1 Maja, 2026
image
Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Softveri (Page 28)

Softveri

Nove tehnologije u zaštiti kritičnih podataka

Iako je svijest o rizicima usporila širu primjenu tehnologije računarstva u oblaku (cloud), aplikacije kojima se pristupa putem virtuelnog okruženja postaju sve popularnije zahvaljujući rješenjima poput modela upravljanja identitetima i pristupom u vidu usluge
Priredila: redakcija a&s Adrije
E-mail: redakcija@asadria.com

Dixons Carphone, britanska kompanija koja se bavi maloprodajom tehnologije, prijavila je u junu 2018. godine „neovlašteni pristup podacima“, odnosno svojim serverima, pri čemu je bilo ugroženo oko 1,2 miliona informacija koje sadrže lične podatke. Važno je napomenuti da je ovo prvi medijski ispraćen slučaj narušavanja sigurnosti podataka u jednoj velikoj evropskoj korporaciji nakon donošenja Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) Evropske unije 25. maja 2018. godine. Ovaj slučaj samo naglašava činjenicu da se stavovi prema cyber sigurnosti moraju promijeniti, odnosno da u složenom svijetu poslovnog računarstva nije dovoljno imati samo „sigurnu arhitekturu“.

Šira primjena računarstva u oblaku
Danas poslovno računarstvo postaje sinonim za ono koje se dešava u oblaku. Ipak, ovaj vid računarstva uz usluge koje se pružaju u oblaku i dalje predstavljaju izazov za velike korporacije. U ranim danima tehnologije oblaka sigurnost je često bila razlog za njenu sporiju primjenu u poslovnom svijetu jer kompanije nisu bile spremne da se odreknu kontrole nad svojim „perimetrima“. Čini se da ova nespremnost polako nestaje. Prema najnovijem izvještaju o globalnoj IT cloud infrastrukturi, koji je predstavila kompanija International Data Corporation (IDC), do kraja 2019. godine više novca će se uložiti u infrastrukturu oblaka nego u tradicionalnu tehnologiju centara podataka. Ovo je važna prekretnica i pokazatelj sve šire prihvaćenosti cloud tehnologije.
I Institut Ponemon je radio istraživanje o globalnoj sigurnosti podataka u oblaku. Pokazalo se da 79% ispitanika smatra da su aplikacije u oblaku važne za njihovo poslovanje i da će se oni u naredne dvije godine još više oslanjati na njih. Ipak, 75% ispitanika istovremeno vjeruje da je upravljanje propisima o privatnosti i zaštiti podataka složenije kada je u pitanju oblak nego kada se koriste lokalni serveri. Samo 44% ispitanika ima definisane funkcije i odgovornosti za čuvanje osjetljivih informacija u oblaku u okviru svojih organizacija. Nedostatak kvalitetnih nadzornih procedura je nešto što zakonodavci neće blagonaklono tretirati u slučaju povrede sigurnosti podataka.

Pružatelji usluga u oblaku ulažu dosta vremena i truda kako bi uvjerili svoje najveće klijente da su njihove infrastrukturne usluge sigurne i usklađene s propisima. Amazon AWS je, naprimjer, ocijenjen kao dovoljno robustan da može zadovoljiti zahtjeve američkog Ministarstva odbrane za fizičko razdvajanje servera uz primjenu tehnika logičkog razdvajanja.

Povećanje pouzdanosti
Potpredsjednik kompanije Gartner Research Jay Heiser vjeruje da pružatelji usluga koji koriste model infrastrukture kao usluge (IaaS) sada nude dovoljno kvalitetnu pouzdanost i sigurnost da će do 2022. godine oko 95% svih sigurnosnih incidenata u oblaku „ići na dušu klijenata“. „Za sada se većina prijavljenih sigurnosnih incidenata u oblaku pokazala kao posljedica grešaka samih korisnika. Primjeri uključuju nepravilne konfiguracije resursa za pohranu, nekorištenje višefaktorske autentifikacije za zaštitu korisnika i administratora te nepravilno korištenje API-ja, tj. interfejsa za programiranje aplikacija“, kaže Jim Reavis, izvršni direktor industrijske grupe Cloud Security Alliance (CSA).

Jačanju povjerenja u oblak trebalo je dosta vremena i truda, kaže on. „Najbolje prakse su implementirane i ponavljane tokom vremena“, objašnjava Reavis, „a rani korisnici clouda su dijelili iskustva kako bi kreirali detaljnije sigurnosne planove, kao što su preciznije smjernice za jačanje otpornosti sistema. Edukacija i kontakti sa državnim i regulatornim tijelima s ciljem odobravanja pružanja cloud usluga bili su ključni za jačanje poslovnog povjerenja.“ Od alata za upravljanje odnosima s kupcima u prodaji do onih za zajednički rad i dijeljenje sadržaja, cloud usluge su postale dio unutrašnjeg funkcioniranja kompanija.

Ključni sigurnosni izazovi
Ako je poslovni svijet većinski prihvatio tehnologiju oblaka, koji su specifični izazovi koje treba riješiti kako bi se smanjila prateća složenost njene sigurnosti, a istovremeno olakšalo upravljanje uslugama? Chris Martin, tehnički direktor britanske telekomunikacijske kompanije Powwownow, kaže da pored jačanja otpornosti infrastrukture na napade, za šta su zaduženi pružatelji usluga u oblaku, postoje četiri dodatne ključne oblasti na koje se treba fokusirati. „Identifikacija korisnika je veoma važna, kao i osiguravanje da podaci o klijentima ne budu slučajno podijeljeni s konkurentom koji koristi istog provajdera usluga u oblaku. Tu je i ograničavanje pristupa podacima samo na konkretne zaposlenike koji ga moraju koristiti jer im je to u opisu radnog mjesta. Na kraju, imamo i šifriranje podataka u tranzitu i mirovanju kako bi se smanjio rizik od iskorištavanja podataka u slučaju da dođe do kršenja njihove sigurnosti ili kompromitovanja“, kaže Martin.

Reavis iz udruženja CSA navodi kvalitetno šifrovanje, upravljanje ključevima, API pristup i pristup log-datotekama kao ključne adute sigurnosti za pružatelje usluga u oblaku. On smatra i da bi klijenti trebali provjeravati ključne standarde i propise, kao što su ISO 27001, standardi kontrole organizacija usluga (SOC) i usklađenost s GDPR uredbom kao pokazatelje kvalitetnog upravljanja. U IT odjelima i dalje postoji zabrinutost zbog gubitka kontrole, posebno kada su u pitanju pristup i korisničke privilegije te mogućnost praćenja ponašanja korisnika prilikom pristupa cloud uslugama. U istraživanju koje je radio Gemalto 51% ispitanika kaže da je teže ograničiti pristup uslugama koje se pružaju u oblaku, dok 43% smatra da nedovoljno poznaju sve cloud usluge koje se koriste u njihovoj kompaniji.

IT u sjeni
U tom smislu, usluge u oblaku su postale skoro „previše“ dostupne. Naprimjer, nekom timu je danas lako početi koristiti popularnu aplikaciju za dijeljenje sadržaja i zajednički rad kao što su Slack ili Dropbox, a da im pri tome ne treba ništa više osim web-preglednika i mogućnosti plaćanja preko kreditne kartice kompanije. Ovo je taj „IT u sjeni“ zbog kojeg direktori informatičke sigurnosti nemaju mira. Sa stanovišta zaposlenika, mnoge usluge u oblaku su brze, jednostavne za upotrebu i fleksibilne, kao i dizajnirane da podrže inovacije u segmentima u kojem ih korporacijski IT ne može pratiti.

„Nema ničega sumnjivog u pronalaženju kvalitetnog rješenja koje će pomoći vama i vašem odjelu da budete uspješni. Mnoga se revolucionarna rješenja uvode preko kreditne kartice i plaćaju na način da IT odjeli ne znaju za to“, navodi Per Werngren, predsjednik Microsoftove partnerske mreže IAMCP. Iz perspektive menadžera informatičke sigurnosti, tzv. IT u sjeni predstavlja problem jer se poslovni podaci o kompaniji mogu dijeliti preko infrastrukture u oblaku nad kojom oni nemaju kontrolu. To dovodi do sigurnosnog rizika, nedostatka prave odgovornosti i nepostojanja dokumentovane evidencije korištenja u slučaju da nešto krene naopako. Međutim, čak i kod odobrenih usluga uključivanje upravljanja identitetom u korporativne IT sisteme predstavlja stari izazov. Tu ključnu ulogu igra širenje kontrole koju administratori sa svojih mreža prenose na sam oblak.

Ko je ko i šta kažu brojke?
Informiranost o tome ko pristupa čemu i gdje, jedan je od ključnih principa savremene sigurnosti. U tome ključnu ulogu ima i mogućnost da se politike pristupa ograniče i mijenjaju. Administratori moraju imati kapacitet da „ručno“ promijene korisnikovu mogućnost pristupa podacima i, naprimjer u slučaju unapređenja ili otkaza, isto urade i automatski, ako se na korisnikovom nalogu otkrije neobično ponašanje. Principi “sigurnog dizajna” zahtijevaju kontinuiranu procjenu rizika na osnovu mrežne aktivnosti.

Američka telekomunikacijska kompanija Verizon radila je izvještaj o kršenju sigurnosti podataka za 2018. godinu. U njemu se navodi da je broj slučajeva povreda podataka povezanih s korisničkim akreditivima koji su ukradeni pomoću malvera bio toliki da ih se moralo izostaviti iz samog istraživanja. „Ovo su validni slučajevi kršenja“, ističu autori, „ali bi zbog velikog broja (više od 43.000) mogli zasjeniti sve ostale.“ Čak i bez ovih cifri, u 1.799 potvrđenih slučajeva povreda podataka koji su poslužili kao osnova za Verizonov izvještaj, ukradeni ili zloupotrijebljeni akreditivi bili su povezani s gotovo 50% napada.

Da situacija bude gora, oko 67% ispitanika u Gemaltovom istraživanju smatra da je upravljanje korisničkim identitetom nešto teže u oblaku nego u tradicionalnom IT okruženju. To je jedna od rijetkih stavki koja se nije poboljšala u protekle tri godine.
Loše je što nivo povjerenja ne raste uprkos tome što rješenja za upravljanje identitetom u oblaku već postoje. Upravljanje identitetom i pristupom kao uslugom (IDaaS) je relativno novi, ali i brzorastući sektor za koji Gartner predviđa da će činiti 40% svih usluga povezanih s identitetima do 2020. godine.

Šta je IDAAS?
IDaaS model je obećani „sveti gral“ digitalne sigurnosti, u smislu da je praktičniji za korištenje i sigurniji od tradicionalnih tehnologija. Model se temelji na principu nazvanom Smart Single Sign On (SSO), što znači da zaposlenici imaju jedan identitet pomoću kojeg se prijavljuju na usluge koje su im potrebne tokom radnog dana, a na osnovu unaprijed definirane politike pristupa. To SSO model čini praktičnijim rješenjem jer zaposlenici moraju pamtiti samo jednu lozinku i koristiti jedan dodatni token za dvostruku autentifikaciju po potrebi. SSO je i sigurnija opcija jer ograničavanje broja potrebnih akreditiva znači manju šansu da ih se zaboravi ili ponovo iskoristi za druge usluge. SSO autentifikacija je tradicionalno bila dio paketa usluga koje se hostiraju na lokalnom nivou, npr. Microsoft Active Directory. Prijenos ovih usluga u oblak nije uvijek jednostavan, a u nekim slučajevima je i nemoguć. Mnogi smatraju da rješenje leži u tome da se i samo upravljanje sigurnošću i identitetima prebaci u oblak.

„Šira primjena oblaka je donijela i IdaaS. Organizacije sada imaju pristup jedinstvenom rješenju za prijavu za pristup oblaku koje podržava infrastruktura za autentifikaciju“, kaže Jason Garbis, potpredsjednik sektora proizvoda u kompaniji Cyxtera, koja se bavi mrežnom sigurnošću. Sigurnost u oblaku podrazumijeva da se korisnici prijavljuju na jedinstveni portal putem kojeg IT odjeli imaju kontrolu nad upravljanjem. To im omogućava da autentificiraju korisnike za široki spektar usluga i protokola. IDaaS se pokazao posebno važnim u projektima digitalne transformacije u kompanijama.

„Za potrebe digitalne transformacije kompanije obično angažuju mnogo različitih vanjskih ugovarača i dobavljača u okviru svojih projekata. To proizvodi dodatni sigurnosni izazov: kako oni mogu zaštititi svoje mreže i kreirati siguran ambijent, a da istovremeno vanjskim akterima dopuste pristup svojim sistemima? Tu na scenu ulazi IDaaS tako što omogućava automatizirano i fleksibilno odobravanje te zabranu pristupa i upravljanje identitetima“, kaže Garbis. On objašnjava da je IDaaS nastao iz želje da se kompanijama omogući da povećaju svoju brzinu i agilnost, a da zadrže cjeloviti uvid u kontrolu pristupa.

Daljinski pristup lokaciji
Kontrola sigurnosti oblaka putem samog oblaka administratorima također daje mogućnost da utvrde konkretne politike pristupa u zavisnosti od same lokacije, što može biti ključno u eri mobilnog poslovanja. Naprimjer, ako se zaposlenik prijavi izvan ureda, od njega se može tražiti dodatni faktor za autentifikaciju. Ako se prijavljuje s radnog mjesta, naglasak se može staviti na praktičnost.
Tu su i dodatne prednosti. „IDaaS se mnogo brže implementira u poređenju s tradicionalnim lokaliziranim sistemima za upravljanje identitetima. On nudi i moderno i praktično korisničko iskustvo“, kaže Yogesh Patel, glavni analitičar podataka u kompaniji Callsign, koja razvija softver za autentifikaciju zasnovan na inteligenciji. Standardi kao što je SAML čine IDaaS platforme vrlo efikasnim za web-aplikacije. Proizvodi kao što su Zendesk, Office 365 i Salesforce podržavaju najnoviji SAML 2.0 protokol. Izazov s kojim će se suočiti pružatelji IDaaS usluga u budućnosti neće biti integracija više identiteta u oblaku, nego uključivanje tradicionalnih ureda u sistem. „Mnoge organizacije se još bore s integracijom ovih novih sistema sa svojom zastarjelom infrastrukturom. Pri tome mislim na zrele sisteme koji omogućavaju vođenje poslovanja“, kaže Patel.

Kako IDaaS platforme sazrijevaju kao tehnologija, one se počinju direktno baviti ovim problemima. Naprimjer, Gemaltov SafeNet Trusted Access sistem će uskoro dobiti podršku za prijave na osnovu tzv. infrastrukture javnih ključeva (PKI). To uključuje ogromnu većinu autentifikatora baziranih na CBA i konvergentna rješenja bazirana na značkama koja se trenutno koriste. To će organizacijama koje ulažu u PKI proizvode za logički i fizički pristup omogućiti da koriste iste tokene za pristup aplikacijama u oblaku ili u virtuelnim okruženjima.

Opet o GDPR-u
Kakve veze IDaaS ima s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR)? Kvalitetna autentifikacija je put prema ispunjavanju zahtjeva o usklađenosti s propisima o zaštiti ličnih podataka, gdje god se oni primjenjivali. Nova potreba je i ona koja se tiče mogućnosti da se zaposlenima u multinacionalnim firmama omogući pristup podacima na osnovu toga gdje se nalaze, a ne samo prema onome što rade. Organizacija može, naprimjer, poželjeti da osigura da podaci iz Evropske unije budu vidljivi samo zaposlenima na njenom području. Uz adekvatne politike i platforme, to je mnogo lakše učiniti uz primjenu sigurnosti zasnovane na oblaku nego uz korištenje zasebnih platformi u odvojenim zemljama. Sve ove stvari se mogu riješiti pomoću IDaaS modela. Važno je, međutim, napomenuti da kada je riječ o sigurnosti u oblaku, ne postoji jedinstveno rješenje za sve probleme – potrebna je slojevita odbrana.

“IDaaS je oblast koja se brzo razvija, a u teoriji predstavlja i pogodan način da riješite pitanje upravljanja identitetom u mnogim kompanijama. Ipak, mnoge IT menadžere opterećuje pitanje odabira dobavljača i rizika da odabrani dobavljač postane žrtva velikog napada ili ugrožavanja podataka, što može ugroziti i pristup podacima vaše organizacije”, kaže Martin, predstavnik kompanije Powwownow. Budućnost sigurnosti u oblaku leži u kombinaciji sofisticiranih vidova odbrane i kvalitetnije obuke. “Mislim da ćemo u narednih nekoliko godina biti svjedoci jačeg oslanjanja na automatizaciju kako bismo držali korak s veličinom i dinamičnom prirodom oblaka”, kaže Reavis iz CSA. Prema njemu, konačna efikasnost će zavisiti od oslanjanja na DevOps koncepte, vještačku inteligenciju, mašinsko učenje i blockchain. „Poboljšanje edukacije i podizanje svijesti je najvažniji zadatak za organizacije koje žele osposobiti svoju radnu snagu u sigurnosti i pratiti nove trendove u ovoj oblasti. Nije dovoljno da sigurnosni menadžeri potroše jednu sedmicu godišnje da odu na predavanje. Ovaj proces mora biti kontinuiran kako bi se održao korak s promjenama“, zaključuje Reavis.

AI i analitika za bogatije iskustvo prilikom kupovine

Tržište luksuzne potrošačke robe ponovo je u porastu. Prema izvještaju Bain & Companyja, maloprodajni segment globalnog tržišta luksuzne robe tokom 2018. godine porastao je za četiri posto. Međutim, on i dalje ima jaku konkurenciju u vidu veleprodajnih lanaca i online prodaje
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Tržišta Kine, Japana, Evrope i Sjedinjenih Američkih Država prošle su godine ostvarila rast. Prema Bain & Companyju, kineski potrošači su predvodili u tome, kako lokalno tako i na međunarodnom tržištu, pri čemu je 33 posto globalne potrošnje na luksuzne proizvode u 2018. godini otpadalo na njih. Digitalizacija danas na ovaj ili onaj način utječe na sve segmente poslovanja i života, pa tako ni prodaja luksuznih proizvoda nije izuzetak. U izvještaju McKinsey & Companyja stoji da digitalizacija utječe na gotovo 80 posto današnje prodaje luksuzne robe, što znači da su “kupci luksuznih predmenta došli u dodir s jednom ili više digitalnih tačaka”.

Kada je riječ o prodavačima takve robe, to znači da bolje poznavanje želja i potreba kupaca kako bi se ispunila i prevazišla očekivanja od brendova postaje ključno. Upravo zbog toga maloprodaja konačno u većoj mjeri počinje koristiti vještačku inteligenciju (AI), videoanalitiku i druge tehnologije. Korištenjem takvih rješenja prodavnice sada mogu steći detaljniji uvid u to šta kupci žele, ne samo poboljšavajući iskustvo kupaca nego i potičući prodaju.

Luksuzne marke okreću se tehnologiji
Velika konkurencija u pogledu privlačenja kupaca koji mnogo troše znači da prodavnice luksuzne robe moraju omogućiti VIP uslugu na svakom koraku tokom kupovine. Kao što kaže Ray Hartjen, direktor marketinga u RetailNextu: “Kupci ne moraju kupovati u određenoj prodavnici. Prodavnice moraju kod njih potaknuti želju i potrebu da kupuju određene marke robe, a tehnologija im može pomoći u tome.” Pod pritiskom novih kompanija na tržištu, kao i internetske prodaje, prodavnice luksuzne robe usvajaju nove alate kako bi bolje upoznale svoje kupce. Prema Andrewu Fowkesu, šefu Maloprodajnog centra za izvrsnost u SAS-u u Britaniji i Irskoj, to uključuje “fokusiranje na životni vijek proizvoda i usluga koje prodaju – prepoznavanje značaja i profita koji se može ostvariti preko outlet biznisa, kao i ponude proizvoda po punoj cijeni”. Hartjen ukazuje na “umreženo iskustvo” visokoprofilnih potrošača, ističući da slijeđenje tog principa od početka može prodavnicama pružiti ključne informacije o poslovanju.

“Za prodavnice luksuzne robe bit će važno da se uključe u umrežena iskustva kupaca i povežu s njima. One će se morati upoznati s tim kako iskustva kupaca prilikom kupovine na internetu potiču posjete prodavnicama i kako posjete prodavnicama opipljivo i trajno utječu na digitalne dodirne tačke i kanale određene marke. I naravno, morat će se upoznati s ključnim interakcijama koje radoznalce pretvaraju u kupce. Širom svijeta redovno dolazi do aktivacija pri kojima influenseri i kupci mogu iskusiti neku marku i njene vrijednosti na instagramovski način. Te aktivacije su više izložbe fokusirane na određenu marku nego prodavnice, u njima je stvarni heroj sam brend, a ne proizvod, i one omogućavaju skoro kontinuirano dijeljenje na društvenim platformama koje podržavaju kupovinu”, kaže Hartjen. Luksuzne prodavnice ulažu u šoping-iskustva zato što je to ono što kupci žele. A ono što je dobro za kupce, dobro je i za biznis.

Videoanalitika i GDRP
Paralelno s razumijevanjem umreženih iskustava prilikom kupovine, potrebno je upoznati se i s time ko su, zapravo, kupci. “Relevantna komunikacija i interakcija od izuzetne su važnosti za uspjeh, a u oblasti kupovine luksuznih proizvoda, relevantno znači personalizirano. Segment luksuzne maloprodaje mora vršiti interakciju na nivou pojedinca, a kako bi se kupci potaknuli da podijele lične informacije, to im mora donijeti neku vrijednost. Oni brendovi koji to dobro odrade imat će doživotno lojalne kupce”, dodaje Hartjen. Iako prikupljanje korisničkih podataka može prodavnicama pomoći da omoguće personalizirano iskustvo kupovine, one se također moraju pridržavati i GDPR regulativa. Naprimjer, iako su videoanalitika i prepoznavanje lica korisni, GDPR zahtijeva saglasnost mušterije prije nego što se takvi podaci mogu koristiti.

Direktorica marketinga u BriefCamu Stephanie Weagle vjeruje da, ukoliko potrošači daju saglasnost, prodavnice luksuzne robe mogu iskoristiti podatke da dodatno optimiziraju i personaliziraju šoping-iskustvo. “Prodavnice luksuzne robe mogu kreirati liste VIP kipaca i dodati slike tih posjetilaca videoanalitičkom softveru. Videoanalitičko rješenje se opet može podesiti tako da operatere obavijesti o tome kada ključni kupci uđu u prodavnicu. Nakon obavijesti da je VIP kupac ušao, mogu se angažovati prodajni saradnici kako bi odmah uslužili posjetioca na personaliziranom nivou. Kada se podaci od prepoznavanja lica integrišu s podacima o prethodnim kupovinama, prodavnica može brzo pregledati i na osnovu prethodnih kupovina upoznati se s kupovnim sklonostima i ukusima kupca te koristiti te podatke da podijeli personalizirane i relevantne informacije i ponude radi poticanja prodaje”, kaže Weagle.

Kako mašinsko učenje i AI poboljšavaju luksuznu maloprodaju
AI i mašinsko učenje se uvode i koriste u gotovo svim industrijama, što uključuje i sektor luksuzne maloprodaje, gdje napredni algoritmi omogućavaju prodavnicama da poboljšaju iskustvo kupaca i u prodavnicama i na internetu. Brendovi kao što je Dior lansirali su AI chatbotove koji mogu vršiti interakciju s kupcima na internetu i preporučivati im proizvode. Burberryjeva prodavnica u Londonu potpuno je prigrlila digitalnu eru i koristi veliki broj interaktivnih multimedijalnih alata, uključujući i pametna ogledala, koja istovremeno služe i kao ekrani. Prodavači luksuzne robe u prodavnicama koriste AI i proširenu realnost (AR) kako bi kupcima omogućili personaliziranije iskustvo kupovine. Primjer ovoga su pametna ogledala, koja mogu automatski predložiti dodatke za određeni odjevni stil, kao i omogućiti kupcima da naprave video od 360 stepeni i promijene boju odjeće.

Iako se luksuzne prodavnice i dalje oslanjaju na prodajne saradnike, AI i mašinsko učenje imaju sve veću ulogu u pomaganju brendovima da vrše interakciju s kupcima. U izvještaju McKinsey & Companyja stoji: “Veliki podaci i mašinsko učenje vraćaju autentičnost i relevantnost u vezu s kupcima” omogućavajući naprednoj analitici da pomogne brendovima da ponude usluge prilagođene specifičnim situacijama i potrebama kupaca. Prema Andrewu Fowkesu, šefu Maloprodajnog centra za izvrsnost u SAS-u u Britaniji i Irskoj, “primjena mašinskog učenja na podatke iz prodavnica ima veliki potencijal da pomogne luksuznim prodavnicama da bolje upoznaju svoje kupce”. On dodaje da prodavnice također koriste ove tehnike kako bi bolje razumjele obrasce potražnje i nudile vrijednu robu u pravom dijelu svijeta.

Direktor marketinga u RetailNextu Ray Hartjen ističe potrebu za tačnim podacima o prisutnim osobama, spominjući značaj senzora zasnovanih na dubokom učenju kao što je RetailNextov Aurora v2, koji može precizno razlikovati kupce od refleksija, sjenki ili kolica za kupovinu u kojima je naslagana roba. Hartjen dodaje da su napredni senzori i procesi u stanju razlikovati kupce od prodajnih saradnika, čime omogućuju ne samo precizne podatke o prisutnima nego i informacije o tome kako, kada i gdje kupci i osoblje prodavnice započnu razgovor.

Prepoznavanje navika kupaca
Senzori s AI-jem unutar prodavnice detektuju šta kupci rade pred policama. „Naprimjer, senzor može odrediti da li kupac poseže za predmetom, da li ga podiže, pregleda ili isprobava, vraća li ga na policu i slično. Raspoznavanje ljudskog ponašanja zasnovano na dubokom učenju osigurava podatke koji prodavnicama omogućavaju da promijene raspored u svojim prodavnicama, police, izloge, izbor robe, modele zapošljavanja – u principu sve – kako bi dobili željeni rezultat”, kaže on. Fowkes također spominje korištenje “računarskog vida” – nove discipline koja trenira uređaje da tumače i razumiju vizuelni svijet pomoću slika s kamera kombinovanih s modelima dubokog učenja koji imitiraju procese u ljudskom mozgu.
“Naši korisnici mogu kombinovati podatke od surfanja internetom, s društvenih mreža i čak i slika u okviru računarskog vida kako bi se automatski generisali atributi. Ti atributi se zatim mogu koristiti da se kreiraju ponude za kupce ili budući dizajn proizvoda i njihov razvoj detaljno prilagode u stvarnom vremenu”, kaže Fowkes.

Videoanalitika pruža podatke o poslovanju
Iako korištenje videoanalitike u luksuznoj maloprodaji nije ništa novo, napredni algoritmi je čine sve vrednijim alatom u poslovanju. Videoanalitka je optimalno rješenje za luksuzne prodavnice. Ne samo da im omogućava korištenje postojećih resursa s ciljem prikupljanja operativnih podataka nego im pruža podatke pomoću kojih mogu personalizirati i optimizirati iskustvo u prodavnici. To pomaže da se učvrsti lojalnost prema brendu, poveća interakcija i eventualno poveća prodaja. “Bez obzira na to da li kupci samo razgledaju izloge, hodaju kroz prodavnicu, isprobavaju proizvode ili zastaju pred određenim policama, videoanalitički podaci pomažu prodavaču da bolje razumije ponašanje posjetilaca i prilagodi prodaju kako bi ispunio potražnju i očekivanja potrošača: od razumijevanja toga kada treba poslati prodajne saradnike da počnu razgovarati s kupcima do toga kako izmijeniti raspored u prodavnici za optimalnu navigaciju, poslovni videopodaci omogućavaju prodavnicama da usluže kupce luksuzne robe na osnovu kvalitativnih i praktičnih izvještaja”, kaže Stephanie Weagle iz BriefCama.

Iako videonadzor i dalje ima sigurnosnu funkciju u luksuznim prodavnicama, on više nego ikada postaje i izvor podataka. Razlog za to je napredak u analitici, koja prodavnice potiče da traže nove i inovativne načine da prikupljaju i koriste podatke, istovremeno koristeći postojeće resurse kao što je video. “Brojne maloprodajne kompanije se u sigurnosnom nadgledanju oslanjaju na videonadzor; međutim, videoanalitička rješenja prodavnicama omogućavaju da video iskoriste za mnogo više stvari, kao što je optimiziranje rada”, kaže Weagle.

Kako bi povećale videoanalitičke opcije, neke prodavnice proširuju svoje sisteme videonadzora. “Mjereći protok ljudi na ključnim mjestima, obrasce navigacije kroz prodavnice, vrijeme zadržavanja (pored proizvoda) i aktivnost ispred izloga, prodavnice mogu iskoristiti videopodatke kako bi otkrile trendove, provele A/B testove reklama, pronašle najbolje rasporede robe i izglede izloga te povećale sigurnost i efikasnost u svim poslovnicama”, objašnjava Weagle. Osim toga, demografija i podaci o aktivnosti dobijeni videoanalitikom pomažu prodavnicama da donose informisane odluke o trgovini, zapošljavanju i inventaru kako bi optimizirale prodaju u svakoj poslovnici.

Integracija sistema
Videoanalitička rješenja prodavnicama također omogućavaju da radi detaljnije analitike integrišu podatke iz drugih izvora, kao što su POS uređaji. “Prodavnice bi, naprimjer, mogle donijeti zaključke o efikasnosti osoblja tako što će proučiti informacije o prisustvu i vremenu provedenom u prodavnicama, raspoređivanju osoblja po prodavnici i na kraju podatke o prodaji. Sposobnost analiziranja i vizualiziranja podataka o kretanju ljudi i kupovini u vidu tabela i mapa olakšava prodavnicama da identifikuju neefikasnosti, testiraju rješenja za probleme i na osnovu odgovarajućih podataka optimiziraju određenu poslovnicu”, kaže Weagle. Ti podaci mogu pružiti značajan uvid u odgovore na pitanja kao što su: Zastaju li kupci kod određene police, uzimaju artikle, ali ih ne kupuju? Jesu li određeni dijelovi prodavnice neiskorišteni ili nedovoljno često posjećeni? Weagle ističe da je sposobnost prepoznavanja i identifikovanja objekata u videu također od ključne važnosti za praćenje rada zaposlenika. “Pravila se mogu konfigurisati kako bi se pokrenule obavijesti o određenim aktivnostima zaposlenika. Naprimjer, dodavanjem slika zaposlenika i korištenjem prepoznavanja lica, prodavnica može podesiti obavijest o tome jesu li zaposlenic ušli u magacin ili ih treba poslati na kasu ukoliko se oko kasira počne okupljati veći broj ljudi”, zaključuje on.

Hikvision ColorVu kamere

Oko 11 sati navečer policija je dobila hitan poziv zbog napada kradljivca u parku. Budući da se incident desio po noći, obližnje sigurnosne kamere nisu mogle napraviti korisne snimke. Slika je bila zamućena i puna šuma. Vrijeme je da se i to promijeni
Piše: Odjel marketinga za Evropu, Hikvision
E-mail: marketing.eu@hikvision.com

Policija je provela istragu na mjestu događaja, ali nije pronašla korisne informacije o napadaču. Snimci s obližnjih videonadzornih kamera nisu bili upotrebljivi. Slika je bila zamućena, što je otežavalo detekciju. Parkovi bi trebali biti mirna mjesta gdje se možete odmoriti od gradske vreve i buke, ali prolaznici moraju biti oprezni po noći.

Poboljšane performanse
Iako su proteklih godina sigurnosne kamere uobičajena pojava u gradskim parkovima, i dalje postoje brojni sigurnosni zahtjevi koji se ne mogu ispuniti, a najvažniji je snimanje u tami u visokoj rezoluciji i boji. S ciljem efikasnog rješenja ovog problema, kamere opremljene Hikvisionovom ColorVu tehnologijom poboljšavaju nadzorne mogućnosti i proširuju ih tako da podržavaju snimanje u mraku, neutrališući tamu noći kako bi snimile hromatski video, što rezultira sigurnijim okruženjem i većim izgledima za procesuiranje kriminalaca. Hikvision već dugo razvija proizvode opremljene inovativnim funkcionalnostima zasnovanim na unaprijeđenim videonadzornim tehnologijama. Napredna mogućnost ColorVu kamera da snime detaljan video u uvjetima slabog osvjetljenja rezultat je dvije revolucionarne hardverske karakteristike: naprednog objektiva i senzora visoke osjetljivosti. Objektivi imaju antireflektivni premaz i staklo radi zadržavanja oštrine slike i jačine boja. Senzori u ColorVu kamerama, pak, imaju novu tehnologiju prikupljanja svjetlosti, koja umnogome poboljšava iskoristivost dostupnog osvjetljenja. Testovi pokazuju da ove kamere kontinuirano snimaju živopisan i oštar video čak i pri najnižem nivou osvjetljenja, dok njihov samoprilagodljivi ISP 3D DNR algoritam garantuje visok kvalitet slike.

Dopunsko osvjetljenje
Kamere imaju i dopunsko osvjetljenje, tako da u slučaju da ne postoji nikakav izvor osvjetljenja – čak ni mjesečina ili ulične svjetiljke – one mogu garantovati snimanje videa u boji. To omogućava osvjetljavanje objekta mekim i toplim osvjetljenjem, bez njegove diskoloracije ili narušavanja izgleda okruženja. Kao rezultat toga, ColorVu kamere briljiraju u situacijama kao što su nadzor javnih lokacija bez rasvjete, noćni nadzor industrijskih parkova, raskrsnica u slabo osvijetljenim okruženjima, odnosno svuda gdje su boje u videu od ključne važnosti. Naprimjer, registracijska tablica od ključne je važnosti u istrazi saobraćajnih nesreća. Međutim, kada vozilo nema tablice ili je ona namjerno prekrivena, ono se može analizirati samo na osnovu brenda, modela i boje. U tom slučaju, ove kamere mogu snimiti boju čak i ako je vanjsko osvjetljenje slabo ili vlada tama. Hikvisionova ColorVu tehnologija koristi se u Turbo HD 5.0 i Easy IP 4.0 serijama proizvoda.

Napredni softveri za osiguravanje događaja

Terorističke grupe i dalje ciljaju masovna okupljanja, ali tehnološke inovacije poput HD videa, prepoznavanja lica i AI-ja sigurnosnom osoblju omogućavaju da se bolje nose s tim prijetnjama. Nove tehnologije mogu pomoći u identifikovanju sumnjivih pojedinaca i drugih neuobičajenih pojava u stvarnom vremenu te u istragama incidenata
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Tehnologije za prepoznavanje lica i ponašanja unapređuju videoanalitiku te predstavljaju neprocjenjive nove alate za sigurnosne profesionalce. Stephanie Weagle, marketinška direktorica u BriefCamu, kompaniji specijaliziranoj za upotrebu kamera i videoanalitike u oblasti sigurnosti, kaže da se ta tehnologija može trenirati da prepozna “znakove problematičnog ponašanja”, kao i za praćenje neodobrenih ulazaka, neuobičajeno velikog protoka ljudi ili njihovog nedozvoljenog zadržavanja na nekom mjestu. Takve videotehnologije mogu se integrisati s drugim servisima kako bi se pokrenule odgovarajuće akcije nakon detektovanja potencijalnih prijetnji. Proaktivno upozoravanje i pokretanje akcija može sigurnosne timove učiniti efikasnijim. Weagle kaže da kontinuirani nadzor preko kamera smanjuje rizik od “ljudske greške i distrakcije”.

Mašinsko učenje poboljšava nadzor događaja na otvorenom
“Kvalitetnije kamere i tehnološka dostignuća u videoanalitici pomažu u postizanju pouzdanijeg raspoznavanja lica”, kaže Weagle. Jedno takvo postignuće je sposobnost pohrane fotografija sumnjivaca ili ranije osuđenih pojedinaca u videoanalitički sistem te slanja obavijesti sigurnosnom osoblju kada kamere snime takve pojedince. Sigurnosni tim zatim može brzo izaći na teren kako bi se pozabavio potencijalnom prijetnjom. Weagle ističe da se tehnologija prepoznavanja lica može koristiti ne samo za identifikovanje sumnjivaca nego i za VIP goste kako bi se omogućilo da su bitni posjetioci propisno usluženi shodno njihovim potrebama.

Budući da je prepoznavanje lica i dalje relativno nova tehnologija te još nije šire usvojena, države imaju različita pravila za njeno korištenje. “Organizatori događaja trebali bi razmisliti o tome kako se ta tehnologija može koristiti na način koji omogućava jednakost, transparentnost, odgovornost i zaštitu privatnosti, uz istovremeno poboljšavanje javne sigurnosti”, kaže Weagle i dodaje da podaci prikupljeni videosenzorima također mogu pomoći u mapiranju trendova aktivnosti te pružanju novih uvida u poslovanje s ciljem poboljšavanja spremnosti i reagovanja na sigurnosne incidente. Jedan od izazova s kojima se organizatori događaja suočavaju je zagušenje vozilima i pješacima na ulazima i izlazima. “Videoanalitika može riješiti ovaj problem prikupljanjem podataka o protoku ljudi i vozila, nakon čega može ponuditi optimizirane pješačke ili automobilske navigacijske rute kako bi se smanjio saobraćaj. To bi poboljšalo iskustvo za posjetioce, kao i samu sigurnost i omogućilo planiranje evakuacijskih i interventnih ruta u hitnim slučajevima unaprijed. Te informacije mogu se koristiti i za stjecanje uvida u potrebu za osobljem kako bi se grupe ljudi mogle voditi kroz događaj, spriječilo nastajanje redova i zastoja, a zaposlenici pridržavali sigurnosnih regulativa”, objašnjava Weagle.

Napredni videonadzor u borbi protiv terorističkih prijetnji
Napredna tehnologija u nadzornim kamerama može se koristiti za istraživanje sumnjivog ponašanja i sprečavanje terorističkih napada na javnim mjestima. Američkog Ministarstvo domovinske sigurnosti navodi neke od neuobičajenih situacija koje bi sigurnosne kamere trebale moći identifikovati: vozila parkirana u blizini područja na kojima se nalazi veliki broj pješaka, pojedince koji bezrazložno nose glomaznu odjeću i pojedince koji iskorištavaju gužvu kako bi pokušali ući u područja s ograničenim pristupom. Nakon dojave o postavljenoj bombi standardna policijska praksa je pretraživanje lokacije na kojoj se treba održati događaj kako bi se pronašla potencijalno eksplozivna sprava. U slučaju pronalaska sumnjivog objekta organizatori događaja mogu koristiti snimke s kamera kako bi otkrili je li objekat namjerno postavljen ili slučajno ostavljen. IHS Markitovi podaci pokazuju da je u 2018. broj globalnih isporuka mrežnih kamera dosegao 108 miliona. Kompanija predviđa da će ove godine prodaja nadmašiti cifru od 120 miliona isporučenih primjeraka, odnosno 140 miliona u 2020. Također, očekuje se i rast udjela kamera visoke rezolucije. “Kako broj isporuka kamera bude rastao tako će biti potreban bolji način analiziranja snimljenog videa”, kaže menadžer istraživanja u IHS Markitu Oliver Pilippou.

Budući da konvencionalni načini analize nisu dovoljni, duboko učenje – koje imitira ljudski mozak kako bi omogućilo učenje i razumijevanje kroz hijerarhiju koncepata – predstavlja potencijalno rješenje. Duboko učenje sigurnosnom osoblju omogućava da inteligentno pretražuje veliku količinu snimljenog videa u potrazi za ključnom informacijom koja bi mogla biti sadržana u samo nekoliko slika u videu. “To tokom policijske istrage može službenicima potencijalno uštedjeti stotine sati. Analitika prema tome ulazi na tržišta kao što je gradski nadzor, u kojem se video tradicionalno pretraživao ručno”, kaže Philippou. Sigurnosno osoblje može u videosnimcima tražiti sumnjivce prema atributima kao što su spol, odjeća te smjer i brzina kretanja. Uz pomoć neuralnih mreža za duboko učenje, pokretni objekti kao što je, naprimjer, biciklista, mogu se odvojeno pratiti.

Senzori za perimetarsku sigurnost događaja na otvorenom
Prvi korak za organizatore događaja na otvorenom je uspostavljanje perimetra. Uobičajene fizičke barijere koje se koriste za ovu svrhu uključuju stubove, barikade i ograde. Međutim, one ne omogućavaju nadzor i detekciju upada. Kako bi se taj zahtjev ispunio, potreban je sofisticiran sistem perimetarske detekcije upada (PID). Robusni PID sistem trebao bi ispuniti tri faktora zaštite: odbranu, detektovanje i obeshrabrivanje. Richard Huison, regionalni menadžer za područje Evrope u Gallagher Securityju, spominje da ova tri standarda ne ispunjavaju svi sistemi. “Ograda omogućava odbranu i obeshrabrivanje, ali ne i detekciju. Kompleksna videoanalitika izvrsna je za detektovanje, ali uopće nije faktor obeshrabrivanja počinjavanja incidenata”, kaže on. Gallagher se nedavno udružio s CLD Fencing Systemsom kako bi proizveo nadziranu električnu ogradu (MPF) FenceSafe-E, koja radi na osnovu električnih pulseva koji traju milisekundu, što je savršeno za obeshrabrivanje potencijalnih kriminalaca da po drugi put pokušaju probiti perimetar. “FenceSafe aktivno prati pokušaje upada i obeshrabruje ih pomoću znakova upozorenja svakih deset metara. Detektori dodirivanja (ograde) aktiviraju alarm koji šalje notifikaciju na pametne telefone sigurnosnog osoblja. Sistem također obavještava osoblje o vrsti prijetnje s kojom će se suočiti”, kaže Huison.

Tokom NFL drafta 2018. na AT&T stadionu u Arlingtonu u Teksasu na ulazima u stadion su bili skriveni hemijski, biološki, radijacijski, nuklearni te detektori eksplozivnih materija. Oni su u slučaju detekcije opasnih materija mogli slati notifikacije za pametne telefone u komandni centar i osoblju na terenu. Ista tehnologija se koristi na graničnim prijelazima i u lukama. Svjetlosni detektori i radari (LiDAR) također mogu pomoći u održavanju sigurnosti. LiDAR je tehnologija za daljinsko detektovanje koja koristi laserske pulseve izvorno osmišljene za kreiranje 3D modela ili mapa kako bi se pratilo kretanje ljudi i objekata. “Prodavnice pomoću LiDAR-a mogu pratiti ponašanje kupaca, prateći njihovu putanju kroz prodavnicu te visinu na koju su podigli ruku te smjer u kojem su je okrenuli, tako da mogu tačno saznati šta kupci žele uzeti i spustiti”, kaže Huison. On dodaje da bi organizatori događaja mogli koristiti ovu tehnologiju za brojanje ljudi, proučavanje i kontrolisanje protoka ljudi i vozila, redova i kritičnih tačaka te za donošenje odluka u stvarnom vremenu o pridržavanju ograničenja broja ljudi u posebnim zonama ili područjima u skladu s licencom britanske Agencije za zdravstvo i zaštitu.

Integracija sistema zaštite za Super Bowl
Sistem perimetarske kontrole najbolje radi kada je čitava lepeza ulaznih informacija, uključujući kamere, senzore, LiDAR, biometrijske podatke i slično, centralizirana u jednom sistemu kontrole. Prema izvještajima, Super Bowl je 2018. godine koristio ovaj pristup, u čemu je ključnu ulogu imao računarski vid. Podaci su bili prikupljani iz različitih izvora i kategorizirani radi procesiranja, što je omogućavalo pregled dešavanja na stadionu i oko njega u stvarnom vremenu. Implementacija raznih vrsta senzora za perimetarsku sigurnost omogućava sigurnosnom osoblju da pomoću mobilnih obavijesti blagovremeno reaguje na neuobičajene pojave. Zahvaljujući pregledno prikazanim podacima u komandnom centru, profesionalci mogu u stvarnom vremenu proaktivno ocijeniti šta se dešava na događaju te organizovati odgovarajuću reakciju.

Preporučene prakse za sprečavanje terorističkih napada
Budući da ekstremisti pokazuju veću zainteresovanost za takozvane “soft mete”, organizatori velikih događaja na otvorenom, na privremenim lokacijama, moraju imati mogućnost brze izgradnje sigurnosnog sistema. Na privremenim lokacijama događaja preporučljivije je koristiti mobilne nadzorne kamere nego fiksno postavljene kamere. Mobilne nadzorne kamere ne samo da pomažu u osiguravanju događaja na otvorenom nego pomažu i u kontroli zaposlenika, optimizaciji protoka posjetilaca te njihovoj demografskoj analizi. FenceSafe-E kompanije Gallagher i CLD Fencing Systemsa koristi unaprijed sastavljene modularne komponente s ciljem bržeg postavljanja. “Ograda sa stranama od 30 metara, s uglovima od 45 i 90 stepeni, bila je postavljena s funkcionalnim električnim pulsom u roku 90 minuta”, kaže Kevin Godfrey, menadžer strateškog poslovnog razvoja u Gallagher Securityju. Imajući u vidu veliki prostor koji zauzimaju manifestacije na otvorenom, Richard Huison, regionalni menadžer u Gallagher Securityju, predlaže da se “najbolja i najskuplja rješenja ograniče na manje i prioritetne zone, kao što su VIP područja ili generatori”.

Sigurnosni tim trebao bi odvojiti resurse kako bi omogućio fizičku zaštitu posjetilaca, kao i za osiguravanje vrijedne imovine te zaštitu reputacije događaja. Osim standardnog sigurnosnog hardvera, elektronsko verifikovanje i naplaćivanje karti još je jedna linija odbrane. Huison kaže da elektronsko upravljanje ulaznicama ne samo da smanjuje rizik od falsifikovanja i neovlaštene prodaje karti nego pomaže i u blagovremenom detektovanju praćenog pojedinca, problematičnih posjetilaca i drugih sigurnosnih rizika. Zahvaljujući rastućoj upotrebi sistema mobilnog plaćanja kao što je ApplePay, organizatori sada mogu održavati događaje bez papirnih ulaznica i gotovine. Sigurni QR kodovi omogućavaju organizatorima da uspostave ono što Huison naziva virtuelnim elektronskim perimetrom, pri čemu mobilni akreditivi služe za njegovo osiguravanje. Pri saradnji sa sigurnosnim osobljem drugih kompanija preporučljivo je da se sumnjivo ponašanje najprije prijavi glavnoj partnerskoj sigurnosnoj kompaniji. U uputstvu za interventne timove koje je objavio Združeni tim za antiterorističku analizu SAD-a stoji da će “bez obzira na veličinu događaja, njegov prostor ili lokaciju, kontinuirani napor da se poboljša saradnja različitih agencija i dijeljenje podataka s akterima događaja povećati nivo sigurnosti, kao i reagovanje na incidente”.
Sigurnosno osoblje trebalo bi održavati stalnu međusobnu komunikaciju, bilo kroz korištenje voki-tokija ili na druge načine, tako da može stalno biti informisano o najnovijim dešavanjima bez napuštanja svog područja odgovornosti.

Igranje na pravu karticu

Statični sigurnosni kodovi za verifikaciju kreditnih i debitnih kartica prilikom plaćanja preko interneta prolaze kroz pravu revoluciju. A širenje kupovine preko interneta, njen sve veći globalni utjecaj i šira dostupnost pratećih platformi i usluga otvaraju širok prostor za prevarante.
Priredila: redakcija a&s Adrije
E-mail: redakcija@asadria.com

Prevare koje uključuju transakcije bez prisustva kartice, tzv. CNP prevare, odgovorne su za 70% ukupnih gubitaka od prevara čije su žrtve tokom 2016. godine bili korisnici na području Evrope. Taj procenat je porastao s 50% u 2008. godini, navodi se u izvještaju o prevarama koji su objavili kompanija za ocjenu kreditnih bodova FICO i Euromonitor. U SAD-u agencija Experian navodi da se broj prevara tokom online kupovine povećao za 30% u 2017. godini. Isto tako, Javelin Research je objavio da zbog CNP prevara dvostruko više vlasnika kartica trpi gubitke u odnosu na standardne transakcije, a samo u SAD-u je 2017. bilo 16,7 miliona prijavljenih žrtava tih napada. Prema saznanjima FICO-a, veliki broj američkih građana se više brine zbog prevara s kreditnim karticama i krađom identiteta nego zbog terorističkih napada. Od preko 1.000 ispitanika koje je anketirala ta organizacija, 44% njih je izrazilo zabrinutost da će im neko ukrasti identitet i bankovni račun, što je dvostruko više od broja ljudi koji su, naprimjer, zabrinuti da će izgubiti voljenu osobu (samo 22%), što dovoljno govori o strahu od CNP prevara.

Opasnosti online kupovine
Širenje kupovine preko interneta, njen sve veći globalni utjecaj i šira dostupnost pratećih platformi i usluga otvaraju širok prostor za prevarante. Bilo da je riječ o prevarama tokom kupovine ili plaćanju putem telefona, ako kriminalac dobije pristup podacima s ukradene kartice, imat će i pristup novcu. Kod ovih transakcija bez prisustva kartice od vas se traži da unesete broj kartice, datum isteka i kod na poleđini kako biste potvrdili transakciju. Kod vas treba zaštititi od CNP prevara i u većini slučajeva je odštampan na poleđini kartice. No, sigurnost je ugrožena ukoliko neko dobije pristup kodu zahvaljujući kopiranju kartice ili krađi podataka o trgovcima. Ovi statični kodovi čine kartice ranjivim. Osobe koje dođu do ovih informacija mogu koristiti jednu karticu više puta prije nego što budu otkrivene. Američka Savezna trgovinska komisija utvrdila je da prosječna visina gubitaka po vlasniku kartice usljed prevara iznosi 450 dolara.

Na pomolu nova tehnologija?
Ova situacija bi se trebala promijeniti zahvaljujući elektronskom papiru, ekranu i dinamičkom rotirajućem kodu. Nova tehnologija dinamičkog sigurnosnog koda koristi mali ekran u kombinaciji s elektronskim papirom (ePaper) kako bi zamijenila statični kod na poleđini kartice. To omogućava automatsko osvježavanje koda svakih 30 ili 60 minuta, u skladu s postavkama koje utvrdi izdavatelj kartice. Čak i ako prevarant dođe do podataka s kartice, kod će se vjerovatno promijeniti prije nego što dođe do transakcije. Dinamički kodovi otklanjaju jednu od najvećih slabosti kartica, odnosno njihovu osjetljivost na CNP napade. Većina velikih tržišta širom svijeta suočava se s gubicima od više milijardi dolara kao posljedica ovog tipa prevara. Prema Nilson Reportu, ovi gubici su samo u 2016. na globalnom nivou iznosili 22,8 milijardi dolara i ta cifra i dalje raste.

CNP prevare su trajni izazov jer uključuju kompliciran ekosistem. Nijedna pojedinačna zaštita ne postiže 100% stopu pokrivenosti i zbog toga prevaranti uvijek mogu otkriti slabosti unutar sistema i realizirati svoje planove. Naprimjer, francuske web-stranice za elektronsku trgovinu uglavnom su opremljene 3-D Secure protokolom, koji služi kao dodatna zaštita za online transakcije s debitnim i kreditnim karticama. Ova činjenica podstakla je tamošnje kriminalce da se fokusiraju na strane stranice koje nisu opremljene 3-D Secure protokolom. Na kraju, vlasnici i izdavatelji kartica i dalje su izloženi prevarama.
Dinamički sigurnosni kodovi su upravo dizajnirani da otklone ovu dilemu jer se rješenje fokusira na izdavatelja i uklapa se u postojeću infrastrukturu. Istovremeno, ovo neće značajno promijeniti iskustvo kupovine. Kada izdavatelj implementira ovo rješenje, ono će štititi sve transakcije, bez slabih tačaka, koje omogućavaju prevarantima da vrše lažne transakcije. „Na CNP prevare otpada više od 70% bruto iznosa koji izgubimo usljed prevara. To pokazuje važnost brzog djelovanja na planu promjena, uz paralelno očuvanje nivoa zadovoljstva klijenata. Rješenje mora biti sigurno i omogućiti vlasnicima kartica da na miru obavljaju kupovinu na internetu. Uz tehnologiju dinamičkih sigurnosnih kodova mi se ne fokusiramo samo na izdavatelje nego i na vlasnike kartica. Oni su zabrinuti zbog CNP prevara i krađa i plaše se pratećih finansijskih gubitaka“, kaže Carlton Chiu, menadžer marketinga proizvoda u kompaniji Gemalto.

Prvi slučajevi primjene
Neki izdavatelji kartica već eksperimentišu s primjenom tehnologije dinamičkih sigurnosnih kodova, a njihov broj raste ponajviše zahvaljujući snažnim poslovnim utjecajima. Naprimjer, jedan izdavatelj kartica iz Latinske Amerike postao je žrtva CNP prevare, koja ga je primorala da mijenja oko 500.000 kartica godišnje. Nažalost, istraživanja su pokazala da se 70% onih koji dobiju nove kartice neće odlučiti da ih ponovo koriste jer su izgubili povjerenje u vlastitu i sigurnost same organizacije. Ostali će smanjiti potrošnju i za više od 50%. Postoji potreba da se pronađe rješenje koje se može efikasno boriti protiv CNP prevara i vratiti korisnicima povjerenje u kartice kako bi ih oni ponovo koristili. „Visa i Mastercard su nam dali sve certifikate. Proizvođači kartica i platni sistemi su spremni, a naše rješenje se već etabliralo na tržištima na kojima se počelo koristiti“, kaže Carlton.

Novine u razvoju videokonferencijskih sistema

U današnjem svijetu teško je zamisliti kompanije koje ne koriste sisteme za videokonferencije. Oni su posljednjih godina prošli kroz pravu evoluciju. Danas ne samo da učesnicima omogućavaju da vide jedni druge i razgovaraju nego i koriste napredne tehnologije kao što su vještačka inteligencija (AI) i internet stvari (IoT), koje su im omogućile da znatno poboljšaju korisničko iskustvo
Izvor: a&s International
E-mail: editorial@asadria.com

Općepoznato je da su videokonferencijski sistemi postali neophodan komunikacijski alat za poslovanje. Njihove prednosti su mnogostruke, uključujući i uštedu vremena i troškova. U Indeksu poslovnih putovanja za 2018. godinu, koji je pripremio Business Travel News, navodi se da su prosječni dnevni troškovi za obroke, iznajmljivanje automobila i hotele u okviru poslovnih putovanja u SAD-u porasli na 325 dolara dnevno. Videokonferencije se nameću kao ekonomičnija alternativa u odnosu na odlaske na poslovna putovanja. Sve više potreba, uključujući intervjue za posao, može se obaviti putem videokonferencija, pri čemu kompanije mogu izvršiti evaluaciju kandidata iz inostranstva putem videopoziva.

Brojne prednosti
Osim uštede troškova, videokonferencije nude i druge pogodnosti. Kompanija Vita Enterprise Solutions je objavila da videokonferencije doprinose boljoj posjećenosti skupova, jer učesnici znaju da nisu ograničeni daljinom i lakše se odlučuju da im prisustvuju. S tačno određenim vremenom početka i završetka sastanka, učesnici su više fokusirani na ono o čemu se raspravlja. U konačnici, i produktivnost se može povećati na ovaj način. „Zahvaljujući naprednijoj komunikaciji, učesnici su bolje koordinirani, odluke se donose brže, a produktivnost se povećava. Problemi se mogu brže riješiti, a usluge za klijente brže razvijati, što predstavlja ozbiljnu prednost u odnosu na konkurenciju“, navodi se u saopćenju te kompanije. S obzirom na ove prednosti, videokonferencijski sistemi su sve zastupljeniji i u svakodnevnoj upotrebi. „Tehnologija za videokonferencije nastavlja napredovati i danas korisnicima nudi lakšu i pristupačniju komunikaciju, kao i nove, inovativne funkcije. Primjena je sve šira u svim tržišnim segmentima, u rasponu od startupa i manjih firmi do preduzeća“, kaže Loren Shaw, zamjenik direktora marketinga u kompaniji InFocus.

„Iako se videokonferencije koriste više od dvije decenije, danas bilježimo ogroman rast njihove upotrebe ne samo u velikim salama za sastanke već i u malim prostorima i uredima. To se odnosi na radnike koji rade od kuće ili na terenu, a konferencije se sve češće organiziraju i putem mobilnih uređaja, koji su sada postali dovoljno kvalitetne radne platforme. Više nije u pitanju samo nova generacija radnika koji dolaze i transformišu radno okruženje već i veliki procent radne snage i rukovodećih ljudi koji očekuju da vizuelne komunikacije budu dostupne i pomognu im da poboljšaju radne procese i produktivnost“, kaže Emily Shimell, šef sektora komunikacija s klijentima u kompaniji VideoCentric.

Rast potražnje
Napredak tržišta videokonferencijskih sistema ne može se ignorisati. U nedavnom izvještaju Transparency Market Researcha navodi se da se vrijednost globalnog tržišta videokonferencijskih sistema u 2016. godini procjenjivala na pet milijardi dolara. Istovremeno, očekuje se da će njegova vrijednost do 2026. rasti uz složenu godišnju stopu od 7,9 posto i dostići vrijednost od 10,5 milijardi dolara. U izvještaju se navodi i da je poslovni sektor značajno doprinio rastu prihoda globalnog tržišta sistema za videokonferencije, i to zbog rasta broja multinacionalnih kompanija širom svijeta i globalizacije lanca snabdijevanja. U izvještaju stoji i da će broj aplikacija u oblasti zdravstva vjerovatno rasti uz složenu godišnju stopu od 9,2 posto tokom prognozom obuhvaćenog perioda. „Zahvaljujući videokonferencijskim sistemima, bolnica može eliminisati potrebu za prebacivanjem pacijenata kojima je potrebna specijalizirana briga. Primjena videokonferencija također poboljšava usluge liječenja jer ljekari na udaljenim lokacijama mogu direktno razgovarati s osobama koje pružaju njegu, utvrđivati kliničke dijagnoze i voditi konsultacije s pacijentima“, navodi se u izvještaju.

Šta je novo?
Videokonferencijski sistemi su evoluirali od nekadašnjih jednostavnih uređaja do naprednih rješenja s novim funkcijama. Njihov kvalitet je značajno poboljšan, a omogućena je i integracija s drugim uređajima i sistemima u okviru interneta stvari. Prvo rješenje za videokonferencije pojavilo se kasnih 1960-ih i od tada je postignut veliki napredak. Za početak, kvalitet je podignut zahvaljujući naprednijem hardveru i boljoj mrežnoj infrastrukturi. „4K video će biti novi pravac razvoja i ponudit će gotovo živo iskustvo“, kaže Lorry Hu, proizvodni inženjer u kompaniji Dahua Technology. „Kvalitet je poboljšan kako bi se omogućilo ljudima da komuniciraju licem u lice s bilo koje lokacije širom svijeta i to je od vitalnog značaja za sve više globaliziranu radnu snagu“, kaže Shimell.

Integracija s internetom stvari
Osim kvaliteta, integracija je ono što odlikuje moderna rješenja za videokonferencije. „Integracija i interoperabilnost su za moderne videokonferencije važnije nego ikada. Nova rješenja trebaju biti kompatibilna s uređajima drugih proizvođača i softverom za zajednički rad kao što je, između ostalog, poslovni Skype, Outlook i webRTC“, kaže Hu.

Rješenja za videokonferencije mogu se integrisati na dva nivoa: s drugim aplikacijama i drugim sistemima. Danas je, u smislu integracije s drugim aplikacijama, omogućena razmjena dokumenata, datoteka i drugih informacija, što omogućava viši nivo zajedničkog rada učesnika. „Integracija se nekada odvijala uz ad-hoc pristup i više marketinških fraza nego što je, zapravo, bila prisutna na terenu. No, danas je integracija više alata funkcionalna i nalazimo je posvuda. U okviru jedinstvene aplikacije sada su dostupne chat funkcije, radni prostori za kontinuirani rad, video, prijenos glasa, webinari, zapisi, prijenos datoteka i drugi alati za zajednički rad“, kaže Shimell. Rješenja za videokonferencije se sve češće integrišu s drugim sistemima. To je sada moguće zahvaljujući internetu stvari, unutar kojeg se spajaju različiti uređaji i sistemi. “U okviru interneta stvari integracija sistema za videokonferencije s videonadzorom omogućava korisnicima da prate dešavanja u realnom vremenu, odnosno tokom videokonferencije“, kaže Hu.

„Postignut je napredak na planu integracije videokonferencijskih i drugih sistema, kao što su internet stvari i automatizacija zgrada, iako je proces još u ranim fazama. Naprimjer, jedna marketinška tehnička firma posjeduje ured s automatiziranim osvjetljenjem, kontrolom temperature i zvuka sa Control4 sistemom, koji uključuje naš Mondopad u konferencijskoj sali. Kada korisnici uđu u sobu, oni pritišću jedan taster kako bi upalili svjetla i aktivirali ekran za videokonferencije“, kaže Shaw. Ostala podešavanja mogu optimizirati nivoe osvjetljenja za videokonferenciju ili pojedinačne prezentacije. Kombinacija interneta stvari i ekrana za videokonferencije u ovom vidu primjene znači da se manje vremena provodi na pripremi sastanaka i postavljanju opreme, a više na prilagođavanju iskustva same prezentacije. „Sala za sastanke više ne služi samo za održavanje sastanka nego i za kontrolu u vanrednim situacijama. U okruženju interneta stvari videokonferencijski sistem se može integrisati s onim za pejdžing/IP razglas. Kada dođe do incidenta ili vanredne situacije, rukovodioci koji se zateknu u sali za sastanke mogu održati hitan sastanak i putem mikrofona dati uputstva za svaku lokaciju unutar objekta. Ova tehnologija ubrzava vrijeme potrebno za slanje instrukcija i rješavanje problema“, kaže Jerry Hung, direktor kompanije BXB Electronics.

Prelazak na oblak
Sektor videokonferencija se sve više orijentiše prema rješenjima u oblaku (cloud), posebno zbog njihovih prednosti. „Iako neki proizvođači i dalje nude lokalna rješenja, većina kompanija danas mnogo više vjeruje u sigurnost, otpornost i robusnost komunikacijskih platformi u oblaku. One tim platformama omogućavaju redovno ažuriranje, uz eliminaciju potrebe za krupnim početnim investicijama. Ti sistemi nude skaliranje u skladu s potrebama te mogućnost dodavanja funkcija u hodu, odnosno kako se te platforme razvijaju“, kaže Shimell. „VideoCentric danas implementira brojna cloud rješenja u organizacije koje su im se ranije protivile. Tu, između ostalog, spadaju javno zdravstvo i finansijske organizacije i zanimljivo je pratiti ovu promjenu uz svijest o prednostima koje cloud može ponuditi“, kaže on.

Uvođenje vještačke inteligencije
Danas su AI i mašinsko učenje postali dio opreme za videokonferencije kako bi ta rješenja učinili još pametnijim. „AI se može koristiti da pomogne pri fokusiranju kamera na govornike ili raditi transkripciju i prevoditi sastanke u realnom vremenu, kao i podizati nivo kvaliteta na osnovu parametara mreže u realnom vremenu“, kaže Preising. Njegovo mišljenje dijeli i Shaw: „AI će zasigurno postati dio videokonferencija u salama za sastanke. To može uključivati glasovne komande, inteligentno očitavanje parametara i nove načine olakšavanja organizacije sastanaka.“ „Vještačka inteligencija se može kvalitetno primijeniti za videokonferencije. Vođenje zapisnika na sastancima se tradicionalno obavljalo ručno. Profesionalno iskustvo i kognitivne sposobnosti zapisničara mogu varirati, što može dovesti do nesporazuma u pogledu sadržaja koji iznose učesnici. Pomoću AI-ja zapisnik se može voditi i automatski. Prilikom preuzimanja informacija nakon sastanka vještačka inteligencija također pomaže u brzom pretraživanju po temama“, kaže Hung. Također, AI može analizirati osnovnu konkurentnost kompanije i strategije, tako da korisnici ne moraju trošiti mnogo vremena na prikupljanje i analizu podataka. Štaviše, zahvaljujući prepoznavanju lica pomoću AI-ja, identitet svakog učesnika se može registrovati radi lakšeg vođenja evidencije sastanaka i automatskog praćenja kadrova.

„U 2016. smo bili prvi britanski integrator koji je implementirao glasovnu kontrolu u sobama za sastanke. To smo učinili kroz integraciju naše VC365 usluge s Amazonovom Alexom. Međutim, to je bio samo koncept, a mogućnosti AI-ja u radu s videom su znatno veće. Zbog toga očekujemo da ćemo u 2019. i kasnije svjedočiti bitnim promjenama“, kaže Shimell. „Naprimjer, dok radimo sa 8×8 i njihovom novom X platformom, razmatramo mogućnosti platforme unutar kontaktnog centra kada su u pitanju AI i mašinsko učenje. To uključuje inteligentno preusmjeravanje poziva prema odgovarajućim stručnjacima u okviru podrške korisnicima, analizu statistike poziva i vođenje evidencije informacija o pozivatelju. To se radi kako bi se osiguralo da odgovarajuće osoblje efikasno, profesionalno i pravovremeno vodi pozive“, konstatuje Hang.

Odabir pravog rješenja
Uz više savremenih i naprednih funkcija, videokonferencijski sistemi sada privlače pažnju većeg broja organizacija i krajnjih korisnika. Ipak, uz mnoštvo proizvoda na tržištu, postavlja se ključno pitanje kako izabrati rješenje koje najbolje odgovara potrebama krajnjeg korisnika? Što se tiče softvera, odabir prave opcije zavisi od nekoliko faktora. „To uključuje jednostavnost implementacije i upotrebe, stabilnost i sigurnost, sveobuhvatnu integraciju s uredskim softverom kao što su Outlook i Skype i ekonomičnost“, kaže Hu. „Postoje razne vrste besplatnog softvera za videokonferencije za ličnu upotrebu poput Skypea ili Whatsappa. Većina korisnika je upoznata s njihovim radnim interfejsom, funkcijama i mogućnošću sinhronizovanja liste kontakata. U radnom prostoru ti besplatni programi mogu biti prioritet za korisnike, s obzirom na to da se ne moraju ponovo prilagođavati novom softveru, a posjeduju i funkcije dijeljenja dokumenata ili zajedničkog rada“, kaže Hung. „Bez obzira na ciljeve ili veličinu organizacije, interoperabilnost i jednostavan pristup programima kao što su Office 365 ili Skype su ključni za uspješnu primjenu te tehnologije. Neke platforme i ekrani s više funkcija kompatibilni su samo s uslugom vođenja videokonferencije jedne kompanije i time ograničavaju odabir za krajnjeg korisnika. Korisnici bi trebali pripaziti da se ne ograniče samo na jednu platformu, jer se najkvalitetniji softver ili aplikacije za njihovo poslovanje s vremenom mogu mijenjati. Jednostavnost upotrebe je još jedan važan faktor – sistem koji je previše složen se, jednostavno, neće koristiti često“, kaže Shaw.

Istovremeno, hardver je neophodan da bi se uspostavio videokonferencijski sistem. „To uključuje full-HD kamere, koje omogućavaju prikaz slike širokog ugla i vrhunski zvuk. One imaju kvalitetnu mrežnu prilagodljivost i podržavaju otvorene standarde. Uređaj bi trebao biti lagan i ponuditi PoE napajanje ako je to moguće“, kaže Hu. „Korisnici bi se trebali pobrinuti da ulažu u najnovije verzije hardvera, kao što su multitouch, 4K rezolucija, HD video i memorija te procesorska snaga, koji će im služiti na duže staze“, kaže Shaw.

Važni su i uređaji koji će zaštititi privatnost sastanaka. „Ako neka treća strana može prisluškivati ili pratiti privatni razgovor, efikasnost pregovora je znatno smanjena. Drugim riječima, tradicionalni panoramski prikaz na kamerama više nije dovoljan za korisnike. Sada im je potreban hardver opremljen sistemom za automatsko praćenje govornika i funkciju krupnog plana. Kamera bi u toj situaciji snimala samo govornika koji koristi mikrofon, tako da druga strana ne bi mogla vizuelno pratiti ili prisluškivati privatnu diskusiju drugih učesnika“, kaže Hung.

Još važnija je činjenica da korisnik treba definisati vlastite potrebe i ciljeve prije nabavke rješenja. „Od vitalne je važnosti da organizacija prvo utvrdi šta želi postići i koje izazove pokušava riješiti prije nego što se odluči na nabavku krajnjeg rješenja. Šta pokušavam postići? Kakav je moj radni proces? Svako rješenje ima svoje prednosti i mane, no samo jedno može pomoći organizaciji da se uhvati u koštac sa svojim izazovima. Isto rješenje za neku drugu organizaciju to ne može postići“, kaže Shimell. Prema njoj, najveći problem koji se stalno ponavlja je da organizacije prave grešku misleći da je niska cijena isplativa opcija. „Ako se rješenje čini jeftinim, ali ne može odgovoriti na izazove s kojim se suočava vaša kompanija, onda bi nabavka mogla biti vrlo skupa odluka. Skuplje rješenje može odgovoriti na sve vaše potrebe i rezultirati daleko većim uštedama na duže staze“, kaže ona.

Pametniji i uvezaniji sistemi
Shimell nudi i dodatne savjete. „Preporučujem organizacijama da stupe u kontakt s iskusnim integratorom rješenja koji se fokusira na barem nekoliko konkurentskih proizvođača. Oni će vjerovatno biti mnogo bolje upoznati s prednostima i manama svakog od njih i znat će kako ih usporediti. Potražite one koji nude iskustvo, vještine, imaju vlastite timove za podršku i opremu za demonstracije. Tražite one koji se razumiju u ono što prodaju i mogu vam predstaviti različite opcije, a ne one koji samo žele prodati lijepu kutiju, gledaju kako da brzo zarade i ne mogu vam pružiti podršku na duže staze“, kaže ona. Današnji sistemi za videokonferencije su zaista postali pametniji i uvezaniji. Oni nisu samo alati pomoću kojih ljudi vide jedni druge i razgovaraju već nude i dodatne funkcije, npr. za dijeljenje datoteka i dokumenata. U okviru interneta stvari mogu se integrisati s drugim sistemima, dok ih je upotreba AI-ja učinila inteligentnijima. U budućnosti možemo očekivati da će se videokonferencije nastaviti razvijati u skladu s ovim trendovima.

Najnovije nadzorne tehnologije čine luke sigurnijim

S dvije velike mete, ljudima i imovinom, brodske luke su vjerovatni predmet napada. Videonadzor ima bitnu ulogu u očuvanju njihove sigurnosti, a nove i poboljšane tehnologije mu pomažu u tome. Ali, odabir odgovarajućeg ponuđača može biti podjednako bitan kao i izbor prave opreme
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Luke su mjesta kroz koja ljudi i robe ulaze u zemlje širom svijeta, što ih čini ranjivim na sve veći broj prijetnji. Zahtjevi za videonadzornim rješenjima u lukama s vremenom su se mijenjali. Ona ne samo da pružaju sigurnost i omogućavaju nadzor nego su i u funkciji zaštite radnika i operacija. “Prilikom ulazaka i izlazaka s kruzera često dolazi do kretanja velikih grupa ljudi, što stvara kritičnu komponentu u vidu neophodne zaštite tih prostora. Kada su u pitanju brodovi koji prenose dobra i materijale, postoji mogućnost da će se u njihovom inventaru nalaziti nešto sumnjivo što predstavlja potencijalnu prijetnju i zahtijeva odgovarajuće provjere i pretrese”, kaže Jumbi Edulbehram, Oncamov predsjednik za područje Amerike. Videonadzor je vrijedno rješenje za zaštitu po tim aspektima, a službenicima omogućava da u stvarnom vremenu prate dešavanja i brzo identifikuju rizike ili ranjivosti.

Veliki izazovi
Luke imaju mnoge kritične nadzorne potrebe kao što je zaštita od nezakonitog ulaska i terorističkih prijetnji, ali one se moraju izboriti i sa svakodnevnim problemima krađa i oštećivanja opreme i okruženja. To postaje sve teže za riješiti zbog velikog prostora i činjenice da se luke u principu nikada ne zatvaraju. Kao rezultat toga, imaju probleme pri odlučivanju kako efikasno i ekonomično zaštititi veoma veliki prostor. Još jedna stvar koju treba imati u vidu je povećanje obima trgovine, što rezultira još većim protokom robe i ljudi te većom količinom imovine koju luka mora nadgledati i zaštititi. Kada je u pitanju primjena videonadzornog rješenja, veliki izazovi u luci uključuju vrlo korozivno okruženje (usljed slane vode), nepogodne vremenske uslove (magla i vlaga), kao i veliki prostor na kojem se one prostiru. Jedan od načina na koji se moguće izboriti s takvim uslovima je korištenje nadzornih kamera koje su certificirane za rad na konstantnom suncu, kiši ili vjetru. Osvjetljenje u lukama i okruženje koje se stalno mijenja zbog kontejnera koji se pomjeraju i slažu na hrpe različitih visina također su izazov za održavanje sigurnosti luka. “Naslagani kontejneri su značajan izazov za adekvatnu pokrivenost videonadzorom i odgovarajuće osvjetljenje u prostorima i hodnicima između njih”, kaže Mark Brown, direktor istraživanja i razvoja u oblasti sigurnosti u FLIR Systemsu.

Nadalje, u lukama je uvijek mnogo aktivnosti. “Iako postoje privatni prostori koji se mogu nadgledati pomoću tradicionalne nadzorne tehnologije, luka također mora nadgledati i održavati sigurnost prostora koji su otvoreni za javnost i imaju veliki protok ljudi i vozila. Moraju biti u stanju brzo prikupiti korisne nadzorne podatke u slučaju nekog događaja te koristiti napredne tehnologije kako bi spriječile te događaje”, kaže Eric Olson, potpredsjednik marketinga u PureTech Systemsu.

Bolja analitika, bolje praćenje
Među brojnim poboljšanjima u tehnologiji nadzora nekoliko kompanija je istaklo vještačku inteligenciju (AI) i napredak u videoanalitici kao ključne trendove u unaprijeđenom nadzoru luka. “Stalni razvoj algoritama za vještačku inteligenciju, naročito za videonadzor, omogućit će im da efikasnije prate tzv. soft događaje, u kojima ne dolazi do pravog incidenta, nego je riječ o nizu sumnjivih aktivnosti koje mogu ukazivati na prijetnju, vandalizam ili neki drugi oblik incidenta. Pojava inteligentnijih videoforenzičkih algoritama, koji omogućavaju brže i specifičnije pretrage na videonadzornim i drugim sigurnosnim senzorima, također će biti od velike pomoći lukama u ubrzavanju istraga i omogućavanju boljih rezultata pretrage”, kaže Olson. Edulbehram objašnjava da se AI, mašinsko učenje i videoanalitika mogu kombinovati kako bi zajedno kreirali jedan od najkorisnijih aspekata videonadzornih sistema – proaktivnost.

“Te tehnologije omogućavaju sistemu da detektuje neobičnu ili sumnjivu aktivnost prije nego što dođe do incidenta, što je od ključne važnosti za sigurnost luka. Mašinsko učenje i AI donose vjerovatno neka od najboljih poboljšanja za upotrebu u transportu, a prvenstveno aerodromskom i lučnom, budući da postojeće tehnologije poput prepoznavanja lica čine mnogo preciznijim. Oni također pomažu u identificiranju anomalija koje mogu ukazivati na prijetnju u okruženju u kojem bi tradicionalna analitika zakazala zbog složenosti scena. Biti u mogućnosti detektovati i suzbiti prijetnju unaprijed znači spasiti bezbrojne živote i imovinu u okruženju u kojem je okupljeno toliko bitnih elemenata”, kaže Edulbehram.

Brown vjeruje da napredak u oblasti dubokog učenja/CNN-ova (konvolucijskih neuralnih mreža) i njihov doprinos poboljšanju videoanalitike otvara brojne prilike za lučna okruženja. Brown je identifikovao nekoliko vrsta videoanalitičkih funkcija koje poboljšavaju nadzor luka, kao što je prepoznavanje registracijskih tablica (LPR) i znakova s ciljem kontrole vozila i kontejnera koji ulaze u luku i izlaze iz nje, zatim analitika praćenja objekata namijenjena kretanju viljuškara, kamiona, kranova i kontejnera te analitika prepoznavanja lica i brojanja ljudi. Sve su primjenjive na mnoga lučna postrojenja za opsluživanje kruzera.

Naprednija tehnologija u kamerama
Poboljšanja panoramske i termalne tehnologije u kamerama omogućavaju lukama da vide više od onog što su tradicionalne nadzorne kamere mogle ponuditi. “Trenutni tehnološki jaz, koji još treba prevazići kako bi se lukama pomoglo u održavanju sigurnosti, tiče se sposobnosti ekonomičnog nadzora vrlo velikih prostora u dnevnim i noćnim uslovima. Naprimjer, termalne kamere rade veoma dobro pri noćnoj detekciji na veće udaljenosti, ali ne omogućavaju detaljnu identifikaciju. Iako su nadzorne kamere dobre u ovome, one zahtijevaju jako osvjetljenje kako bi to radile tokom noćnog nadzora. Radari skeniraju velike prostore, ali ne omogućavaju vizuelnu potvrdu. Ključ je kombinovanje tih rješenja na ekonomičan i pametan način kako bi se lukama omogućio širok spektar nadzora – i po danu i po noći”, objašnjava Olson.

Edulbehram objašnjava da je razvoj tehnologije panoramskog nadzora lučnim sigurnosnim službenicima omogućio da riješe problem sveobuhvatnog nadzora pruživši im pregled kompletne scene bez mrtvih uglova. “Ulaganje u panoramske kamere od 360 stepeni u lukama i njihovo uključivanje u generalni videonadzorni plan može omogućiti detaljno praćenje sigurnosne situacije”, kaže on. Kako kaže Brown, napredak u pogledu termalne slike s većom rezolucijom omogućio je da se termalne kamere koriste za pouzdaniju analitiku, na koju ne utječu promjenjivi uslovi osvjetljenja. “Višesenzorske kamere koje podržavaju običnu i termalnu sliku u istom kućištu omogućavaju da se analitika provodi na termalnom snimku, a da se obična slika koristi za identifikaciju uljeza”, ističe Brown i navodi da su radarske tehnologije u kombinaciji s nadzorom namijenjenim identifikaciji objekta veoma efikasne u detekciji. Mogu se koristiti da automatski skreću kamere prema objektima detektovanim na radaru i tako kreiraju vrlo efikasno rješenje za pokrivanje velikih otvorenih prostora na obali i vodi.

Kako cloud i rubno računarstvo mogu pomoći lukama
Luke su ogromne i zahtijevaju veliki broj kamera kako bi se adekvatno nadzirao čitav prostor. Rubno računarstvo i cloud mogu pomoći sigurnosnim operaterima da efikasnije upravljaju njihovim sistemima. “Bez rubnog računarstva na centralni sistem za upravljanje stavlja se veliki teret. Također, usljed veličine prostora koji treba biti pokriven nadzorom, kamere se obično postavljaju na mjesta koja je teško dohvatiti. Cloud bi mogao uveliko olakšati (njihovo) održavanje i smanjiti prateće troškove”, kaže Hu. Ranije su rubno računarstvo i cloud bili ograničeni lošim računarskim performansama i ograničenim mrežnim mogućnostima. Međutim, ti faktori su sada stabilniji i pouzdaniji, što omogućava nadogradnju nadzornih sistema i njihov efikasniji rad. “Kada je u pitanju cloud, Ipv6 je bio ključan za primjenu sistema daljinske kontrole bez firewalla i NAT-a. Međutim, LILIN je sada razvio sistem za daljinsko upravljanje – DeviceHub”, objašnjava Hu. “Više nema komplikovanih mrežnih postavki, nego samo plug and play. Na to se može gledati kao na bitan korak ka prevazilaženju ograničenja postojećih mrežnih uslova.”

Nadzor pomoću dronova
Dronovi mogu imati veliki utjecaj na lučko okruženje i kao prijetnja i kao sigurnosni alat. Dronovi s AI algoritmima i tradicionalnom videoanalitikom pružaju uzbudljive nove prilike za luke. “Luke moraju pokriti veliki prostor nadzorom, a sposobnost automatskog slanja drona na lokaciju događaja, ne samo radi videoverifikacije nego i obeshrabrivanja potencijalnih napadača zbog samog prisustva drona, može pomoći lukama da brže reaguju na događaje i smanje svakodnevne operativne troškove zaštitara, obuke, sigurnosnih vozila i goriva. Nova sposobnost kombinovanja geoprostornih alarma s praćenjem pomoću dronova s kamerama omogućava lukama patroliranje i reagiranje na događaje koristeći automatski usmjerene i kontrolisane dronove”, kaže Olson.

Prema Brownu, detekcija i odbrana pomoću dronova je, uprkos tome, i dalje tržište u nastajanju, koje prate brojni problemi, kako u pogledu detekcije tako i proaktivnog sprečavanja prijetnji dronovima. “Trenutni dronovi mogu se koristiti u nadzoru za patrole i automatsko reagovanje na incidente; međutim, još postoji problem automatskog punjenja i stanica za dronove. Legislativa koja se bavi potpuno automatiziranom kontrolom se razvija te predstavlja ograničavajući faktor za upotrebu potpuno automatiziranih sistema”, dodaje on.

Kako PSIM čini nadzor luka efikasnijim
Tokom vremena su se za odgovarajući nadzor luka koristili različiti sistemi. Erez Goldstein, direktor globalnog marketinga u Qognifyju, objašnjava kako korištenje PSIM-a za integraciju tih sistema može kreirati efikasniji sistem. “Luke ne samo da su osjetljive glede njihovih operacija nego su i jedinstvene po strukturi. Njihov otvoreni prostor uz more otežava tradicionalno ograđivanje i zaštitu, a otežavajući faktor je i veliki broj zaposlenika i posjetilaca. S obzirom na takvu situaciju, luke su s vremenom mnogo uložile u sigurnosne sisteme, uključujući videonadzor, videoanalitiku, protivprovalne sisteme i signalizaciju, kontrolu pristupa, sonare, radare, sisteme za automatsku identifikaciju i GPS, kao i dronove”, kaže Goldstein.

Uz toliko različitih sistema, veliki izazov je njihovo integrisanje, koje omogućava zajedničku operativnu sliku koju sigurnosni timovi mogu koristiti da proaktivno nadziru i održavaju sigurnost u luci. “Međutim, upravitelji u lukama su shvatili da, osim što jedinstvena centralizirana platforma može pomoći u značajnom smanjivanju izlaganja rizicima i poboljšavanju upravljanja incidentima, ona također može njihov rad učiniti i efikasnijim. Uzmite za primjer Naftoport, jedinu luku za naftni promet u Poljskoj, za koju se procjenjuje da samo jedan dan prekida njenog rada može rezultirati gubicima i do 200 hiljada dolara. “Ta luka koristi naše PSIM rješenje Qognify Situator kako bi integrisala svoju kolekciju različitih sigurnosnih sistema i senzora”, dodaje on. Time je Naftoport bio u stanju automatizirati 40 svakodnevnih sigurnosnih procedura i implementirati plan intervencija, koji njegovim sigurnosnim timovima pomaže da unaprijed planiraju, koordiniraju i upravljaju odgovorima na hitne situacije u stvarnom vremenu, kao i da efikasno upravljaju rutinskim sigurnosnim operacijama.

Kako odabrati odgovarajućeg ponuđača
Odabir odgovarajućeg proizvođača može biti podjednako bitan kao i odabir prave opreme. Jedna od stvari koje treba imati u vidu je sposobnost predlaganja rješenja koja pružaju visok nivo sigurnosti koje zahtijevaju kritični objekti, kaže Mark Brown, direktor istraživanja i razvoja u oblasti sigurnosti u FLIR Systemsu. Ne samo to nego proizvođač također treba biti u stanju pomoći u operacijama te omogućiti luci da efikasno radi. “To podrazumijeva poznavanje operacija i integraciju s dodatnim sistemima”, dodaje on. Prema Jumbiju Edulbehramu iz Oncama, integracija je apsolutno ključni prioritet za sigurnosne operacije luka, budući da njihove instalacije često zahtijevaju brojne kamere i dodatnu sigurnosnu opremu kako bi se postigla sveobuhvatna zaštita lučkog prostora.

“Integracija je važna pri korištenju postojeće infrastrukture, jer mnoge luke već posjeduju sigurnosnu tehnologiju i žele unaprijediti svoj sistem dodavanjem najnovijih rješenja. Kako bi integracija glatko funkcionisala, sigurnosno osoblje u lukama želi kompanije koje implementiraju otvorene platforme, kojima integrišu različite tehnologije i sisteme”, objašnjava Edulbehram. PureTech Systemsov Eric Olson ističe da jedinstveno okruženje tradicionalne luke – veliki prostori s velikom aktivnošću – pokazuje da je bitno odabrati pružaoca rješenja, a ne samo pukog dobavljača proizvoda. “Nema savršenog senzora za efikasan nadzor u lukama, a kako se tehnologija bude razvijala, pružaoci rješenja će morati biti agilni u reagovanju na potrebe luka.”

Evolucija upravljanja poslovnim podacima uz internet stvari

Trenutno je video najveći generator velikih podataka na svijetu. S obzirom na brzo prikupljanje podataka, industrija mora pomoći organizacijama da pohrane, analiziraju i iskoriste one koji su za njih najvažniji. Budući da upotreba videa raste velikom brzinom, postoji sve veća potreba za rješenjima koja podržavaju veće sigurnosne i IoT instalacije
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

U današnjem svijetu velikih podataka i interneta stvari (IoT) upravljanje poslovnim podacima je važnije nego ikada. S obzirom na njihovu količinu, neophodno je da ih kompanije pravilno pohranjuju, upravljaju njima i štite ih. U prvom kvartalu 2018. svjetsko tržište sistema za pohranu poslovnih podataka poraslo je za 34,4 posto i dostiglo vrijednost od 13 milijardi dolara, navodi International Data Corporation (IDC). Potražnja za javnim resursima u oblaku i globalnom poslovnom infrastrukturom navode se kao dva važna pokretača novih ulaganja u sisteme pohrane poslovnih podataka. Osim toga, sve veća je i količina digitalnih podataka, što prati rast broja pametnih telefona, laptopa i tableta. Kako se navodi u izvještaju MarketsandMarketsa, uspon tržišta interneta stvari (IoT) potiče rast sistema za pohranu podataka nove generacije.

„Činjenica je da veliki podaci, sigurnosne i IT aplikacije generišu ogromne količine sigurnosno osjetljivih podataka. Pohrana i zaštita tih podataka su zbog toga postali prioritet“, kaže Brandon Reich, zamjenik direktora za sigurnost i internet stvari u kompaniji Pivot3. „Trenutno je video najveći generator velikih podataka na svijetu. S obzirom na brzo prikupljanje podataka, mi kao industrija moramo pomoći organizacijama da pohrane, analiziraju i iskoriste podatke koji su za njih najvažniji. Budući da upotreba videa raste velikom brzinom, postoji sve veća potreba za rješenjima koja podržavaju veće sigurnosne i IoT instalacije od 500 terabajta ili više. Te platforme nude performanse, otpornost, skalabilnost i jednostavnost upotrebe po nižoj cijeni za velika okruženja od bilo kojeg drugog poslovnog rješenja“, objašnjava Reich. On napominje da rješenja koja su dizajnirana za okruženja koja intenzivno koriste podatke, kao što su IP videonadzor i poslovne IT aplikacije, predstavljaju idealan izbor za zaštitu i bolju dostupnost kritičnih podataka za potrebe videonadzora.

Opcije za pohranu podataka
Kada je riječ o tipovima sistema pohrane podataka dostupnih na tržištu, tu postoji nekoliko opcija. Ona se kreću u rasponu od lokalnih rješenja, uključujući direktnu pohranu podataka (DAS), mrežnu pohranu (NAS) i mreže za pohranu (SAN) do pohrane podataka u oblaku. Postoje i različiti mediji za skladištenje poput HD i SDD diskova, koji su također podijeljeni po različitim kapacitetima u zavisnosti od scenarija primjene. „Svako od ovih rješenja ima svoje prednosti u zavisnosti od potreba. No, organizacije koje razmišljaju dugoročno već znaju da ne postoji univerzalno rješenje za sve probleme. Organizacije moraju razumjeti svoje trenutne i buduće potrebe na osnovu vlastitog korištenja podataka i rasta njihove količine. One to moraju raditi kako bi izgradile infrastrukturu s najboljom kombinacijom rješenja“, objašnjava Bob Yang, zamjenik direktora prodaje u APAC regiji u kompaniji Seagate Technology.

S obzirom na tip pohrane za različite vidove primjene, Yang navodi da tu ne postoji univerzalno pravilo, naročito jer živimo u vremenu kada se načini kreiranja i upotrebe podataka stalno mijenjaju. Sa širom primjenom novih tehnologija kao što su internet stvari, vještačka inteligencija (AI) i rubno računarstvo u različitim sektorima, tržište svjedoči kontinuiranom prelasku na pohranu u oblaku. „Javlja se i stalni rast količine podataka pohranjenih u kontrolnim i centrima za poslovne podatke. Oni su dio rastuće globalne sfere podataka, od kojih će mnogi od njih biti bazirani u oblaku. Pri tome se procjenjuje da će se količina podataka obrađenih u javnim centrima podataka u oblaku udvostručiti i skočiti na 26 posto do 2025. godine“, kaže Yang.

To govori da će organizacijama biti potrebna infrastruktura za upravljanje podacima koja ih može čuvati na duže staze, a istovremeno zaposlenicima i korisnicima omogućiti brz pristup i dobre performanse. „Organizacije moraju izgraditi svoju centralnu arhitekturu za računarstvo u oblaku kako bi generisale, pohranjivale i osiguravale ogromnu količinu podataka. To se mora raditi uz istovremeno jačanje vlastitih sposobnosti obrade i analize podataka na rubu mreže (edge)“, dodao je Yang. Iako su tradicionalni veliki centri podataka već više od pola stoljeća glavni oslonac računarskih mreža, cjelokupna obrada transakcija izvršava se u centraliziranoj jezgri. Ti trendovi znače da će organizacije sve češće dodavati rubne elemente tom ključnom jezgru, smatra Yang. „Sistemi kojima se upravlja preko ruba mreže će raditi zajedno s oblakom i model velikog centra podataka će nastaviti napredovati i ostati ključan za sve vrste poslovanja“, kaže on.

Od malih i srednjih do velikih preduzeća
Mala i srednja preduzeća (MSP) imaju znatno drugačije potrebe za pohranom od većih kompanija. Čak i kratka Google pretraga za pojam “pohrana podataka za MSP” ponudit će veliku količinu informacija o rješenjima u oblaku, i to zbog njihove isplativosti i fleksibilnosti. Ipak, Reich objašnjava da postoje i druge tehnologije za mala i srednja preduzeća koje vrijedi razmotriti. „Dostupna su i konvergentna infrastrukturna rješenja dizajnirana za MSP okruženja. Ti sistemi nude visoke performanse pohrane i serversku infrastrukturu za maksimalno 200 videonadzornih kamera. Sve je omogućeno po cijeni konkurentnoj onoj za direktnu pohranu, koja se obično koristi u aplikacijama s mrežnim videosnimačima srednje veličine“, navodi Reich i dodaje: „Najzanimljivije je to da su sistemi koji nude IT funkcije obično dostupni u kombinaciji sa sistemima namijenjenim isključivo preduzećima. Naprimjer, sistemska arhitektura osigurava pristup pohrani za sve kamere, bez obzira na fizičku lokaciju, dok ugrađeni serverski failover sistem štiti snimanje i funkcionalnost u slučaju hardverskih kvarova.“

Yang vjeruje da budućnost leži u rubnom računarstvu i oblaku, koji će zajedno pomoći kompanijama da brže donesu odluke i povećaju produktivnost, efikasnost i zadovoljstvo klijenata. „Kako preduzeća povećavaju ulaganja, ona moraju posjedovati odgovarajuće okruženje kako bi izašla na kraj s velikim rastom količine podataka i pratećih troškova. Sve veći broj kompanija će zahtijevati niže latencije i vrhunske performanse jer postaju prave digitalne i inteligentne organizacije“, smatra on. Mišljenja je da će organizacije sve više zahtijevati efikasna rješenja za pohranu podataka koja su u stanju razdvojiti važne podatke od nevažnih bitova budući da svi podaci ne mogu biti istovrijedni. „Nepostojanje mogućnosti razlikovanja važnih i značajnih podataka koje kompanija može analizirati ili pohraniti može značajno smanjiti produktivnost poslovanja i povećati troškove. Kompanije bi se trebale zapitati prikupljaju li kvalitetne podatke i jesu li u stanju to učiniti jednim smislenim procesom u svojim organizacijama“, smatra Yang.

Problematika pohrane
„IT rješenja transformirala su tržište sistema pohrane i učinila informacijske tehnologije važnijim segmentom videonadzora i sigurnosne politike nego ikada ranije. Zbog toga integratori moraju biti educirani o vrijednosti IT rješenja kako bi se osiguralo da ona mogu zadovoljiti potrebe za prikupljanjem podataka. Poznavanje IT rješenja pomaže liderima na tržištu sigurnosti da bolje razumiju ponešto zastrašujući svijet IT tehnologija i centara podataka i bolje se pripreme za budućnost“, smatra Reich. Jedan od najvećih izazova na današnjem tržištu je činjenica da su tradicionalna rješenja za velike sigurnosne sisteme obično veoma skupa. Korištenjem komercijalnih mrežnih videosnimača moguće je smanjiti te troškove. „Međutim, tim sistemima nedostaju otpornost, skalabilnost, jednostavnost upotrebe i napredne funkcije potrebne modernim videonadzornim okruženjima. Mi u kompaniji Pivot3 smanjujemo složenost velikih okruženja za video, upravljanje sigurnošću i pohranu hostujući softver za upravljanje videom, sigurnosne aplikacije i pohranu na modularnom skalabilnom uređaju. To značajno snižava troškove i nudi veću gustoću rasporeda ormara za više videoinstalacija, uz najnižu cijenu na tržištu za skalabilnu videonadzornu infrastrukturu“, kaže Reich. Pored ulaganja u odgovarajuću infrastrukturu, organizacije se moraju pobrinuti da njihova rješenja za upravljanje podacima budu zaštićena od potencijalnih incidenata. Do 2025. godine gotovo 90 posto svih podataka zahtijevat će određeni nivo sigurnosti. Ipak, manje od polovine će biti zaštićeno, navodi se u istraživanju IDC-a.

„Povreda podataka može imati katastrofalne posljedice na više načina: može onemogućiti poslovanje, otkriti ključne poslovne tajne i još mnogo toga. Štaviše, uz potrebu za obradom podataka u realnom vremenu, hakerski napad može zaustaviti operacije i tako pokrenuti domino efekt. Sigurnost podataka nije ni čisto tehnički zadatak jer zahtijeva kombinirani napor organizacija i svih zaposlenika. IT i sigurnosni profesionalci moraju kontinuirano primjenjivati metode koje potiču zaposlenike da prate najbolje prakse, uz paralelno naglašavanje potrebe za sigurnošću. Nije dovoljno da samo zaštitite servere, jer je u umreženom svijetu sigurnost podataka povezana sa serverima u istoj mjeri kao i s krajnjim tačkama koje kreiraju podatke“, kaže Yang.

Najfleksibilnija rješenja za pohranu poslovnih podataka
Fleksibilna rješenja za pohranu podataka nude brojne prednosti, ali njihova implementacija mora zavisiti od potreba organizacija. Prema Yangu, odluka o odabiru najfleksibilnijeg rješenja za pohranu zavisi od razumijevanja poslovne vrijednosti podataka i potreba organizacije. Ta svijest će pomoći da se utvrdi najbolji plan za pohranu za konkretnu organizaciju, bilo da je riječ o kombinaciji lokalne ili cloud pohrane, ili, ako je to efikasnije, izgradnji vlastitog centra podataka. „Kako svaka organizacija danas bazira rad na podacima, oni mogu brzo rasti do ogromnih količina. Organizacije se zbog toga sve više okreću rješenjima za pohranu u oblaku zbog njihove fleksibilnosti, agilnosti i skalabilnosti“, kaže on. Međutim, važno je razumjeti da se ne mogu baš svi podaci pohraniti u oblaku. Kako bi se ova kompleksnost smanjila i nastavilo korištenje podataka, razvija se nova infrastruktura, odnosno višeslojna arhitektura, koja povezuje oblak, rub mreže, internet stvari (loT) i tradicionalne centre podataka. „To omogućava organizacijama da iskoriste prednosti oblaka kada to najviše odgovara količini radnog opterećenja. To ide u kombinaciji s lokalnim rješenjima koja su sigurnija, nude strukture upravljanja podacima usklađene s poslovanjem i omogućavaju organizacijama da se usklade s lokalnim propisima o podacima“, navodi Yang.

Razlike između pohrane podataka za kompanije i pametne gradove
Yang objašnjava i razliku između pohrane podataka za potrebe kompanija u odnosu na onu za pametne gradove. Aplikacije za pametne gradove oslanjaju se na različite vrste podataka. Najviše ih otpada na integrisane podatke zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, internetu stvari (loT) i 5G tehnologijama. On naglašava da efikasnost tih tehnologija u velikoj mjeri zavisi od obrade u realnom vremenu i analitike, što pomaže da se izvuče vrijednost iz svih prikupljenih podataka. Povećana potreba za dostupnošću podataka u realnom vremenu stavit će veći fokus na brzinu i nižu latenciju pohrane na rubu mreže u kompanijama, kao i na njenim krajnjim tačkama. „Zahvaljujući širenju pametnih gradova, rastu interneta stvari, vještačkoj inteligenciji i 5G tehnologiji, javlja se povećana potražnja za obradom podataka u realnom vremenu na svakom nivou. Prema IDC-ovoj studiji ʻEra podataka 2025ʼ, koju sponzoriše Seagate, za šest godina će gotovo 20 posto podataka biti kreirano u realnom vremenu. Kompanije već rade na tome, ali ima još mnogo toga da se uradi imajući u vidu njihovu količinu i brzinu rasta“, kaže on. Kako se tehnologija pohrane nastavlja razvijati, paralelno s njom evoluiraju i potrebe kompanija. Zahtjevi za fleksibilnim, skalabilnim i fleksibilnim sistemima za pohranu bit će sve češći, ali će s njima rasti i potražnja za obradom podataka u realnom vremenu i većom sigurnošću.

Video-verifikacijom do manjeg broja lažnih alarma

Teletek Electronics je nastavio da radi na poboljšanju i daljem razvoju svoje aplikacije kako bi dodao nove funkcije i mogućnosti. Nova verzija Mobile TTE aplikacije došla je s novitetima koji prate trendove u svetu bezbednosti
Piše: Vuk Hranisavljević, MS Security
E-mail: vuk@mss.rs
Kategorija za web: Protivprovala, Softveri

Teletek Electronics već dugi niz godina uspešno posluje na prostoru Balkana i poslovnu politiku bazira na postepenom i promišljenom razvoju novih, kao i poboljšanju starih proizvoda. Kompanija ne prestaje da usavršava svoj asortiman proizvoda i usluga, konstantno se trudeći da tržištu ponudi nešto novo. MS Security System kao zvanični distributer Teletekovih protivprovalnih i vatrodojavnih sistema na prostoru Srbije pruža, pored veleprodaje, i sveobuhvatnu tehničku podršku i obuku za montažu i podešavanje tih sistema.

Razvoj softverskih rešenja
Mobile TTE softverska aplikacija za Android i iOS mobilne uređaje postoji već nekoliko godina i uspešno je vršila funkciju slanja alarmnih dojava u vidu poruka i notifikacija korisniku direktno na korisnički uređaj (mobilni, tablet). Kao svaka ozbiljna kompanija, Teletek Electronics je nastavio da radi na poboljšanju i daljem razvoju aplikacije kako bi dodao nove funkcije i mogućnosti. Nova verzija Mobile TTE aplikacije je došla s novitetima koji prate trendove u svetu bezbednosti, a pre svega naglašavamo opciju video-verifikacije. Njom je moguće postojeći sistem video-nadzora na štićenoj lokaciji povezati s Teletekovim alarmnim sistemom i pružiti korisniku mogućnost da vizuelno proveri alarmnu situaciju na svom mobilnom uređaju, čime se smanjuju lažne dojave alarma, koje predstavljaju veliki problem jer stvaraju dodatne troškove. Sistem radi 24/7 i aktivira snimanje na zadate parametre kretanja. Snimak situacije koja je prouzrokovala oglašavanje alarma čuva se na AJAX Cloud serveru do 72 sata, a šalje korisniku na mobilni uređaj u roku četiri sekunde. Osim što korisniku pružaju mogućnost verifikacije, snimci se mogu koristiti i u svrhu dokaznog materijala u situacijama kao što su provale i otuđenje materijalnih dobara pred sudskim ili osiguravajućim sporovima.

Podrška i integracija
Integracija video-nadzornog sistema s Teletek Mobile TTE aplikacijom urađena je za brend Hikvision, dok je u toku proces integracije i sa Dahuinim uređajima. Kombinacijom Hikvisionovog mrežnog video-snimača i kamera bilo kog proizvođača dobija se kompletna zaštita objekta sa alarmnom dojavom. Integrisana su tri načina dojave korisniku. Snimak sa Hikvisionovih snimača direktno se skida na cloud server i šalje korisniku pre, nakon i posle alarmne situacije. Snimanje je moguće i direktno na kameru (Hikvisionova IP kamera sa SD karticom), a moguće je i da server vadi video-snimak sa kartice i šalje korisniku. Isto tako, moguće je snimanje pomoću kamere bez SD kartice, gde server vadi snimak samo alarmne situacije i šalje ga korisniku. Kako god, prednost video-verifikacije odlikuje se u već pomenutom otklanjanju lažnih alarma, kao i u mogućnosti povezivanja sa nadzornim centrima, koji mogu adekvatno reagovati u slučaju alarmne situacije i pozvati nadležne službe (policiju, hitnu pomoć, vatrogasnu službu…).

VCA tehnologija ipak preuzima dominaciju?

Analiza videosadržaja (VCA), poznata i pod imenom „videoanalitika“, kreirala je poseban segment sigurnosne industrije: „inteligentnu“, odnosno „analitičku“ sigurnost. Pretvaranje proizvoda za pasivni videonadzor u proaktivna sigurnosna rješenja omogućilo je VCR tehnologiji da uvede revoluciju u način na koji promišljamo sigurnost. Ipak, put prema uspjehu i tržišnoj prihvaćenosti nije bio bez prepreka

Izvor: a&s international

E-mail: editorial@www.asadria.com

U 2006. godini inteligentni videosoftver, poznat i pod imenom analiza videosadržaja (VCA) ili videoanalitika, odabran je za proizvod godine po procjeni magazina a&s International. U to vrijeme VCA tehnologija je smatrana „proizvodom budućnosti“. Od tada pa do danas proizvođači VCA rješenja i igrači na sigurnosnom tržištu aktivno iščekuju rasplet po pitanju ove tehnologije. Godinama se u sigurnosnoj industriji postavljaju pitanja hoće li konkretno ta godina postati prekretnica za VCA? Nažalost, taj trenutak još uvijek nije došao. No, u 2014. nas očekuje nešto novo. Proizvođači vjeruju da je 2014. doista godina VCA tehnologije. Vrijednost globalnog videoanalitičkog tržišta u 2012. godini procijenjena je na 250 miliona američkih dolara. Očekuje se da će se ona u 2017. popeti na 1,3 milijarde dolara, uz godišnju stopu rasta od 38,6 posto u ovom petogodišnjem periodu, navodi se u izvještaju kompanije MarketsandMarkets (M&M).

Iako se tržište VCA rješenja suočilo sa brojnim zastojima, unaprijeđena tehnologija i trajna edukacija korisnika pomogla je ovoj tehnologiji da izađe na kraj s brojnim izazovima. Ključni faktori rasta videoanalitičkog tržišta su prelazak sa analognih na IP-bazirane videonadzorne sisteme, pojava otvorenih standarda, kao i povećanje učinkovitosti videonadzornih sistema, stoji u izvještaju kompanije MarketsandMarkets. Ipak, ovo tržište se i danas suočava s izazovima kakvi su kompleksnost, visoki troškovi održavanja i pojava lažnih alarma. Uprkos tome, proizvođači VCA rješenja i sigurnosne kompanije spremni su ponuditi garancije krajnjim korisnicima da će ova pitanja biti razriješena, kao i da prednosti videoanalitike uveliko zasjenjuju manje nedostatke.

Opstanak najsposobnijih 

U uvjetima konstantnih promjena i evolucije tržišta, na kojem je konkurencija sve veća, prilagođavanje promjenama predstavlja ključ preživljavanja. Ipak, kako VCA tehnologija postaje sve važniji segment sigurnosne industrije, načini na koje se kompanije prilagođavaju ovoj situaciji variraju tokom godina. Iako su brojne kompanije koje su osnovane na samom početku do danas prodane ili zatvorene, neke od njih su uspjele iskoristiti val promjena bez potrebe za značajnijom modifikacijom svog poslovnog modela. S druge strane, neke su pratile tehnološke promjene i naučile se prilagođavati okruženju.

Jedan od najlakših i najčešće korištenih načina za proboj na VCA tržište jeste ulazak u partnerske odnose s poznatim proizvođačima u ovoj oblasti, za šta su se mnoge kompanije već odlučile. Videoanalitika na rubnim uređajima predstavlja sve izraženiji trend u sigurnosnoj industriji. Proizvođači softvera za upravljanje digitalnim videom (VMS) su uvidjeli vrijednost uključivanja VCA tehnologije u svoja rješenja. Iako su neki od njih proizveli svoja vlastita videoanalitička rješenja, većina je ušla u partnerstvo s proizvođačima u ovoj oblasti kako bi se došlo do proizvoda s dodatnom vrijednošću.

Aleksander Jesikov je rukovoditelj prodaje u kompaniji Luxriot, koja nudi VMS rješenja sa VCA tehnologijom. Prema njemu, „zbog prirode našeg softvera postali smo svjesni da će VCA tehnologija igrati ključnu ulogu u sigurnosnoj industriji. Pošto je za nas najvažnije da korisnicima ponudimo najkvalitetnije proizvode i tehnologije, odlučili smo se da iskoristimo VCA tehnologiju tržišno etabliranog i pouzdanog partnera kao ponudu dodatne vrijednosti“.

Konja koji pobjeđuje ne treba mijenjati

Bez obzira na to da li kompanije same razvijaju svoju VCA tehnologiju ili ulaze u partnerstva s etabliranim proizvođačima, neophodno se fokusirati na činjenicu da se ova tehnologija širi sigurnosnom industrijom poput požara. Kako su prednosti VCA tehnologije u sigurnosnom kontekstu prepoznavane, sve veći broj sigurnosnih kompanija je u sklopu svog asortimana počeo nuditi VCA rješenja u vidu usluge dodatne vrijednosti. Tek nekolicina kompanija koje su se probile na VCA tržištu isključivo kao proizvođači videoanalitičkih rješenja nije morala mijenjati svoj prvobitni poslovni model i prilagođavati se situaciji. Biti uspješan isključivo kao proizvođač VCA softvera nije lahko, što je evidentno iz broja kompanija koje su u posljednjih deset godina nestale s tržišta. Ipak, neke isključivo softverske kompanije su ostvarile uspjeh koji je bio dovoljan da im omogući da se ne moraju širiti u hardverski segment. Kompanije kakve su ObjectVideo (OV), Agent Video Intelligence (Agent Vi), VCA Technology i druge su ostale vjerne svojoj prvobitnoj misiji, a to je da ostanu „čisti“ proizvođači VCA softvera, što im je jako tržišno prisustvo i omogućilo. To, ipak, ne znači da ove kompanije nisu zabilježile rast i širenje poslovanja.

Borba protiv kršenja prava

Kompanija OV je prije nekoliko godina privukla veliku pažnju nakon što je otpočela sa serijom pravnih borbi s nekim od najvećih imena u sigurnosnoj industriji zbog kršenja prava intelektualnog vlasništva. Kao jedan od najvećih poslovnih subjekata u svijetu videoanalitike i samostalnih proizvođača softvera, OV je svojim tužbama doveo do toga da je veliki broj kompanija iznenada počeo sklapati ugovore o licenciranju patenata s ovim proizvođačem. Danas veliki broj najznačajnijih kompanija u sigurnosnoj branši ima potpisane ugovore o licenciranju sa OV-om, među kojima su Bosch Security Systems, Pelco by Schneider Electric, Sony, VIVOTEK, a odnedavno i FLIR Systems i Hikvision. Uspjeh OV-a na planu softvera omogućio je kompaniji da se fokusira isključivo na taj segment, bez potrebe da se širi izvan svog poslovnog fokusa. Jedna od softverskih kompanija koja se također nije morala prilagođavati situaciji je i Agent Vi. Ona je osnovana 2003. i isključivo se fokusira na izradu VCA softvera i aplikacija. Zahvaljujući provjerenom postojećem poslovnom modelu, tvrdi Zvika Ashani, tehnički direktor u kompaniji Agent Video Intelligence, ova kompanija nema potrebu da se mijenja. „Izgradili smo globalnu prodajnu mrežu za distribuciju našeg softvera i nema potrebe da se širimo na druga područja“, kaže Ashani. Pored toga, uz ekosistem tehnoloških partnera, koji uključuje proizvođače kamera i VMS softvera, ova kompanija nema potrebu da mijenja „konja“ koji se pokazao uspješnim.

Još jedna od kompanija koja je ostala vjerna svojim softverskim VCA korijenima je VCA Technology. Osnovana je prije sedam godina kao specijalizirani proizvođač videoanalitičkih OEM rješenja, a danas se fokusira na izradu VCA softvera za proizvođače kamera, softvera za upravljanje videom i digitalnih videosnimača, koji ga koriste u svojim proizvodima. U početku se kompanija VCA Technology fokusirala na sigurnost i zaštitu perimetra, ali kako se potražnja razvijala, kompanija je proširila poslovanje i u druge oblasti poput računovodstva, maloprodaje i web-aplikacija. „Do danas smo prodali 170.000 proizvoda, ali imamo na umu i šire tržište, zbog čega širimo broj podržanih platformi, koje će obuhvatiti Windows, Linux, PC i integrisane procesore“, kaže Geoff Thiel, direktor kompanije VCA Technology.

Integracija od samog početka

Kompanija SightLogix osnovana je 2004. uz ideju da softver ne može samostalno rješavati probleme, nego da se mora kombinirati s hardverom. John Romanowich, direktor i osnivač kompanije SightLogix, objašnjava da je kvalitetna integracija hardvera i softvera potrebna radi rješavanja problema identifikacije potrebnog i ignorisanja nepotrebnog. Zbog toga je kompanija SightLogix još od svog osnivanja počela integrisati videoanalitiku na rubne uređaje poput termalnih kamera za vanjsku zaštitu parametra. Integrisanjem analitike sa termalnom kamerom i primjenom visokokvalitetne obrade videa, kamere prestaju biti puki videonadzorni uređaj i pretvaraju se u cjelovita sigurnosna rješenja, navodi Romanowich.

I ostale kompanije, poput Intelligent Security Systemsa (ISS), osnovane su na sličnom principu integrisanja VCA softvera i hardvera, ali su do danas izmijenile svoj poslovni model na način da su integrisale videoanalitiku u VMS softver umjesto u hardver. Kompanija ISS osnovana je kao proizvođač digitalnih videosnimača. No, njihovi videosnimači su imali integrisanu videoanalitiku. Vremenom su u ISS-u uočili da sve više klijenata traži usluge upravljanja za potrebe videa. Zbog toga je, u skladu s potražnjom korisnika i kretanjima na tržištu, ISS prebacio fokus na VMS uz videoanalitiku kao dodatnu vrijednost koja je od tada bila integrisana s hardverom, kaže Aluisio Figueiredo, operativni direktor u kompaniji Intelligent Security Systems.

Aimetis je osnovan je 2003. godine kao kompanija koja se bavi analitikom, uz fokus na integrisanje rješenja drugih proizvođača. U to vrijeme su postojale brojne poslovne i tehnološke prepreke koje je trebalo prevazići. Kako potencijali analitike još uvijek nisu bili prepoznati, potencijalni partneri su oklijevali s investiranjem, objašnjava Justin Schorn, zamjenik direktora proizvodnje u kompaniji Aimetis. „S tehnološke strane, hardverske performanse postojećih proizvoda bile su nedovoljne da opsluže analitiku. Zbog toga se Aimetis fokusirao na kreiranje platforme za upravljanje videom od nule, pri čemu je VCA tehnologija bila ključni faktor razlike.“

„Autsajderi“ u akciji 

Iako videoanalitika u sigurnosnoj industriji ne predstavlja novinu, njeno širenje se odvijalo postepeno. Ona još uvijek nije postala standard, ali su zbog njene dodatne vrijednosti brojne sigurnosne kompanije otkupile ili razvile vlastita videoanalitička rješenja ili ušle u partnerske odnose s proizvođačima istih. U posljednjih deset godina realizirano je nekoliko značajnih akvizicija. Primjer je akvizicija kompanije March Networks, koju je 2012. izvršila Infinova, dok je Avigilon u januaru 2014. kupio VideoIQ. Osim toga, u 2013. Kastle System, poznati ponuđač usluga kontrole pristupa, kupio je kompaniju CheckVideo, koja se bavi inteligentnim videonadzorom u oblaku i rješenjima za verifikaciju alarma. Ovaj trend akvizicije kompanija koje se bave videoanalitikom ukazuje na veliki broj ponuđača cjelovitih rješenja koji su se počeli baviti VCA tehnologijom.

U 2007. godini Honeywell Security se uključio u VCA trend zahvaljujući akviziciji ActivEyea, male kompanije specijalizirane za VCA rješenja. To je Honeywellu omogućilo da svoju ponudu proizvoda namijenjenih videu obogati dodatnim komplementarnim rješenjima. Cilj akvizicije je da se „videoanalitici osigura centralna uloga unutar integrisanih sigurnosnih sistema, odnosno da tehnologija sigurnosnim menadžerima ponudi konkretne prednosti“, kaže Jeremy Kimber, direktor komercijalnog marketinga za EMEA regiju u kompaniji Honeywell Security Group. Isto tako, kompanija Tyco Security Products je 2008. izvršila akviziciju Intellivida, koji se bavi analitikom podataka za potrebe maloprodaje. Ovaj čin predstavljao je prvi ulazak na teren videoanalitike za Tyco, koji se od početka fokusirao na proizvode namijenjene maloprodaji, objašnjava Shahar Ze’evi, glavni voditelj proizvoda u kompaniji Tyco Security Products. Ipak, kompanija je posljednjih nekoliko godina radila na razvoju tehnologije kako bi postigla funkcionalnost za potrebe šireg sigurnosnog tržišta. „Mi analitiku nikada nismo tretirali kao samostalnu aplikaciju, nego kao dodatni alat koji obogaćuje našu ponudu softvera za upravljanje digitalnim videom“, objašnjava Za'evi.

I mnoge druge sigurnosne kompanije su izvršile akviziciju proizvođača VCA rješenja. Kompanija DVTel se bavi cjelovitim rješenjima za videonadzor, a 2010. je izvršila akviziciju ioimagea, ponuđača usluga videoanalitike. “Obogaćivanje naše proizvodne ponude VCA tehnologijom bilo je bitno i neophodno“, kaže Kim Loy, zamjenik direktora marketinga i direktor proizvodnje u kompaniji DVTel. „Umjesto da sami počnemo s razvojem videoanalitike, DVTel se odlučio za akviziciju kompanije ioimage, koja je odranije imala prepoznat i pouzdan brend unutar industrije.“

I druge specijalizirane kompanije, kakva je FLIR Systems, također su izvršile akviziciju manje poznatih proizvođača rješenja za videoanalitiku. Jedna od njih je Traficon, kompanija specijalizirana za razvoj softvera za obradu videa i hardvera za analizu saobraćaja. FLIR je 2012. izvršio akviziciju Traficona i tako sebi omogućio lakši prodor na tržište inteligentnih prometnih sistema.

Godina videoanalitike?  

Bez obzira na način i vrijeme ulaska sigurnosnih kompanija na tržište videoanalitike, povećani interes za istu je zasigurno dobar predznak za budućnost VCA tehnologije. Sve više proizvođača obogaćuje svoju ponudu rješenjima za videoanalitiku, a paralelno s nastavljenim razvojem tehnologije, pouzdanosti i edukacije, nema razloga da se 2014. već ne može smatrati godinom videoanalitike.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.