, koje se donose na temelju dostupnih podataka. Ako se tokom projektne faze ovome na vrijeme posveti dovoljno stručne pažnje, možete izbjeći zamke i udovoljiti sigurnosnim potrebama stadiona. Zbog toga vlasnici stadiona i njihovo osoblje sve češće već na početku procesa imenuju jednu stranu koju zadužuju da se bavi tehnologijom“, objašnjava Monaco. Proces ugovaranja korištenja tehnologije koji primjenjuje Johnson Controls podrazumijeva preliminarno imenovanje glavnog subjekta koji će na nivou projekta biti odgovoran za različite oblasti. To su upravljanje planiranjem, projektovanjem, instalacijom, integracijom, puštanjem u rad i servisiranjem tehnoloških sistema, poslovnih aplikacija i infrastrukture za podršku. „Zaključivanje ugovora o tehnologiji može uštedjeti vrijeme i smanjiti rizik i troškove izgradnje i vođenja operative. Istovremeno, tako se može osigurati da će tehnologija biti instalirana i integrisana na pravi način i s ciljem postizanja željenih ishoda“, kaže Monaco.

Prepoznavanje lica u masi

Kada na jednom mjestu imate 100.000 ljudi, korištenje efikasne tehnologije za upravljanje velikim skupovima može biti ključno za identifikaciju nepoželjnih osoba. U izvještaju kompanije KBV Research navodi se da će globalno tržište analitičkih rješenja namijenjenih velikim skupovima rasti uz godišnju stopu od 25,9% između 2016. i 2022. godine. Ovo tržište će do 2022. dostići vrijednost 1,5 milijardi dolara.„Ova tehnologija informiše korisnike o tome kako bi publika mogla reagovati u slučaju incidenta koji zahtijeva hitnu evakuaciju ili pružanje pomoći“, objašnjava Jeffery Miller, zamjenik direktora u kompaniji MSA Security. „Ove informacije mogu značajno pomoći organizatorima događaja i sigurnosnom osoblju da bolje planiraju raspoređivanje ljudskih resursa i vođenje efikasne komunikacije u hitnim situcijama“, kaže on.

Softver za praćenje masovnih okupljanja Herta Securityja može detektirati više lica u realnom vremenu. To čini pomoću više videonadzornih kamera i može se nositi s promjenama intenziteta rasvjete, praćenjem osoba u pokretu i zaklanjanjem lica, što su bitni faktori koji se javljaju prilikom masovnih okupljanja na stadionima. Laura Blanc, direktorica međunarodnog marketinga u toj kompaniji, navodi da je ovaj softver optimiziran za GPU arhitekturu i da radi dosta brže u odnosu na tradicionalne sisteme (i do 600 fps). Istovremeno, on radi s IP kamerama visoke rezolucije i protokom video podataka. Tehnologija je u potpunosti automatizirana i neinvazivna i može se nositi s promjenama izraza lica i nivoa osvjetljenja, kao i „smetnjama“ poput brade, naočala, šalova i kapa.

„Svaki put kada sistem otkrije podudarnost, to znači da je prepoznata osoba koja je prethodno registrovana u bazi podataka. Naš softver može automatski aktivirati alarme na tabletima i pametnim telefonima, a u potpunosti je skalabilan u pogledu broja kamera, veličine baze podataka i broja lokacija i instalacija“, objašnjava Blanc.

Softver koji nudi Herta koristi kamere koje su integrisane sa sistemima kontrole pristupa instaliranim na glavom ulazu u stadion. On na taj način može identificirati konkretne osobe i onemogućiti im pristup ako ih prepozna na osnovu baze podataka.

Blanc napominje kako je prepoznavanje lica savršen dodatak postojećem sistemu videonadzora jer podjednako nudi sigurnost i kvalitetnije korisničko iskustvo u realnom vremenu. „Prepoznavanje lica se također može koristiti za forenzičku pretragu snimljenih podataka. To znači da ne morate nužno imati podatke koje dobijate „uživo“. Naše rješenje za prepoznavanje lica integrisano je sa sistemima za kontrolu pristupa i nudi potpuno pouzdanu automatizaciju pristupa ulazu. Praćenje videa uživo sa sigurnosnih kamera uz provjeru podataka sa spiskova ili listi sumnjivih pojedinaca omogućava našem rješenju da ubrza sigurnosne procedure i unaprijedi sistem automatskog upozoravanja“, kaže ona. Procjenjuje se da će vrijednost tržišta za prepoznavanje lica porasti sa 3,4 milijarde dolara u 2016. na 6,8 milijardi dolara u 2021. godini. Njega će pratiti godišnja stopa rasta od 15,3% u navedenom vremenskom intervalu, navodi se u izvještaju MarketsandMarketsa.

Kako zaštititi stadione od dronova

Nekoliko incidenata s dronovima na stadionima doveli su do rasta interesovanja za mjere borbe protiv ove pojave i kvalitetniju zračnu zaštitu. Dronovi su na stadionima postali izvor neprijatnosti, čak i sigurnosni rizik. U maju ove godine jedan dron se srušio na teren tokom utakmice bejzbola na stadionu Petco Park u San Diegu. Iako niko nije povrijeđen, ovaj incident je skrenuo pažnju na potencijalne rizike koje dronovi nose. Jedan od načina za ublažavanje ovih prijetnji je korištenje softvera za detekciju dronova. „Stadioni i danas imaju odličnu zaštitu od prijetnji na tlu, ali su vrlo malo ili nikako zaštićeni od napada iz zraka, npr. pomoću dronova. Tehnologija dronova se brzo razvija. Lokacije masovnih okupljanja predstavljaju odličnu priliku za teroriste, ali i konkurentske ekipe koje potajno snimaju pripreme sportskih timova i navijače koji snimaju utakmice i tako krše prava prijenosa TV mreža. To predstavlja ugrožavanje sigurnosti igrača i javnosti“, kaže Oleg Vornik, generalni direktor DroneShield. Ta kompanija nudi hardverski i softverski sistem DroneSentinel, koji može detektovati prisutne dronove koristeći kombinaciju radara, radiofrekvencija, akustike, termalnih i optičkih kamera. On je sposoban i za ometanje s ciljem neutralizacije dronova, ako to sigurnosna politika stadiona dozvoljava. Sistem nudi rano upozoravanje uz detekciju i lociranje ilegalno prisutnog drona, što omogućava i blagovremenu intervenciju nadležnih organa.

Praćenje društvenih medija

Servisi za praćenje društvenih mreža našli su se na udaru u jesen 2016. godine, kada su Facebook, Instagram i Twitter onemogućili pristup svojim sadržajima kompaniji Geofeedia, koja se bavi praćenjem društvenih mreža. U to vrijeme američka organizacija ACLU je prokazala ovaj servis kao alat koji državni organi koriste za praćenje protesta u realnom vremenu. Ipak, Miller naglašava da „analitika društvenih medija postaje sve popularnija kao efikasan alat za kvalitetnije razumijevanje potencijalnih prijetnji po objekte, igrače, izvođače ili fanove“. CCICADA je skraćenica za Centar za upravljanje, kontrolu i interoperabilnost napredne analize podataka. Ta organizacija je pripremila vodič za najbolje prakse za borbu protiv terorizma na sportskim i zabavnim manifestacijama. U njemu se navodi da je „korištenje društvenih medija za potrebe zaštite stadiona u usponu i da se novi pristupi kontinuirano razvijaju. Društveni mediji mogu predstavljati efikasan način slanja obavještenja posjetiteljima neke manifestacije i prije nego što se ona održi. Nakon njenog održavanja društveni mediji mogu poslužiti kao efikasna platforma za prikupljanje podataka o nivou zadovoljstva i ocjeni iskustva posjetitelja.“ Isto tako, u ovoj organizaciji smatraju da je korištenje informacija sa društvenih medija koristan alat za vođenje istraga i procjene sigurnosnih rizika. „Praćenje posjetitelja preko društvenih medija je način da dođete do teže dostupnih informacija i uvida u stanje na terenu“, navodi CCICADA. Osim sigurnosti, korištenje analitike društvenih medija je odličan način i da se posjetitelji manifestacija iskoriste kao važan alat za promociju brendova. Stadioni će u budućnosti biti sve pametniji jer napredne tehnologije sve više pokazuju svoje mogućnosti. Osim toga, vještačka inteligencija i mašinsko učenje su sve važniji i za sigurnosno tržište i kao takvi će sigurno naći svoje mjesto u zaštiti stadiona.

Sigurnost podiže rejting luksuznih hotela

25 Decembra, 2018

Sektori turizma i ugostiteljstva su nerazdvojivo povezani, jedan ne može funkcionirati bez drugog. Ovaj odnos je još jasniji kada analiziramo tržište. Kako se globalna ekonomija nastavlja oporavljati, isto važi i za sektor ugostiteljstva. Broj međunarodnih turističkih posjeta porastao je za pet posto u 2013., navodi se u Svjetskom turističkom barometru za januar 2014., koji je izradila Svjetska turistička organizacija (UNWTO)

Izvor: a&s International

Predvodnik ovog pozitivnog trenda je Azijsko-pacifička regija sa 14 miliona turista, što ugrubo odgovara rastu od šest posto. Jugoistočna Azija kao regija ostvarila je najbolje rezultate, s rastom broja turista od oko deset posto. Drugorangirana je Afrika, sa oko tri miliona turista, a slijede je Evropa i Sjeverna i Južna Amerika. Za 2014. godinu UNWTO predviđa rast broja posjeta stranih turista za 4 do 4,5 posto. No, ovdje se ne radi samo o rastu broja putnika nego i o većem broju lica koje tokom putovanja troše novac, čime se povećava potražnja za skupim i luksuznim aranžmanima, navodi se u izvještaju nazvanom „Globalno ugostiteljstvo: trendovi u 2014.“, koji je izradila kompanija EY. Najnoviji podaci kompanije STR Global pokazuju da je u martu 2014. godine 2.312 hotela u Azijsko-pacifičkoj regiji bilo u fazi izgradnje ili projektovanja. Na području Bliskog istoka i Afrike radi se na 573 hotela, od čega će samo u 2015. biti otvoreno 25 luksuznih hotela.

Luksuzni hoteli nude mnogo toga. Ipak, odluka da se odsjedne u luksuznom hotelu predstavlja više od želje za prvoklasnom uslugom i smještajem. Ona se tiče i želje da se gost želi osjećati sigurno kako bi se mogao opustiti i odmoriti. Za hotelijere sigurnost je od ključne važnosti. Zahvaljujući iskorištavanju novih sigurnosnih tehnologija poput softvera za upravljanje informacijama o fizičkoj sigurnosti (PSIM) i analizi videosadržaja (VCA), hotelijeri mogu ne samo zaštititi svoje objekte i goste nego i podići nivo upravljačke i operativne učinkovitosti.

Nadogradnja i nabavka

Način na koji lanci luksuznih hotela nabavljaju sigurnosnu opremu za sebe razlikuje se od onog koji primjenjuju standardni lanci hotela. Predstavnici sigurnosne branše procjenjuju da luksuzni lanci hotela u prosjeku planiraju sveobuhvatne nadogradnje sistema otprilike svakih sedam godina. Razlozi za nadogradnju su različiti: od izmjena lokalne regulative, preko otkazivanja sistema do incidenata koji razotkrivaju slabosti u domeni sigurnosti. Bez obzira na to, u ovom periodu sigurnosni menadžeri luksuznih hotela koriste priliku da detaljnije analiziraju načine na koji se sigurnosna tehnologija mijenja i kako oni mogu profitirati od njih, smatra Brian Lane, direktor proizvodnje u kompaniji 3VR. „Ovo je vrijeme kada se počinje s prelaskom s jedne tehnologije na drugu“, kaže on. Kada su u pitanju nabavke, Ilya Umanskiy, pomoćnik direktora za upravljanje sigurnosnim rizicima u kompaniji Kroll (Hong Kong), naglašava konkurentsku orijentiranost tendera za nabavke za potrebe luksuznih hotela. Za određivanje glavnog dobavljača koriste se autentični indikatori procesa/mjera. Nadalje se utvrđuje fiksno cjenovno razdoblje koje se obnavlja svake dvije do pet godina. Lane dodaje da „hoteli obično ne uvezuju svoje sigurnosne sisteme kao jedinstveni projekat. Zato određeni hotel u sklopu lanca može odabrati vlastiti sigurnosni sistem, nezavisno od drugih hotela u lancu, čak i luksuznih hotela“. To je zato što hotelijer ili sigurnosni menadžer može uspostaviti saradnju s lokalnim integratorom, zbog čega nisu uvijek spremni da kupe jedinstveno rješenje od jednog dobavljača, dodaje Lane i ističe kako hoteli mogu posjedovati različite komponente nekoliko dobavljača, ali će često koristiti usluge samo jednog integratora.

Veća učinkovitost uz PSIM

Physical Security Information Management (PSIM) softver se unutar sigurnosne industrije promovira kao rješenje za centralizaciju različitih sistema. Ipak, zbog visokih troškova, njegova upotreba je za sada ograničena, osim za investicije u javnom i sektoru ključne infrastrukture. Uprkos tome, sve više poslovnih subjekata prepoznaje prednosti korištenja PSIM softvera za lakše upravljanje objektima. Prema izvještaju koji je u januaru ove godine predstavio Transparency Market Research, procjenjuje se da će PSIM segment tržišta od 2013. do 2019. imati godišnju stopu rasta od 25,8 posto. Sve veća prisutnost PSIM softvera se pripisuje padu njegovih cijena, razvoju sofisticiranih mogućnosti, kao i dizanju nivoa svijesti među krajnjim korisnicima.

Lanci luksuznih hotela nalaze se među tržišnim subjektima koji prepoznaju prednosti PSIM-a. „PSIM je dobar ako imate različite sisteme koji su instalirani tokom prethodnih godina i pomoću njega možete prikupiti signalne informacije na jedno korisničko sučelje, što pomaže kod centralizacije upravljanja“, kaže Umanskiy. Ova mogućnost centraliziranja različitih sistema PSIM čini atraktivnim alatom za lance luksuznih hotela. Ipak, potražnja za PSIM softverom varira od regiona do regiona. „Potražnja postoji. Važan faktor je svjetska regija u kojoj lanac posluje, kao i da li je u pitanju globalni ili regionalni lanac hotela ili je, pak, u pitanju privatna operacija ili skup nekoliko objekata u konkretnoj zemlji ili regiji“, objašnjava Umanskiy. Naprimjer, hotelski lanci u zapadnim zemljama češće koriste PSIM softver jer posjeduju više tehničkog znanja o njegovom načinu rada i prednostima. S druge strane, u Aziji je rasprostranjenost PSIM-a dosta niža zbog manjka tržišne edukacije i visokih troškova. „U Aziji, konkretno, PSIM nije bio predmet posebne pažnje vlasnika luksuznih hotela. Oni se još uvijek ili oslanjaju na platforme za kontrolu pristupa za praćenje različitih podsistema, ili te podsisteme koriste potpuno samostalno, tako da oni rade preko različitih sučelja“, ističe i dodaje kako je jedan od razloga za ovo zasigurno i činjenica da je u Aziji tržište za implementaciju rješenja za luksuzne hotele u vlasništvu integratora. „Pošto oni preferiraju da se povuku nakon obavljenog posla, manje je vjerovatno da će uložiti vrijeme u edukaciju korisnika o tehnologiji koju dobivaju“, smatra Umanskiy.

Luksuzni hoteli postaju „sve pametniji“

Videoanalitika (VCA) je aktuelna tema u sigurnosnoj industriji već nekoliko godina. Prelazak na „pametne“ sisteme korisnicima nudi uštedu vremena i bolju operativnu učinkovitost. Zbog toga sve veći interes za nju pokazuju i operateri luksuznih hotela. Pored korištenja PSIM softvera za centralizaciju i upravljanje sistemima, brojni lanci luksuznih hotela jednostavno integriraju podsisteme, poput kontrole pristupa, i sisteme za upravljanje videom (VMS), što je ekonomičnije rješenje. VMS sistem sa softverom za videoanalitiku koji je integriran sa platformom za kontrolu pristupa omogućava primjenu videoanalitike i njeno uvezivanje sa bazom podataka o kontroli pristupa. Videoanalitika u hotelima ima različite vidove primjene. Kada je u pitanju sigurnost, videoanalitička tehnologija može biti od koristi u hotelima u kojima postoje problemi sa zabavama u hotelskim sobama. Videoanalitički sistem može poslati obavještenje sigurnosnom osoblju u slučaju da tri ili više osoba uđe na stražnji ulaz koristeći isti ključ za kontrolu pristupa. „Analitika može pomoći i kod podizanja operativne učinkovitosti“, kaže Lane i objašnjava: “Kada je u pitanju vođenje hotela, analitika može pomoći u određivanju dužine redova i obavještavanju menadžera da je potrebno dodatno osoblje na recepciji u slučaju da dužina reda pređe određeni prag. Istovremeno, identifikacija lica može poslužiti za prepoznavanje VIP gostiju, a lica zadužena za brojanje ljudi mogu pomoći menadžerima da utvrde obrasce kretanja i tako osiguraju maksimalnu iskorištenost osoblja tokom perioda veće i smanjene aktivnosti.“

Iako korištenje videoanalitike kao proaktivnog alata za upravljanje i nadzor sa sobom nosi jasne prednosti, Umanskiy ističe da ona ipak ima i određena ograničenja. Zaštita gostiju hotela podrazumijeva i da sigurnosne mjere ne budu previše nametljive. Zbog toga hotelijeri ne mogu baš svuda postaviti kamere, jer je potrebno zadržati određeni nivo privatnosti. Pošto analitika mora posjedovati videosadržaje koje će podvrći analizi, nije izvedivo da se sistemi za videonadzor postavljaju na svakom mjestu u objektu. Zbog toga je jako važno unaprijed ispravno razumjeti vrijednost videoanalitičkih aplikacija na temelju individualnih metodologija instalacije videonadzora.

Kvalitetnije usluge

Hotelske usluge su puno više od sobne posluge. Kada je u pitanju sigurnost, one se odnose na održavanje sistema i proširene usluge koje mogu biti ugovorene ili ne. Kao i u slučaju korištenja PSIM softvera, korištenje mjesečnih/godišnjih ugovora o pružanju usluga je češća pojava na zapadnom tržištu luksuznog hotelskog smještaja. Umanskiy to pripisuje činjenici da većina lanaca luksuznih hotela ima sjedište u zapadnim zemljama. Zbog toga rast i razvoj ovih lanaca podrazumijeva i potrebu za centralizacijom njihovih modela i fokusiranjem na najbolju industrijsku praksu. U zapadnjačkim lancima hotela postoji svijest da sklapanje ugovora o pružanju usluga ovog tipa, često i u sklopu prvobitne ponude, nudi veću vrijednost. Zbog toga se ovi lanci odlučuju na potpisivanje ugovora koji uključuju usluge održavanja, baždarenja i buduće nadogradnje. „U većini slučajeva, upravitelji hotela radije biraju predvidivost plana održavanja u odnosu na plaćanje za popravku kvarova kada do njih dođe“, objašnjava Bill Glover, voditelj kupaca u kompaniji Tyco Integrated Security. “Posjedovanje plana olakšava utvrđivanje budžeta i omogućava izbjegavanje troškova usljed skupih popravki tehnoloških kvarova koji se javljaju tokom godine. Oni su i kvalitetnije strukturirani i omogućavaju upravi hotela da na učinkovitiji način rješava probleme u hodu“, kaže on.

Ipak, azijski lanci hotela se rjeđe odlučuju za produžene ugovore o pružanju usluga servisiranja ili održavanja. Umanskiy smatra da azijski hotelijeri popravke organiziraju u skladu s dostupnim vremenom i materijalima. Jedan od razloga za ovo je nepostojanje formaliziranog odnosa sa integratorom, dok je ono što se percipira kao mjera uštede mogućnost da hotelijeri dobiju usluge integratora na poziv, ali se ugovori o održavanju i uslugama rijetko potpisuju. Štaviše, sve veći broj hotela širom svijeta prati najbolju globalnu praksu, što bi trebalo dovesti do sklapanja formalnih ugovora sa pružateljima sigurnosnih usluga.

Sigurnost, personalizacija i udovoljavanje prohtjevima

Kada odsjedaju u luksuznom hotelu, gosti imaju određena očekivanja. Personalizacija boravka i vrhunska sigurnost su neka od njih. Boravak uz što manje smetnji goste čini sretnijim, što znači da bi se mogli vratiti i u budućnosti. Operateri su pronašli nekoliko načina pomoću kojih mogu podići nivo sigurnosti na manje intruzivan način, što pomaže ne samo zaštiti gostiju nego i personalizaciji njihovog boravka u hotelu. Jedan od načina na koji hotelijeri udovoljavaju potrebama svojih gostiju jeste korištenje analitike za identifikaciju lica, o čemu Lane tvrdi: „Pohrana informacija o licu korisnika u sistem omogućava tom istom sistemu da obavijesti recepciju u slučaju dolaska VIP gosta.“ Osim toga, kombiniranje kartičnog pristupa sa ovim tipom analitike omogućava dodatnu personalizaciju boravka gostiju prilikom njihovog ulaska u hotelski bazen ili drugi prostor za pružanje usluga. Kombiniranjem ove dvije tehnologije, osoblje može identificirati goste koji dolaze i osloviti ih imenom. Koordinacija između sigurnosnih i ugostiteljskih odjela omogućava lakše udovoljavanje potrebama i očekivanjima gostiju.

Je li vam bilo lijepo?

Ispunjavanje očekivanja gostiju u pogledu pružanja vrhunskog iskustva podrazumijeva i kvalitetnu sigurnost, koja ide u kombinaciji s ostalim uslugama od pet zvjezdica koje ljudi obično očekuju od hotela ove vrste. Kako se svjetska ekonomija oporavlja, očekuje se i paralelni rast turističkog i ugostiteljskog sektora. Sve veći broj gostiju znači da će luksuzni hoteli morati podići sigurnosne mjere na novi nivo. Kako cijena PSIM softvera nastavlja padati, a preciznost videoanalitike raste, nema razloga da se ove tehnologije u budućnosti ne počnu koristiti u sve većoj mjeri.

Bolnice udružujuresurse i sigurnosne sisteme

25 Decembra, 2018

Sektor zdravstva se odnedavno počeo mijenjati usljed sve većeg broja spajanja i akvizicija. Sve više zdravstvenih ustanova udružuje svoje snage kako bi se u konačnici smanjili troškovi. Potreba za integracijom posebnih sigurnosnih sistema samo je dodatni izazov za osiguravanje ovih institucija. PSIM rješenja mogu predstavljati kvalitetan izbor za upravljanje sigurnošću na više lokacija

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Bolnice su na usluzi pacijentima i njihovim porodicama. Njihov cilj je da bolesnicima ponude medicinsku njegu, udobnost i mir. Tradicionalni sigurnosni sistemi u zdravstvu koriste se za kontrolu pristupa i nude forenzički video i obavještavanje osoblja u slučaju izbijanja nasilja. Oni služe i za praćenje rizičnih populacija poput novorođenčadi ili pacijenata oboljelih od demencije, kao i za zaštitu od otmice i nepotrebnog lutanja pacijenata.

„Zadatak upravljanja sigurnošću u zdravstvu je da doprinese zaštiti i sigurnosti svih lica koja pružaju zdravstvene usluge, kao i da javnu i privatnu imovinu zaštiti od gubitaka, krađe, prevare, oštećenja i ometanja rada, koji mogu biti pogubni po njegu pacijenata i izložiti ih riziku. Pacijenti, uposlenici i posjetioci misle da su bolnice imune na lokalni kriminal i društvene probleme jer se brinu za zajednicu“, kaže Nick van der Bijl, počasni predsjednik Nacionalne asocijacije za sigurnost u zdravstvu u Velikoj Britaniji i bivši menadžer sigurnosti u oblasti zdravstva.

Sigurnosni standardi

Ipak, bolnice su same po sebi lokacije obilježene nasiljem, koje može biti kliničke prirode. Tu spadaju razne postoperativne traume, ozbiljni duševni poremećaji i bol. Prisutni su i slučajevi kada je nasilje kriminalne prirode, poput onoga usmjerenog protiv drugih lica. Bolnički sigurnosni timovi neprimjetno rade svoj posao i suočavaju se sa izazovima zaštite uposlenika, pacijenata, posjetilaca i povjerljivih ličnih informacija. Osim toga, oni su zaduženi i za čuvanje opasnih i farmaceutskih materijala. Upad u neke od zaštićenih zona može prouzrokovati finansijsku i pravnu štetu, kao i narušavanje reputacije ustanove.

Pored toga, bolnice rade u strogo regulisanom ambijentu, pri čemu moraju zadovoljiti brojne standarde. Oni najvažniji se tiču zaštite informacija o zdravstvenom stanju pacijenta. Ostali propisi uređuju svakodnevne aktivnosti unutar bolnica: od finansijske regulative (koja određuje da li bolnice, naprimjer, prihvataju plaćanje kreditnim karticama) do uredbi koje se tiču pohrane opasnih i radioaktivnih materijala. Potreba za poštivanjem standarda predstavlja značajan faktor u poslovanju zdravstvenih ustanova. „Zdravstvo je po svojoj prirodi izrazito otvoreno, tako da svaki instalirani sigurnosni sistem mora funkcionisati u jednom takvom okruženju i ponuditi siguran ambijent za pacijente, uposlenike, imovinu i medicinske podatke, a da pri tome ne utječe na kretanje pacijenata, posjetilaca i osoblja“, kaže Drew Neckar, direktor sigurnosnih službi u mreži Mayo Clinic Health System.Uza svoje brojne odjele, ulaze, liftove, parkinge i kontinuirani protok ljudi, „bolnice su izrazito prometne lokacije“, kaže Courtney Dillon Pedersen, voditelj poslovne komunikacije u kompaniji Milestone Systems. „Praćenje ovih scenarija mogu olakšati sveobuhvatni videonadzor i kontrola pristupa, koji se danas uveliko traže kao unificirano rješenje za postizanje bolje učinkovitosti.“

Učestala spajanja i akvizicije jačaju potražnju

Nedavne promjene poslovnog okruženja u zdravstvu SAD-a dovele su do serije spajanja i akvizicija među ponuđačima zdravstvenih usluga. Do njih je došlo izmjenom regulative i strateških inicijativa. Bolnice se objedinjuju kako bi ostvarile uštede i izašle na kraj sa finansijskim rezovima ili ostvarile povoljniju stratešku poziciju na tržištu, kao i radi kupovine malih, manje profitabilnih bolnica koje se ne mogu finansijski nositi sa troškovima poštivanja standarda.

Prema izvještaju Hammond Hanlon Campa, konsultantske kompanije za bankarske investicije, u 2012. u SAD-uje kroz spajanja i akvizicije ostvaren promet od 143,3 milijarde dolara, što je jedna od najviših vrijednosti u posljednjih deset godina. SAD je globalni lider u segmentu spajanja i akvizicija u zdravstvu, no ovaj trend nije ograničen samo na ovu zemlju.Počeo se javljati u Evropi (uglavnom u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj) i zemljama Azijsko-pacifičke regije (Tajland, Kina, Indija i Australija). Iz sigurnosne perspektive, ovakav razvoj događaja ima za posljedicu dvije pojave. Prva se tiče prevazilaženja izazova prilikomupravljanja većim brojem lokacija sa nerijetko različitim sistemima koji moraju raditi zajedno. Druga posljedica odnosi se na sve izraženiju potrebu za sigurnosnim sistemima koji će donijeti povrat investicija i opravdati svoju cijenu.

„Sigurnosni sektor danas se orijentiše na perspektivu povrata investicija, odnosno sigurnosni menadžeri moraju dokazati svoju vrijednost i ponuditi finansijski doprinos, naprimjer kroz prevenciju pojave gubitaka“, kaže Sean Ahrens, menadžer za usluge sigurnosnog konsaltinga u kompaniji AonGlobal Risk Consulting SecurityPractice. Jedan od načina za ostvarivanje prevencije gubitaka jeste i borba protiv krađa. Osim toga, korisni su i podaci koje prikupljaju sigurnosni sistemi. Naprimjer, sistemi za kontrolu pristupa mogu ponuditi informacije o tome koliko je ljudi prošlo kroz određena vrata. Ovi podaci su također korisni: u slučaju da kroz određena vrata prođe više ljudi nego što je planirano, bolnička uprava može izvršiti održavanje ili revidirati planove za evakuaciju u slučaju opasnosti. Na taj način bolnice mogu izbjeći potencijalna uska grla u slučaju da preveliki broj ljudi koristi jedna vrata.

Interoperabilnost

Najveći izazov u upravljanju sigurnošću na više lokacija jeste pitanje interoperabilnosti kao posljedice spajanja i akvizicija koje podrazumijevaju uvezivanje više objekata. „Svaka od ovih bolnica posjeduje različite sisteme i izazov leži u načinu njihova uspješna kombiniranja. Ovo sa sobom povlači brojne probleme, od brze i učinkovite registracije svih uposlenika unutar sistema do rješavanja pitanja prevencije korištenja više kartica. Još jedno važno pitanje je neblagovremeno isključivanje uposlenika ili izvođača iz sistema. Ja sam, naprimjer, u jednoj bolnici u sistemu imao 3.000 aktivnih kartica za samo 700 uposlenika“, kaže Ahrens.

Uloga videoanalitike u zdravstvu

U otvorenim i prometnim okruženjima kakva su većina zdravstvenih ustanova, tradicionalna analitika poput detekcije prelaska preko linije ili prepoznavanja brojeva na registarskim tablicama do sada je demonstrirala ograničenu upotrebljivost. „Analitička rješenja i dalje imaju cijenu koja za zdravstvene ustanove nije opravdana“, kaže Drew Neckar, direktor sigurnosnih službi u mreži Mayo Clinic Health System. „Ipak, nova generacija ‘pametne’ videoanalitike se u manjoj mjeri oslanja na unaprijed programirana pravila, a više na uzbunjivanje u situacijama koje odstupaju od uobičajenog i, kao takva, obećava više.“Robusni videonadzorni sistem u kombinaciji sa kvalitetnom videoanalitikom može obavještavati sigurnosno osoblje o incidentima i prije nego što se oni dese tako što će pratiti anomalije u pogledu kretanja i ponašanja. „Određeni tipovi ponašanja mogu upućivati na pripremu vršenja krivičnog djela ili na incident. Inteligentna videonadzorna rješenja mogu prepoznati ove obrasce i o tome obavijestiti sigurnosno osoblje, koje na taj način ima više vremenada reaguje na incident, umjesto da samo prati ekrane“, kaže Daniel Wan, voditelj marketinga za područje Velike Britanije u kompaniji Honeywell Security. Osim toga, integrisani sistemi za kontrolu pristupa mogu obavještavati timove o tome koja lica ulaze u objekat i, što je važnije, koje osobe ga napuštaju i s čime.

Dodatno ograničenje predstavlja činjenica da se u bolnicama često ne razmišlja o samome prostoru. Ne postoji posebno predviđen prostor za kontrolnu sobu i to negativno utječe na učinkovitost izvođenja sigurnosnih operacija. „U postojećem ambijentu akvizicija, reorganizacije i nesigurnog finansiranja, sigurnosni eksperti rijetko imaju priliku da odaberu jedan novi sigurnosni sistem kao rješenje i instalaciju za potrebe više lokacija. Češće se dešava da oni dobiju zadatak da osiguraju resurse za integraciju postojećih, često zastarjelih sistema za potrebe njihovog paralelnog rada, a da pri tome ponude i besprijekorno korisničko iskustvo“, kaže Neckar.

Fokusiranje na obuku

Kao i u drugim segmentima tržišta, adekvatno korištenje sigurnosnih sistema i realizacija njihovog punog potencijala predstavlja svojevrsni izazov. Korisnici često ne razumiju mogućnosti sistema i ne iskorištavaju njegove kapacitete u potpunosti. „Važan problem koji se tiče sigurnosnih sistema jeste to što ne znamo šta kupujemo. Mi ih instaliramo, ali i ne iskorištavamo njihov puni potencijal. To je nerijetko tekformalna stavka“, kaže Ahrens.

Pored tehničkih izazova, važan faktor je i onaj ljudski. „Prilikom integracije bolnica i drugih zdravstvenih ustanova tehnologija ponekad ne predstavlja toliki problem koliko psihologija ljudi i njihovi različiti pristupi sigurnosti“, objašnjava Van der Bijl. Naprimjer, uposlenici ustanova za duševno oboljele posjeduju razvijeniju sigurnosnu svijest u odnosu na obične domove zdravlja, u kojima je ova svijest na nešto nižem nivou. U ovakvim slučajevima, integracija dvije ustanove predstavlja složeniji proces od pukog objedinjavanja sigurnosnih sistema.

Vander Bijl preporučuje da se pitanjem sigurnosti pozabavi cjelokupno bolničko osoblje, a ne samo sigurnosni menadžeri. „Jedna od uloga sigurnosnih struktura je da sigurnost učine vidljivom i da je promovišu među uposlenicima. Prijavljivanje sigurnosnih incidenata ne treba se vršiti u okviru samostalnog sistema, nego ga treba učiniti dijelom sistema za obavještavanje na nivou bolnice“, kaže Van der Bijl. Konačno, mnogo toga zavisi i od sposobnosti samih sigurnosnih menadžera. „Inteligentni menadžeri su od velike važnosti jer predstavljaju lice sigurnosti i, stoga, moraju proći adekvatnu obuku o ponašanju u bolnicama“, zaključuje on. Odabir adekvatnog sigurnosnog sistema čini se kao najveći izazov, no strukture u zdravstvu također trebaju staviti akcenat i na ulogu edukacije i obuke za adekvatno korištenje sistema.

Popularizacija mobilnih tehnologija

„Mobilni klijent je izrazito popularna opcija za ustanove poput bolnica i škola koje preko njega mogu dijeliti videosadržaje s lokalnom policijom i dati joj pristup i ovlasti za praćenje videa preko njihovih mobilnih uređaja“, kaže Courtney Dillon Pedersen, voditelj poslovne komunikacije u kompaniji Milestone Systems. Na taj način se preko naprednih telefona omogućavaslanje videozapisa operaterima centralnih sigurnosnih centara, gdje ihse može pregledati i arhivirati, a time i povećati broj potencijalnih senzora u određenoj zoni. Istu tehnologiju mogu koristiti i pripadnici interventnih službi na terenu, koji mogu slati dragocjene snimke sa lica mjesta ili iz kola hitne pomoći i tako omogućiti osoblju hitne službe da se bolje pripremi za prihvat pacijenata.

Uloga PSIM-a u bolnicama

Rješenja bazirana na sistemu za upravljanje informacijama o fizičkoj sigurnosti (PSIM) mogu otkloniti prepreke koje sa sobom nose odvojeni sistemi kontrole pristupa i omogućiti integraciju više različitih sigurnosnih sistema. Osim toga, ona mogu poslužiti i za dodavanje više podsistema u kombinaciji sa softverom za upravljanje videom (VMS) i sistemima za kontrolu pristupa. Tu spadaju razglasi, sistemi za praćenje pacijenata i opreme, dugmad za uzbunjivanje, IT sistemi i sistemi za upravljanje zgradama. „Prednosti PSIM-a leže u činjenici da on nudi odgovor na potrebu za standardizacijom, no i pored toga, treba detaljno razmotriti sve argumente za i protiv“, kaže Sean Ahrens, menadžer za usluge sigurnosnog konsaltinga, Aon Global Risk Consulting Security Practice. PSIM može osigurati i provođenje adekvatnih procedura. „Naprimjer, ako se oprema prati pomoću RFID senzora i nije adekvatno sterilizirana, PSIM sistem može upozoriti na taj propust i omogućiti njegovo korigovanje, a time i poštedjeti bolnicu plaćanja kazni. To je jedan od načina na koji PSIM može donijeti kvalitetan povrat uloženih sredstava na nivou zdravstvenih ustanova“, objašnjava Ellen Howe, zamjenik direktora marketinga u kompaniji Vidsys. Iako je potencijal koji PSIM nudi ispravno prepoznat, on još uvijek nije dovoljno zastupljen u bolnicama. „Mnoge bolnice odgađaju donošenje odluka zbog zabrinutosti u vezi sa cijenom, ali povrat uloženih sredstava je jako visok u poređenju sa korištenjem različitih sistema, kao što je to slučaj u oblasti praćenja i analize pristupnih podataka ili alarma“, kaže Ahrens. Naprimjer, prilikom oglašavanja alarma u vezi s otmicom djeteta, sigurnosno osoblje može odmah utvrditi izgled otmičara i preduzeti adekvatne mjere, umjesto da pretražuje videomaterijale po različitim sistemima.

Bojan Borovčanin,rukovodilac Sektora opštih poslova, Klinički centar Srbije

Sigurnost ustanove direktno ovisi o materijalnim ulaganjima

Sigurnost i praćenje trendova u navedenoj oblasti u uskoj je korelaciji sa materijalnim i finansijskim mogućnostima ustanove.Potrebno je odgovoriti na pitanje šta ulaganje u bezbednost donosi sa aspekta rizika i dobiti i koji je prihvatljiv rizik za organizaciju, koji neće ugroziti potrebe bezbednosti, uz minimalne gubitke organizacije.Od uspešnosti u procesu proaktivnog delovanja, odnosno prevencije, zavisi i stepen angažovanosti resursa u reaktivnoj fazi delovanja, odnosno u fazi koja nastupa od momenta kada nastupe negativne posledice. Da bi preventivno delovanje bilo efikasno, neophodno je sagledati sve potencijalne opasnosti koje prete organizaciji, po mestu, vremenu i načinu delovanja, a to su: opasnost od ugrožavanja života i lične bezbednosti zaposlenih i drugih lica koja borave u krugu i u objektima koji se obezbeđuju, opasnost od ugrožavanja imovine, zaštita od zdravstvenih rizika karakterističnih za ustanovu,zaštita od požara i eksplozija,zaštita intelektualne svojine,zaštita poslovanja,ekološka zaštita,sprečavanje remećenja kućnog reda u krugu i objektima,sprečavanje vršenja krivičnih dela isprečavanje neovlašćenog pristupa pojedinim objektima i prostorijama.Problem bezbednosti štićenih vrednosti ne može se svoditi na fizičko-tehničku komponentu, odnosno zaštitu od nasilničkih akata.To bi ujedno značilo i da se bezbednost kao poslovna funkcija ostvaruje na svim nivoima organizacije,primenom bezbednosno-zaštitnih procedura od strane svih zaposlenih kojima se propisuje nečije ponašanje,bez obzira na mesto, vreme i karakter ugrožene vrednosti.

Alojz Cestnik,vođa Službe za odbranu i sigurnost, UKC Ljubljana

Šteta je po pravilu uvijek veća od “troška” sigurnosti

Univerzitetski klinični centar Ljubljana je najveća i vodeća zdravstvena institucija na području Slovenije i studijska je baza Medicinskog fakulteta. Centar opslužuje 8.000 radnika, od čega je oko 1.300 liječnika. UKCL ima otprilike 2.400 bolesničkih kreveta, a na godišnjem nivou imamo oko 80.000 hospitalizacija i skoro 900.000 ambulantnih pregleda. Kompleks UKCL-aobuhvata 20 različitih zgrada, što posebno utječe na samu sigurnost i otežava adekvatnu zaštitu. Pošto smo dosta “otvorena” institucija,kao takvi smo i “dobra prilika” za kriminalce. U praksi se susrećemo najviše sa pojavom manjeg kriminala, sitnim krađama novca, GSM aparata i bicikala. Uglavnom su izvršioci tih krivičnih djela ovisnici o drogama. Ipak,ocjenjujemo da je trenutno naš najveći sigurnosni rizik terorizam i krađa djece i novorođenih. UKCL posjeduje certifikat DNV – DIAS standarda, koji u elementima fizičke okoline posebno naglašava ovu problematiku. Pošto radnici sigurnosti nemaju neke posebne povlastice pri odlučivanju, od najvećevažnosti nam je preventivni rad, prije svega na jačanju svijesti da je sigurnost dobro svih nas. UKCL ima propis o postupku u slučaju odstupanja, kojim je regulisan način prijave, percepcije, analize i zaključak. Prvenstveno je obavezan rad na podizanju svijesti ljudi, primjernom ponašanju, prijavljivanju svakog odstupanja i sistematskom i analitičkom pristupu rješavanju problema.Uz to idu i predavanja na temu sigurnosti. Drugi dio preventivnog rada je uvođenje tehničke zaštite, prije svega videonadzora i kontrole pristupa. Kada je tehnička zaštita u pitanju, u UKCL-u se danas najviše koristi kontrola pristupa (card-key) i videonadzor, a u prostorima u kojima van radnog vremena nema ljudi djeluju i protuprovalni sistemi. Naravno, UKCL posjeduje i fizičkoosiguranje. Kada je u pitanju odnos sa upravom, mogu reći da nisam iznenađen što nekada menadžment u Sloveniji općenito prepoznaje sigurnost samo kao trošak za instituciju, ane uviđa koliki trošak proizlazi iz same štete, ili koliko je trošak smanjentime što je šteta preventivno otklonjena. Obično je šteta, kada se ona dogodi, po pravilu gotovo uvijek veća od troška sigurnosti.

Velimir Ostojić, menadžer sigurnosti, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

Sigurnost se mora kvalitetnije organizirati u svim segmentima društva

Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba (NZHMGZ) registrirana je ustanova za provođenje hitne medicine na području Grada Zagreba. U djelokrug rada pripada organizacija i provođenje sanitetskog prijevoza zdravstvenih osiguranika sa spomenutog područja. Osim toga, na zahtjev nastavnih zavoda hitne medicine drugih županija u HrvatskojNZHMGZ je obvezan pružiti ispomoć na njihovim područjima.NZHMGZ dnevno primi 1.200 poziva, godišnje obavi preko 85.000 liječničkih intervencija i 121.000 sanitetskih prijevoza. Osim glavnog objekta, koji se nalazi u Heinzelovoj 88, u organizaciji rada koristi i šest manjih građevinskih objekata.Organizacija sigurnosti predstavlja široku organizacijsku lepezu mjera sigurnosti. Kada je sigurnost NZHMGZ-a u pitanju, mogli bismo izvršiti podjelu na organizaciju sigurnosti radnika, zaštitu objekata od požara, te fizičku i tehničku zaštitu materijalnih dobara i objekata od ostalih ugroza.Sigurnost radnika na radu najvažniji je i najzahtjevniji aspekt u području osiguranja, te mu menadžeri sigurnostise pridaje najveća pažnja. Ugroze sigurnosti radnika su mnogobrojne, na većinu njih ne može se direktno utjecati, jer se radne zadaće obavljaju daleko od objekata poslodavca. Neke od sigurnosnih ugroza na koje je teško utjecati su: ugroze u prometu, ugroze od agresivnih pacijenata, ubodnih incidenata itd.Možemo se složiti sa vama da je najveći problem to što visoki menadžment koji odlučuje o financiranju i provođenju preventivnih i drugih mjera u sigurnosti ne doživljava područje sigurnosti pozitivno i financijski isplativo, nego isključivo kao trošak i nametnute zakonske obveze, dok se za njih neželjeni događaji događaju „uvijek nekom drugom“, što je daleko od istine. Provođenje sigurnosnih mjera trebalo bi se kvalitetnije organizirati u svim segmentima društva.

Eldin Skalonjić,šef Unutrašnje službe zaštite imovine i lica,UKC Sarajevo

Za efikasniji rad potrebno je nadziranje veće površine

Klinički centar Univerziteta Sarajevo je vodećazdravstveno-nastavna i naučna ustanova u BiH,koja u svim uslovima osigurava sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu A i B nivoa za potrebe građana, kao i naučno-istraživački rad u oblasti medicinskih nauka, a predstavlja i nastavnu bazu za medicinske fakultete, više i visoke medicinske škole.Sa svojim medicinskim i pratećim nemedicinskim objektima pokriva površinu 125.379 m2, gdje su na jednom mjestu koncentrirani značajni hospitalni kapaciteti u ukupno 30 različitih objekata. Klinički centar dnevnoposjeti oko 5.000 pacijenata, koji traže određenu medicinsku pomoć.Iz svega navedenog može se konstatovati da Klinički centar ima, zbog svoje specifične vrste djelatnosti, vrlo veliku važnost, pa je neophodno da se osiguraju njegovi vitalni i značajni segmenti od otuđenja i uništenja imovine, kao i zaštite lica. U sklopu UKCS-a je i Unutrašnja služba zaštite imovine i lica sa svojih 113 uposlenika.

Kao menadžer sigurnosti susrećem se sa svim problemima sigurnosti od sprečavanja izvršenja krivičnih djela, reagovanja na iste,do edukacije svojih uposlenih usmjerenih na prevenciju i reagovanje u incidentnim situacijama. UKCS ima razumijevanja za rad i funkcionisanje Unutrašnje službe zaštite imovine i lica jer shvata da je zaštita ljudi i imovine jedan od bitnih faktora funkcionisanja i same firme. Naš rad je potpomogla i Američka agencija za nuklearnu sigurnost, koja nam je donirala značajna sredstva za implementaciju tehničkih sredstava zaštite, koju smo uspješno realizovali u cilju zaštite radioaktivnih izvora zračenja. Moje preporuke za efikasnije funkcionisanje sigurnosnog sektora leže u tome da kompletnu površinu UKCS-a treba pokriti videonadzorom i kontrolom pristupa, što smo mi djelimično instalirali. Također, poseban akcenat bi stavio na sisteme zaštite od požara, nove vatrodojavne centrale, kao i stalne edukacije osoblja u slučaju evakuacije i sprečavanja do dolaska vatrogasnih timova.

Kruno Lovrenčić, rukovoditelj Sektora integralne sigurnosti,KBC Zagreb

Uvođenje displeja, akreditiranja i poboljšanje vertikalna signalizacija

Klinički bolnički centar Zagreb kao najveća bolnička ustanova u R. Hrvatskoj ima potpuno razvijen sustav upravljanja sigurnošću, čiji su zaposlenici rad uskladili prema načelima standarda kvalitete za akreditaciju bolnica. Funkcioniranje službi u okviru sektora integralne sigurnosti je interdisciplinarno, odnosno svaki uočeni nedostatak ili problem rješava se timski. Visoka radna učinkovitost i suradnja između službi, potpomognuta zavidnom razinom znanja po pojedinim područjima, postiže zadovoljenje potreba cjelokupnog sustava upravljanja sigurnošću. Zaposlenici službi na dnevnoj razini obavljaju monitoring lokacija u smislu sigurnosti na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša, zaštite osoba i imovine, a ujedno se, prema potrebi, kontaktiraju odgovorne osobe po klinikama ili zavodima. Na taj način sektor integralne sigurnosti nastoji osigurati sigurnije radno okružje zaposlenicima, a pacijentima ugodniji i bezbrižniji boravak u bolnici. Sektor integralne sigurnosti sadrži službe zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite osoba i imovine, zaštite okoliša i DDD mjera, te službu za zaštitu od ionizirajućeg zračenjai, naravno, rukovoditelja sektora.Naši izazovi su: zaštita i ozljede na radu, ispitivanje ispravnosti uređaja koji se koriste u medicinske svrhe, liječnički pregledi, osposobljavanje za rad na siguran način, osposobljavanje za zaštitu od požara sa praktičnom obukom itd. KBC Zagreb kao nacionalni sveučilišni centar visoku razinu percepcije polaže na sustav upravljanja sigurnošću, stoga uprava putem rukovoditelja sektora ili službi dobiva informacije o najnovijim tehnološkim dostignućima vezanim za sigurnost te prema prijedlogu dogovara moguću implementaciju, ukoliko se ukaže i potreba, odnosno neophodnost. Neke od preporuka za poboljšanje sigurnosti su uvođenje informacijskih panela/displeja, horizontalne i vertikalne signalizacije, uniformisanje čuvara, uvođenje multifunkcionalnih identifikacijskih kartica za zaposlenike tevideonadzor u domeni čuvarske službe.

Videoanalitika, kontrola pristupa i integracija za sigurnije obrazovanje

25 Decembra, 2018

Sve češći oružani napadi na studentskim kampusima u svijetu, ali i ostali vidovi nasilja i kriminala u fokus su doveli pitanje sigurnosti obrazovnih institucija. Jedno je sigurno – ova vertikala se suočava s jedinstvenim problemima

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Samo u prošloj godini u svijetu je zabilježeno 45 slučajeva oružanog napada na studentskim kampusima, pa nije nikakvo iznenađenje što je sigurnost na fakultetima i univerzitetima postala vrlo važna tema. Sektor obrazovanja je uvijek bio veliko tržište za sigurnosnu industriju, ali za razliku od osnovnih i srednjih škola, univerzitetski kampusi su uvijek kasnili sa savremenim sistemima zaštite. “Nažalost, najveći pokretači za unapređenje sigurnosti u školama i fakultetima su incidenti s naoružanim napadačima poput onih u školama Columbine, Sandy Hook, Blacksburg, te nedavno u Roseburgu, državi Oregon”, kaže Charles Volschenk, direktor kompanije Geutebruck USA. Ovi incidenti su naglasili teškoće osiguranja obrazovnih institucija u slučaju oružanog napada, pri čemu se mora sačuvati sloboda kretanja studenata i profesora. Sve to je dovelo do značajnog povećanja planiranja i potrošnje na sigurnost i zaštitu. Zaštita fakulteta i univerziteta donosi niz jedinstvenih izazova, koji proizlaze iz jedinstvenog načina njihovog funkcionisanja. Međutim, kompanije iz sektora sigurnosti smatraju da se ovi problemi mogu zaobići pomoću dodatnih optimizacija.

Savladavanje izazova otvorenih kampusa

Fakulteti i univerziteti obično se rasprostiru na velikim prostorima koji uključuju različite tipove infrastrukture, od učionica do laboratorija sa skupom opremom, a tu su i otvoreni prostori poput sportskih terena. Bilo koje sigurnosno rješenje koje pokušava osigurati čitav kampus mora uzeti u obzir različitosti njihovog funkcionisanja. Ono što čitavu situaciju značajno komplikuje je to što ovakve institucije insistiraju na otvorenosti prema javnosti te stavljaju prioritet na otvorenu okolinu. Ovo ograničava perimetarsku sigurnost, što je uvijek predstavljalo poseban izazov za proizvođače opreme i rješenja.

Prema Jeffu Whitneyu, potpredsjedniku za marketing kompanije Arecont Vision, otvorena okolina otežava shvatanje da nedovoljna sigurnost pretvara kampuse u lahke mete. “Održavanje otvorene i pozitivne okoline je cilj mnogih fakulteta i univerziteta. Ipak, vremena u kojima živimo prisiljavaju nas da se odreknemo bar dijela ove otvorenosti zbog bolje sigurnosti. Ustanova bez adekvatne zaštite čini fakultet ili univerzitet lahkom metom”, kaže Whitney.

Međutim, čak i kada institucija izabere da zadrži svoje otvorene kampuse, postoje moderna rješenja koja se mogu iskoristiti kako bi se povećala sigurnost. David Jones, potpredsjednik za marketing kompanije IntelliVision, koja proizvodi rješenja za inteligentnu videoanalizu i automatizirano nadgledanje, navodi nekoliko primjera. “Jedno od rješenja je kreiranje zona”, kaže Jones. “Možda ne postoje fizičke ograde, ali je moguće kreirati virtuelne zone. Kada pogledate video, možete vidjeti postavljene zone na njemu”, objašnjava on. Drugi stručnjaci predlažu korištenje šire palete proizvoda. Prema Tristanu Haageu iz kompanije Mobotix, inteligentno LED osvjetljenje, stanice za hitne videopozive, napredna videoanalitika te termalne kamere samo su neka od rješenja koja mogu povećati sigurnost otvorenih kampusa.

Haage dalje naglašava da osim otvorenog prostora veliki izazov predstavlja i prevencija. Nemoguće je predvidjeti svaki događaj na prostorima kao što su kampusi, ali se mogu preduzeti određeni koraci da bi se minimizirale neželjene situacije. Kako bi ovo bilo moguće, kampusi trebaju analizirati kretanje ljudi i njihov broj, koristiti određene scenarije za predviđanje i sl. da bi potpuno iskoristili prednosti koje sistemi za upravljanje videom (VMS) i analitika pružaju.

Upravljanje videom radi preduzimanja hitnih akcija

Eksperti se slažu da VMS, PSIM i analitika imaju ključnu ulogu u kreiranju sigurnijih kampusa. Moderna VMS i PSIM rješenja mogu povlačiti ulazne informacije iz različitih izvora i tako kreirati kompletnu sliku o stanju na terenu, na osnovu koje se mogu preduzeti odgovarajuće akcije.

Prema Jonesu iz kompanije IntelliVision, videoanalitički softver može detektovati i razlikovati objekte snimljene kamerama. Što je još važnije, moguće je otkrivati anomalije kao što je razlika u broju ljudi koji izlaze i ulaze, pa je na osnovu toga moguće preduzeti odgovarajuće mjere. Upotreba rješenja s inteligentnim softverom nije ograničena samo na podatke koje dostavlja sigurnosna oprema. Chris Berry, predsjednik kompanije Initsys, kaže da njihovo softversko rješenje ima konekciju sa društvenim mrežama i prepoznavanje ključnih riječi i fraza koje mogu poslužiti za rana otkrivanja različitih prijetnji.

Ipak, većina proizvođača opreme naglašava da takve mjere mogu uroditi plodom samo u kombinaciji sa drugim sistemima kako bi identifikovali pojedince i kontrolisali pristup određenim dijelovima kampusa. U svakom trenutku bi trebalo biti moguće znati zašto je određena osoba u nekom prostoru kampusa.

Važnost upravljanja identitetima i kontrola pristupa

Moderni sistemi za kontrolu pristupa uglavnom su već instalirani na većim fakultetima i univerzitetima, ali efikasnija raspodjela komponenti bi omogućila i veći stepen kontrole. “Upravljanje identitetima i ispravna kontrola ulazaka i izlazaka u određene dijelove kampusa su veoma važni”, ističe Kevin Buret, direktor kompanije Sukema Integrated Solution. “Jednom kada je osoba ispravno identifikovana i utvrđen razlog njene posjete kampusu, moguća je i bolja kontrola te uspostavljanje odgovornosti u slučaju nepredviđenih situacija.” Volschenk iz kompanije Geutebruck USA se slaže s ovom tvrdnjom i kaže da se otvoreni prostori najbolje kontrolišu kamerama visoke rezolucije i velikog dometa, te analitikom, dok bi kontrola ulaza u zgrade trebala biti strožija. “Ovo se može postići samo ispravno podešenim sistemom za kontrolu pristupa (i dobrim procedurama) te rendgenskim skenerima za otkrivanje oružja”, dodaje Volschenk. Ovakva rješenja nisu efikasna kao pojedinačna rješenja, osim u slučaju kada su međusobno dobro integrisana. Zapravo, baš kao i u ostalim vertikalama, tako i edukacijski sektor sve više prihvata sigurnosna rješenja koja su međusobno povezana kako bi bolje iskoristili njihove pojedinačne prednosti.

Integrisana rješenja višeg nivoa

David Ella, potpredsjednik za marketing kompanije AMAG Technology, ističe da je najbolji onaj sistem koji spaja različite elemente te dozvoljava kompletno zaključavanje kada je to potrebno, ali istovremeno dozvoljava komunikaciju između različitih odjela. Ovo posljednje je posebno važno jer omogućava brže i lakše donošenje odluke o evakuaciji. “Integrisani sistem koji kombinuje javni pristup, zaključavanje, kontrolu pristupa i videonadzor danas je sasvim moguć”, dodaje Ella.

Buret iz kompanije Sukema Integrated Solution ovo detaljno objašnjava. Prema njemu, prvi korak je integracija operativnog upravljačkog sistema i ERP (Enterprise Resource Planning) sistema kako bi se izbjegla duplikacija i održavanje dvije različite baze podataka. Podsistemi i tehnologije koje se tiču ljudi dobivaju informacije iz ERP sistema, koji je glavni izvor informacija. Sigurnosne police određuju šta osoblje, studenti i posjetioci mogu uraditi.

“U idealnom svijetu bi informacije o kriminalcima, njihov način rada, identitet i kretanje bili dijeljeni između univerziteta. Ovo bi omogućilo bolju analizu trenutnog stanja i bolja predviđanja, što bi doprinijelo boljem sprečavanju kriminalnih aktivnosti”, kaže Buret. Whitney također dijeli svoj pogled na optimizaciju integracije u kampusima. Osim korištenja analitike za nadgledanje osoba, prepoznavanje registarskih tablica (LPR) integrisano u sistem zajedno s kamerama visoke rezolucije može pružiti vrlo korisne informacije, kako u stvarnom vremenu tako i prilikom forenzičke analize nakon incidenta. “Pametni ključevi i privjesci se često koriste za kontrolu pristupa u određenim prostorima kao što su laboratorije ili svlačionice. Povezivanje kontrole pristupa i upravljanja identitetima pomoću fotografija visoke kvalitete danas je sasvim uobičajeno u korporativnom svijetu, a sve više i na fakultetima i univerzitetima”, dodaje Whitney.

Ovakvi koncepti integracije nisu limitirani samo na kombinovanje sigurnosnih sistema. Jammy DeSousa, menadžer kompanije Tyco Security Product, kaže da fakulteti i univerziteti koji investiraju u otvorene i integrisane sisteme imaju prednost zbog lakšeg upravljanja i analize. Neki od najrobusnijih sistema otvorene platforme nude mogućnost integracije sa drugim sistemima i procesima koji se često nalaze na kampusima, kao što su automati koji ne koriste novac, parkirališta ili štampanje dokumenata.

“Postoji nekoliko otvorenih standarda koji su na raspolaganju i koji se sve više koriste. To su ONVIF, PSIA i OSDP, i oni nude put ka jednostavnijoj integraciji. Većina vodećih proizvođača danas nudi otvorene SDK i partnerske programe kako bi ohrabrili integraciju i tako ostvarili dodatnu vrijednost koja ne postoji kod samostalnih sistema”, kaže DeSousa.

Kada je riječ o trenutnoj potražnji, ova vertikala bilježi povećanje zahtjeva za upravljanje mobilnim uređajima i mrežnom propusnošću kod videosistema, navodi Haage. U slučaju naoružanih napadača, vrlo je važno da sigurnosno osoblje može otključati i zaključati vrata učionica sa udaljene lokacije, te da mogu izvršiti evakuaciju kako se približavaju mjestu napada.

Treba imati na umu da ovakva kompleksna sigurnosna rješenja zahtijevaju napredne procesne sisteme i ogroman prostor za pohranu podataka zbog velikog prostora koji kampusi obično zauzimaju. James Somerville-Smith, šef marketinga za EMEA regiju kompanije Honeywell Security and Fire, predlaže korištenje pohrane podataka u cloudu za ovakve slučajeve. Integracija različitih sigurnosnih aplikacija može se izvesti kroz cloud, čime je moguće olakšati posao sigurnosnom osoblju koje čitav sistem može nadgledati sa jedne lokacije.

Potreba za većim investicijama

Tradicionalno, fakulteti i univerziteti obično implementiraju tzv. “code blue” sistem za signalizaciju, osiguranje od krađe i kontrolu pristupa za osiguranje kampusa. Međutim, Patrick Wood, vlasnik i glavni konsultant kompanije Security Options and Solutions, ističe da su posljednji slučajevi oružanih napada pokazali da je potrebno preuzeti direktniji pristup u ovakvim scenarijima. Mnogi fakulteti i univerziteti su ubrzano proširili svoje kampuse, ali njihovi sigurnosni sistemi nisu bili u mogućnosti pratiti taj rast. Prema mišljenju Somerville-Smitha, sigurnosni sistemi u ovoj vertikali su rasli bez određenog plana. Berry dodaje da mnogi sigurnosni sistemi u obrazovnim institucijama nemaju adekvatno upravljanje i da ne koriste prednosti koje donosi analitika. S pozitivnije strane, upravni organi obrazovnih institucija shvataju da su im potrebni bolji sigurnosni sistemi.

Šta pokreće sigurnost u obrazovnom sektoru?

Globalno sigurnosno tržište obrazovnog sektora, koje uključuje škole i univerzitete, rast će u narednom periodu. Rast pokreće kombinacija veće brige za sigurnost i investicija u novu infrastrukturu. Prema izvještaju kompanije TechNavio, tržište će rasti godišnjom stopom od 14,3 procenta, dostižući 1,1 milijardu američkih dolara do 2018. godine.

Proizvođači opreme predviđaju sličan rast i na regionalnom nivou. Prema Charlesu Volschenku, direktoru kompanije Geutebruck USA, potrošnja na sigurnosne sisteme obrazovnog tržišta je iznosila prosječno 750 miliona američkih dolara u 2014. godini, te se očekuje da će rasti između 8 i 10 procenata godišnje.

Na fakultetima i univerzitetima najvažniji faktori su nasilje, krađe i zaštita intelektualne svojine, smatra Tristan Haage, CSO kompanije Mobotix. “Kako rastu cijene školarine tako raste i potrošnja na sigurnosnu opremu i sisteme”, kaže Haage dodavši da univerziteti obično posjeduju hiljade kamera koje aktivno koriste. Također, usvajanje modernih tehnologija je sve brže. “Tradicionalno, sigurnost na kampusima se bazirala na kontroli pristupa i bilježenju prisustva”, kaže Jammy DeSousa, menadžer kompanije Tyco Security Product. “Međutim, danas sigurnost studenata i osoblja postaje primarni cilj.”

Tehnologija prepoznavanja lica na rubnim uređajima

25 Decembra, 2018

Prepoznavanje lica je popularnije nego ikada. Može se koristiti za sigurnosne, ali i druge namjene. Tehnologija se sve više seli na rubne uređaje, jer pametne kamere s integrisanim funkcijama prepoznavanja lica i dubokim učenjem mogu pomoći korisnicima da ostvare različite ciljeve

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Tehnologiju prepoznavanju lica krajnji korisnici sve više koriste zbog efikasnosti pri identifikaciji pojedinaca. „To je na neki način osnovna funkcija, koja može biti korisna u više vertikalnih tržišta. Automatski sistem za prepoznavanje osobe u bilo kojem dijelu svijeta i njeno povezivanje sa svakom instancom gdje se pojavljuje predstavlja moćan alat“, kaže Michael Jamieson, stručnjak za kompjuterski vid u kompaniji Senstar.

Prepoznavanje lica i dalje se primarno upotrebljava za zaštitu ljudi i imovine od kriminalaca, terorista ili drugih neželjenih pojedinaca. „Često se koristi u tzv. sigurnim i pametnim gradovima i aerodromima i za identifikaciju osoba s tzv. crne liste“, kaže Sadi Vural, direktor kompanije Ayonix. „Softver za prepoznavanje lica sisteme videonadzora čini izrazito efikasnim u pogledu minimiziranja prijetnje povezane s kriminalnim aktivnostima. Može se koristiti za slanje upozorenja prilikom ulaska lica s liste nepoželjnih osoba u određenu zgradu. Upravo to se desilo u tržnom centru Donau-Einkaufszentrum, stotinjak kilometara sjeverno od Minhena. Do toga je došlo nakon pljačke objekta izvan radnog vremena, prilikom čega je otuđen novac. Dvije sedmice kasnije sigurnosni tim u centru dobio je upozorenje da je kamera na ulazu prepoznala osumnjičenog pljačkaša, koji je nakon toga uhvaćen“, kaže Karen Sangha, menadžerica marketinga za sigurnosna rješenja u kompaniji Panasonic.

Sprečavanje kriminala

Jedan od glavnih faktora širenja tehnologije za prepoznavanje lica je sprečavanje kriminala. Njena vrijednost će s prošlogodišnje četiri milijarde dolara skočiti na 7,8 milijardi u 2022. godini, uz godišnju stopu rasta od 13,9 posto, prognoziraju u kompaniji MarketsandMarkets. „Izraženija potreba za naprednijim nadzorom i praćenjem na javnim mjestima, kao i povećana upotreba tehnologija za prepoznavanje lica u državnom sektoru, očekivano će dovesti do rasta tržišta ovih tehnologija. Tehnologija prepoznavanja lica se koristi da bi se ublažile prijetnje povezane s terorizmom i kontrolom granice. Očekuje se da će rastuća potreba za nadzorom na javnim mjestima biti jedan od glavnih faktora rasta tog tržišta“, navodi se u izvještaju.

Međutim, pored sigurnosti, prepoznavanje lica se koristi i za mnoge druge namjene, npr. pomaganje krajnjem korisniku da dođe do kvalitetnije poslovne inteligencije. „Današnji napredak softvera za prepoznavanje lica ne samo da se fokusira na potrebu za boljom sigurnošću već i pruža nikada kvalitetniji uvid u tipove korisnika i njihovo ponašanje. Korištenje ovih analitičkih sposobnosti oblikuje i mijenja način na koji kompanije pristupaju poslovanju i percipiraju njihovu korist. Najraširenija upotreba je u sektoru maloprodaje, gdje se tehnologija prepoznavanja lica može koristiti za marketinške analize, kao što su one o starosnoj dobi i spolu korisnika“, kaže Sangha.

Prelazak na rubne uređaje

Softver za prepoznavanje lica obično se zbog potrebne količine procesorske snage koristi na serveru. Ipak, ovaj proces može biti izrazito dugotrajan i skup, a ponekad teško udovoljava širokom spektru potreba za prepoznavanjem lica na samom tržištu. Kao rezultat toga, proizvođači su predstavili kamere s mogućnošću prepoznavanja lica. Jedan od primjera za to je čip koji je Qualcomm razvio 2017. godine, a koji je proizvođačima kamera omogućio da svojim modelima dodaju mogućnost detekcije ljudi, prepoznavanja lica ili praćenja pokreta. Većina stručnjaka slaže se da je napredak tehnologije samih kamera omogućio prebacivanje funkcije prepoznavanja lica na rubne uređaje. „Da, ovaj trend je lahko uočljiv. Važno je razlikovati detekciju lica od prepoznavanja lica. Kamera, npr., prvenstveno detektuje lica i prepoznaje ključne karakteristike, a samo prepoznavanje se izvodi na serveru kako bi se snimljeno lice usporedilo s onim u evidenciji. Međutim, moguće je da će se obrada podataka o licu u sve većoj mjeri vršiti i na samoj kameri“, kaže Walter Lee, menadžer za odnose s javnošću u kompaniji NEC. „Iako postoje mnogi pristupi za kreiranje brže i kompaktnije mreže, za očekivati je da se ova tehnologija neće moći koristiti na starijim kamerama bez žrtvovanja preciznosti ili brzine prikaza. S druge strane, kamere sa specijaliziranim hardverom, kao što je Nvidia Jetson modul, mogu lahko upravljati snažnom mrežom“, kaže Jamieson. „Maksimalno deset kamera obično može biti povezano na jedan Xeon server. Ako se koristi 1.000 kamera, to znači da vam za to treba 100 servera. To je preskupo i podrazumijeva zahtjevno održavanje i podršku. Integratori tu moraju biti jako pažljivi. Integrisane kamere u velikoj mjeri otklanjaju ovaj problem. Nedavno smo integrisali softver za 3D prepoznavanje lica na Axis P1367 kameru, koja vrši prepoznavanje lica, praćenje i 3D analizu lica. Ona nudi informacije o spolu, starosti i izrazu lica neke osobe te generiše šablon za lica. Šablon se nakon toga šalje na Milestone XProtect server. Jedan server može upravljati sa 10.000 kamera preko jedne serverske mašine“, kaže Vural.

Glavna prednost kamera za prepoznavanje lica je ta što se proces prepoznavanja može izvršiti na samom uređaju. „Ovo se može primjenjivati za provjeru identiteta, kontrolu uključivanja i skidanja s crne liste, analizu sličnosti lica, uočavanje ključnih karakteristika i analizu ljudskog kretanja. Time se korisnicima štede troškovi u vezi sa sveobuhvatnim postavljanjem inteligentnog sistema. Na osnovu mogućnosti prepoznavanja lica, kamera se može dubinski integrisati s poslovanjem klijenata, npr. za prijavljivanje na konferencije, vođenje evidencije o upisima u vrtiće i slanje upozorenja o posjetiocima kako bi se klijentima ponudila napredna usluga u postojećim kompanijama“, kaže Stanley Hu, direktor razvoja proizvoda u kompaniji Dahua Technology.

Kontrola rizičnih infrastruktura

Mogućnosti i funkcije koje nude kamere za prepoznavanje lica čine ih pogodnim za projekte sigurnih gradova. Međutim, postoje i slučajevi korištenja u drugim aplikacijama. „Na aerodromima, stadionima i drugim velikim javnim površinama kojima je potrebna zaštita kamere se mogu postaviti na ulazima. Nakon detekcije sumnjivog pojedinca kamera može usporediti njegovo lice s onim na crnoj listi i aktivirati alarm ukoliko se otkrije podudarnost“, kaže Jerry Hong, menadžer IP proizvoda u kompaniji Hikvision Digital Technology. „Osim praćenja u gradovima, kamere za prepoznavanje lica mogu se intenzivno koristiti i na aerodromima i stanicama, u zgradama, finansijskim institucijama i maloprodajnim objektima, kao i drugdje. Naprimjer, na aerodromima i stanicama kamere za prepoznavanje lica mogu se koristiti za distribuciju i kontrolu osoblja za praćenje lica s crne liste, blagovremeno hapšenje kriminalaca i identifikaciju osoba s krivičnim dosjeima kako bi se spriječile neželjene situacije. Kod inteligentnih rješenja za zgrade možete postaviti kamere za prepoznavanje lica na ulazima i izlazima kako biste provjerili identitet korisnika. Time se kompanijama koje su vlasnici imovine omogućava da unaprijed podignu zaštitne barijere i tako unaprijede svoje upravljačko iskustvo. Kod rješenja za finansijski i maloprodajni sektor, možete unaprijed verificirati identitet kupaca kako biste utvrdili je li riječ o određenom članstvu itd.“, kaže Hu.

Na šta treba obratiti pažnju prilikom nabavke

Pri izboru kamera za prepoznavanje lica potrebno je obratiti pažnju na nekoliko stvari kako bismo dobili pravi proizvod po odgovarajućoj cijeni. „Općenito govoreći, što je veća rezolucija, možete vidjeti na većoj udaljenosti. Što je kamera osjetljivija na svjetlost, možete vidjeti više u uvjetima slabog osvjetljenja“, kaže Lee. „Sistem-integratori moraju posvetiti više pažnje preciznosti prepoznavanja, kapacitetu galerije za evidenciju lica, maksimalnom podržanom broju lica na jednom ekranu, instalacijskim zahtjevima i prilagodljivosti složenim projektnim okruženjima“, kaže Stanley Hu, direktor razvoja proizvoda u kompaniji Dahua Technology. „Korisnici više pažnje trebaju posvetiti performansama proizvoda, što uključuje stopu lažnog prepoznavanja i evidentiranja lica. Osim toga, integratori moraju provjeriti je li neki proizvod usklađen s propisima i odgovara li navedeno rješenje poslovnim potrebama korisnika, uz kvalitetan omjer troškova i performansi“, kaže Hong.

I način postavljanja kamera igra važnu ulogu. Sistem-integratori bi trebali instalirati kamere na osnovu njihovih stvarnih parametara, vrste kamere i konkretnih potreba klijenata. „Obično treba izbjegavati neadekvatna okruženja, kao što su ona s jakim pozadinskim osvjetljenjem, kosim uglovima, neosvijetljenim dijelovima, velikim rastojanjem, nestabilnom bazom instalacije i nekvalitetnim napajanjem. Prioritetne lokacije trebaju biti one uz važne ceste, a u skladu s pravcem kretanja ljudi. Naprimjer, Dahua nudi sistem za pametno snimanje koji je pogodan za postavljanje na ulaze parkova i tržnih centara, s predloženom visinom instalacije od oko pet metara. On omogućava evidentiranje više lica na udaljenosti do 50 metara“, kaže Hu.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Nafta i gas sa sigurnosne tačke gledišta

25 Decembra, 2018

Sa sigurnosne tačke gledišta, naftne i gasne instalacije su među najkritičnijim i najzahtjevnijimokruženjima. Brzina kojom neki incident može prerasti u katastrofu uslovljava ekstremno brzi prijenos informacija kako bi operateri na instalacijama mogli reagovati u što kraćem roku i na taj način eventualnu štetu svesti na minimum. Napredak na polju videonadzora, posebno kada je u pitanju videoanalitika, ima ogroman potencijal da pomogne u ranom otkrivanju požara, curenja nafte ili gasa, te drugih sigurnosnih problema na naftnim i gasnim instalacijama. Uza sve to, na taj način jeeksploatisanje nafte i gasamoguće učiniti efikasnijim

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

S obzirom da se istraživanje novih nalazišta nafte pomjera na nove lokacije širom svijeta, u porastu je potreba da se kvalitetnije nadziru udaljena postrojenja, da se kreira bolja zaštita od terorističkih prijetnji te pronađu novi i efikasniji načini detekcije curenja i nadzora cjevovoda. Sigurnosni sistemi za zaštitu bušotina i lokacija na kojima se vrši potraga za naftom i gasom uskoro će postati najveći segment sigurnosnog tržišta kada je u pitanju potrošnja i usvajanje novih tehnologija od strane rafinerija i postrojenja za odlaganje nafte i gasa. Prema istraživanju kompanije Frost and Sullivan, globalno sigurnosno tržište gasnih i naftnih instalacija procijenjeno je na vrijednost od 19,6 milijardi američkih dolara u 2013. godini, a procjenjuje se rast na 24,7 milijarde američkih dolara do 2021. godine. Uključujući mrežnu i cyber sigurnost, kombinovano sigurnosno tržište nafte i gasa će dostići 30 milijardi američkih dolara već 2018. godine.

Svaka šteta na naftnim i gasnim postrojenjima ima katastrofalne posljedice. Praktično svaki incident utječe na sigurnost zaposlenika, zagađenje životne okoline, povećanje troškova čišćenja, visinu troškova uzrokovanih oštećenjem opreme, odnosno njenom zamjenom, te povećanjem raznih drugih troškova, čija je lista sve duža i duža. Sve nabrojano postaje još intenzivnije kada se uzme u obzir priroda ovih instalacija. Postoji praktično na stotine potencijalno ranjivih mjesta na kojima se mogu pojaviti oštećenja ili curenje nafte ili gasa: veliki broj ventila i pumpi, kilometri i kilometri cjevovoda. Čak i u samom postrojenju okolina može biti različita, što donosi nove sigurnosne prepreke. Ako uzmemo rafineriju kao primjer, moramo znati da u obzir treba uzeti različite tipove nafte koja se transportuje na različitim temperaturama i pritiscima, od temperature i pritiska okoline, pa do ekstremnih vrijednosti od, naprimjer, 130 bara i 100 stepeni celzija.

Stroga pravila

Na sve ovo treba dodati i prostu činjenicu da su lokacije postrojenja obično vrlo udaljene i da se nalaze u vrlo zahtjevnim prirodnim okruženjima. Sve ovo naftnu i gasnu industriju čini jednim od najzahtjevnijih klijenata za kompanije koje nude usluge i proizvode na tržištu sigurnosti i zaštite. Jedno od ograničenja naftnog i gasnog sektora su vrlo stroga pravila kada je u pitanju oprema koja se koristi u postrojenjima. Naprimjer, oprema koja se koristi u zonama klase 1 – dakle, lokacijama koje su najbliže bušotinama – mora biti posebno otporna na eksplozije kako bi se osiguralo da takva oprema neće uzrokovati eksplozije na lokacijama visokog rizika. Slična ograničenja postoje i za mobilne uređaje pošto elektromagnetna zračenja iz ovakvih uređaja također mogu uzrokovati eksplozije.”Ako posmatramo tipičnu rafineriju gasa i nafte, broj kamera za nadzor se kreće između 300 i 500. Pored toga, sigurno ćete pronaći i termalne kamere koje detektuju plamen i curenje, te specijalne kamere koje se nalaze u zonama visokog rizika. Na bušotinama koje se nalaze na vodi obično postoji između 16 i 20 kamera koje se koriste za nadziranje eventualnih eksplozija, te 40–50 standardnih kamera”, navodi William Moore, viši menadžer prodaje u kompanijiPelco by Schneider Electric.Pošto na svakom postrojenju postoji ogroman broj sigurnosnih kamera, vrlo je nepraktično nadzirati ih sve vrijeme. U slučaju situacije koja zahtijeva uključivanje alarma, kamera koja nadzire područje pogođeno nepredviđenim događajem će se staviti u fokus sigurnosnog sistema i time će operater lakše odlučiti o koracima koje je potrebno napraviti.

Druga linija odbrane: videoanalitika

Videoanalitika je tipično najprikladnija za slučajeve nadziranja vanjskih ili prostranih unutrašnjih prostora, gdje nije moguće postavljanje drugih senzora (npr. skladište sa vrlo visokim plafonom) i najčešće se koristi za otkrivanje dima i vatre, detekciju curenja nafte ili gasa, detekciju bljeskova koji mogu biti rani signali vatre ili eksplozije, te za nadziranje osoblja u slučaju padova i sličnih nezgoda. Pored toga, videoanalitika se može koristiti za tipične sigurnosne namjene, kao što je zaštita objekata i prostora ili detekcija neovlaštenog pristupa.

Ipak, uprkos ogromnom napretku tehnologije, videonadzor i videoanalitika ne mogu potpuno zamijeniti tradicionalne sisteme za otkrivanje požara. Obično su oba sistema instalirana odvojeno. Videoanalitika je vrlo korisna za potvrdu alarmnih situacija, te za pružanje sekundarnog vizuelnog uvida u situacije koje su aktivirale druge senzore. Naprimjer, kombinacija termalnih i standardnih kamera može pružiti bolji uvid u alarmne situacije od korištenja samo jedne vrste kamera.

Videoanalitika koja otkriva plamen omogućava korisnicima da kontinuirano prate i procjenjuju situaciju na terenu i na udaljenostima od nekoliko kilometara. Tokom skeniranja nadziranog područja sistem identifikuje porast temperature iznad postavljenog praga. Kada dođe do detekcije plamena, kamera koristi višestruke alarmne mehanizme, uključujući i slanje tačne lokacije požara. Specifičnost ovakvih sistema ogleda se u tome što je moguće razlikovati plamen od drugih izvora dima koji su uobičajeni u industrijskim postrojenjima i koji ne predstavljaju prijetnju.

Kombinacija videoanalitike i termalnih kamera se sve češće koristi za nadziranje osjetljivih područja. Na ovaj način je moguće efikasnije nadzirati veći prostor nego što je to moguće uobičajenim metodama. Termalne kamere omogućavaju detekciju požara na udaljenostima od 600 metara, a u nekim slučajevima i na udaljenostima od jednog kilometra, dok standardne kamere u noćnim uslovima imaju maksimalni domet od svega 130 metara. Isto tako, standardne kamere su podložne češćim lažnim detekcijama uzrokovanim svjetlosnim izvorima koji se kreću (npr. automobilski farovi), bljeskovima i sličnim pojavama koje nisu vezane za požare. Na kraju, termalne kamere pružaju više detalja na noćnim snimkama.

Videoanalitika za nadziranjerada

Videoanalitika se može iskoristiti za nadziranje proizvodnih i drugih procesa, te na taj način pratiti ispravno funkcionisanje postrojenja. Naprimjer, moguće je nadzirati ritam rada pumpe te obavijestiti nadležne u slučaju uočenih nepravilnosti. Ovo čini videoanalitiku ekstremno korisnom u slučajevima nadziranja udaljenih lokacija na kojima ljudsko prisustvo nije stalno. Bez ovih mogućnosti kvar na postrojenju se može otkriti tek nakon nekoliko sati ili čak nekoliko dana ako je pumpa na vrlo udaljenoj lokaciji, odnosno tek po dolasku ljudske posade. Prema tome, ovakva rješenja štede vrijeme koje bi inače bilo protraćeno na detekciju problema, te videonadzor pretvaraju u inteligentni nadzor na osnovu kojeg se mogu preduzeti pravovremene akcije. Videonadzor se može iskoristiti za nadziranje ponašanja zaposlenika u alarmantnim i drugim sigurnosno kritičnim situacijama. Na taj način nadređeni mogu analizirati da li se poštuju sigurnosne i druge procedure propisane pravilima kompanije.

Povezivanje i integracija sistema

Jedan od najbrže rastućih tržišnih trendova je integracija sistema. “Postoje na hiljade ograđenih postrojenja koja su zaštićena senzorima, pa klijenti traže integraciju kamera i kontrole pristupa”, objašnjava dalje William Moore. “Naprimjer, implementirali smo takvo rješenje u zapadnom Teksasu. Skeniranje FOB pametne kartice na ulazu administratoru postrojenja prikazuje sliku kamiona.” Integrisane su i LPR kamere, mobilni telefoni i iPad uređaji za upravljanje i nadzor posjeta postrojenju.”Još jedna stvar koju korisnici traže jezajednička platforma, kao što je ONVIF”, dodaje Thomas Soderlund, menadžer za razvoj poslovanja u EMEA regiji kompanije Bosch Security Systems. “Sa starim analognim sistemima bilo je lahko – jednostavno izaberete kameru, uključite je i ona odmah radi. Sa IP uređajima situacija nije tako jednostavna, jer svaka promjena sistemskog softvera kamere (firmware) ili promjena modela zahtijeva dodatno programiranje glavnog sistema”, kaže Soderlund.

SCADA integracija

Od posebne je važnosti mogućnost povezivanja uređaja na SCADA sisteme. Glavna prednost integrisanog sistema nasuprot korištenju više sistema je jedinstveni interfejs za upravljanje alarmnim sistemom i nadziranje, čime se iz različitih segmenata pokušava sklopiti slika stvarnog stanja na terenu. Pored toga, integracija sistema može pomoći u zaustavljanju isporuke energenta i tako ograničiti negativne posljedice u slučaju curenja cjevovoda. Većina platformi zahtijeva posebne SDK (Software Developer Kit) dodatke kako bi se integrisali u SCADA sisteme, što je u velikom broju slučajeva skupo i kompleksno rješenje kojem treba posvetiti mnogo vremena.

Izbjegavanje lažnih alarma

Postoji nekoliko načina na koje se može izbjeći pojava lažnih alarma. Jedan je instalacija više različitih senzora za potvrdu alarmne situacije. Drugi način je kalibracija sistema pomoću postojeće baze podataka o pozitivnim i lažnim detekcijama. Testovi se mogu izvoditi korištenjem alata za čišćenje vodom pod visokim pritiskom, što omogućava testiranje u uslovima različite temperature i različitog pritiska. Na ovaj način se simuliraju različite vrste curenja u različitim vrstama cijevi. Ovi testovi se kasnije mogu koristiti kao polazna tačka za analitiku, na osnovu čega se mogu kreirati pragovi za aktivaciju alarma. Testovi se moraju ponavljati u redovnim vremenskim intervalima kako bi se osigurao kontinuiran rad rješenja.

Analitika uz pomoć sistema vještačke inteligencije provjerava stanje alarma i smanjuje broj lažnih uzbuna tako što pravi jasnu razliku između stvarnih objekata koji se nadziru i drugih objekata koji se ne nadziru, ali koji mogu kreirati lažne uzbune. Primjer takve situacije je nevrijeme, gdje munje i gromovi mogu kreirati lažne alarme. Sličan primjer je prelazak oblaka preko sunca, čime se stvara promjena u osvjetljenju, pa može doći do aktiviranja senzora koji mjere jačinu svjetla.

Ne samo video, učestvuju i drugi senzori

Za detekciju curenja cjevovoda ne koriste se samo specijalizovani senzori i videoanalitika. Postoje sistemi za detekciju curenja bazirani na zvuku. “Na instalaciji u južnoj Luizijani kamere su opremljene mikrofonima, pa sigurnosno osoblje može čuti zvuk koji proizvodi gas koji ističe iz cijevi”, objašnjava Moore iz kompanije Pelco by Schneider Electric. “Ovakvi sistemi se koriste u manje kritičnim zonama, dok je implementacija u kritičnim zonama nešto kompleksnija, s obzirom da mikrofoni moraju zadovoljiti stroge sigurnosne zahtjeve kako oni sami ne bi bili uzrok eksplozija.” Pored zvuka, najnapredniji sistemi mogu koristiti i miris kao sredstvo za detekciju curenja nafte ili gasa.

Automatski odgovor

Integracija informacija sa različitih senzora u jednu platformu obično se naziva PSIM (Physical Security Information Management – softver za upravljanje informacijamafizičke sigurnosti). Također, postoje rješenja koja omogućavaju ne samo objedinjavanje informacija već i automatski odgovor sistema na neku vanrednu situaciju. Sistem može bez ljudske intervencije pronaći najbližu osobu zaduženu za sigurnost, te je obavijestiti o novonastaloj situaciji. Važne informacije se mogu dostaviti putem mobilnog telefona, a moguće je čak korištenje pametnog telefona kao svojevrsne kontrolne stanice. Ipak, treba znati da ovakav sistem umnogome zavisi od kvaliteta bazne analitike. Automatski odgovori smanjuju vrijeme potrebno za reakciju, pa su korisni i za sigurnost i zaštitu, ali i za efikasnost cjelokupnog sistema jer se brzo reaguje na neplanirane probleme.

Trendovi za budućnost

Kako se iskorištavanje nafte i gasa seli u sve nepristupačniju okolinu, tako raste i potreba za nadzornim sistemima. Budućnost zahtijeva otporne i pouzdane sisteme koji mogu podnijeti teške uslove rada, a pri tome komunicirati sa drugim sistemima koji će pored sigurnosti nuditi i optimizaciju radnih procesa. Integrisani sistemi su bez sumnje budućnost videonadzora, jer koriste svu tehnologiju koja im stoji na raspolaganju kako bi poboljšali sigurnost i zaštitu.

Prihvatanje cloud-baziranih sistema

Naftne bušotine su raštrkane širom svijeta, od Aljaske do Azerbejdžana, od Sibira do Saudijske Arabije. Neophodnost nadzora tih lokacija (posebno onih na udaljenim lokacijama) kreira potrebu za platformom koja će biti u stanju da na jednom mjestu skuplja i pohranjuje sve snimke. S obzirom da se konekcija sa udaljenim lokacijama ostvaruje putem satelitskih veza ili mobilnih telefona, mogućnost cloud-bazirane pohrane postaje sve važnija. Ova vrsta pohrane također rješava problem velike količine prostora potrebne za smještaj snimaka. Problem je što je trenutna pohrana u cloud sistemima prilično spora. Sigurnosni problemi, kao i potreba za konstantnom konekcijom velikog kapaciteta za sada sprečavaju masovnije korištenje ovih tehnologija.

Jedno od rješenja je kreiranje sistema koji znaju šta je važno na snimcima, pa se važni podaci kao što su lica ljudi čuvaju u visokoj rezoluciji, dok se manje bitni detalji snimaju manjom rezolucijom.

Cloud pohrana podataka nudi mogućnost otvaranja pristupa snimcima svim zainteresovanim stranama u organizaciji. Izbor kamera i njihov raspored se obavlja prema funkciji, ali su sve informacije spremljene na jedno mjesto, a pristup kamerama je određen prema definisanim pravilima o pravu pristupa. Na ovaj način je omogućen pogled na lokaciju iz obje perspektive – one sigurnosne i one koja služi nadziranju i optimizaciji rada postrojenja i osoblja.

Videoanalitika automatizira sigurnost na aerodromima

25 Decembra, 2018

Aerodromi su predvodnici primjene videoanalitike za potrebe automatizacije videonadzora i operativnih zadataka. Savremeni napredak na planu pretrage videa i kvalitetnije računarske mogućnosti rubnih uređaja garant su veće primjene videoanalitike u budućnosti. Ipak, za realizaciju punog potencijala potrebno je educiranje tržišta

Izvor:a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Videonadzorne kamere se već dugo koriste na aerodromima. Uvođenje analitike videosadržaja (VCA) značajno je uvećalo njihov kapacitet. „Primarni zadatak analitike je da pretvori kamere u inteligentne detektore kako bi detekcija incidenata bila pouzdanija, a faktor ljudske pogreške sveden na najmanju moguću mjeru“, kaže Denis Castanet, direktor poslovnog razvoja za EMEA regiju u kompaniji Bosch Security Systems. „Videoanalitika je prepoznata kao vodeća tehnologija u sve izraženijem trendu korištenja pouzdanih automatiziranih sistema na aerodromima“, ističe Bill Flind, direktor kompanije Ipsotek. On dalje navodi i nekoliko najvažnijih prednosti videoanalitike– njeno inteligentno korištenje smanjuje ljudske greške, reducira troškove angažovanja čuvara, nudi sekundardnu podršku za druge sisteme i značajno unapređuje vrijeme reakcije između uzbunjivanja i djelovanja zahvaljujući korištenju automatskih okidača akcija i uzbuna. JoshPhillips, direktor marketinga poslovnih i rješenja za ključnu infrastrukturu u kompaniji Verint Systems, također navodi da se „videoanalitika koristi u oblastima u kojima alternativni senzori ne predstavljaju pouzdano ili praktično rješenje, ili gdje isto važi za angažman sigurnosnog osoblja koje treba nadzirati drugo osoblje“.

Novi trendovi u oblasti pretraživanja videa

Pored uzbunjivanja, videoanalitika ima važnu ulogu i kod pretraživanja videomaterijala. Ogromne količine ovih materijala prikupljaju se na dnevnoj bazi na prometnim lokacijama poput aerodroma i njih je praktično nemoguće pretraživati ručno. Jedna od ključnih prednosti videoanalitike je mogućnost ubrzavanja brzine pretraživanja kroz sate snimljenog videomaterijala. Različiti proizvođači videoanalitičkih rješenja nude pretragu na temelju raznih kriterija: boje, oblika, brzine, a ponekad i vremena zadržavanja u određenoj zoni. Pored toga, neka rješenja mogu kompresovati sate zabilježenog materijala u svojevrsni tok prikaza koji daje uvid u sve aktivnosti u određenom vremenskom intervalu. Na taj način se pojednostavljuje pretraga za materijalima koji zanimaju korisnika.

„Tehnologija nam danas omogućava ne samo da lociramo neku osobu ili osobe nego i da pratimo njihovu rutu kretanja i odredimo njihovu posljednju poznatu lokaciju“, kaže Jamie Wilson, voditelj marketinga sigurnosnih rješenja za EMEA regiju u kompaniji NICE systems. To je moguće zahvaljujući kreiranju pretraživih baza podataka sa slikama napravljenim u stvarnom vremenu na kojima su prikazane sve osobe koje su uočile umrežene videonadzorne kamere. Istražitelji mogu pretraživati ovu bazu podataka kako bi identificirali osobu koju traže prema vremenskom okviru ili na temelju opisa ili slike osumnjičenika. Korištenjem ovih informacija istražitelji mogu brzo pregledati rezultate i provjeriti da li se tražena osoba pojavljuje na njima. Nakon lociranja osobe sistem istražitelju daje uvid u vremenski označenu mapu na kojoj se navodi gdje se osoba nalazila i u koje vrijeme, kao i rutu njenog kretanja. U kontekstu poduzimanja mjera, od ključne je važnosti i utvrđivanje lokacije na kojoj je ta osoba posljednji put uočena.

Višestruka primjena na aerodromima

Najčešće funkcije videoanalitike su detekcija neovlaštenih upada i prtljaga bez nadzora. Kao primjer može poslužiti detekcija lica koja ulaze u prostor za prtljag, zadržavaju se u zaštićenoj zoni ili se kreću u pogrešnom smjeru. Isto važi i za detekciju nedozvoljeno parkiranih vozila, lica koja se nalaze u blizini piste ili parkiranih aviona, kao i za upravljanje redovima za prijavu i kontrolu putnika. U posljednjem slučaju videoanalitika se koristi za mjerenje vremena koje ljudi provode čekajući u redu. Iako se videoanalitika u prvom redu koristi u sigurnosne svrhe, njena popularizacija podrazumijeva i dodatne vidove primjene na aerodromima. „Naše iskustvo sa videoanalitikom pokazuje da se ona koristi u mjeri u kojoj krajnji korisnik razumije njen potencijal. Ovo obično rezultira time da se videoanalitka u početku koristi u sigurnosne svrhe, a da se, kako korisnik bolje razumijeva njen potencijal, njena primjena širi i na neka druga polja“, kaže KirkHuss, inženjer u kompaniji G4STechnology USA. „Kao i kod svake druge tehnologije, kako se korisnici budu kvalitetnije upoznavali sa videoanalitikom, bolje će razumijevati i njen potencijal i početi je koristiti i za oblasti koje nisu striktno povezane sa sigurnošću.“

I prije nego se dogodi

Primjer „dvostruke upotrebe“ jeste ponovljeno korištenje postojećih sistema za pružanje usluga kupcima (naprimjer, za upravljanje redovima) ili marketing (analiza ponašanja kupaca). „Naprednija videoanalitika ide korak naprijed i omogućava pouzdano predviđanje lokacije na kojoj će doći do formiranja dugačkog reda, dakle prije nego što se to i desi“, dodaje Phillips. Ovo omogućava poslodavcima da maksimiziraju učinak osoblja koje ne radi ništa kada su redovi prazni. Informacije se mogu razmjenjivati između različitih subjekata na aerodromu. Vlasnici prodajnih objekata na aerodromima obično imaju vlastiti videonadzorni sistem u svojim objektima. Iako oni nisu povezani sa aerodromskim sistemom, informacije se mogu razmjenjivati preko mobilnih aplikacija (npr. slanje slika osumnjičenika iz dućana policiji na aerodromu), tvrdi ToddBrodrick, direktor prodaje za jugozapad SAD-a u kompaniji Pelco by Schneider Electric.

Popis ključnih stavki za sistem-integratore prilikom implementacije VCA rješenja

Videoanalitika može biti koristan i vrijedan alat, ali je prije njegove implementacije neophodno da sistem-integratori obrate pažnju na potrebe krajnjih korisnika. U nastavku teksta sigurnosni eksperti na temelju svog iskustva su sistem-integratorima dali savjete u vezi sa implementacijom videoanalitičkih rješenja. Izazovi su brojni i variraju u odnosu na klijenta, njegove zahtjeve i njegov pristup nabavki. Ipak, mi smo se tokom implementacija rješenja redovno susretali sa određenim zajedničkim stavkama:

Jesu li klijentovi zahtjevi ostvarivi? Kod nekih projekata nije moguće implementirati očekivano rješenje.
Razumijevanje poslovnog konteksta: ne samo navedenih rezultata nego i onih traženih ili neizvedivih.
Rad na protokolima: protokoli koji su usko povezani sa tehničkim rješenjem mogu biti potcijenjeni ili zanemareni, posebno kod tendera do kojih se dolazi ponudom tehničkog projekta.
Utvrđivanje glavne svrhe sistema: je li u pitanju donošenje odluka ili podrška odlukama?
Edukacija i trening: edukacija obično ide prije treninga u slučaju klijenata koji nisu upoznati sa mogućnostima i ograničenjima videoanalitike u konkretnim slučajevima.
Morate adekvatno razumjeti korisnikovo poslovanje kako biste utvrdili na koji način primijeniti analitiku.
Obratite pažnju na dizajn mreže prilikom implementacije videoanalitičkog rješenja.
Odaberite ponuđača sa kvalitetnom podrškom jer je svaka implementacija različita i posebna.
Kad god je to moguće, koristite analitiku kao rubno rješenje i videokamere sa automatskim uzbunjivanjem.
Provjera inovativnog koncepta je neophodna u svim situacijama kada je potrebno razraditi i prilagoditi rješenje.
Odaberite videoanalitičku aplikaciju koja odgovara vašoj sadašnjoj i budućoj situaciji.
Pažljivo proučite model licenciranja prodavača i utvrdite kako se naplaćuje za potrebe instalacije kamera.
Analizirajte kapacitet aplikacije da izvuče podatke i kreira izvještaje.
Ako su kamere već postavljene, osigurajte integraciju aplikacije i tehnologije.
Provjerite je li aplikacija korištena u sličnim instalacijama.

Budućnost: multisenzorna videoanalitika

Danas je najteže omogućiti funkcionisanje analitike u izrazito prometnom okruženju. Kako se videoanalitički algoritmi unapređuju, razvija se i njihova mogućnost da izađu na kraj sa prometnim zonama na aerodromima. Sljedeći izazov predstavljat će uspješno praćenje i prebacivanje s kamere na kameru. Prometne ili zaklonjene zone otežavaju precizno praćenje preko više kamera. Ipak, kombiniranjem s drugim tehnologijama i sistemima radi lakšeg označavanja i praćenja pojedinaca na prometnim lokacijama poput terminala može dati bolje rezultate. „Pored same analitike, automatizacija cijelog procesa predstavlja sljedeći korak. Ako neko ostavi torbu, sistem će se automatski vratiti i potražiti osobu koja ju je ostavila, prepoznati je shodno bazi podataka i pratiti tokom kretanja po drugim dijelovima aerodroma, prije nego obavijesti najbližeg policajca ili čuvara na dužnosti“, kaže dr.RustomKanga, direktor kompanije iOmniscient. „Mi već koristimo multisenzorsku tehnologiju u vidu zvuka i mirisa pored videa. Ljudi koriste sva svoja čula i analitika treba biti takva. Naprimjer, ako kamera uoči kako neko pada i identificira zvuk pucnja, to je već drugačija situacija u odnosu na to kada se neko posklizne i padne. U dolazećim godinama multisenzorna analitika postat će sveprisutna.“

Videoanalitika nije univerzalno rješenje za sve probleme

Nivo poznavanja ove tehnologije na tržištu i dalje predstavlja izvor zabrinutosti za distributere i sistem-integratore koji implementiraju videoanalitička rješenja. Jedan od najvećih izazova s kojim se oni suočavaju jeste kako da objasne da videoanalitika ne predstavlja potpuno rješenje, kao i da daju realističnu sliku o njoj.

„Komercijalni izazov leži u potrebi da klijenti shvate šta ova tehnologija može, odnosno šta ne može postići“, objašnjava Kanga i dodaje: „Mi se fokusiramo na educiranje tržišta. Većina kupaca vrši nabavku preko tendera. Ako su specifikacije tendera nejasne, kupac može dobiti nešto što im udovoljava, ali ne radi u praksi. Naprimjer, ako se u specifikacijama navede da se traži ‘detekcija ostavljenih objekata’, to je drugačije od traženja ‘detekcije ostavljenih objekata na prometnoj lokaciji’. Ovih nekoliko riječi razlike može prevagnutiu tome hoće li kupac dobiti nešto funkcionalno ili ne.“ „Smatram da izazov uvijek leži u kulturi. Videoanalitika je prava novina na našem tržištu, zbog čega ulažemo puno vremena u demonstraciju snage ovog rješenja našim kupcima. Nakon toga potrebno je redefinirati tehničke zahtjeve rješenja. Kupci obično tretiraju videoanalitiku kao neki ukras, a ne pravo rješenje. Mi uvijek upoznajemo potencijalne kupce sa onim koji su već nešto kupili kako bismo im demonstrirali fantastičan potencijal videoanalitičkog rješenja“, kaže JorgeHeller, tehnološki direktor u kompaniji Redisul. Ova kompanije je kao sistem-integrator učestvovala u opremanju nekih brazilskih aerodroma prije početka Svjetskog nogometnog prvenstva u toj zemlji. „Kod klijenata primjećujemo velike varijacije u pogledu nivoa poznavanja analitike, od onih koji ne znaju ništa, do stručnih konsultanata. Čak i kod nabavnih timova postoje značajne razlike u pogledu znanja i nije uvijek slučaj da oni s najboljim znanjem dobiju i najviše ovlasti za nabavku“, kaže Neil Norman, direktor kompanije Human RecognitionSystems. I on smatra da edukacija predstavlja ključni element poslovnog razvoja, a tim za implementaciju analitike ima zadatak da izbjegne razočarenje ili pogrešno korištenje sistema.

Kada se koristi videoanalitika?

Videoanalitika se obično temelji na dva tipa arhitekture: jedna se bazira na serveru, a druga na rubnim uređajima, poput kamere. „Varijanta s kamerom nudi skalabilnost i redundanciju, ali i manje funkcija, performansi i upravljanja, dok opcija sa serverom nudi kvalitetnije performanse, funkcije i mogućnost upravljanja, ali i manje skalabilnosti i veće potrebe za propusnošću“, objašnjava ZvikaAshani, tehnički direktor u kompaniji Agent Video Intelligence (Agent Vi).Videoanalitika koja se bazira na serveru nudi nekoliko prednosti jer se svi serveri nalaze na jednoj centralnoj lokaciji: lakše podešavanje, upravljanje i održavanje. Pošto su napajanje i hlađenje manji problem, to omogućava veću procesorsku snagu i podršku za kompleksne videoanalitičke algoritme koji nude kvalitetne performanse i lakšu integraciju sa VMS i PSIM sistemima. Korištenje analitike bazirane na rubnim uređajima omogućava uštede u pogledu zahtjeva za propusnošću, jer nema potrebe za kontinuiranim videoprijenosom putem mreže. Ono omogućava i direktno upravljanje PTZ kamerom uz minimalnu latenciju, a pošto se nekompresovani video analizira direktno na kameri, performanse videoanalitike su bolje (kvalitetprijenosa videa se ne mijenja zbog kompresije). Video se može prenositi na zahtjev ili automatski prilikom detekcije događaja od interesa (tzv. black screen tehnologija). Najvažnije prepreke su veličina kamere, ograničenja u pogledu utroška energije, ograničena procesorska moć i prostor za pohranu, kao i ograničena temperaturna tolerancija prilikom rada uz direktnu izloženost suncu ili jako niske temperature. Stručnjaci u ovoj industriji predviđaju trend otklanjanja ograničenja kamera za potrebe videoanalitike na rubnim uređajima na dva načina: podjela radnog opterećenja između rubnog uređaja i servera ili dodavanje procesorske snage kamere preko eksternog uređaja. „Pristup distribuirane obrade u kojoj se koriste i kamera i serverska obrada predstavlja najbolju kombinaciju rješenja u pogledu skalabilnosti, performansi, funkcija, upravljanja i zahtjeva za propusnošću“, naglašava Ashani.

Prethodni
1
…
28
29
30

Softveri

Osiguravanje događaja na otvorenom

Šta je kontrola mase?

Uloga videonadzora

Prenosiva rješenja za kratkotrajne događaje

Videonadzorne alternative: bespilotne letjelice i mobilni telefoni

Prijenos informacija

Sprečavanje budućih tragedija

Uloga videoanalitike

Nove tehnologije za zaštitu stadiona

Sigurnost podiže rejting luksuznih hotela

Bolnice udružujuresurse i sigurnosne sisteme

Videoanalitika, kontrola pristupa i integracija za sigurnije obrazovanje

Tehnologija prepoznavanja lica na rubnim uređajima

Nafta i gas sa sigurnosne tačke gledišta

Videoanalitika automatizira sigurnost na aerodromima

INTERVJUI

Intervju: Peter Strom, predsjednik i izvršni direktor, March Networks i VIVOTEK

Intervju: Matija Mandić, direktor sektora integrisane sigurnosti i pametnih sistema, KING ICT

Intervju: Dejan Stančević, direktor prodaje, Hytera Communications Europe

IZDANJA

NAJČITANIJE

Konica Minolta Hrvatska: Objektivna kontrola boje smanjuje greške i reklamacije

Memoori: Honeywell nakon restrukturiranja cilja širenje u sektoru pametnih zgrada

Motorola Solutions unaprijedio sigurnost i komunikaciju na Univerzitetu Loughborough

Global Security d.o.o.

Najnovije

Softveri

Šta je kontrola mase?

Uloga videonadzora

Prenosiva rješenja za kratkotrajne događaje

Videonadzorne alternative: bespilotne letjelice i mobilni telefoni

Prijenos informacija

Sprečavanje budućih tragedija

Uloga videoanalitike

INTERVJUI

Tags

IZDANJA

NAJČITANIJE

Global Security d.o.o.